Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Zoran Mašić

Govori

Dame i gospodo, razumeo sam dobro budžet, iako nisam bio u prošlom sazivu, razumeo sam i rebalans budžeta, da se tu razjasnimo gospodin Rafailović i ja.
Isto tako sam rekao za šta su bila planirana sredstva u budžetu, od tih 800 miliona dinara za unapređenje kvaliteta mleka. Ta sredstva su primarno trebalo da se daju poljoprivrednim proizvođačima. Znači proizvođačima mleka kao kreditna sredstva za nabavku opreme i za nabavku tih uređaja za rashlađivanje mleka.
Prema tome, to je istina i ako su Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo finansija i Vlada kada su planirali budžet, ako su objektivno mislili da nešto dobro učine za stočare, za stočarske organizacije, za proizvođače mleka, onda je trebalo da budu dosledni.
Ako je bila ideja da se napravi politički marketing i da se kaže da je budžet predvideo, za razliku od prethodnih budžeta, sredstva i za ove namene, postignut je i tu određeni politički cilj, ali isto tako građani sada treba da znaju da ti koji su iz političkih razloga predložili da stoji, sada više ne stoji i neće imati mogućnosti da ta sredstva koriste za te namene za koje, nadam se, da bi im dobro došla i da bi sigurno kroz realizaciju nabavke opreme za mužu i tih uređaja za rashlađivanje mleka sigurno se povećao kvalitet mleka.
Gospodine predsedniče, gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, članom 32. ovog zakona propisan je  postupak i način dobijanja ili ostvarenja, odnosno ostvarivanja dozvole za stavljanje leka u promet.
Ovim članom je propisano da bi se izdala dozvola za stavljanje leka u promet, da je neophodno izvršiti farmaceutska ispitivanja, (hemijska, biološka); to su uglavnom hemijska ispitivanja kojima se utvrđuje kvalitet leka, količina aktivne materije, čistoća, i biološka, tj. mikrobiološka ispitivanja koja podrazumevaju, pre svega, mikrobiološku ili zdravstvenu ispravnost leka.
Dalje, propisana je obaveza farmakološko-toksikološkog ispitivanja. To su do sada radili farmakolozi, mislim da je ovim zakonom to i dalje predviđeno, a to podrazumeva ispitivanje toksikoloških i genotoksičnih i svih drugih uticaja, negativnih, leka.
I na kraju, veoma važno ispitivanje leka je kliničko ispitivanje koje će se za humane lekove raditi u zdravstvenim ustanovama, a klinička ispitivanja veterinarskih lekova radiće nadležne veterinarske ustanove, koje imaju specijaliste za pojedine bolesti pojedinih životinjskih vrsta.
Znači, moraju biti uključeni stručnjaci različitih specijalnosti i to vezano po bolestima životinjskih vrsta.
Dalje, ovde se u ovom članu konstatuje da je proizvođač odgovoran za sprovođenje odgovarajućeg ispitivanja i dokumentaciju koja se prilaže.
Članom 6. ovog zakona, u okviru nadležnosti agencije, je određeno da agencija ima nadležnost da vrši laboratorijsku kontrolu kvaliteta leka ili medicinskog sredstva što podrazumeva da će ta nacionalna kontrolna laboratorija raditi primarno farmaceutska, hemijsko-farmaceutska, biološka ispitivanja, dok farmakološko-toksikološka i klinička ispitivanja leka će raditi druge institucije.
U stavu 5. ovog člana stoji da, farmaceutsko, farmakološko- toksikološko i kliničko ispitivanje lekova mogu da vrše pravna, odnosno fizička lica koja ispunjavaju uslove u pogledu kadra, prostora, opreme kao i uslove iz smernica dobrih praksa; Dobre proizvođačke prakse, Dobre laboratorijske prakse, Dobre kliničke prakse u kliničkim ispitivanjima.
U poslednjem stavu ovog člana stoji da, način ispitivanja i uslove iz stava 5. ovog člana, propisuje ministar nadležan za poslove zdravlja.
Svrha mog amandmana i ono što želim da se koriguje u ovom članu, to je da upravo procenu uslova i ispunjenost uslova u pogledu kadra, prostora, opreme za ispitivanje veterinarskih lekova, da propisuje nadležnost u tom smislu ima ministarstvo nadležno za poslove veterine, jer smatram da će Ministarstvo poljoprivrede imati mnogo bolji uvid u opremljenost veterinarskih ustanova i osposobljenost za laboratorijska ispitivanja, pogotovu klinička ispitivanja.
Mislim da ministar zdravlja nepotrebno uzima nadležnost koju ne može kvalitetno da obavi, jer upravo zbog specifičnosti, ako hoćete samo primer kliničkog ispitivanja, ministar zdravlja sigurno nema pravi uvid koje specijalističke ustanove, veterinarske, imaju upravo specijalističke kadrove, da bi neka klinička ispitivanja mogla obaviti.
Mislim da Ministarstvo poljoprivrede ima mnogo bolji uvid u sve to i mislim da ništa neće pokvariti ovaj član ako se dopiše da je za veterinarske lekove za procenu ispunjenosti uslova nadležno Ministarstvo poljoprivrede. Nadam se da će se prihvatiti ovo obrazloženje. Hvala.
Dame i gospodo narodni poslanici, ja sam u načelnoj raspravi izneo primedbu da je ovim zakonom nedovoljno regulisan postupak kliničkog ispitivanja veterinarskih lekova i da se većina datih članova odnosi na klinička ispitivanja lekova za upotrebu u humanoj medicini, a da su samo u dva-tri člana, donekle, dotaknuti uslovi i propisi kliničkog ispitivanja veterinarskih lekova.
U tom smislu podneo sam amandman na član 56. u kojem se govori da lica koja se podvrgavaju kliničkom ispitivanju moraju biti potpuno informisana o svrsi, prirodi, postupku i mogućim rizicima ispitivanja, na njima razumljiv način i u pisanoj formi.
Moj amandman se odnosi na to da u ovom članu treba iza reči "lica koja se podvrgavaju kliničkim ispitivanjima" dodati "i vlasnici životinja čije se životinje koriste za klinička ispitivanja veterinarskih lekova". Takođe moraju biti potpuno informisani o svrsi, prirodi, postupku i mogućim rizicima ispitivanja, na njima svakako razumljiv način.
Smatram da ovaj amandman ima osnova upravo u kliničkom ispitivanju veterinarskih lekova, bez obzira na kojoj životinjskoj vrsti se mogu sprovoditi. U toku postupka kliničkih ispitivanja možda će doći do potrebe nekog prinudnog klanja, da se, jednostavno, neka životinja povredila, slomila nogu ili je neki drugi proces nastupio i, da se ta životinja može ekonomski iskoristiti.
Onaj ko sprovodi klinička ispitivanja ili vlasnik životinja, da li je to neka farma, nekakvo privatno lice ili privatni vlasnik životinja, treba da zna, u slučaju potrebe prinudnog klanja ili prodaje nekih životinjskih proizvoda, recimo mleka, da li se proizvodi od tih životinja nad kojima se sprovodi klinički ogled nekog leka mogu prodavati slobodno na tržištu ili postoji zabrana dok traje kliničko ispitivanje tog leka - da se ti i takvi proizvodi iznose na tržište ili recimo meso prinudno zaklane životinje da se koristi za ishranu ljudi ili za iznošenje na tržište.
