BRANKA STAMENKOVIĆ

Nestranačka licnost

Rođena 1968. godine. Živi u Beogradu.

Po zanimanju prevodilac. Pokretač je građanske inicijative “Majka hrabrost” za poboljšanje uslova u srpskim porodilištima, za šta je dobila četiri nagrade.

Kao stipendista britanskog Sofija centra za proučavanje kosmologije u kulturi stekla je zvanje diplomiranog kulturologa na Velškom univerzitetu Triniti Sent Dejvid u Velikoj Britaniji.

Članica partije Dosta je bilo.

Na vanrednim parlamentarnim izborima 24. aprila 2016. godine po prvi put postaje narodna poslanica.
Poslednji put ažurirano: 24.08.2017, 13:23

Osnovne informacije

Statistika

  • 219
  • 6
  • 4 postavljeno / 0 odgovoreno

Pitanja građana

Poziv poslanicima i poslanicama da podrže amandmane organizacije CRTA

čeka se odgovor 4 godine i 3 meseca i 18 dana

Poštovana gospođo Stamenković, U proceduri Narodne skupštine Republike Srbije nalaze se dva predloga zakona od velikog značaja za izborni proces - Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o sprečavanju kor...

Pitanje udruženja u vezi uzgoja životinja isključivo radi proizvodnje krzna

čeka se odgovor 5 godina i 6 meseci i 14 dana

Poštovana, Pišem Vam u ime udruženja Sloboda za životinje, a povodom pitanja zakonske zabrane uzgoja životinja isključivo radi krzna koje je trenutno aktuelno u našoj zemlji. Zanima me kakav je Vaš stav po pitanju uzgoja životinja isključivo radi krzna u Srbiji i kako biste glasali ukolik...

Pismo poslanicima - pitanja za vladu

čeka se odgovor 6 godina i 4 meseca i 22 dana

Poštovani/a, Obraćamo Vam se, kao predstavniku/ci građana, da na sednici za postavljanje poslaničkih pitanja poslednjeg četvrtka u mesecu (26. oktobra 2017. godine), iskoristite vaše poslaničko pravo i postavite ova pitanja predstavnicima Vlade Republike Srbije u ime nas građana.

VIDI SVE POSTAVI PITANJE

Druga sednica Prvog redovnog zasedanja , 08.05.2020.

Hvala.

Povreda Poslovnika, član 92. koji narodnim poslanicima garantuje pravo da podnesu dopune dnevnog reda, pravo koje je juče uskraćeno poslanicima Dosta je bilo.

Lično sam juče, sa našim predlozima, dopuna dnevnog reda bila na pisarnici Skupštine pre 10.00 časova, pokušala da podnesem te dopune i šef pisarnice je to odbio da uradi, uz obrazloženje da sednica još nije zakazana, onda je izašao nešto pre 10.00 časova iz pisarnice, otišao u kabinet Maje Gojković, vratio se nakon 10.00, zakazao sednicu sa 10.00 sati. Ja sam sve vreme bila u pisarnici, kada sam zatražila da i naše dopune dnevnog reda zavede kao da su predate u isto vreme, jer mi smo sve vreme bili u pisarnici, on je to odbio da uradi. Draga gospodo, ovim je izvršeno krivično delo, motiv je potpuno jasan, da se poslanici Dosta je bilo spreče da govore u Skupštini. Mi ćemo podneti krivične prijave. I sasvim je jasno da se ovo krivično delo izvršilo u dosluhu sa predsednicom Narodne skupštine Republike Srbije. Ono što mi zahtevamo jeste da se ovo ispravi tako što će se naše dopune dnevnog reda koje smo na vreme blagovremeno u pisarnici predali uvrste u dnevni red ove Skupštine.

I da, ukoliko ne prihvatite da naše dopune dnevnog reda koje smo blagovremeno predali ne uvrstite, želim da se glasa o ovoj povredi Poslovnika.

Druga sednica Prvog redovnog zasedanja , 08.05.2020.

Dobar dan.

Poštovani građani, vaši narodni predstavnici ovde su se danas sastali da bi, kao što to želi vlast, izmenili nekakve izborne zakone. Morate da znate, dragi građani, da je demokratski standard svuda u svetu da se u godinu dana pre održavanja izbora izborni zakoni ne menjaju, da bi svi politički subjekti koji žele da izađu na izbore na vreme mogli da znaju i da računaju pod kakvim uslovima će da vode kampanju.

