Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Enis Imamović

Enis Imamović

Stranka demokratske akcije Sandžaka

Govori

Hvala, uvažena predsednice.
Pre dve nedelje ovde smo raspravljali o izboru sudija i ukazali da je taj izbor sa aspekta Bošnjaka neprihvatljiv i da nanosi direktnu štetu Bošnjacima u Republici Srbiji, jer dodatno narušava ionako neusaglašenu nacionalnu strukturu zaposlenih suda, naročito onog u Novom Pazaru.
Zbog toga smo mi poslanici SDA Sandžaka i glasali protiv ovakvog izbora i pozvali smo da se taj konkurs poništi i raspiše novi. Isti takav poziv uputilo je i Bošnjačko nacionalno veće kao najviše predstavničko telo Bošnjaka u Republici Srbiji. Međutim, izbor sudija je sproveden i mimo tih zahteva legitimnih predstavnika Bošnjaka.
Ipak, predstavnici pravosuđa u Novom Pazaru se nisu na ovome zaustavili. Nevladina organizacija Forum 10 obratila pismom predsedniku Osnovnog suda u Novom Pazaru Đorđu Gojgiću gde su od njega tražili podatke o nacionalnoj strukturi sudija u tom sudu. Predsednik suda u svom pisanom odgovoru na krajnje neprofesionalan, nepristojan i što je najgore i veoma preteći način odgovara ovoj nevladinoj organizaciji.
Naime, taj predsednik u svom odgovoru otvoreno preti svima onima koji se usude da otvore pitanje zastupljenosti Bošnjaka u tom sudu, uključujući i nas narodne poslanike, pa i mene lično koji sam o toj temi govorio, nazivajući nas pripadnicima nekakvih organizovanih međunarodnih kriminalnih grupa i plaćenika koji radimo za nekakve organizovane međunarodne kriminalne grupe.
U tom najspornijem delu pisanog odgovora, predsednik suda u Novom Pazaru, Đorđe Gojgić, poziva na preduzimanje, citiram: „Koraka i akcija u sprečavanju širenja neargumentovanih i lažnih tvrdnji kojima se pokušava narušiti ugled pravosuđa vezano za ovo pitanje, a koje tvrdnje najverovatnije potiču iz krugova bliskih organizovanom međunarodnom kriminalu, koje tvrdnje kriminalne organizacije plasiraju preko lica koja su na njihovom platnom spisku ili su od kriminalnih organizacija na drugi način zavisna, dovodeći i stručnu i širu javnost u zabunu“, završen citat.
Ovo je, dame i gospodo, klasičan primer institucionalnih pretnji i zastrašivanja. Ovo je skandal. Dakle, mi narodni poslanici, Bošnjačko nacionalno veće, nevladine organizacije iz Novog Pazara, mediji, naši ugledni akademski građani, pa i Evropska komisija i OEBS, svi mi koji postavljamo pitanje zastupljenosti Bošnjaka u pravosuđu i u pravosudnim institucijama u Sandžaku, za predsednika suda Đorđa Gojgića, kako on to kaže – pripadamo krugovima organizovanog međunarodnog kriminala.
U vreme kada Evropska komisija kritikuje Srbiju zbog nedovoljne zastupljenosti Bošnjaka u pravosuđu, u vreme kada kritikuje zbog nedovoljne reforme pravosuđa u procesu pristupanja EU, predsednik suda u Novom Pazaru iznosi ovakve pretnje svima nama koji se usudimo da spomenemo zastupljenost Bošnjaka u sudu u Novom Pazaru. A kada se ipak usudimo i pitamo, pitam se, da li ćemo mi ili članovi naših porodica snositi nekakve posledice nakon njegove osvete.
Pitam ministarku pravde, Nelu Kuburović, da li je obaveštena o ovim tvrdnjama predsednika suda u Novom Pazaru i da li stoji iza ovih njegovih reči? Ukoliko ministarka ne stoji iza ovih reči, tražim da pod hitno pokrene postupak za njegovu smenu, jer ovakvim ponašanjem, Đorđe Gojgić je izgubio svaki legitimitet da sudi Bošnjacima u Sandžaku i uopšte da obavlja bilu kakvu funkciju u pravosudnim institucijama u ovom gradu.