U tom smislu smatrao sam da ima osnova da onaj čije životinje se koriste za kliničko ispitivanje treba da bude precizno informisan o svrsi i načinu tog kliničkog ispitivanja tj. o mogućim posledicama na zdravlje životinja, ali i na kvalitet mesa i drugih životinjskih proizvoda koji se od tih životinja mogu koristiti. Nadam se da ima osnova da se ovo prihvati. Nije mi jasno, pošto nemam obrazloženje koje je Vlada dala, šta je bio razlog da se ne prihvati.
Dame i gospodo narodni poslanici, nesporno je da ovo što je ministar rekao da je važno svakako poštovati načela veterinarske etike i zaštitu životinja i dobro bi bilo, ali svrha amandmana koji sam ja uložio kod člana 56. je, a mislim da sam bio dovoljno jasan kada sam obrazlagao prvi put, da vlasnici životinja nad kojima se sprovodi kliničko ispitivanje treba da budu obavešteni o mogućim posledicama i uticajima, kako na njihovo zdravlje, tako i na proizvode.
Mi životinje držimo zbog proizvoda koje koristimo u našoj ishrani - ako uzmete primer ispitivanje jednog leka koji se ispituje na kravama muzarama čije se mleko koristi za ishranu ljudi, da li smatrate da nije potrebno da vlasnik životinje, dakle, čije se krave koriste za kliničko ispitivanje leka, bude pismeno obavešten da to mleko koje se muze od tih životinja, a podvrgnute su kliničkom ispitivanju, ne sme da ide u promet, jer sadrži rezidue tog leka.
Ja ne znam, stvarno, vi ste medicinski obrazovani, dakle, to nema veze sa etikom, jer etika podrazumeva da ne bude životinja zlostavljena, da se lek daje na pravi način, da se poštuje dobrobit.
Druga stvar zbog čega ja insistiram i zašto obrazlažem ovo jeste da, upravo vlasnici životinja ako dođe do potrebe prinudnog klanja, zbog povrede noge, lekovi koji se ispituju na toj životinji ostaju izvesno vreme. Recimo, karenca je mesec dana i po isteku kliničkog ispitivanja, vlasnik te životinje gde je karenca duža od isteka tog kliničkog ispitivanja treba da zna da ne može te životinje prodavati na klanje još mesec ili dva dana, ili da ne može te životinjske proizvode ili jaja ili mleko iznositi na tržište.
U tome je svrha mog amandmana i ukazivanje, a ne vidim šta ovaj član može suštinski da promeni time da stoji da se moraju vlasnici životinja posebno obavestiti, dakle, da u kliničkom ispitivanju mogu biti posledice ove ili one vrste, tako da ovo nema veze sa ovim na čemu vi insistirate u članu 55. stav 3.
To se podrazumeva da se veterinarska etika poštuje.
Dame i gospodo, predlog amandmana na član 112. je u skladu sa predlozima koje smo mi, kao poslanička grupa SRS, dali.
A to je da propisivanje uslova za izdavanje dozvole za stavljanje lekova i medicinskih sredstava u promet ima uprava, a ne agencija. Upravo ovim amandmanom mi pojašnjavamo da, kao i za lekove, tako i za medicinska sredstva, znači, dozvole za stavljanje u promet medicinskih sredstava izdaje uprava, ne agencija.
Svesni činjenice da to neće biti prihvaćeno, najverovatnije, iako smo izneli sijaset argumenata, mi ćemo i dalje insistirati, kroz naše amandmane, da ono što smatramo da je u trenutnoj situaciji racionalno za zamlju, predlagaćemo.
Ono što bih želeo da se pojasni, ako je moguće, barem meni nije jasno, to su odredbe u ovom članu, u st. 4. i 5, da se dozvole iz stava 1. ovog člana izdaju za medicinska sredstva koja su usaglašena sa direktivama Evropske unije, do isteka roka i sertifikata usklađenosti, i za medicinska sredstva koja nisu usklađena sa direktivama Evropske unije, dozvola za stavljanje u promet se izdaje na period od pet godina. Odredbama čl. 36, 37, 39, 40, 41, 42, 43, 44, 46. i 48, to su odredbe za lekove, primenjuju se uslovi i postupak kod izdavanja dozvola, od načina i procedure. To se i ovde primenjuje za medicinska sredstva, tako da mi iz tih razloga nije jasno u ove dve alineje potpuno tumačenje, pa ako je moguće da se pojasni.
Dame i gospodo, izvinjavam se, možda nisam odabrao pravi član Poslovnika koji želim da reklamiram. Nadam se da mi nećete zameriti, ali prosto sam provociran izlaganjem prethodne koleginice iz DSS-a, koja je po mom mišljenju dosta negativno govorila o veterinarskoj struci i veterinarskoj službi.
Pozivam se na član 97. (Poslovnika) gde je poslanik pogrešno protumačio izlaganje. S obzirom na to da sam se juče predstavio kao veterinar i predstavnik veterinarske struke želim prvo koleginici da kažem, a i svima vama, da je veterinarska struka vrlo precizno definisana određenim zakonima koji su na snazi. Između ostalog, to su dva savezna zakona o zdravstvenoj zaštiti životinja ...
Gospodine, pozvao sam se na Poslovnik i molim vas da imate toliko pristojnosti da me saslušate. Rečeno je da će ovaj zakon da reguliše neke stvari koje su u suštini regulisane drugim zakonima, i faktički, veterinarska služba i veterinarska struka u skladu sa važećim zakonima i te kako kontroliše oblast životnih namirnica i sigurno je, da naši građani mogu biti bezbedni; i veterinari i nadležne specijalističke veterinarske ustanove imaju kvalifikovane stručnjake i vrši se kvalifikovan i kompetentan nadzor. Naši građani se sigurno ne hrane namirnicama koje su nepodobne za ishranu ljudi, a ako i ima takvih slučajeva najmanje je za to kriva, koliko i neke druge službe; ako imamo nebezbedne namirnice, znači veterinarska služba i struka je regulisana adekvatnim zakonima koje stručnjaci u veterinarskoj oblasti tj. medicini i primenjuju u svom radu.
Dame i gospodo narodni poslanici, javljam se povodom ovog amandmana, s obzirom na to da sam juče u načelnoj raspravi postavio konkretno pitanje ministru vezano za budžetska sredstva za osnivanje agencije.
Uvidom u usvojeni budžet i stavku koja je predviđena za Ministarstvo za zdravlje nisam mogao da prepoznam iz kog razdela i koje funkcije, koje ekonomske klasifikacije će se angažovati ova sredstva za osnivanje agencije koja se predlaže ovim zakonom.
Ponovo bi zamolio ministra ili nekoga iz Ministarstva zdravlja da nas obavesti iz kog razdela i koje ekonomske klasifikacije će se ta sredstva za ove namene izdvojiti. Isto tako ja bih želeo da, u skladu i sa zahtevima poslaničke grupe SRS, iskažem nezadovoljstvo prema politici koju promoviše Vlada, a to je osnivanje agencije. Ovo je treća agencija koju osnivamo za protekla dva meseca i ukupan budžetski angažman sredstava za ove tri agencije su oko 230 miliona dinara.