Ono što mi danas imamo, mi imamo da mesec dana pred izbore, kad je kampanja već počela, mi menjamo nekakve izborne uslove. I kada pitate vlast, oni će vam reći da je to iz njihove silne želje da poboljšaju te izborne uslove pod kojima se na izbore ide, a ono što vam prećutkuju, dragi građani, jeste da se njima žuri na izbore. Njima gori pod nogama da što pre izađu na izbore, jer da im ne gori, oni bi ih lepo odložili za to kad se steknu uslovi.

Jer, trenutno, politički subjekti treba da vode kampanju dok su još na snazi zabrane okupljanja, dok još ne postoje uslovi za vođenje kampanje. Zašto žure i zašto im se žuri? Zato što, kada bi odložili izbore na jesen, dragi građani, sve pogubne posledice po ekonomiju, koje će imati ove srednjevekovne mere zatvaranja zdrave nacije u karantin, biće više nego očigledne. I oni žele da izađu na izbore pre nego što vi to na svojoj koži osetite, jer onda ćete možda glasati i drugačije.

Kada im kažete ovo što ja sad vama, dragi građani, pričam, kada im zamerite na tim srednjevekovnim merama karantina, zatvaranja cele nacije u kućni pritvor na period od mesec i po dana, oni vama kažu - mi smo sačuvali narod, smrtnost je mala. Znate šta, to kako ste nas vi sačuvali, tako je mogla da nas sačuva i moja pokojna baba sa tri razreda osnovne škole - zatvorim sve pod ključ i bog da me vidi. Građani od vas, gospodo, očekuju, i zato vas biraju, da imate inteligentnija rešenja nego što je to kopiranje rešenja moje pokojne babe sa tri razreda osnovne škole.

Uništili ste privredu. Posledice toga tek će da se osete na jesen. Zato vam se žuri na ove izbore.

Uslova za održavanje fer i slobodnih izbora nema. Nije ih bilo ni pre protivustavnog uvedenog vanrednog stanja, nema ih ni sad, nakon što je to vanredno stanje ukinuto, ali su sad još dodatno pogoršani i još su gori nego što su bili pre svega ovoga.

Da vam je, gospodo draga, uopšte stalo do demokratije, pored koje ja sumnjam da ste u životu uopšte i prošli, vi biste odložili održavanje izbora dok se ne steknu uslovi da se oni mogu odvijati u normalnoj atmosferi, a ne bi na njih ovako brzali i žurili da što pre dođete.

Sad bih još morala samo da kažem da, ukoliko imate nameru uopšte da odgovarate, bilo ko od poslanika vlasti ili predstavnika Vlade na ovaj moj govor, što možda i nećete, jer kao što vidim, nakon govora poslanika Radulovića maca pojela jezik, ali ako ipak neko nešto odgovori, ja bih da unapred najavim da želim nakon toga repliku i pozivam se na pravo na tu repliku, po osnovu onoga što mi je jedan vaš poslanik pre četiri meseca rekao, a to je da svako ko traži repliku, dobije, u ovom demokratskom parlamentu koji vi vodite. Hvala.

Druga sednica Prvog redovnog zasedanja , 08.05.2020.

Hvala.

Dragi građani, da vam objasnim šta se sada upravo desilo.

Moram da odam priznanje poslanicima SNS. Ono što vam priznajem, vrhunski ste manipulatori.

Dragi građani, vi ne vidite sve što se dešava u direktnom prenosu, morate da budete unutra ili da vam neko objasni, kao što ću ja sada vama da objasnim.

Znači, poslanik Parezanović uopšte nije na spisku govornika. On je ustao da replicira, to je jedini osnov po kome je on mogao da se javi za reč, meni da replicira. Imao je najdužu repliku u istoriji parlamentarizma u Srbiji. Pri tome, uopšte ne odgovara meni, nego se svađa sa Savezom za Srbiju, sa bivšom vlašću i svađa se sa nekim drugim opozicionarima i navodi neke njihove nepodopštine.

