Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Milija Miletić

Milija Miletić

Srpska napredna stranka

Govori

Zahvaljujem se.

Uvažena predsednice Skupštine, poštovana mandatarko, gospođo Brnabić, kandidati za ministre, kolege poslanici, građani Srbije, ja sam Milija Miletić i dolazim iz Svrljiga. To je najlepša opština u Srbiji koja se nalazi pored Niša, a to je najlepši grad u Srbiji. Ja u Skupštini Srbije predstavljam Ujedinjenu seljačku stranku, a izabran sam sa liste SNS – Aleksandar Vučić.

Ja ću vas, kao mandatara, podržati bezrezervno. Baš zbog toga što znam da ste dobra osoba, da ste dobar čovek. Baš zbog toga što znam da ste stručni i baš zbog toga što znam da dolazite, da vaša krv jednim delom jeste iz Babušnice. To je opština koja se nalazi na jugoistoku Srbije. Baš zbog toga ja želim da podržim vas, da podržim vašu Vladu jer znam da ćemo nastaviti da radimo sa istim ciljem, a to je da se razvija jugoistok Srbije, da se ulaže u poljoprivredu, da se ulaže u selo, da se ulaže u mlade, da se ulaže u zadrugarstvo, da se ulaže u nauku, da se ulaže u zdravstvo. Ja znam da će tako biti. Ja znam još nešto što moje kolege i građani Srbije moraju da znaju, a to je da se vi, kada vas neko pozove, uvek odazovete i znam kada nešto treba, kao ministar za lokalnu samoupravu, vi ste uvek davali smernice nama u Svrljigu i opštinama, kao što je Babušnica, Gadžin Han, kao što je jugoistok Srbije.

Mislim da mi ne treba da se stidimo onoga što imamo. To je naša snaga u ljudima, snaga u prvom čoveku naše Srbije, a to je gospodin Vučić, predsednik, kome smo dali podršku, a koji je i vas predložio. Zato ću na glasanju glasati svim srcem za vas jer znam da će ova naša buduća Vlada na čelu sa vama nastaviti da radi na razvoju jugoistoka Srbije. Siguran sam da ćemo nastaviti sa ulaganjem u niški aerodrom, da nastavimo sa izgradnjom svih puteva na jugoistoku Srbije i, još jednom, ja ću glasati za vas.
Uvažena predsednice, poštovani ministri, kolege poslanici, građani Srbije, ja sam Milija Miletić i dolazim iz najlepše opštine u Srbiji, a to je opština Svrljig, koja se nalazi pored najlepšeg grada u Srbiji, a to je grad Niš. Izabran sam sa liste SNS i predstavljam Ujedinjenu seljačku stranku u Skupštini Srbije.

Unazad nekoliko dana sam postavio jedno pitanje vezano za obnovu i rekonstrukciju železničke pruge, a sada smo dobili i program izgradnje železničke pruge na teritoriji Srbije 2017. Tu se vidi deo da će biti i rekonstrukcija dela pruge od Niša, preko Svrljiga, Knjaževca, Zaječara, Bora i dole. To je za mene kao čoveka koji živi u tom delu Srbije veoma bitno zato što smo svedoci da je tamo taj deo pruge u veoma lošem stanju.

Meni je zadovoljstvo što je sada u programu planirano da se radi i kroz Niš izmeštanje pruge i sve ono što se radi na teritoriji grada Niša i jugoistočne Srbije to je veoma bitno za nas koji tamo živimo. Vlada na čijem je čelu gospodin Vučić je stvarno imala sluha i ima sluha za jugoistok Srbije i mislim da ćemo svi zajedno u narednom periodu imati mogućnost da puno stvari koje su započete te stvari i završimo. Rekonstrukcijom pruge, po programu koji će biti odrađen u narednom periodu, nadam se da će to biti baš onako kako smo govorili ranije, da mogu da funkcionišu i putnički saobraćaj i železnički saobraćaj i preko tog dela pruge od Niša prema istočnoj Srbiji i normalni drumski saobraćaj koji je veoma bitan za nas koji tamo živimo. Izgradnja i dogradnja aerodroma u Nišu, koji je veoma frekventan, vrlo je bitna za nas koji živimo u tom delu Srbije.

Još jednom, ja ću kao narodni poslanik glasati za sve ove predloge jer mislim da je to bitno za sve nas i za celu Srbiju.
Zahvaljujem se.

Uvažena predsednice, postavio bih pitanje Ministarstvu saobraćaja i „Putevima Srbije“, a vezano je za rekonstrukciju puta koji vodi od Svrljiga prema Staroj planini. Inače, to je put državnog karaktera i veoma je bitan za jugoistok Srbije, jer svi znamo da je aerodrom u Nišu „Konstantin Veliki“ veoma frekventan, veliki broj putnika dolazi u Niš iz celog sveta, tako da veliki broj tih putnika želi da ode i da odmara na Staroj planini, koja je veoma lepa. Normalno, pozivam sve kolege i sve ljude da dođu da vide lepote Stare planine. Ali, pre nego što dođu, moraju da prođu kroz Svrljig, a da bi otišli do Stare planine preko Svrljiga, trebamo ovaj put završiti.