Republičkog tužioca za organizovani kriminal pitam, šta je preduzeo po pitanju iznetih tvrdnji predsednika suda? Tražim da sprovede istragu i da nam kaže da li postoje takve organizacije, da li postoje takvi spiskovi i ko su lica koja se nalaze na tim spiskovima?
Na kraju, želim da konstatujem, da mi uz ovakvo pravosuđe za dva dana obeležavamo 22. oktobar ili 24 godine od otmice, mučenja i ubistva Bošnjaka u Sjeverima.
Hvala, poštovani predsedavajući.
Predstavnici Visokog saveta sudstva, predstavnici Veća tužilaca, koleginice i kolege narodni poslanici, ja ću se na ovaj izbor sudija osvrnuti sa aspekta predstavnika Bošnjaka Sandžaka, koje predstavljam u ovom parlamentu, s obzirom da je ovo izuzetno važna tema za individualna i kolektivna prava Bošnjaka, među kojima spada i pravo na zapošljavanje i ravnopravnu zastupljenost u državnim organima sa javnim ovlašćenjima.
Kada govorimo o zastupljenosti Bošnjaka u sudovima i javnim tužilaštvima u Sandžaku, u svetlu ovog izbora sudija i tužilaca, svedočimo nastavku diskriminacije i odstranjivanju Bošnjaka iz sistema pravosuđa.
Na području koji pokrivaju Osnovni sud i Prekršajni sud u Novom Pazaru Bošnjaci čine 80,17% stanovništva i u navedenim sudovima oni su zastupljeni daleko ispod ovog procenta. Od ukupno šest sudija koji se ovom prilikom biraju za sud u Novom Pazaru, samo tri kandidata koja su predložena su bošnjačke nacionalnosti, dok su ostala tri predložena i dolaze sa teritorije opštine Raška.
Ovakav predlog je neprihvatljiv. Prvi razlog za to je teritorijalna pripadnost, jer sudije koje se biraju ne dolaze sa teritorije suda koji pokriva nadležnošću tu oblast, koji su Novi Pazar, Tutin i Sjenica. Ovde ne govorim samo o diskriminaciji Bošnjaka, kandidata bošnjačke nacionalnosti, već i o diskriminaciji kandidata srpske nacionalnosti koji su sa teritorije Novog Pazara, Tutina i Sjenice odbijeni i nisu prošli kao kandidati.
Važni kriterijumi za izbor sudija su, naravno, stručnost i visoki moralni kriterijumi, visoki moralni kvaliteti. Moralne kvalitete jednog kandidata može da ocenjuje jedino sredina iz koje taj kandidat dolazi i sredina u kojoj taj kandidat treba da obavlja sudijsku ili tužilačku funkciju.
Izborom sudija van teritorije grada Novog Pazara i van teritorije nadležnosti koju pokriva sud u Novom Pazaru onemogućava se našem mladom kadru da dalje napreduje u struci, jer na upražnjeno mesto sudije se dovode ljudi sa strane i na taj način naš kadar ostaje ili nezaposlen, ili volonter, ili u najboljem slučaju sudijski pomoćnik. S druge strane, ne oslobađaju se ni mesta sudijskim pomoćnicima i tako naši mladi pravnici večno ostaju sudijski pomoćnici, a pošto njih ne birate u sudije, ne stvaraju se ni nova radna mesta za pripravnike i tako već godinama niko nije primljen.
Posebno želim da vam skrenem pažnju na ovaj podatak i žao mi je što ministarka pravde danas nije ovde sa nama da čuje, Pravni fakultet državnog univerziteta u Novom Pazaru postoji od 2006. godine i za sve ovo vreme koliko postoji ni jedan jedini diplomirani pravnik sa ovog Univerziteta nije primljen u sud u Novom Pazaru, tačnije ni u jednoj od pet pravosudnih institucija koje se nalaze u Novom Pazaru. Sada mi vi recite - kakvu poruku vi šaljete mladim pravnicima koji završavaju na ovom Univerzitetu? Ti ljudi volontiraju u sudu samo da bi stekli pravo da polažu pravosudni ispit i šta dalje? Kakve su šanse i mogućnosti za njihovo napredovanje?