Molim vas, nemojte mene i „Dosta je bilo“ stavljati u isti koš sa bivšom vlašću. U politiku sam zbog bivše vlasti i ušla. Ono što njima zameram jeste što nisu uradili i uveli red koji je trebalo da uvedu, pa su mi oni krivlji od vas, jer da su oni to obavili, vi se ne bi ni desili. Vi ste mi krivi zato što ste imali priliku sve da izmenite, a ne da niste izmenili, nego ste 100 puta pojačali bahatost. Vi se, bre, ni Boga ne plašite.

Onda shvati čovek da neće niko da promeni, ni bivša, ni sadašnja, nego pod stare dane mora žena da ulazi, samohrana majka, u politiku, da vam pokaže kako trebaju stvari da se promene.

„Dosta je bilo“ nikada nije bio deo bivše vlasti, niti sadašnje vlasti, niti bilo kakve vlasti nigde, ni na lokalu. Naše vreme tek dolazi. Računajte nas u buduću vlast.

Treće vanredno zasedanje , 20.07.2017.

Drugo pitanje glasi – kada će prestati da krši Ustav, tako što će podneti ostavku na mesto predsednika SNS i izaći iz sukoba interesa u kome se trenutno nalazi, pošto Ustav nalaže da on bude predsednik svih građana, a ne samo članova SNS?

Treće vanredno zasedanje , 20.07.2017.

Drugo – kada će predsedavajuća Gojković doneti plan rada, kako bismo konačno prestali da radimo stihijski?

Treće vanredno zasedanje , 20.07.2017.

Treće pitanje – kada će predsedavajuća Gojković konačno sazvati kolegijum? Poslovnik to nalaže da uradi. Kada će predsedavajuća Gojković na dnevni red staviti predlog o njenoj smeni, kao što je obećala?

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 04.10.2018.

Hvala.

Nekoliko pitanja za predsednika Srbije, sva su vezana za veoma aktuelnu temu, rešavanja pitanja statusa Kosova i Metohije. Pre svega, ne ulazeći uopšte u analizu i pitanje da li je Briselski sporazum uopšte trebalo potpisivati, sama konstatujem u ime moje poslaničke grupe, da za ovih šest godina sve obaveze koje tim sporazumom je preuzela Republika Srbija, Republika Srbija je i ispunila dok Priština nije ispunila nijednu jedinu. Najvažnija obaveza koju je Priština trebalo da ispuni je formiranje zajednice srpskih opština.

Poslanička grupa Dosta je bilo je na stanovištu da briselske razgovore treba odmah zamrznuti, da Prištini treba odrediti rok od tri meseca da podnese nacrt statuta zajednice srpskih opština koja je izuzetno važna za Srbe koji žive južno od Ibra i kojih ima više nego na severu Kosova, a ukoliko se nakon tri meseca to ne desi, onda Briselski sporazum treba proglasiti pravno ništavnim zbog neispunjenja Prištine, što treba da potvrdi i Narodna skupština Republike Srbije.

Pitanje za predsednika Srbije glasi, šta misli o ovom predlogu? Da li će zamrznuti razgovore sa Briselom i odrediti ovaj rok od tri meseca za donošenje statuta o zajednici srpskih opština, što je preduslov za formiranje te zajednice.

Naime, Srbiji se otvara jedan potpuno novi prostor u poslednje vreme, jer je odnedavno Amerika promenila svoju politiku prema Balkanu. Nama valja mudro, državnički iskoristiti tu priliku, okrenuti se od pogubne do sada vođene politike vezano za Kosovo i Metohiju, koja se naslanjala na nametnuto i po Srbiju štetno nemačko rešenje, samo zbog toga što nam se nekakvom trulom šargarepom EU mahalo ispred nosa. Sada se otvorio prostor za jedno potpuno drugačije kreativno rešenje koje će biti državotvorno, koje će biti odgovorno u istorijskom smislu prema generacijama i pokolenjima koja dolaze.

Poslanička grupa Dosta je bilo je prošle nedelje predstavila javnosti predlog jednog tog novog kreativnog rešenja i uputila ga, između ostalog, i predsedniku Srbije, kao i predsednici Vlade, predsednici Narodne skupštine, svim relevantnim političkim organizacijama u zemlji, Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, uz poziv da uzmu učešća u javnim raspravama i okruglim stolovima koje ćemo tokom oktobra organizovati.