U toku prošle godine više puta smo govorili o tome, gde smo se dogovorili i Ministarstvo saobraćaja i ministarka Zorana je i rekla da će taj put biti urađen u toku ove godine. Ja pitam da li je put stavljen u Program održavanja puteva preko „Puteva Srbije“, ili će biti urađen kroz neki drugi program? Suština svega jeste da je izgradnja tog dela puta vrlo bitna zato što će tu, osim turizma, imati mogućnost da se razvija i poljoprivreda i sve ono što je bitno za taj deo naše Srbije, odnosno za jugoistok Srbije.

Inače, još jedno pitanje bih postavio isto nadležnom ministarstvu, a to je isto put koji je lokalnog karaktera, ali je jedina alternativa magistralnom putu od Niša prema istočnoj Srbiji, prema Knjaževcu, prema Zaječaru, a to je deo puta koji vodi preko sela Grbače, dužina četiri kilometra. Pitam da li će taj deo puta biti završen u toku ove godine, jer smo isto dobili od strane Ministarstva saobraćaja i „Puteva Srbije“ da će biti završeno? Taj deo puta je bitan baš zbog toga što je to jedina alternativa u slučaju da dođe do zakrčenja saobraćaja u delu magistralnog puta koji ide preko Svrljiga. Vrlo je bitno da se to završi zato što je veliki intenzitet saobraćaja u delu magistralnog puta i veliki broj ljudi tu funkcioniše. Kad dođe do nekog zakrčenja, to su velike i dugačke kolone automobila. Zbog toga još jednom pitam da li će to biti završeno? Očekujem po dogovoru od prošle godine da će to biti završeno, i ovaj deo puta prema Staroj planini i deo puta preko sela Grbače koji je alternativa magistralnom putu ukoliko dođe do nekih zakrčenja.

Još jednom bih pitao i Ministarstvo poljoprivrede, odnosno Institut za stočarstvo – da li će se prihvatiti moja inicijativa da se i opštinama koje su nerazvijene u jugoistočnoj Srbiji da mogućnost da koriste sredstva za umatičena grla kada se dobije RB broj na isti način kako se to radi u Vojvodini? Baš zbog toga, ako želimo da razvijamo stočarstvo, da damo istu mogućnost i da na taj način naši poljoprivredni proizvođači sa jugoistoka Srbije mogu da koriste sredstva, da okreću sredstva, da povećavaju broj grla stoke i na taj način da sebi obezbeđuju egzistenciju, razvoj i prosperitet i samog domaćinstva i same opštine, a i samog jugoistoka Srbije.

Inače, mogu da podsetim da u okviru delokruga rada matične službe Institut za stočarstvo ne prihvata da kada domaćinstvo, odnosno grlo kad dobije RB broj, a to je početni broj, da taj čovek, to domaćinstvo na to grlo nema pravo da dobije sredstva od Ministarstva poljoprivrede u vrednosti od 7.000 dinara za ovcu ili kozu, ili 25.000 dinara za krupna grla stoke. Na ovaj način, kada bismo to izjednačili makar za nerazvijena područja, za brdsko-planinska područja, za jugoistok Srbije, to je način da pospešimo stočarstvo, da razvijamo stočarstvo i na taj način da damo mogućnost da ljudi koji žele da se bave stočarstvom, a podsećam da su te naše opštine na jugoistoku Srbije veoma stare, opštine su devastirane, brdsko-planinska područja, na ovaj način imaćemo mogućnost, siguran sam, da damo veći prosperitet i razvoj tih opština kroz stočarstvo, jer svi znamo da bez razvoja stočarstva nema razvoja poljoprivrede.
Zahvaljujem se.
Uvažena predsednice, uvaženi ministri, kolege poslanici i građani Srbije, ja sam Milija Miletić i dolazim iz najlepše opštine u Srbiji, a to je opština Svrljig.
Zahvaljujem se. Ja dolazim iz najlepše opštine u Srbiji, a to je opština Svrljig, koja se nalazi pored najlepšeg grada u Srbiji, a to je Grad Niš. Ovde u Skupštini Srbije predstavljam Ujedinjenu seljačku stranku, a izabran sam sa liste SNS.

Šta sam hteo kao narodni poslanik? Hteo sam podršku setu ovih zakona, jer mislim da su to zakoni koji daju stimulaciju razvoja i pomoć u razvoju u onom delu gde ja živim, a to je jugoistočna Srbija.