Drugi razlog zbog kojeg je ovaj predlog neprihvatljiv je svakako neusaglašena nacionalna struktura i nastavak dosadašnje negativne prakse. Na konkursu za izbor troje sudija Osnovnog suda u Novom Pazaru prijavljeno je 29 kandidata, a od toga 16 kandidata je bošnjačke nacionalnosti i samo jedan kandidat je izabran i da se razumemo radi se o kandidatu visokih kvaliteta. Nije da je primljen samo zato što je Bošnjak. Međutim, dva kandidata su dovedena iz susedne opštine Raška. Čuli smo malopre i od predstavnika Radikalne stranke zbog čega je to neprihvatljivo, zato što to povećava troškove i to je udar na budžet.
Ustav u članu 77, Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina u članu 21, te Okvirna konvencija o zaštiti prava nacionalnih manjina u članu 15. propisuju da se nacionalna struktura sudijskih i javnotužilačkih funkcija mora usaglasiti sa nacionalnom strukturom stanovništva za područja za koje su nadležni ti sudovi, odnosno tužilaštva. Evropska komisija je, takođe, u svom poslednjem izveštaju o napretku Srbije ka EU takođe kritikovala Srbiju zbog nedovoljne zastupljenosti Bošnjaka i Albanaca u sudovima, tužilaštvu, policiji, inspekcijama i drugim državnim organima sa javnim ovlašćenjima.
Ovim povodom se oglasilo i Bošnjačko nacionalno veće koje je kao najviše predstavničko telo Bošnjaka u Republici Srbiji tražilo od Ministarstva pravde, Visokog saveta sudstva, Veća tužilaca i od skupštinskih odbora u Narodnoj skupštini da ponište ovaj konkurs i da se donese predlog koji će obezbediti usaglašavanje nacionalne strukture sudija i tužilaca sa nacionalnom strukturom stanovništva za oblasti, odnosno za područje za koje je nadležan sud u Novom Pazaru. Prilikom svakog izbora sudija i tužilaca ovde se krše ove odredbe Ustava, zakona i međunarodnih konvencija koje sam sada naveo i svaki put mi izražavamo nadu kako sledeći put neće biti tako.
Postavlja se pitanje - kakvu poruku uopšte šaljete građanima ove zemlje, Bošnjacima, kada im ne onemogućavate da se uključe aktivno u rad pravosudnih organa? Građani sa ovakvim načinom izbora sudija sa punim pravom nemaju poverenje u objektivnost sudova i nemaju poverenje u jednakost pred zakonom. Mnogo je onih koji bi se danas pobunili na ovakav predlog. Mnogi kandidati su ti koji bi se pobunili zato što ne prihvataju da budu odbijeni samo zato što nisu podobni.
Lično ne opravdavam njihovo ćutanje. Međutim, smatram da oni trebaju biti mnogo glasniji u odbrani tih svojih prava, ali donekle i shvatam zbog čega ćute. Pretpostavljam da mi skrećete pažnju da imam vreme, ali…
… imam i vreme ovlašćenog predstavnika grupe.
Dakle, shvatam zbog čega kandidati koji su s pravom nezadovoljni na ovakav izbor i ovakav predlog sudija i tužilaca se ne oglašavaju. Donekle, oni se plaše da će time sebi zatvoriti vrata za dalje napredovanje u karijeri. Pozivam vas da vi poništite ove predloge za izbor sudija u Novom Pazaru i da donesete novi koji će raditi na usaglašavanju.
Hvala, uvažena predsednice.
Koleginice i kolege narodni poslanici, uvaženi mandataru, kandidati za ministre, kao predstavnik Bošnjaka, pokušaću da u ovom kratkom vremenu, koliko mi je ostalo, istaknem nekoliko stvari za koje smatramo da je važno da država odnosno Vlada učini kako bi kod Bošnjaka, građana ove države, podigli poverenje u državu i u državne organe.