Rešenje koje predlažemo je Nacrt zakona o Kosovu i Metohiji, koji za osnov ima presek između Ustava Republike Srbije i međunarodnog prava tj. Rezolucije 1244, a kao model uzima odnos Danske i Farskih ostrva.

Ukoliko se jedan ovakav zakon usvoji otkloniće se svi razlozi koji se navode za potrebu razgovora sa Prištinom oko finalnog statusa Kosova. Rečju, da Republika Srbija nema kontrolu nad kompletnom teritorijom Kosova i Metohije i da njen Ustav ne važi na toj teritoriji.

Znači, ovim rešenjem podvodi se Kosovo i Metohija pod ustavno-pravni poredak Republike Srbije. Ovoj južnoj srpskoj Pokrajini se daje jedna veoma široka autonomija, a istovremeno se onemogućava da traži stolicu u UN i podvodi se pod Ustav Republike Srbije.

Da li predsednik Srbije ima nameru da uzme učešća u okruglim stolovima i javnim raspravama na koje smo ga pozvali, a u vezi sa ovim objašnjenim rešenjem? Hvala.

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 02.10.2018.

Hvala za aplauz.

Pitanje za ministra poljoprivrede. Paori iz Banatskog Karađorđeva zamolili su da se njihova muka iznese u Narodnoj skupštini i da se ministar poljoprivrede, ako je to ikako moguće, založi da se njihov problem reši.

Naime u Banatskom Karađorđevu je sproveden proces komasacije mimo svih pravila, uz brojne nepravilnosti, tako da se najvećem broju malih gazdinstava oduzima dobra zemlja, a zauzvrat im se daje zemlja lošijeg kvaliteta. Takođe, u procesu komasacije, u Komisiji za komasaciju bili su kao članovi ljudi koji su u direktnom sukobu interesa i koji imaju ličnu korist od ovako sprovedene komasacije.

Ovo je za paore iz Banatskog Karađorđeva i izuzetno emotivno pitanje, jer to su potomci naših solunskih ratnika, koji su tu zemlju dobili kao zaslugu za svoju borbu u Prvom svetskom ratu. U njihovim domovima oni čuvaju silno ordenje svojih pradedova. Oni vrlo emotivno reaguju na pomisao da se ta zemlja koja se naziva, oni je zovu dobrovoljačka zemlja, na ovaj način od njih otima, a pri tome je pre samog postupka komasacije njima bilo obećano da se dobrovoljačka zemlja neće dirati.

Oni mole ministra poljoprivrede da obrati pažnju, da se upozna sa ovim slučajem i da učini sve što je u njegovoj nadležnosti da se otklone nepravilnosti koje su napravljene tokom procesa komasacije, tj. da ceo proces krene ispočetka prema Zakonu i propisanim pravilima.

Drugo pitanje je za predsednicu Vlade, Anu Brnabić. Poslanička grupa Dosta je bilo prošle nedelje predstavila je javnosti Nacrt zakona o Kosovu i Metohiji, koji za osnov ima presek između Ustava Republike Srbije i međunarodnog prava, tačnije Rezolucije 1244 i koji predlaže jedno dugoročno održivo rešenje za status Kosova i Metohije i rešavanje ostalih problema od kojih stanovništvo u toj južnoj srpskoj pokrajini pati. Kao model za rešavanje ovog problema uzet je odnos između Danske i Farskih ostrva.

Usvajanjem ovog zakona, što inače i naš Ustav predviđa, izbegla bi se bilo kakva potreba za potpisivanjem bilo kakvog obavezujućeg sporazuma sa Prištinom, otklonio bi se jedan od najčešćih razloga koji se navodi kao razlog za potrebu tog sporazuma, a to je da mi nemamo ustavnu kontrolu nad kompletnom teritorijom. Znači, uz pomoć ovog zakona, ta kontrola se uspostavlja, u potpunosti se Kosovo i Metohija podvode pod naš Ustav, ustavno-pravni poredak i međunarodno pravo.