Ja ću staviti akcenat na Predlog ovog zakona o garanciji naše države, našeg budžeta Srbije za dobijanje kredita, odnosno pozajmice koje koristi „Elektromreža Srbije“ od 15 miliona evra.

Šta drugo da kažem nego da je ova pozajmica veoma korektna, niska kamata, devet godina perioda kada treba da se vraća, s tim što ulaganjem u „Elektromrežu Srbije“ ima mogućnost da obezbedimo sigurnost svih građana na teritoriji cele Srbije što se tiče električne energije.

Ja mogu da kažem i da se podsetimo, svi ovde znamo perioda decembra 2015. godine, kada su bile velike hladnoće, kada su bile velike količine leda na visokonaponskim mrežama u mom kraju, u Knjaževcu, na jugoistoku Srbije, kada je pao ceo napon. Tada smo uspeli, zahvaljujući dobroj organizaciji radnika EPS-a, radnika „Elektromreže“, Vojske Srbije, da taj problem rešimo i zato ja sada podržavam i predlog ovog zakona i vas, ministre finansija, i vas gospodine Antiću, ministre energetike, zato što ćemo imati mogućnost da uložimo u „Elektromreže“, da uložimo na način da se pojača kapacitet i bolji transport struje u celoj Srbiji.

Svi znamo, a ja to mogu da kažem da visokonaponska mreža je od 110 kilovata, 220 i 440, a u okolnim zemljama nema 440 kilovata prenosa energije, a to ima kod nas u Srbiji.

Prema tome, ulaganjem 15 miliona evra na devet godina za ovaj projekat, za ovaj program, to će biti ja mislim dobro, s tim što ću potencirati da, ulaganjem u „Elektromreže“, stavimo akcenat na jugoistok Srbije, na ulaganje u „Elektromrežu“ na jugoistoku Srbije zato što je tamo bilo u prethodnom periodu veoma zapušteno stanje. Mogu da kažem da niskonaponska mreža u tom delu do pre neku godinu bila je u katastrofalnom stanju. Tamo u nekim našim selima i u Svrljigu, Knjaževcu, Beloj Palanci i okolnim opštinama jugoistoka Srbije, „Elektromreža“ je bila u katastrofalnom stanju.

Jednostavno, to su mreže od 0,4 kilovolta za seoske zajednice i tamo je do pre neku godinu bila takva katastrofa ukoliko stane vrabac na stub, na banderu, taj stub preti opasnost da padne. Zbog toga je „Jugoistok“ u Nišu, tada je direktor „Jugoistoka“ bio Darko Bulatović, ušao u program, dao predlog da se uradi rekonstrukcija svih tih potrebnih i trafo stanica i stubova, tako da je to u mom kraju tamo počelo da se radi, da se rekonstruiše, da se radi.

Mislim da ćemo i ovim sredstvima od 15 miliona evra uspeti da jedan deo tih sredstava uložimo u taj deo jugoistoka Srbije, da pojačamo niskonaponsku mrežu, da pojačamo visokonaposnku mrežu i da na taj način obezbedimo bolju snabdevenost svih građana na teritoriji naše Srbije. S tim ja potenciram uvek na jugoistok Srbije, zato što je u tom delu, verujte, najteže. Tamo ništa ne promaši, ni hladnoća, ni suša, ni vatra, ni voda i zbog toga ja u potpunosti podržavam ponovo ovaj zakon i glasaću kao poslanik Ujedinjene seljačke stranke za set ovih zakona zato što mislim da ćemo imati mogućnost da poboljšamo prenos energije i da svako domaćinstvo ima isti napon, da svako domaćinstvo ima istu mogućnost da u tom domaćinstvu može sutra da se ulaže, da se gradi i da se rešavaju i problemi u poljporivredi, da se poljoprivreda stavi u nekom boljem svetlu, ali bez jake i dobre snabdevenosti električnom energijom i to nije u mogućnosti da se radi.

Mislim da ćemo ovim zakonom dati mogućnost da se u okviru ovoga… Pitao sam gospodina Antića da li će imati mogućnosti da se kroz ovaj program jedan deo sredstava odvoji za jugoistok Srbije, da se tamo reši problem visokonaponske mreže. Malopre sam rekao da je 2014. na 2015. godinu veći deo tog sistema bio u kolapsu, zbog leda je bio uništen i tamo je sada dosta građeno. Da li će se nastaviti sa izgradnjom visokonaponske mreže 110 kilovatnih provodnika i da li će to biti urađeno u narednom periodu, što je vrlo bitno za nas koji živimo na jugoistoku Srbije.

Znam i siguran sam da će ova Vlada nastaviti da radi za jugoistok Srbije, a ja ću kao poslanik Ujedinjene seljačke stranke da glasam za sve predloge zakona.
Zahvaljujem se uvažena predsednice.