U svetlu evropskih integracija, sve te korake smo predložili da budu integrisani u akcioni plan, naročito u njegov manjinski dio za poglavlje 23. Međutim, nažalost, većinu tih predloga koji su legitimni predstavnici Bošnjaka predlagali Vladina radna grupa, radna grupa za izradu tog akcionog plana je odbila i ja zbog toga koristim ovu priliku da pozovem i mandatara i članove Vlade, koji će biti zaduženi za te oblasti, da dopunimo taj akcioni plan kako bi u njega uvrstili sve ono što je potrebno da bi se rešili ti problemi sa kojima se Bošnjaci suočavaju.
Bilo je dobro da smo u ekspozeu čuli malo više o manjinskoj politici i o tome šta Vlada planira da uradi u narednom periodu, u vezi sa tim. Takođe nas je i zanimalo kada se planira donošenje krovnog manjinskog zakona, jer ova tri zakona koja trenutno regulišu direktno tu oblast nemaju ni jednu jedinu kaznenu odredbu, pa predstavljaju spisak…
Hvala uvažena predsednice.
Svoje prvo današnje pitanje upućujem ministru policije. Već neko vreme policija u Novom Pazaru i drugim sandžačkim gradovima u blindiranim džipovima sprovodi nekakve akcije pod izgovorom zbog navodnih neplaćenih saobraćajnih kazni za najobičnije saobraćajne prekršaje. Ovo su akcije koje se sprovode na više punktova uglavnom u centru grada i to preko dana i uveče kada su najviše gužve, a nisam primetio da se ovakve ili slične akcije sprovode u drugim gradovima u Srbiji, a nisam ni primetio ovde u Beogradu.
Sada imate situaciju da se policija iživljava nad slobodnim građanima Novog Pazara. Koristi klasične represivne metode. Privodi ljude usred bjela dana samo zato što nisu vezali pojas ili upalili svetla. A ta ista policija već godinama unazad nije u stanju da reši brojna teška ubistva, masovnu trgovinu drogom i brojna druga krivična dela na koja smo upozoravali u ovoj Skupštini, a koja se dešavaju u Novom Pazaru.
Podsetiću vas na samo neka od teških ubistava koja su se desila u centru Novog Pazar, a koja još uvek nisu rasvetljena. Ubistvo taksiste Mirze Radonjice iz aprila 2007. godine. Ubistvo Mirsada Hadžijavdića iz novembra 2005. godine. Ubistvo Seada Šutkovića u centru grada pre nekoliko godina. Ubistvo vlasnika menjačnica Haruna Alića, takođe u centru grada. Ubistvo vlasnika menjačnice Enesa Ajdinovića, ispred porodične kuće, takođe u centru grada Novog Pazara. Zamislite sad situaciju da se policija sa takvim bilansom parkira blindiran džip u centru grada i zaustavlja i privodi ljude za to što nisu vezali pojas i to ugledne ljude. Imali smo slučaj da su jednog vrlo uglednog lekara pre nekoliko priveli zbog najobičnijeg saobraćajnog prekršaja. Privode uglede privrednike koji su uzgred budi rečeno i stalno na meti nekakvih tržišnih inspektora.
Zato pitam ministra, ali i direktora policije, ko je i sa kojim ciljem izdao naredbu policiji u Novom Pazaru da se ovako bahato, neprijateljski odnosi prema građanima Novog Pazara?
S druge strane, za nekoliko dana, 27. februara obeležava se 23 godišnjica od otmice u Štrpcima. Prije 23 godine uz asistenciju pripadnika MUP-a i Vojske Srbije pripremljena je i izvedena otmica, mučenje i streljanje 18 Bošnjaka i jednog Hrvata iz voza 671 koji je saobraćao na relaciji Beograd – Bar. Tada su radnici železnica u pratnji uniformisanih policajaca na polaznoj stanici u Beogradu legitimisali putnike, na poleđini njihovih karata pisali njihova imena. U isto vreme su se u taj isti voz ukrcali i pripadnici vojske koji su kasnije, prema izjavama svedoka, očigledno komunicirali i sarađivali sa ljudima koji su zaustavili voz i izveli ove putnike na osnovu imena koja su napisana na poleđini karata.