Ako pogledamo u stavci budžeta Ministarstva zdravlja da je za zarade svih koji obavljaju delatnost u oblasti zdravstvene zaštite neka cifra od samo 130, 140 miliona dinara, a ovde neke tri agencije koje će se osnovati ili su se već osnovale iziskivaće budžetska sredstva od preko 230 miliona dinara. Pogotovo mi nije jasna ta cifra od 90 miliona kako je projektovana, a to je gospodin Momčilov već pitao, s obzirom na to da u agenciju ulazi i Republički zavod za farmaciju koji egzistira kao institucija, ima svoj budžet, svoj prihod, koji će ući kao osnivački deo ove agencije.
Postavljam pitanje: da li je ta suma dobro isprojektovana, da li je prevelika ili je možda čak i premala u odnosu na ono šta se želi ostvariti? Računajući da će ta agencija nastaviti da radi, pre svega, kontrolu kvaliteta lekova, da je za to potrebna određena oprema - analitička i hemijska, pretpostavljam, pre svega, da Zavod za farmaciju to ima, jer godinama radi taj posao, onda se stvarno pitam u šta će se ta sredstva u toku ove godine utrošiti. Ja bih molio, ako je moguće, da dobijem objašnjenja vezana za ove zahteve.
Dame i gospodo, podneo sam ovaj amandman sa ciljem da se definiše deo kontrolnih poslova ili kontrole kvaliteta lekova, s obzirom na to da ste vi formiranjem agencije predvideli da kontrolu lekova obavlja nacionalna kontrolna laboratorija, u okviru agencije, da postoji nacionalni centar za praćenje neželjenih reakcija lekova i medicinskih sredstava.
Mi u SRS predlažemo drugačiji koncept organizacije kontrole lekova: deo upravnih poslova da obavlja uprava za lekove, a deo kontrole kvaliteta lekova da nastave da rade oni koji su radili do sada i bili aktivno uključeni u taj posao.
U suštini, na temelju njihovih ispitivanja vršena je i registracija lekova koji se nalaze na našem tržištu, a takođe i svaka novoproizvedena serija lekova je kontrolisana u Zavodu za farmaciju.
Pretpostavljam da će u novoformiranoj agenciji taj deo posla obavljati ljudi istraživači iz Zavoda za farmaciju Republike Srbije i iz tih razloga, primereno sadašnjem vremenu u našoj zemlji, mi smo predložili da se to ne obavlja u novoformiranoj agenciji, u nekim novim prostorijama sa nabavkom nove opreme i trošenjem enormno velikih sredstava, nego upravo u instituciji koja je dosta dobro i kvalitetno obavljala taj posao, ima zavidan kadrovski potencijal, ima opremu i sve ono što ovaj posao zahteva.
Predlažem da se posle člana 7. definiše član 7a. a to su nadležnosti Republičkog zavoda za farmaciju Srbije i da prvi zadatak bude upravo vršenje laboratorijske kontrole kvaliteta lekova i medicinskih sredstava. Zatim, ovaj zavod da: obavlja i vrši klasifikaciju lekova i medicinskih sredstava; vrši prikupljanje i obradu podataka o prometu i potrošnji lekova i medicinskih sredstava; daje informacije i predloge za racionalno korišćenje lekova i medicinskih sredstava; vrši povezivanje u međunarodne mreže informacija o lekovima i medicinskim sredstvima, kao i povezivanje sa asocijacijama agencija; obavlja edukaciju i vrši druge zadatke i poslove koje mu ovaj zakon nalaže.
Takođe predlažem da se iza člana 7a. definiše član 7b. koji definiše nadležnosti Nacionalnog centra za praćenje neželjenih dejstva lekova i medicinskih sredstava. On i sada egzistira pri Kliničkom centru Republike Srbije i predlažemo da taj deo posla ostane u njihovoj nadležnosti.
Kao veterinar predlažem da se deo tih poslova kontrole praćenja neželjenog dejstva obavlja u novoj zdravstvenoj ustanovi. Mislim da ima suvislosti utoliko, što ćemo, nadam se, mali broj lekova registrovati, koristiti, koji će iskazivati neželjena dejstva. A važno je, sa time se mi iz SRS slažemo, da postoji jedan centar kome će se to prijavljivati i koji će dalje, naučnu i stručnu javnost informisati da neki lekovi koji se koriste, da li u humanoj ili veterinarskoj medicini, izazivaju određene štetne efekte i neželjena dejstva. Zato smatramo da može i ovako to da se definiše.
Nadam se da je i ovakav naš predlog organizacije kontrole kvaliteta, pre svega, racionalniji i primereniji našem vremenu, da je dao i do sada dobre rezultate, jer je i taj deo posla u kontroli novoproizvedenih lekova, u kontroli lekova u postupku registracije, izdavanje dozvole, obavljala ova institucija.
Mislim da to ne možete osporiti i smatrati da će u nekoj novoformiranoj agenciji, neki novi i drugi ljudi raditi bolje i efikasnije ovaj posao, nego ovo do sada što je rađeno, na osnovu čega su u ovoj državi registrovani i kontrolisani lekovi. Zahvaljujem se.
Dame i gospodo narodni poslanici, moram pre nego što budem izlagao ono što sam podneo na član 19. ovog zakona, izlaganje o amandmanu, da se samo nakratko osvrnem na pređašnje izlaganje gospodina ministra vezano za veterinarske lekove, koji su izneti ovde.
Svaki ozbiljan proizvođač u ovoj zemlji, a pogotovu u svetu, koji je uveo smernice Dobre proizvođačke prakse, apsolutno nikakve razlike ne pravi u proizvodnji humanih i veterinarskih lekova, ni u tehnologiji ni u načinu proizvodnje, ni u kontroli i to je nešto što je i u našoj zemlji sigurno, u proteklih 10 ili 15 godina, uvedeno, a pogotovo to za strane proizvođače.
Prema tome, ovim zakonom ni formiranjem agencije apsolutno u tom smislu ništa se bolje i kvalitetnije ne reguliše, nego što je to postojećim zakonom i pogotovo u postojećim zakonima kontrole.
Ono što će biti loše, po mom mišljenju, vezano za veterinarske lekove, to je kontrola veterinarskih lekova koja će se vršiti u agenciji od strane nacionalne kontrolne laboratorije. Složićete se da postoji određena grupa specifičnih veterinarskih lekova koji se ne koriste u humanoj medicini, recimo antiparazitici, koji su kod određenih životinja vrlo specifični i postoji specifičan postupak kontrole, koji do sada, recimo, Republički zavod za farmaciju nije radio, jer takvih lekova nije imao u postupku kontrole.
Prenošenjem tog posla u agenciju, pitam se, na koji, kakav i koliko kvalitetniji način će se obavljati kontrola tih lekova. Mislim da se ništa neće poboljšati u tom smislu, kontrola veterinarskih lekova.
Ono što želim treći put da pitam, i neshvatljivo mi je da se oglušavate gospodine ministre, to je, iz kog razdela i koje ekonomske klasifikacije usvojenog budžeta će se obezbediti, niste rekli, pokriti tih 90 miliona dinara za osnivanje agencije.
Na kraju bih prešao na amandman koji se odnosi na plaćanje naknade za poslove koji će biti u ingerenciji, u nadležnosti uprave za lekove.