Postavio bih pitanje „Železnici Srbije“, odnosno „Srbija Vozu“, vezano je za prugu, deo pruge kraga, koji ide od Crvenog krsta u Nišu, preko Svrljiga, Knjaževca, Zaječara, Bora, do Prahova i mogu da kažem, jer ću se vratiti malo unazad, da podsetim sve, to je pruga koja je veoma bitna za istok Srbije. Ta pruga je građena, početak građenja je počeo je 1907. godine, znači 110 godina je prošlo od kada je ta pruga počela da se gradi. Svi znao koliko je taj krag pruge veoma bitan za istok Srbije. Imamo situaciju da je taj deo pruge počeo da propada od 1996. godine. U tom delu pruge bilo je zaposleno preko 2000 ljudi, a do današnjeg dana tu ima oko 800 zaposlenih radnika koji taj deo pruge održavaju i rade.

Svedoci smo propadanja tog dela pruge, a najveća i najgora stvar je bila 2007. godine, kada je tadašnja vlast, na inicijativu tadašnjeg direktora Železnice Srbije, krenuo da ugasi taj deo pruge, od Niša, Svrljiga, Knjaževca, Zaječara, Bora prema luki u Prahovu. Znači, tada je krenula inicijativa da se taj deo pruge ugasi, da se zaustave relacije putničkih vozova koji su tuda išli i na taj način su hteli da oštete veliki broj građana kojima je to jedina mogućnost da mogu da odu do određenog centra, grada, opštine ili nekog sela.

Tada se veliki broj opština koji gravitiraju u tom delu pobunili argumentovano pokazali da to nije u redu i zaustavljena je ta inicijativa. To je bilo loše, ali i do današnjeg dana ta pruga se i dalje loše održava, u veoma lošem je stanju. Sve je išlo, što se kaže, na ruku da se ta pruga gasi. Da li je to zbog nemogućnosti ljudi koji rade u Železnicama Srbije, ljudi koji su iz tog dela Srbije a nemaju mogućnost da lobiraju da se taj deo pruge više i bolje održava, možda je to i rešenje.

Ranije, prošle godine, krajem 2015. godine, bila je inicijativa Srbija – voz, a to je preduzeće koje je zaduženo za prevoz putnika, da se ponovo taj deo pruge zatvori, da se ugasi da tamo vozovi, odnosno putnici ne treba da idu. Mogu da kažem da je, prema broju stanovnika, prema teritoriji, vrlo bitna stavka i da veliki broj putnika putuje vozom zato što nemaju drugi izbor prevoza. Još nešto, taj deo pruge od Niša, preko Svrljiga, Knjaževca, Zaječara, prema Prahovu je vrlo bitan za teretni saobraćaj, zato što velike količine robe ide iz Svrljiga, od Bora u Prahovu. Luka u Prahovu je pretrpana robom. Znači, vrlo je bitno zbog železnice, zbog razvoja naše Srbije da se taj deo pruge obnovi, rekonstruiše, da se pragovi obnove i da u narednom periodu Železnica Srbije da mnogo veći akcenat na taj deo naše železnice.

Zato kažem i pozivam, i moje pitanje je nadležnom ministarstvu, Železnicama Srbije, „Srbija – vozu“, da li će biti uložena veća sredstva za remont pruge, za popravku pragova, za obnovu vozova, jel znamo da je „Šveđanka“, voz koji je komunicirao veoma aktivan, veoma veliki broj ljudi putuje tim vozom, sada imamo ruski voz, koji je veoma ugodan i dobar, ali isto je veliki problem ljudi, putnici koji putuju vozom, kondukteri njima ne naplaćuju karte, već oni te pare stavljaju u džep. To nije dobro zbog putnog saobraćaja zato što veliki broj ljudi sada ide besplatno i na taj način štete Železnice Srbije.

Ja pozivam i tražim od nadležnim u Železnicama Srbije, da se uvrsti pruga od Niša, Svrljiga, Knjaževca, Zaječara, Bora prema Prahovu, da se uvrsti u rekonstrukciju, da se rekonstruiše, da se poprave pragovi, da se uvede red i da mi slučajno ne smemo dozvoliti da taj krak pruge bude obustavljen vozni saobraćaj za putnike zato što je to žila kucavica za sve nas koji u tom delu živimo.

Pozivam ljude u Železnicama Srbije da ozbiljno shvate ovu moju inicijativu, ovaj moj predlog da se uradi rekonstrukcija ovog dela pruga, jer još jednom ponavljam da je tamo veoma bitno da se tamo veliki broj teretnog saobraćaja obavlja, da se prevoze i opasne materije…
Zahvaljujem, uvažena predsednice.

Pošto ja znam da budućnost naše Srbije i jugoistoka Srbije jeste razvoj poljoprivrede, postavio bih nekoliko pitanja oko tog resora.

Prvo pitanje je ministru bez portfelja, gospodinu Krkobabiću, vezano za zadrugarstvo.