Tada je iz voza izvedeno 18 Bošnjaka i jedan Hrvat koji su mučeni, opljačkani i ubijeni. Ovaj slučaj i dan danas nije u potpunosti rasvetljen. U Štrpcima su oteti, mučeni i ubijeni Bošnjaci Sandžaka, građani ove države samo zato što su bili Bošnjaci, nedužni civili.
Stoga tražim od ministra pravde da mi objasni zašto ovi ljudi još uvek nisu dobili status civilnih žrtava rata i zašto članovi njihovih porodica nisu dobili status koji njima pripada?
Imajući sve ovo u vidu jasno je da se policija i pravosuđe prema ovim slučajevima ophodi kao pred švedskim stolom, uzima one slučajeve koji su pogodni vladajućem režimu za širenje straha, naročito sada u predizbornoj kampanji, a u isto vreme odbija da Bošnjacima u Sandžaku pruži osnovna ljudska prava, kao što su pravo na život, slobodu, pravo na sigurnost i jednakost pred zakonom.
Hvala, uvažena predsednice.
Svoje današnje pitanje upućujem ministru kulture. S obzirom da će ovih dana biti sa nama, verujem da mu neće biti teško da nam konačno odgovori na pitanja u vezi kriminalne privatizacije Regionalne televizije Novi Pazar. Zbog ozbiljnosti ovih pitanja, tražim i da se o njima izjasne i premijer i ministri policije i pravde. O tome kako se krade novac građana Novog Pazara preko ove televizije ovde smo govorili već nekoliko puta, konkretno 2. aprila i 19. marta smo čak i postavili poslaničko pitanje na koje još uvek nismo dobili odgovor.
S obzirom da do danas nije urađeno ništa po tom pitanju i da je kriminalna privatizacija Regionalne televizije Novi Pazar nesmetano sprovedena do kraja, nedvosmislena je umešanost najviših državnih funkcionera, u ovom slučaju ministra trgovine i telekomunikacija, gradonačelnika, uz direktno učešće zamenika gradonačelnika, direktora televizije i direktora novopazarskog zavoda za zapošljavanje. Sve su to članovi nekakvog fantomskog konzorcijuma koji je kupio ovu televiziju. Kako je to vladajuća režimska stranka sama sebi prodala tu televiziju?
Vlada i Ministarstvo kulture su najpre ignorisali odluke Bošnjačkog nacionalnog vijeća, po kojima je ova televizija proglašena od posebnog značaja za Bošnjake. Zatim su ignorisani i pozivi da se iz tog razloga ova televizija izuzme iz procesa privatizacije. Mimo svega toga, oglašena je prodaja Regionalne televizije za iznos od 460.000 evra. U tu cenu uračunat je i socijalni program za višak zaposlenih radnika koje je trebalo da plati kupac.
Nakon utvrđivanja ukupne cene, a pre prodaje Regionalne televizije, koalicija u Novom Pazaru donela je odluku o otpuštanju 51 radnika kojima će otpremnine, umesto kupac, isplatiti budžet grada Novog Pazara. Neposredno pre prodaje ove televizije, rebalansom gradskog budžeta za 2015. godinu, pored 68 miliona evra koji su predviđeni u 2015. godini, na račun ovog preduzeća uplaćeno je još dodatnih 16 miliona dinara. Regionalna televizija je potom prodata za 90 hiljada evra, što je pet puta manje od oglašene cene. Zatim, stranke vladajućeg režima donose odluku da se ovoj privatizovanoj televiziji iz budžeta grada Novog Pazara od novca građana svakog meseca isplaćuje 37.400 evra.
Napominjem da se ova koalicija u Novom Pazaru i obavezala da taj novac isplaćuje u naredne tri godine, znači 37.400 evra u narednih 36 meseci. Na ovaj način, ti navodni kupci će taj svoj navodno uloženi novac povratiti za manje od tri meseca, a ostatak ovog novca će završiti ili u njihove privatne džepove ili u partijsku kasu.