Ovim amandmanom se predlaže da se naknada vrši ili naplaćuje za: izdavanje dozvola i za stavljanje u promet lekova i medicinskih sredstava, kao i izmene i dopune dozvola za stavljanje u promet lekova i medicinskih sredstava; zatim, izdavanje dozvole za kliničko ispitivanje lekova i medicinskih sredstava; izdavanja uverenja o primeni smernica Dobre kliničke prakse u kliničkim ispitivanjima lekova i medicinskih sredstava; izdavanje uverenja za potrebe izvoza lekova i medicinskih sredstava; odobravanje uvoza neregistrovanih lekova i medicinskih sredstava; izdavanje mišljenja sa ocenom dokumentacije za dobijanje dozvole za stavljanje lekova i medicinskih sredstava u promet, kao i drugih stručnih mišljenja iz nadležnosti uprava.
Način plaćanja naknade, kao i visina naknade koje odgovaraju stvarnim troškovima izvršenih poslova utvrdiće uprava.
Kao što ste mogli primetiti, ovde sam izdvojio dve aktivnosti koje su predviđene kao mogućnosti naplate, a što je u nadležnosti Zavoda za farmaciju Svakako, tamo bi trebalo da se naplaćuje, to je, pre svega, kontrola kvaliteta lekova i izdavanje potvrde o kvalitetu lekova.
Gospodine predsedniče, gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici,  do sada su o ovom zakonu uglavnom govorili predstavnici medicinske struke, a evo prilike da čujete i mišljenje i predstavnika veterinarske struke. S obzirom na to da ovaj zakon tangira i oblast veterinarske medicine, znači, veterinarskih lekova.
Predlagač zakona u obrazloženju donošenja ovog zakona navodi da su osnovni razlozi za donošenje zakona o lekovima i medicinskim sredstvima da se u postupku proizvodnje, prometa, distribucije i kontrole lekova i medicinskih sredstava obezbede kvalitetni, bezbedni i efikasni lekovi i medicinska sredstva, a da je to osnovni preduslov za kvalitetnu i bezbednu zdravstvenu zaštitu ljudi i životinja.
Ovo obrazloženje ima osnova i mislim da može biti prihvatljivo za sve nas ovde narodne predstavnike. Međutim, ja znam, ministre, da ste vi bili ministar i u prethodnoj DOS-ovoj Vladi i kao ministar ste imali odgovornost, a i sada imate odgovornost da se u zdravstvenoj zaštiti ljudi koriste kvalitetni i efikasni lekovi. Postojeća zakonska regulativa apsolutno mora da podrazumeva da mi proizvodimo i registrujemo kvalitetne lekove.
Ubeđen sam apsolutno da su i do sada kod nas proizvođeni, registrovani i korišćeni kvalitetni lekovi i medicinska sredstva i to kako u zaštiti zdravlja ljudi, tako i u zaštiti zdravlja životinja. Da kvalitet i efikasnost lekova zavisi primarno od ovog i ovakvog zakona, ovaj zakon ne bi se pripremao i donosio četiri godine, koliko traje njegova priprema, nego bi svakako morao biti donet mnogo brže. No, nažalost, iako je ovoliko dugo trajala priprema i usaglašavanje ovog zakona, kao što i vi kao nadležni ministar, a i mi poslanici možemo videti priličan broj, preko 100 amandmana je uloženo.
Ovaj predlog, barem sa aspekta viđenja jedne poslaničke grupe koja je ovde u ovom parlamentu najveća, u dobrom delu ne zadovoljava naše viđenje organizacije, kontrole proizvodnje, prometa, distribucije itd. Ono što je moja prva zamerka vama je to, da je ovaj zakon primarno radila jedna holandska agencija, taj "Jurohelt", sa veoma malim i nedovoljnim učešćem naših stručnjaka, naše stručne javnosti. Mislim da skromno obavljena javna rasprava na relevantnim mestima ili u relevantnim institucijama i udruženjima, iako je ovoliko dugo trajala priprema, i mislim da naša relevantna stručna javnost nije dala adekvatan doprinos i predloge primerenih rešenja trenutnog stanja u državi i mogućnosti.
Moje mišljenje je, a nadam se da je i većine prisutnih, da mi imamo dovoljno stručnih i kompetentnih istraživača, kao institucija koje se bave školovanjem, istraživanjima i ispitivanjem kvaliteta i efikasnosti lekova i medicinskih sredstava. Takođe mislim, da smo mi imali dobar sistem i organizaciju i laboratorijskih i kliničkih ispitivanja lekova za upotrebu u humanoj veterinarskoj medicini. Ja ću kao predstavnik veterinarske struke navesti primere kako je sprovođena procedura, dobijanje ili izdavanje dozvole za registraciju nekog veterinarskog leka, jer i veterinarski lekovi su apsolutno prolazili svu zakonom propisanu proceduru.
Institucije koje su radile na registraciji veterinarskih lekova su bile Fakultet veterinarske medicine i uključena su bila dva naučnoistraživačka instituta, a to je: Naučni institut za veterinarstvo u Beogradu i Naučni institut za veterinarstvo u Novom Sadu. Lica koja su bila zainteresovana za registraciju ili za izdavanje dozvole, normalno, prijavljivali su se prvo Ministarstvu poljoprivrede, a onda dovoljnu količinu leka za ispitivanje i svu drugu potrebnu dokumentaciju su dostavljali u nadležne institucije.
Fakultet veterinarske medicine, tj. katedra za farmakologiju je obavljala farmakološko-toksikološka ispitivanja i dala preporuke institucijama tj. ljudima koji su obavljali klinička ispitivanja kako će sprovesti klinička ispitivanja, preporuke, doze, načina aplikacije i svega ostalog.
A u naučnim institutima su obavljana laboratorijska ispitivanja, utvrđivanja količina aktivne materije, čistoća, bakteriološka ispravnost i sve ono što je potrebno i na kraju je sprovođeno kliničko ispitivanje. Formirana je kompletna dokumentacija posle izvršenih ispitivanja i predata nadležnoj komisiji pri Ministarstvu za poljoprivredu koja je onda razmatrala svu tu dokumentaciju.
U komisiji su bili vrlo kompetentni ljudi iz različitih oblasti veterinarske medicine. Bilo je najviše farmakologa, ali i kliničara i drugih stručnjaka i, normalno, na osnovu pre svega, validnog farmakološko-toksikološkog ispitivanja i mišljenja, na osnovu validnog i utvrđenog dobrog kvaliteta leka, validnog laboratorijskog ispitivanja i na osnovu sprovedenih kliničkih ispitivanja i rezultata kliničkih ispitivanja izdavana je dozvola za registraciju jednog veterinarskog leka.
Sličnu proceduru vi i u ovom zakonu propisujete, jedino što će jedna institucija, koju vi formirate kao agenciju obavljati taj deo posla i za veterinarske i za humane lekove.
SRS je mišljenja da, u odnosu na trenutno stanje naše mogućnosti, nije trebalo ići na osnivanje ovakve jedne agencije, pogotovo koja će iziskivati tolika novčana sredstva iz budžeta da se stavi u funkciju. Zato smo i predložili dobar broj amandmana, a i ovde sugerišemo drugu organizacionu formu ispitivanja lekova.
Ono što želim takođe da sugerišem kao nepotpuno i dobro rešenje u ovom zakonu to je definisanje kliničkog ispitivanja lekova. Vi ste se u zakonu jednim delom bavili i dali preporuke i predloge kliničkog ispitivanja lekova za humanu medicinu. Međutim, postoji veliki broj specifičnosti kliničkog ispitivanja veterinarskih lekova s obzirom na broj životinjskih vrsta koje se mogu tretirati nekim lekom.