Pošto smo čuli da će nadležno Ministarstvo u narednom periodu obezbediti sredstva, a i već su u okviru budžeta pripremljena, i da će imati mogućnost da se stimuliše stvaranje novih zadruga u Srbiji sa posebnim akcentom na istok i na jug Srbije. Pošto ja dolazim iz opštine koja je nerazvijena, koja ima šanse kroz zadrugarstvo, kroz zadruživanje, ja pitam gospodina ministra kada će i da li je napravljen pravilnik, kako će se formirati te zadruge i kako će se finansirati i na koji način će dobijati sredstva te zadruge?

Znamo samo da je pripremljeno i u razgovoru sa gospodinom ministrom imam informacije da će do 50 hiljada evra biti opredeljeno za formiranje novih zadruga, a za ove starije zadruge koje su se formirale ranije, za njih će biti obezbeđeno do 100 hiljada evra.

Mislim da je to dobro i mislim da trebamo maksimalno sada na taj način staviti akcenat za udruživanje i samo takvim udruživanjem imamo šansu da pomognemo razvoju poljoprivrede u nerazvijenim područjima, brdsko-planinskim područjima kao što je opština Svrljig, kao što je opština Bela Palanka, Sokobanja, Knjaževac, Babušnica i ostale opštine.

Isto pitanje i Ministarstvu poljoprivrede, gospodinu Nedimoviću, da li u Ministarstvu poljoprivrede ima još sredstava koja će biti opredeljena za udruživanje i za zadrugarstvo? Ja znam da je unazad desetak dana već donesene uredbe kojima se pomaže velikim ciframa opštinama, odnosno ljudima koji žive u nerazvijenim opštinama i ja to podržavam, jer samo na taj način, udruživanjem, kroz zadrugarstvo, imamo šansu da obezbedimo i plasman i kontrolu proizvoda i, normalno, na taj način imaćemo veću zaposlenost naših ljudi i imaćemo mogućnost da se kontroliše kako se radi, da nema sivog tržišta.

Pitanje isto Ministarstvu poljoprivrede, a vezano je za umatičenje grla stoke i za način kako se to radi. Konkretno pitanje Institutu za stočarstvo u Zemunu - da li je moguće, pošto svi znamo da za svako matično grlo, što se tiče ovce, koze, krave, po 25 hiljada dinara ima krava, a sedam hiljada dinara dobija se za umatičeno grlo ovce. Da bismo došli do svakog umatičenog grla potreban je određeni vremenski period.

Institut za stočarstvo u Zemunu je krovna institucija ovde kod nas u Srbiji, dok je Departman u Novom Sadu za stočarstvo za Vojvodinu. U Vojvodini mogućnost da se umatiči grlo radi se na sledeći način, jer treba samo jedno žensko kvalitetno priplodno grlo, da li je to tele, jagnje ili jare ili je deosemenjeno ili priplodni ovan sa tim za godinu dana čovek u Vojvodini ili stočar u Vojvodini dobija RB broj i sa samim tim kad dobije RB broj on ima mogućnost da konkuriše i da dobije sredstva od Ministarstva poljoprivrede, dok u ovom delu gde je Institut za stočarstvo Zemun radi i kontroliše, tu je potrebno pet godina da stočar dobije premiju za umatičeno grlo. To su sledeći koraci. Dobije se RB broj pa posle, prva, druga i treća generacija tek može da dobije HB broj, to je konačni broj kada se dobije premija za umatičeno grlo.

Pitam da li postoji mogućnost da Institut za stočarstvo u Zemunu radi isto kao Departman u Novom Sadu, jer znamo svi da smo ista zemlja i mislim da treba da i ovde, kod nas, u ovom delu Srbije gde Institut za stočarstvo pokriva Zemun, da se i tu, kada se obeleži grlo sa RB brojem, da tada to grlo ima mogućnost da koristi premiju koju daje Ministarstvo poljoprivrede, a napominjem da je to premija od 25 hiljada dinara za kravu, odnosno za junicu.
Zahvaljujem se.

Uvažena predsednice Skupštine, uvažene kolege poslanici, poštovani ministre sa saradnicima, građani Srbije, ja sam Milija Miletić i dolazim iz Svrljiga, a to je najlepša opština u Srbiji koja se nalazi pored najlepšeg grada u Srbiji, a to je grad Niš.

Kao narodni poslanik kao i do sada podržaću predlog Vlade na čelu sa našim premijerom gospodinom Vučićem, kao predstavnik Ujedinjene seljačke stranke, jer mislim da je ovaj predlog ovih zakona veoma bitan za našu Srbiju, za budućnost Srbije, za rađanje u Srbiji.