Ovo je vrhunski primer organizovanog kriminala i zbog toga tražim da se Tužilaštvo za organizovani kriminal izjasni po ovom pitanju. Ovde se ne završavaju slučajevi krađe novca građana Novog Pazara. Naime, koalicija u Novom Pazaru je na nameštenom konkursu dodelila 36.200 eura nekakvoj fantomskoj organizaciji pod imenom – Kulturno prosvetna zajednica Novi Pazar i to za navodne projekte na polju sporta i socijalnih davanja. Međutim, ovde se radi o potpuno anonimnoj organizaciji kako u oblasti kulture tako i u oblasti sporta i socijalnih davanja. Uostalom, šifra pod kojom je registrovan u APR-u 9499 joj ne dozvoljava da se bavi tim oblastima. Na čelu ovog udruženja je član stranke Rasima Ljajića, njegovo ime neću spominjati zbog toga što je očigledno zloupotrebljen za ove malverzacije.
Zbog svega ovoga po ko zna koji put tražim od Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu da sprovede upravni nadzor nad odlukama i radom Gradske uprave u Novom Pazaru i od Vlade da se izjasni ko je taj dug dozvolio?
Hvala.
Uvaženi predsedavajući, uvaženi prvi potpredsedniče Vlade sa saradnicima, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, želim da se na zakon o potraživanju Evropske okvirne konferencije o prekograničnoj saradnji osvrnem sa aspekta manjinske regionalne stranke koja u ovom parlamentu predstavlja Bošnjake, region Sandžak i na taj način želim da doprinesem, takođe dam svoj doprinos opštem konsenzusu koji imamo prilikom današnje diskusije o ovom zakonu.
Ova konvencija koju danas potvrđujemo je dobar osnov za uspostavljanje prekogranične saradnje koja je za region Sandžak od višestrukog značaja.
Po definiciji evropska prekogranična regija je teritorijalna jedinica koju čine više regionalnih ili lokalnih vlasti međusobno povezanih, iako ne pripadaju istim državama, iako su deo dve različite suverene države, kao što je to slučaj sa Sandžakom, koji je upravo to.
Njegov severni i južni deo predstavljaju vezivno tkivo između dve bliske, susedne države, u našem slučaju Srbije i Crne Gore, kao dve buduće članice EU.
Usvajanjem ove konvencije mi iskorišćavamo potencijale za postizanje ciljeva u oblastima kao što su regionalni, urbani i ruralni razvoj, zaštita životne sredine, poboljšanje javnih olakšica, usluga i uzajamna pomoć u vanrednim situacijama. Upravo je praksa pokazala da je prekogranična saradnja zasnovana na principima ove konvencije olakšava efikasno unapređenje razvoja pograničnih regiona.
Za Sandžak je ovo posebno važno, jer u njegovom severnom i južnom delu sa obe strane granice žive pripadnici istih naroda, pa čak i istih porodica sa identičnim pogledima i identičnim potrebama u oblastima obrazovanja, informisanja, upotrebe jezika i pisma, kulture, itd. U njemu vekovima u harmoniji žive pripadnici različitih nacionalnosti, različitih religija.
Potvrđivanjem ove konvencije mi zapravo potvrđujemo duh zajedništva naroda koje ujedinjuje ideja Evropske unije.
S toga, će poslanici SDA Sandžaka u danu za glasanje dati svoju bezrezervnu podršku usvajanju ove Evropske konvencije o prekograničnoj saradnji.
Koristim ovu priliku i da pozovem Vladu Republike Srbije, da pozovem sve stranke, naročito one parlamentarne, da svi zajedno prilikom promene političkog sistema u Republici Srbiji definišemo onaj srednji nivo vlasti i Sandžaku dodelimo status autonomija. Uvođenje tog srednjeg nivoa vlasti će olakšati implementaciju, implementaciju čak i ove Konvencije koju danas usvajamo. Uostalom, to je nešto što predviđa i predlaže član 5. ove Konvencije koju danas usvajamo.
Nesumnjivo je da će jedan od benefita ovakve saradnje biti upravo doprinos očuvanju i osnaživanju dobro susednih odnosa dve zemlje, kao što sam rekao, u našem slučaju to su Srbija i Crna Gora, a Bošnjaci, kao i svi građani Sandžaka, će sa zadovoljstvom prihvatiti tu ulogu na sebe.