Dalje, na opšte proklamovanu brigu o pravilnom postupanju i humanosti, toj dobiti prema životinjama, tako da je u nekim zemljama propisano na kojim kategorijama životinja se mogu vršiti ispitivanja. Zabranjuje se na mladim životinjama, bremenitim životinjama, jer to mogu biti nehumani postupci i upravo u cilju te dobrobiti mislim da je trebalo zajedno sa kolegama veterinarima i kolegama iz Ministarstva poljoprivrede to, možda, u jedan, dva člana definisati tako da se preduprede slobodne procene i mogućnosti onih pojedinaca i onih institucija koje će raditi klinička ispitivanja da i ta ispitivanja rade na životinjama i kategorijama životinja prema svom izboru!!
Pridružujem se ovde ocenama kolega iz poslaničke grupe SRS da kod definisanja kontrole lekova od strane nacionalne kontrolne laboratorije, iako je fakat amandmanom predloženo da se menja, podržavam da mora svaka proizvedena serija da se kontroliše.
Ali, meni nije jasno da, recimo, u tački 1) alineji 1. i 3. prvog stava člana 86. vi precizno ne definišete da je to obaveza nacionalne kontrolne laboratorije tj. onoga čiji je lek poslat na kontrolu, a radi se o ispitivanju za izdavanje dozvole za puštanje u promet ili pak za postupak izmene i dopune ili obnove dozvole, (to je u alineji 3.) - navodite da, ako je potrebno, ta laboratorijska ispitivanja u kontrolnoj laboratoriji će se raditi po nečijoj proceni ako je potrebno ili ako neko proceni da nije potrebno da se neće ni raditi.
Mislim da to nije u redu i da je nedopustivo, a pogotovo ako se radi o ispitivanju za izdavanje dozvole za puštanje u promet ili pak produženja dozvole, da se ne urade potrebna laboratorijska ispitivanja u toj nacionalnoj kontrolnoj laboratoriji.
Želim da ukažem na, možda, nepotpuna rešenja kod nadzora u prometu lekova. U veterinarskoj struci velike probleme pravi neadekvatna kontrola i neregulisan promet lekova, slobodna nabavka i korišćenje bez veterinarske kontrole i nadzora. To može imati dalekosežne posledice na stočarsku proizvodnju naše države, a pogotovo onog dana kada nam bude dozvoljeno da izvozimo žive životinje, meso i namirnice životinjskog porekla. Ako ne budemo imali pravi, kvalitetan i dokaziv nadzor u korišćenju veterinarskih lekova imaćemo situaciju kakvu smo imali možda pre 15 godina - da se u namirnicama životinjskog porekla koje su izvožene nađene rezidue pojedinih lekova i po osnovu toga takve namirnice i čitavi kontigenti su morali biti vraćeni nazad.
Prema tome, ne mislim da samo ovim zakonom to treba da se reši, već zakonom o veterinarstvu, ali mislim da se ovde primarno reguliše promet lekova. Trebalo je u domenu nadzora još preciznije definisati upravo da bi se sprečile ovakve pojave nekontrolisane upotrebe. Mi imamo situaciju da se veterinarski lekovi prodaju u poljoprivrednim apotekama, pa čak i na pijacama. Vi sankcionišete prodaju lekova mimo apoteka, ali, nažalost, to što se ovim zakonom daje kao sankcija do sada su to bile blaže kazne, pa su ljudi i zloupotrebljavali. Mišljenja sam da je i tu u dogovoru sa kolegama iz Ministarstva za poljoprivredu trebalo još preciznije definisati i definisati broj inspektora, jer mislim da je i to problem. Mi u državi imamo malo inspektora koji se bave kontrolom prometa lekova.
Želim da postavim pitanje: ako idemo na to da ovim zakonom omogućimo kvalitetnu proizvodnju, promet i sve što će unaprediti problem lekova, neshvatljivo mi je da se daje ovoliko dug prelazni rok za usaglašavanje - dajete pet godina da se usaglase propisi od strane proizvođača, prometnika ili onih koji vrše ispitivanja i uz uvođenja smernica Dobre proizvođačke prakse, Dobre prakse u distribuciji, Dobre kliničke prakse, Dobre laboratorijske prakse.
Mislim da je ovaj rok trebalo da bude kraći ako želimo da stvarno oni koji proizvode lekove, oni koji se bave prometom i oni koji se bave ispitivanjima lekova, rade savremeno i da ostvare ono što je ovim zakonom promovisano, da taj rok možda bude kraći, jer svakako uvođenje ovih smernica bi trebalo da unapredi ceo taj posao.
Na kraju, želim pre svega vama ministre da se direktno obratim sa molbom da informišete narodne poslanike, pošto je izvesno da će ova agencija za lekove, bez obzira što smo mi, srpski radikali, protiv toga i što ćemo glasati "protiv", biti izglasana i osnovana, mene zanima "iz koje budžetske projekcije", ja sam gledao usvojeni budžet i budžet izdvojen za Ministarstvo zdravlja, "iz kog razdela, koje funkcije i ekonomske klasifikacije će se izdvojiti sredstva za osnivanje agencije". Vi ste predvideli 90 miliona dinara, a gledajući taj budžet Ministarstva zdravlja takav iznos u budžetu apsolutno nisam mogao da uočim. Radi se o nekim većim ciframa, pa me zanima ako je moguće da nam preciznije definišete razdeo funkcija i ekonomskih klasifikacija.
Dame i gospodo narodni poslanici, na početku svog izlaganja hteo bih da izrazim svoje nezadovoljstvo prema Vladi Republike Srbije zbog toga što je promenila postupak donošenja ovog zakona. Mi, poslanici, dobili smo ovaj zakon gde stoji da se predlaže hitan postupak donošenja. U međuvremenu je Vlada promenila postupak i opredelila da to bude po redovnom postupku, što je nas, neke poslanike, onemogućila da damo ili uložimo, nadam se, valjane amandmane.
Tako da neki amandmani, jednostavno, danas neće biti razmatrani, a i ponuđena rešenja pogodiće na manji ili veći način određene delatnosti ili dobra i usluge. Pa, upravo iz tih razloga javio sam se za reč o ovom amandmanu.
Pre svega želim, s obzirom da raspravljamo o amandmanu koji je podneo gospodin Mirović, da podržim taj predlog kao poslanik i član SRS, iako mi je jasno da poslanička većina i Vlada neće prihvatiti taj amandman. Ali, u isto vreme želim da danas govorim i u funkciji predsednika Odbora za poljoprivredu, s obzirom da su Odboru od određenih institucija stigli određeni dopisi, sugestije, da uložimo određene amandmane na ovaj zakon. A upravo iz razloga koji sam naveo na početku jednostavno se nije moglo to učiniti.
Tako je Savez pčelarskih organizacija Srbije uputio amandman da se u članu 23. dopiše i med kao namirnica koja potpada pod stopu poreza od 8%. Nažalost to nije nijedan poslanik predložio amandmanom, a i ja sam upravo iz rečenih razloga bio onemogućen to da uradim, pa se u isto vreme i izvinjavam Savezu pčelarskih organizacija Srbije što njihovom zahtevu nismo mogli udovoljiti.