Dosta je bilo, namerava u oktobru da organizuje javne rasprave, okrugle stolove, javna slušanja i uputilo je kopiju ovog pisma sa kopijom ovog zakona, nacrta zakona, predsednici Vlade, predsedniku Republike i predsednici Narodne skupštine, svim relevantnim političkim organizacijama, Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Srpskoj akademiji nauka i umetnosti. Ovim otvaramo dugo očekivani unutrašnji dijalog o Kosovu i Metohiji.

Pitanje za predsednicu Vlade glasi – da li će uzeti učešća u važnoj javnoj raspravi o rešenju za status Kosova i Metohije, koje je predložila poslanička grupa Dosta je bilo, kroz nacrt ovog zakona koji treba da postane predlog i uđe u skupštinsku proceduru. Hvala.

Osmo vanredno zasedanje , 26.06.2018.

Hvala.

Imam pitanja ispred poslaničke grupe Dosta je bilo za predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića i to u vezi sa ovim pregovorima koji se vode u Briselu i njegovim, po meni, krajnje neodgovornim izjavama o tome šta se tamo pregovara nakon što se ti pregovori završe.

Osim što su neodgovorne te izjave, koje bi trebalo da imaju za cilj da obaveste građane Srbije šta se tamo uopšte dešava, takođe su i prilično nesuvisle i uglavnom ih treba tumačiti, jer ne znače ništa.

Eto tako, preksinoć smo čuli da je cilj ovih razgovora u Briselu da sačuvamo mir i da gledamo da nešto izvučemo ni iz čega, jer nam ništa nije ostavljeno. Ispada da nemamo ništa na KiM. Pitanje za predsednika Vučića glasi – kako nemamo ništa i kako nam ništa nije ostavljeno? Imamo pre svega veliki broj nealbanskog stanovništva koje živi u egzistencijalnom strahu, zar nemamo veliku brigu za njih? Imamo veliku kulturnu baštinu, koja je na dnevnom nivou pod pretnjom vandalizma zbog kulturoloških netrpeljivosti, zar nemamo brigu za to?

I, iznad svega, zar nemamo ogromnu imovinu na KiM, koja pripada ne samo privatnim licima koji su srpski državljani, nego i privatnim i javnim preduzećima Republike Srbije. Da li se o tome uopšte razgovara u Briselu? Da li uopšte pregovaramo o imovini ili je namera da se sve to pokloni, a da se oči javnosti zamažu nekakvim pričama o ratnim trubama, „Bljesku“ i „Oluji“, koji očigledno koji očigledno predstavljaju samo pokušaj manipulacije strahom građana Republike Srbije?

Znači, šta se dešava sa imovinom, da li je ona uopšte predmet razgovora u Briselu? Šta se dešava sa imovinom privatnih lica? Interno raseljena lica npr, podnela su zahteve za povraćaj blizu 30.000 uzurpiranih stanova, šta se sa tim dešava? Da li se o tome razgovara u Briselu? Da li se u Briselu razgovara o udelu Republike Srbije u raznim preduzećima i privrednim subjektima, koji funkcionišu na području KiM, kao što su to „Trepča“, „Skicentar Brezovica“, „Kosmet prevoz“? Šta je sa infrastrukturom javnih preduzeća Republike Srbije, sa infrastrukturom Železnica Srbije, Pošta Srbija, „Srbijašuma“, NIS Jugopetrolom, Aerodromom Priština? Država Srbija je u sve to uložila određeni kapital.

Da li je predmet pregovora u Briselu uopšte ova imovina ili je namera da se sve to jednostavno samo pokloni i da se opravda nekakvim čuvanjem mira, tj. izbegavanjem rate, a pri tome građanstvo koje živi na KiM, nealbansko stanovništvo, svakodnevno preti za svoju bezbednost. Da li se o tome razgovara u Briselu? Da li se razgovara o imovini SPC koja čuva našu kulturnu baštinu dole na KiM ili ovi pregovori, kako to reče predsednik Republike Srbije, priča se ni o čemu, jel nečega nema tamo ničega.

Molim predsednika Republike Srbije da prestane neodgovorno da se ponaša i daje ovako neodgovorne izgovore, nego da se uzdigne na visinu funkcije koju obavlja i da štiti pre svega imovinske interese Republike Srbije u ovim pregovorima. Hvala.

Imovinska karta

(Beograd, 20.06.2016.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 68297.00 RSD 03.06.2016 -
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 30354.00 RSD 03.06.2016 -