Inače, dolazim iz Svrljiga kako sam rekao, iz opštine gde ima veliki mortalitet, na jedno rođeno dete ima pet umrlih. Tendencija u Srbiji jeste i to naša Vlada radi, da se pomogne siromašnima, da se pomogne onima kojima je potrebno. Zato ovim zakonom o potpomognutoj oplodnji, a ja ću govoriti narodnim jezikom veštačka oplodnja. Mislim da je ovaj zakon odličan. Ovaj zakon daje mogućnost da naši ljudi koji žele da imaju decu, a to ne mogu iz određenog razloga, da legalnim putem država pomogne na ovaj način, a mi ćemo normalno kao poslanici koji ovde donosimo zakone dati podršku ovom zakonu.

Svi mi znamo da je porodica stub svake kuće, stub našeg društva, stub naše Srbije. Svi znamo da budućnost naše porodice jesu deca. Zbog toga je ovaj zakon bitan za nas. Pohvalio bih vas ministre i vaše saradnike jer ste napravili zakon koji je veoma dobar, odličan zakon, daje mogućnost da ljudi koji ne mogu imati decu kroz određene pomoći, kroz sve ono što je pripremljeno sada, a u prethodnom zakonu to nije urađeno, oni će sada to moći da urade.

Svi znamo da opštine koje su nerazvijene veliki problem im je manjak rađanja. Ima veliki broj ljudi koji ne mogu imati dece i mi smo kao lokalna samouprava, ja sam i u prethodnom periodu 2014. godine bio predsednik opštine, mi smo iz budžeta izdvajali sredstva da potpomognemo određenim parovima da dobiju decu. Neki su dobili, ali ovim zakonom to je sada mnogo bolje i biće mnogo lakše zato što sada može i privatna praksa da radi posao, što ranije nije moglo. To je pohvalno.

Ima i kontrola koja radi na terenu, gleda kako se radi, kako funkcioniše i mislim da je to isto odlično, jer kontrola je vrlo bitna za sve. Ne smemo dozvoliti da dolaze neke negativne stvari kao što je možda bilo nekada ranije. Mislim da mi svi koji ovde sada sedimo i kao narodni poslanici i vi iz Vlade imamo isti cilj da Srbiji obezbedimo budućnost. Ovim zakonom još jednom podvlačim, dajemo mogućnost rađanja.

Danas je sveti dan, danas je nedelju dana posle Vaskrsa, danas je Blagi petak. Ja bih sada iskoristio priliku i svim našim vernicima čestitao Blagi petak. To je verski praznik koji je za nas isto bitan. Pošto svi znamo i želim isto da kažem svima da budemo donori, da obezbedimo nekome život, pozivam sve kolege poslanike i sve ljude da zaveštaju svoje organe i to je isto dobra stvar. Ja sam to uradio 2011. godine.

Još jednom bih hteo da kažem za kraj, pošto nemam razloga mnogo da pričam, zakon je izvrstan, zakon je odličan, poželeo bih svim ljudima, svim parovima koji žele da imaju dece, a do sada to nisu imali da se obrate i da putem veštačke oplodnje dobiju makar blizance, a i trojke.

Još jednom, želim da kažem da ću ja kao narodni poslanik ispred Ujedinjene seljačke stranke glasati za ovaj zakon i za sve zakone koje predlaže Vlada na čelu sa našim premijerom gospodinom Vučićem. Sadašnjim premijerom, a sutrašnjim predsednikom Srbije za koga smo glasali i za koga je glasala naša zemlja Srbije, više od 55% građana je dalo podršku gospodinu Vučiću.