Ovim rešenjem, koje je ponuđeno u članu 23, biće značajno veterinarska struka oštećena, a i oni koji koriste usluge veterinarske struke. Znači, stočarske organizacije, stočarski proizvođači, jer kao što vidite veterinarski lekovi nisu uvršćeni u stav 2, gde se radi o posebnoj stopi poreza na dodatu vrednost od 8%, nego će ispasti da se ti lekovi oporezuju sa opštom stopom od 18%, što može značajno uticati na veterinarske usluge, cenu tih usluga, i na kraju i na ekonomičnost, i rentabilnost te proizvodnje.
Stvarno mi je žao što Ministarstvo finansija nije vodilo računa o tome, jer takvih rešenja ima u Evropi, da se veterinarski lekovi oporezuju sa stopom od 8%, znači posebnom stopom. Ovako ponuđenim rešenjem, verujte mi, Vlada i Ministarstvo finansija izazvaće gnev i revolt preko 3.000 veterinara, koji se bave veterinarskom delatnošću, upravo zato što će veterinarski lekovi biti oporezovani faktički po opštoj stopi.
Želim da se ovo što je predloženo u amandmanu gospodina Mirovića ozbiljnije razmotri i možda, u situaciji u kojoj se nalazimo kao država i narod, prihvati, a možda i kao privremeno rešenje ukine ovaj porez od 8%. A nadam se da će veterinari i veterinarska struka vrlo brzo poslati predlog izmena ovog zakona u delu gde se oni smatraju oštećenima. Hvala vam.
Dame i gospodo narodni poslanici, vi iz vladajuće koalicije nam ponovo promovišete jedan zakon koji podrazumeva povećanje javne potrošnje i bespotrebno trošenje budžetskih sredstava.
I to upravo danas kada su putevi u Srbiji zakrčeni zbog protesta seljaka, jer ih je ova vlada do sada izigrala i ne želi da im plati realnu cenu pšenice.
Ovde u parlamentu razgovaramo kako da se osnuje još jedna u nizu agencija koje, pre svega, predstavljaju direktne budžetske korisnike, tj. potrošače. Ako znamo da je osnovana Agencija za registraciju privrednih subjekata, za čiju registraciju je planirano da se utroši 100 miliona dinara, za osnivanje ove agencije prema predloženom projektu potrebno je utrošiti 30 miliona dinara i za agenciju koju ćemo tokom ovog zasedanja parlamenta osnivati, a to je agencija za lekove i medicinska sredstva, potrebno je novih 90 miliona dinara, ako to saberemo, možemo konstatovati da je to nekih 220 miliona dinara ili 30 miliona evra iz budžeta za osnivanje agencija.
Pitam vas iz vladajuće koalicije i Vladu - da li smo mi danas stvarno toliko bogati da možemo da osnivamo ovoliki broj agencija, dok u isto vreme Vlada nudi seljacima jedan dinar za premiranje kilograma pšenice, što je, mislim da ćete se složiti i vi, a seljaci pogotovo, stvarno mizerija i poniženje, a u isto vreme se ne obećava koliko će se otkupiti pšenice i po kojoj ceni.
Danas smo čuli od gospodina Novakovića, ako je vest tačna, da je postignut nekakav dogovor o tome. Međutim, kao predsednik Odbora za poljoprivredu ove Narodne skupštine moram vas obavestiti da smo mi pre nekih nepunih mesec dana na sastanku, gde su bili prisutni predstavnici svih poslaničkih grupa, jednoglasno doneli odluku da cena pšenice ovog roda bude devet plus jedan i po dinar premije. Takav dopis ispred Odbora je otišao i Vladi i Ministarstvu poljoprivrede. Iskreno se nadam da bi udovljenjem takvom zahtevu Odbora za poljoprivredu bili zadovoljni i seljaci i ne bismo imali ovo što danas imamo. No, videćemo kako će se stvar oko pšenice dalje odvijati.
Predlagač ovog zakona obrazlaže da će se osnivanjem agencije za licenciranje stečajnih upravnika unaprediti kvalitet i standardi profesije stečajnog upravnika, dalje, vršiti nadzor i kontrola njihovog rada i obezbediti kontinuirano stručno usavršavanje, a agencija treba da bude specijalizovana, stručna i nezavisna ustanova.
Ovo sve je možda dobro zamišljeno, ali realno, u postojećim okolnostima mislim da je teško ostvarivo. Ako se obistine najave da će donošenjem ovog novog zakona o stečajnom postupku u stečaj otići još desetine hiljada preduzeća u Srbiji, onda, po predlagačima ova dva zakona o kojima raspravljamo ovih dana, faktički treba osnovati univerzitet da edukuje i iškoluje toliki broj kvalifikovanih stečajnih upravnika.
Ministarstvo privrede već dva meseca nema ministra i Vlada ništa ne preduzima da to reši, a u isto vreme se hvali da sprovodi uspešne reforme u svim sferama privredne i društvene delatnosti, samo, nažalost, građani slabo primećuju da bolje žive.
Predlažem da predsednik Vlade što pre predloži Narodnoj skupštini ministra za privredu, a Ministarstvo privrede da preduzme sve ovo što predlažete da radi agencija.
Svakako treba da se uvede obavezno polaganje stručnog ispita i obavezno licenciranje stečajnih upravnika i sačinjavanje registra stečajnih upravnika. Kada dođu, nadam se, bolja i bogatija vremena i kada državi bude stvarno izvestan ulazak u Evropsku uniju, da priđemo ozbiljnijem formiranju ove i nekih drugih agencija, za koje moram priznati da postoje u zapadnim razvijenim zemljama, ali u situaciji u kakvoj smo, a pre svega u ekonomskoj situaciji, mislim da je osnivanje ovako nečega samo atak na ionako skromna budžetska sredstva i standard naših poreskih obveznika. Hvala.
Dame i gospodo narodni poslanici, gospođo ministre, u svakoj državi je obrazovanje dece i omladine jedan od najvažnijih socioloških i društvenih procesa. Naša zemlja je imala veoma respektabilan, klasičan i tradicionalan sistem osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja.
DOS-ovska vlast ga je kvazireformama i grubim kopiranjem zapadnog sistema obrazovanje značajno urušila. No, na sreću, nije stigla da i visoko obrazovanje ovako "uspešno" reformiše. Nadam se da nećemo imati takve reforme visokog obrazovanja kakve smo imali kod predškoslkog, osnovnog i srednjeg obrazovanja kroz zakon koji danas menjamo.
Stoga je veoma važno da na početku predloga izmena ovog zakona date predlog redefinisanja ciljeva i zadataka obrazovanja i vaspitanja, i oni svakako treba da podrazumevaju razvijanje svesti o državnoj i nacionalnoj pripadnosti, negovanju srpske tradicije i kulture, kao i tradicije i kulture nacionalnih manjina i etničkih zajednica.
Veoma je važno da se kroz nastavni plan i program osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja vratimo negovanju kulture srpskog jezika, ćiriličnog pisma, kao i isticanju naših značajnih kulturnih poslenika, istorijski značajnih ličnosti našeg naroda, pošto smo, nažalost, u proteklom vremenu, kroz određene udžbenike, imali zapostavljanje takvih ličnosti. Ne bi smelo više da se desi da bilo ko u bukvaru ismejava Vuka Karadžića ili svetog Savu.
