Poštovani, predsedavajući, koleginice i kolege narodni poslanici, u okviru objedinjene rasprave govoriću o važnosti poštovanja procedure izbora sudija, kao i o važnosti funkcionisanja ovih sudova.
Principi ustavnosti i zakonitosti predstavljaju suštinu pravne države, odnosno nervni sistem unutrašnjeg javnog prava. Ustavnost podrazumeva da u državi postoje osnovna društvena pravna pravila utvrđena Ustavom kao najviši pravnim aktom države, a Ustavni sud treba da obezbedi mehanizme za poštovanje principa u stvarnosti. Zaštitu, odnosno kontrolu ustavnosti i zakonitosti, kao i neposrednu zaštitu ljudskih i manjinskih sloboda i prava, naš Ustav poverava upravo Ustavnom sudu kao samostalnom i nezavisnom državnom organu. NJegove odluke su konačne, izvršne i opšte obavezujuće.
Suština postojanja Ustavnog suda i jeste u rezultatu ideje da zakonodavna, izvršna vlast treba da budu potčinjene ustavnoj kontroli, zato ustavno sudstvo jeste čuvar Ustava, ali u vršenju kontrole ustavnosti zakona ono ne sme da postane neka vrsta otuđene vlasti, da postane viša, odnosno nadređena zakonodavnoj vlasti. Zato od budućih sudija i očekujem da, ukoliko bude potrebe u budućnosti, eliminišu neke neustavne zakone, ako budu doneti, iz pravnog sistema, i ako dođu do grubih grešaka da ih uklone. Ustavni sud sigurno ne može da funkcioniše kako treba ako sudije nisu potpuno nezavisne i samostalne. Smatram da naš Ustav na dobar način reguliše izbor sudija Ustavnog suda, pa tako, kao što možemo danas i da učestvujemo u tome pet sudija bira Narodna skupština na predlog predsednika Republike, pet imenuje predsednik Republike, a pet Opšta sednica Vrhovnog Kasacionog suda Srbije.
Na ovaj način sve tri grane vlasti učestvuju u postupku izbora sudija Ustavnog suda, ali na jedan optimalan način, odnosno ni jedna od ovih grana vlasti ne može da imenuje većinu sudija, već samo može sa jednog šireg spiska, koji im je ponuđen, da izabere odnosno da imenuje. Takođe, određeni su i kriterijumi na osnovu kojih se pridržavaju oni koji imenuju, odnosno biraju sudije Ustavnog suda.
Mislim da je namera našeg Ustava bila i da spreči politizaciju procesa izbora sudija Ustavnog suda. Navešću vam jedan suprotan primer gde politički kriterijum, naročito, dolazi do izražaja prilikom izbora sudija, to je u Sjedinjenim Američkim Državama, gde prilikom postavljanja sudija Vrhovnog suda SAD-a, kao najvišeg redovnog suda, u ovom slučaju, predsednik SAD-a, postavlja sudije i to su uglavnom njegovi partijski prijatelji.
Naš sistem je sličan onom italijanskom, mislim da je mnogo objektivniji. Kao i italijanski, on podrazumeva da naš Ustavni sud ima 15 sudija, i u Italiji, kao i kod nas, predsednik imenuje pet, parlament koji zaseda, zajedno dvodomni parlament 2/3 većinom imenuje pet i pet Vrhovni sud, odnosno članovi Vrhovnog Upravnog suda.
Navešću i neke nadležnosti Ustavnog suda, da bih ukazao na njegov značaj, odnosno na njegovu ulogu, a to su zaštita ustavnosti i zakonitosti, mogućnost rešavanja sukoba nadležnosti, odlučivanje o izbornim sporovima za koje zakonom nije određena nadležnost redovnih sudova, odlučivanje o zabrani rada političkih organizacija, sindikalnih udruženja ili udruženja gradova, odlučivanje o žalbi protiv odluka Visokog Saveta sudstva. Upravo na ovom primeru se može videti važnost Ustavnog suda.
Setimo se da je Visoki Savet sudstva 2009. godine doneo odluku o reizboru 837 nosilaca pravosudnih funkcija. Neizabrane sudije su tada, odnosno nakon toga, uložile žalbu upravo Ustavnom sudu, i on je 2011. godine obavestio javnost da je poništio sve navedene odluke Visokog Saveta sudstva iz 2009. godine, a isti taj sud je 2012. godine doneo odluke kojima je pravosudnu reformu, tadašnju u delu izbora sudija i javnih tužilaca, vratio na početak, odnosno na stanje pre reizbora.
Ukazaću na još jedan aspekt koji je bitan što se tiče Ustavnog suda, odnosno čitavog pravnog sistema. Ustavni sud, jeste tradicionalno, van modela trihotomije vlasti, ali je sigurno da njegove odluke utiču na formiranje utiska o ukupnom pravnom ambijentu u državi. U širem kontekstu, uloga prava je od ogromnog državnog, političkog i privrednog značaja. Mi možemo da glasamo za različite kandidate, možemo da suprotstavimo stavove, odnosno da se složimo ili da se naši stavovi razlikuju u pogledu njihove stručnosti, ali sudije koje će biti izabrane imaće jednu veoma važnu ulogu, da primenjuju pravne norme na takav način da ostvare pravosudnu funkciju države. Zahvaljujem.