Još jednom se zahvaljujem vama što ste doneli ovako dobre predloge zakona i pozivam sve kolege poslanike da svi podržimo ove predloge zakona zato što su odlični. Još jednom hvala.
Zahvaljujem se.
Uvažena predsednice, prvo pitanje bih postavio Ministarstvu poljoprivrede, a vezano je za imovinu prethodnih zadruga koje su otišle u stečaj, da li će ta imovina imati mogućnost da se prevede, odnosno da se prenese u novoformirane zadruge koje će nastaviti krupnitet radova tih zadruga, jer smo svedoci da je zadrugarstvo potreba i obaveza svih nas, da se pomogne poljoprivreda, da se ljudi udruže i da na taj način svi mladim poljoprivrednim proizvođačima i ostalima obezbedimo da se lakše obavlja poljoprivredna proizvodnja?
Drugo pitanje, Ministarstvo rada i socijalne politike, pošto znamo da u prethodnom periodu smo imali katastrofalne privatizacije, od 2000. godine, pa na ovamo to su bile tajkunske privatizacije gde su tajkuni uništili celokupnu radnu snagu u celoj Srbiji, sa posebnim akcentom na jugoistok Srbije. Postavio bih pitanje da li će imati mogućnost, pošto imamo i odluke Privrednog suda, da se obezbede sredstva za sve one radnike koji su izgubili svoja radna mesta, kao npr. opština Svrljig, Gadžin Han, Bela Palanka i grad Niš, gde je veliki broj naših radnika dobio sudska rešenja da se treba naplatiti, a imamo i dogovor nadležnih, nadležnog Ministarstva privrede, Ministarstva socijalne zaštite sa gradom Nišom, da se tim ljudima isplate sredstva? Da li će to biti isplaćeno i u Nišu i na jugoistoku Srbije, jer ima veliki broj radnika koji imaju svoja potraživanja i očekujem da će njima biti to isplaćeno u toku naredne, 2017. godine?
Još jedno pitanje koje je bino za sve nas. Juče je bila sednica Vlade gde je donesena odluka da se formira telo koje će pratiti natalitet u Srbiji, gde je naš premijer Vlade predsednik tog tela, gde je ministarka iz ministarstva nadležnog za te stvari njegov zamenik. Pitao bih koji će biti pravci rada tog ministarstva?
Mogu da kažem primer dobre prakse, opština Svrljig, gde smo mi kao Ujedinjena seljačka stranka potencirali da se donese odluka i odluka je donesena u budžetu, da se odvaja po 250 hiljada dinara za svaku novostvorenu bračnu zajednicu, da se obezbedi radno mesto kroz samozapošljavanje u saradnji sa Nacionalnom službom za zapošljavanje, a za seoska područja da se izdvaja 350 hiljada dinara, i da svaki bračni par koji formira bračnu zajednicu može da uplaćuje, da mu opština pomaže preko Nacionalne službe za zapošljavanje za formiranje gazdinstva i da preko tog gazdinstva on sebi uplaćuje poljoprivrednu penziju, a može i otvoriti neku svoju radnu aktivnost, neko svoje preduzeće i u selu, gde će imati obavezu da naredne dve godine tim sredstvima uplaćuje sebi radni staž. Mislim da je to primer dobre prakse, jer trebamo stvarno davati veliki prioritet jugoistoku Srbije.
Još jednom zahvalnosti Vladi Republike Srbije na čelu sa našim premijerom, jer je ovo prava stvar da se ovako radi i da se pomaže jugoistok Srbije kroz politiku koja će razvijati, ostavljati mlade ljude, stavljati akcenat na novorođenu decu i na novostvorene bračne zajednice, još jednom ću kao čovek sa tog područja, iz Svrljiga, u potpunosti podržavati sve mere koje predlaže Vlada Republike Srbije na čelu sa našim premijerom.
Zahvaljujem se.
Ja bih pozvao kolege poslanike da ne podrže ovaj predloženi amandman iz razloga zato što je potrebno da imamo i profesionalne upravnike, zato što je potrebno, ukoliko stanari u zgradama se ne dogovore da imaju svog predstavnika, da imamo čoveka koji će da ih organizuje, koji će imati mogućnost da ono što je urušeno prethodnih 30 godina, jer mogu da kažem i odgovorno da je veliki broj zgrada gde sada stanuju ti naši ljudi izgrađeno pre 70-ih, 80-ih godina. Mali broj zgrada je građen od 2000. godine na ovamo, ali te zgrade koje su građene tada, to su zgrade gde je jedan vlasnik te zgrade gde nema stanara, tako da tu ne treba profesionalnih upravnika.
Prema tome, imamo veliki broj potrebnih aktivnosti za održavanje tih stanova, imamo mogućnost ukoliko se ti ljudi dogovore da se normalno uvede prinudna uprava i da se tamo na taj način anuliraju sve one loše stvari, konkretno, loš krov, loši zidovi, sa sve strane curi. To se mora održavati, a svedoci smo da to veliki broj stanara ne želi da radi zato što svako gleda sebe, a ne gleda zajednički interes, jer ta zgrada propada.
U nekim zgradama ima mobilnih operatera koji su dobili mogućnost tu da postave, gde se mesečno plaća po 5.000 evra, čak i više za svaku zgradu, a ta sredstva ne idu kod stanara, neka idu kod nekih pojedinaca koji su tu postavljeni unazad sedam ili osam godina.
Baš zbog toga trebamo podržati ovaj zakon i baš zbog toga ne trebamo podržati ovaj amandman.