Zalažem se da se u nastavne programe osnovnog i srednjeg obrazovanja unesu i najnovija dostignuća nauke i kulture celog sveta, pogotovo da se poveća nivo informatičkog obrazovanja, koji je bitan za omladinu i naša pokolenja.
Gospođo ministre, ovaj predlog izmena, koji ste nam ponudili, po mojoj proceni je jedna kompilacija postojećeg zakona i manjeg broja novih suštinskih i boljih rešenja, ali za početak je dovoljno i to da je učinjeno da se neke retrogradne stvari, koje su počele da se događaju u našem osnovnom obrazovanju, zaustave brzo i nadam se da ćete se, kod usvajanja ovog predloga, okernuti pre svega ka interesu uspešnijeg i boljeg obrazovanja naše omladine.
Dobar je i predlog da se ovde u parlamentu konstituiše nacionalni prosvetni savet. Međutim, on ipak ne bi trebalo da uzme neke ingerencije koje ste mu vi kao ministarstvo dali, a koje bi po mojoj oceni trebalo da budu u nadležnosti samog ministarstva. To je upravo donošenje nastavnih planova i programa i odgovornost za realizaciju tih nastavnih planova i programa, a ne da budu samo deo u vašoj nadležnosti, tj. deo završnog i maturskog ispita, nego i predškolskog programa, planova i programa osnovog i srednjeg obrazovanja, jer su to suštinske stvari za jedno ministarstvo, a na kraju odgovornost za realizaciju toga.
Značajno je da savet ima funkciju utvrđivanja standarda kvaliteta nastave. Međutim, neke definicije se tu prepliću sa univerzitetskim nastavnim planovima i programima. Najverovatnije je da će tu moći da se naprave nekakvi zajednički dogovori, s obzirom da je to u resoru jednog ministarstva.
Imam nekoliko prigovora vezanih za način i postupak izbora članova saveta. Pre svega, apsolutno pozdravljam da u tom savetu budu predstavnici SAN-u, vanredni, dopisni članovi ili redovni. Nepotrebno je da stoji da oni treba da budu i redovni profesori. Nažalost, u našoj Akademiji nauka su uglavnom svi redovni profesori, a malo imamo članova Akademije da su docenti ili vanredni profesori, jer bi to govorilo o izuzetno visoko nadarenim mladim ljudima, da su kroz svoj naučnoistraživački rad došli do titule akademika ili redovnog člana SAN-u.
Ono posebno što želim da prigovorim, pre svega kao nastavnik i profesor na Novosadskom univerzitetu, kroz ovaj predlog da četiri člana sa Beogradskog univerziteta budu delegirana, a sa svih drugih univerziteta po jedan, mislim da se stavljaju na neki način u ponižavajući položaj upravo Novosadski i Niški univerzitet. Ne znam šta vas je motivisalo da takav predlog date, fakat Beograd jedino je četiri puta veći od Novog Sada, ali Beogradski univerzitet nije sigurno četiri puta po broju nastavnika, po broju studenata, kvalitetu nastave bolji i efikasniji od Novosadskog univerziteta.
Predlažem da razmotrite kroz amandmane korekciju ovog predloga, kao i predlog da članovi saveta budu predstavnici udruženja poslodavaca. Imamo veliki broj stručnih škola i da li taj neko ko će biti ispred tog udruženja poslodavaca baš biti kompetentan da daje neku ocenu saglasnosti, mišljenje na toliki broj stručnih škola.
U svakom slučaju, ovakav koncept koji ste ponudili mislim da zavrđuje pažnju i da je bolji nego u prethodnom zakonu. No, vi ste u onom delu izlaganja rekli da se zalažete za racionalizaciju, efikasnije trošenje sredstava, što pozdravljam, ali čini mi se da je predloženo formiranje dve ustanove – zavoda za unapređenje obrazovanja i vaspitanja i za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja, a po nama iz SRS oni su suvišni i to bi moglo da se obavlja ne kroz formiranje ustanove kao nosioca tih poslova, nego kroz neke stalne ili povremene komisije, ili preko manjih operativnih tela, koja bi radila ono što radi Centar za strateški razvoj ili Centar za razvoj programa i udžbenika. Mislimo da bi to bilo racionalnije i jeftinije za državu.
Na šta bih hteo takođe da se osvrnem, a što su moji prethodnici, pre svega kolege iz SRS iznosili, to je polaganje ispita za direktora. Mislim da se previše stavlja na funkciju direktora u osnovnim i srednjim školama u poređenju sa rektorom ili dekanom nekog fakulteta, iako se to ne može porediti.
Ali direktor, ako bi se birao po predlogu koji dajete i da nastavno veće daje saglasnost, tj. da konkuriše najugledniji, najautoritativniji i najsposobniji nastavnik u nekoj školi, i da bude podržan od Saveta, onda mislim da on ne treba da ima neku posebnu edukaciju za obavljanje funkcije direktora i da polaže poseban ispit i to pred organima uprave. To je onda ipak stručni ispit za koji se zalažem da treba da imaju direktori i drugi nastavnici.
Nadam se da ćete kroz amandmane i to uzeti u obzir i razmotriti. Na kraju, zbog ograničenog vremena, zalažem se za jednu pravu reformu i racionalizaciju srednjih stručnih škola. Mislim da ćete se svi složiti da imamo veliki broj srednjih stručnih škola, da deca kada završe te škole izuzetno teško nalaze posao i da treba značajno preispitati i broj tih škola i nastavne programe.
Takođe se zalažem da Ministarstvo učini napor da se značajno poveća i poboljša materijalni položaj svih učesnika u obrazovnom procesu, od predškolskih ustanova, osnovnih škola, srednjih i na univerzitetu, iako danas ne govorim o univerzitetu. Složićete se da su i zarade i sva druga davanja tim institucijama, nosiocima obrazovanja, niska, i da bi se povećao kvalitet i efikasnost učenja, mislim da se taj segment značajno mora popraviti.
Na kraju, želim da izrazim nadu da ćete, pored onih prihvaćenih amandmana poslanika SRS, prihvatiti još neki koji smo dali. Hvala.
Uvaženo predsedništvo, uvaženi ministre, uvažene kolege narodni poslanici, i ovaj zakon, kao i većinu drugih zakona koje ste nam dostavili na razmatranje u parlament, vi iz vladajuće koalicije obrazlažete kao reformski i od značaja za privredni razvoj Republike Srbije.
Ovaj zakon, po vašem mišljenju, trebalo bi da stvori bolji ambijent za osnivanje i razvoj malih i srednjih preduzeća i preduzetništva, kao i veće strane investicije. I ovaj zakon obrazlažete – da je koncipiran u skladu sa evropskim direktivama i propisima Evropske unije, ali sa vašim interesnim i uskostranačkim tumačenjem tih propisa.
Jer, ne može se drugačije shvatiti obrazloženje podnosioca predloga zakona da Austrija, Nemačka i Francuska nisu dobar primer evropske prakse registracije privrednih subjekata, samo zato što se registracija privrednih subjekata u tim razvijenim kapitalističkim državama obavlja u sudovima i slična je našem sada postojećem, važećem sistemu registracije privrednih subjekata.
Većinom se slažem sa ocenom o neažurnosti registra, neblagovremenom unosu promena podataka privrednih subjekata, neujednačenosti prakse postojećih registara, dugom trajanju postupka registracije i nepostojanjem obavezujućih rokova za postupanje po prijavama.
No, očekivanja poslanika SRS su bila da će Vlada i nadležno ministarstvo predložiti racionalan zakon, kojim će se značajno otkloniti uočeni nedostaci i uskladiti naši propisi, ove materije, sa propisima i direktivama Evropske unije. Kad kažem – racionalan, svakako smatram potpuno nepotrebnim formiranje agencije za privredne registre. Jer, ta agencija predstavlja bespotreban trošak i razbacivanje državnog novca, pa iako se radi o donaciji Kraljevine Švedske.
Bez lažne demagogije, 100 miliona dinara, koliko treba da se potroši za formiranje agencije, taj iznos predstavlja celokupan godišnji budžet jedne naučnoistraživačke ustanove sa otprilike 90 zaposlenih, u kojoj radi minimum 30 magistara i doktora nauka, i to sa svim troškovima za obavljanje naučnoistraživačkog rada. Znači, to je godišnji budžet jedne takve institucije, pa vas pitam – koliki doprinos državi može dati jedna naučnoistraživačka institucija, a koliko jedna ovakva agencija, koja treba centralizovano da registruje privredne subjekte.
Prema tome, pitam i sebe i vas, koji ovo predlažete, koliko će agencija da ima registratora, a to je po zakonu fizičko lice koje vodi registar, koga imenuje upravni odbor agencije uz prethodnu saglasnost Vlade, a mora ažurno da odgovori obavezama definisanim u članovima 10, 69. i 74. Predloga ovog zakona.
Ako sam dobro pobrojao, radi se o nekih 13 različitih obaveza i ovlašćenja, koje svakodnevno u svakoj prijavi za registraciju mora da proveri i verifikuje ispunjenost uslova za registraciju, i da, ako su ispunjeni svi uslovi za registraciju iz člana 22. Predloga ovog zakona, u roku od pet dana donese rešenje kojim se registraciona prijava usvaja i registracija sprovodi u registar.
Siguran sam da registrator to ne može sprovesti i ispoštovati rokove i da će i dalje biti prisutna neažurnost u registraciji privrednih subjekata. Neće, svakako, bitno popraviti ni mogućnost elektronske prijave, jer prema članu 20. Predloga zakona za datum i vreme podnošenja prijave elektronskim putem uzima se datum i vreme dostavljanja originalne dokumentacije Agenciji, a ne samo prijava podneta elektronskim putem.
Stoga, vama koji činite vladajuću koaliciju, predlažem da ozbiljno razmotrite i prihvatite naše primedbe, iznete u ovoj načelnoj raspravi, kao i po podnetim amandmanima, koji će slediti, i učinite ozbiljne korekcije ovog zakona.
Na kraju, moram da odgovorim kolegi poslaniku koji je prošle nedelje, u četvrtak, na početku rasprave o ovom zakonu, uvredio poslaničku grupu SRS. Cenjeni kolega, mi znamo da koristimo kompjutere, i to ne samo da znamo da koristimo nego znamo i da pravimo vrlo uspešne programe. Naše pograme prepoznaju građani Republike Srbije i zato glasaju za nas. Zbog našeg programa razvoja savremene i realne Srbije građani će glasati za Tomislava Nikolića, našeg kandidata za predsednika Republike. Hvala.
Dame i gospodo narodni poslanici, uvažena predsedavajuća, uvaženi ministre, ako se prihvate predloženi amandmani SRS, pogotovu ako se prihvate amandmani predloženi od strane gospođe Gordane Pop-Lazić i gospodina Zorana Krasića, onda bi neminovno trebalo prihvatiti i ovaj amandman koji ja predlažem a koji se odnosi na postupak razrešenja člana odbora.
Prvo, predlažem da se iznad člana 21. briše naslov, jer smo to kao članovi poslaničke grupe generalno stavili kao primedbu i predložili, mislimo da ćete to i prihvatiti.
Ono što je nesporno u ovom članu, a što predlažem da ostane, jeste da dužnost člana odbora treba da prestane istekom vremena na koje je izabran, ostavkom ili razrešenjem sa dužnosti člana.
Član odbora se razrešava ako nesavesno i pristrasno vrši dužnost. Mislim da će ova odrednica biti malo problematična i teška za utvrđivanje; ne znam kako je predlagač ovog zakona zamislio da procenjuje nesavesnost i pristrasnost člana odbora, jer nijednim članom ovog zakona nije predviđeno donošenje nekog akta kojim će se bliže regulisati rad odbora, pa kroz to da se precizira šta je savestan a šta nesavestan rad, šta je odgovoran ili šta je neodgovoran rad člana odbora.
Svakako član odbora treba da se razreši ako bude osuđen na kaznu zatvora ili kažnjivo delo koje ga čini nedostojnim dužnosti člana odbora, ili pak ako se utvrdi da je član odbora povredio odredbe ovog zakona. Međutim, ni ja ni moje stranačke kolege se ne slažemo da član odbora ne može biti član političke stranke ili da je pripadnost političkoj stranci razlog za razrešenje dužnosti člana odbora.
Podsetiću vas da je u ovom prlamentu, možda pre dve ili dve i po godine, izabran predsednik Ustavnog suda Srbije, članovi Ustavnog suda Srbije, za koje se apsolutno zna da pripadaju nekim partijama. Dalje, pitam vas da li predsednik Vrhovnog suda Srbije, član ili predsednik tj. republički javni tužilac, koji je sada podneo ostavku, pripadaju ili su pripadali nekim partijama ili strankama?
Vi ste, ministre, u obrazlaganju ovog zakona rekli da ne prihvatate pripadnost člana ovog odbora tj. ne opredeljujete ga po partijskoj pripadnosti, zbog toga da bi se suzbio dnevno-politički uticaj, ali da li se, kada su vršeni ovi izbori, vodilo računa upravo o tom dnevno-političkom uticaju, jer i dan-danas imamo to činjenično stanje koje imamo.
Malopre smo vodili raspravu o Akademiji nauka i njenim članovima, koji bi trebalo da budu članovi odbora. Smatram da Akademija nauka, kao vrhovna, pre svega naučna, ali i kulturna institucija, ima ljude od ugleda, međutim i tamo imamo dobar broj ljudi članova Akademije nauka koji imaju stranačku pripadnost. Da li će se kod izbora ili odabira tih 10 članova voditi računa i da li će oni koji pripadaju nekoj stranci biti kvalifikovani kao manje moralni, da li će moći da budu članovi ovog odbora?
Sve ovo su argumenti o kojima treba ozbiljno razmisliti, da li treba istrajavati na ovom predlogu da članovi odbora ne mogu i ne treba da budu članovi političkih stranaka. Mislim da grešite i da bi ovaj zakon i sve ono što njime treba da se bira i reguliše bio sigurno validniji i vredniji, prihvatljiviji ako se ne budemo strogo držali te odrednice.
Na kraju, ovim amandmanom predlažem i da se iza stava 4. doda novi stav 5. koji treba da glasi: "Odbor vodi postupak u kome se utvrđuje da li su nastupili razlozi za razrešenje i Narodnoj skupštini predlaže razrešenje člana odbora. Odluku o razrešenju donosi Narodna skupština". Hvala vam na razumevanju i izvinjavam se što sam prekoračio vreme.