Ja ću kao poslanik Ujedinjene seljačke stranke podržati ovaj zakon.
Zahvaljujem.
Ja bih postavio nekoliko pitanja. Jedno od tih pitanja jeste Ministarstvu prosvete, a vezano za Zakon o osnovama vaspitanja i obrazovanja i za rešavanje tehnoloških viškova, što je neophodno i što je bitno, da se veliki broj ljudi koji nemaju posao, a imaju određeni broj časova, da se zbrinu.
S druge strane, postavio bih pitanje i našem ministru, sa akcentom za problem koji imaju male opštine, male sredine kao što je opština Svrljig, gde imamo dve škole, gde imamo veći broj radnika, nastavnika i profesora u tim školama iz Niša, nego iz našeg kraja, iz Svrljiga. To važi i za ostale opštine koje su isto male kao i moja opština, a imaju mlade ljude, ljude koji su završili fakultete, koji imaju istu kvalifikaciju i mogu da rade, ali zbog ljudi koji se šalju iz većih mesta, iz većih centara, šalju se u te naše male opštine. Ti naši mladi ljudi idu i van granica naše opštine, idu i van granica naše zemlje Srbije.
Ja bih zamolio ministra, ukoliko postoji neka mogućnost, da se na neki način u okviru tog njihovog programa, da se tim malim opštinama kao što je opština Svrljig, Gadžin Han, Bela Palanka i ostale te opštine, da se tamo na neki način izuzme taj način da se šalju prosvetni radnici kao tehnološki viškovi, jer problem je i budžeta opština, jer treba da plaćaju i putne troškove, a to je velika stavka za budžete tih naših malih opština. To je jedno pitanje.
Drugo pitanje Ministarstvu poljoprivrede, nadležnom ministru poljoprivrede, a vezano je da li će u narednoj godini imati mogućnost da se promeni pravilnik, da se subvencije daju stočarima koji imaju jedno matično grlo. Sada je po pravilniku dva matična grla, jer mislim da je vrlo bitno, a to možemo da govorimo i za opštine koje su nerazvijene, demografski ugrožene, koje imaju manjak ljudi, veliku teritoriju, da se u tim opštinama promeni taj pravilnik, da stočari koji jedno matično grlo imaju pravo da koriste pomoć od 25.000 dinara. To je vrlo bitno baš zbog toga što smo svedoci da jedno grlo, jedna krava daje budućnost, na neki način pomaže tom poljoprivrednom proizvođaču da preživi tešku situaciju, a imali smo neke izjave nekih naših ljudi koji rade u ministarstvima da su ta grla kućni ljubimci. To nije bilo primereno.
Prema tome, pitanje našem ministru – da li će se smanjiti ta obaveza da budu dva, da bude jedno grlo? U krajnjem slučaju, ukoliko to ne može, ja bih zamolio nadležnog ministra da ni slučajno ne dođe u situaciju da se poveća taj limit, da ne budu dva, sad da budu tri, da se poveća limit, da tako još veći broj ljudi koji su iz malih opština, koji su mali proizvođači, mala gazdinstva da mogu da koriste sredstva koje daje Vlada, odnosno nadležno Ministarstvo poljoprivrede. Mislim da je to vrlo bitno za naše stočare, za naše poljoprivredne proizvođače. Ja bih se zalagao i kao čovek, i siguran sam da će nadležno Ministarstvo imati sluha za nerazvijena područja, marginalna područja, za brdsko-planinska područja, da se na taj način isto pomogne stočarima i svima kojima je to potrebno.
Sada bih još jednom, kao čovek koji dolazi iz jedne male opštine, ali domaćinske opštine, kao srpski domaćin, svim narodnim poslanicima, svim građanima Srbije čestitao Svetog Nikolu i svima poželeo da imamo puno zdravlja i sreće i da godina i ova naredna godina bude rodna i blagorodna, kako na njivi, tako i kući.
Zahvaljujem.
Ja bih u potpunosti podržao ministarku, ovo što je rekla da je tačno. Period do 2012. godine, znamo kolika su sredstva izdvojena iz budžeta grada Niša za pomoć za let do Crne Gore. To su bila velika sredstva. Ali, pamtim vreme unazad godinu, dve i kako je niški aerodrom počeo da ima ekspanziju i putnika i infrastrukture i veliki broj letova.
Mislim da je niški aerodrom stvarno mesto gde se vidi razlika kako je bilo do 2012. godine i kako je posle 2012. godine, odnosno 2014, 2015, 2016. godine, pa i sada. Ja mislim da je niški aerodrom drugi koji će u periodu koji dolazi imati još veći intenzitet saobraćaja. Računa se da će biti do 700 hiljada putnika, pošto se planira modernizacija i piste i opreme. Mislim da naša Vlada, na čelu sa našim premijerom i ministarstvo koje vodite vi, ministarka, da je to nešto što godi građanima Niša, niškog regiona, jugoistoka Srbije, jer će Niš biti centar i niški aerodrom biće centar celokupnog dela jugoistočne Srbije, i u privredi i u poljoprivredi. Tu se vidi napredak celokupne te regije, gde je centar svih događanja niški aerodrom i kompletna ta infrastruktura.
U potpunosti vas podržavam, gospođo ministarko i mislim da neki ljudi koji su bili u nekom prethodnom periodu na nekim ključnim funkcijama u Nišu imaju puno da žale zašto u Nišu nešto nije urađeno a sada se to radi.

Whoops, looks like something went wrong.