Ono što takođe predviđa ova Konvencija, a što mi u Sandžaku vidimo kao izuzetnu mogućnost, jeste nastojanje da se otklone sve administrativne poteškoće koje bi mogle da ometaju razvoj i nesmetan rad prekogranične saradnje. Ovo je posebno važno u prvom redu zbog sandžačkih proizvođača mleka i mlečnih proizvoda, mesa i mesnih proizvoda. Dosadašnja praksa je pokazala da tzv. tvrde granice i nedostatak tih fito sanitarnih kontrola na graničnom prelazu, koje naši privrednici koriste, i te kako otežavaju tu ekonomsku saradnju, a samim tim otežavaju i ekonomski razvoj.
Mi smo prilikom poslednje izmene i dopune Zakona o carini tražili da se omoguće takvi uslovi. Međutim, tada očigledno nisu sazreli uslovi. Verujemo da će ova Konvencija, da će usvajanje ove Konvencije doprineti i bržem ostvarivanju ove potrebe na graničnim prelazima. Kroz usvajanje ove Konvencije se otvaraju mogućnosti za olakšice koje možemo da koristimo kao država iz fondova koji podstiču prekograničnu saradnju, evropskih fondova. Kao država mi ćemo morati da realizujemo neke prilično skupocene projekte, poput onih u oblastima prečišćavanja otpadnih voda, skupljanje, odlaganje, reciklaže smeća, kao i obnovljivih izvora energije, koji se mogu finansirati iz evropskih fondova prekogranične saradnje, to ulaže ogromne mogućnosti, kako za Srbiju, tako i za Crnu Goru.
Zemlje koje ne iskoriste ove mogućnosti biće kasnije u obavezi da ove sisteme finansiraju iz svojih sopstvenih sredstava, a ujedno i da plaćaju velike penale zato što nisu primenili ove uslove.
Ovo su neki od razloga zbog kojih ćemo mi u danu za glasanje podržati usvajanje ove okvirne konvencije zato što verujemo da ona doprinosi realizaciji onih pitanja i rešavanju onih pitanja koja su od višestruke koristi za evropski put naše zemlje. Hvala.
Uvaženi ministre, članovi Kabineta, koleginice i kolege narodni poslanici, mi poslanici SDA Sandžaka - PDD, predložili smo amandman po kome se predviđa da se u postupku izbora tužioca, odnosno zamenika tužioca mora voditi računa o nacionalnom sastavu stanovništva, odgovarajućoj zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina i poznavanju stručne terminologije na jeziku nacionalne manjine koji je u službenoj upotrebni u tužilaštvu.

Delotvorno učešće nacionalnih manjina u radu državnih organa sa javnim ovlašćenjima regulisano je i Ustavom, zakonima ove zemlje, ali i međunarodnim obavezujućim dokumentima koja je naša država potpisala.

Ustavom Republike Srbije, tačnije članom 77. stav 1. garantovano je pravo pripadnicima nacionalnih manjina da učestvuju u upravljanju javnim poslovima i da stupaju na javne funkcije. Istim članom u stavu 2. propisano je da se pri zapošljavanju u državnim organima, javnim službama, organima autonomne pokrajine, lokalne samouprave, vodi računa o nacionalnom sastavu stanovništva i odgovarajućoj zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina.

Članom 21. Zakona o zaštiti prava i slobode nacionalnih manjina, propisano je da prilikom zapošljavanja u javnim službama, uključujući policiju, vodi se računa o nacionalnom sastavu stanovništva, odgovarajućoj zastupljenosti i poznavanju jezika koji se govori na području organa ili službe.

Članom 15. Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina Saveta Evrope, propisano je da će ugovornice stvoriti uslove neophodne za efikasno učešće nacionalnih manjina u kulturnom, socijalnom i ekonomskom životu, javnim poslovima, naročito onih koji se tiču, u svom trećem izveštaju o sprovođenju Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina u Republici Srbiji, posebno je naglašen problem nedovoljnog prisustva pripadnika albanske i bošnjačke zajednice u radu pravosudnih organa, gde, citiram – Savetodavni komitet ponovo poziva srpske organe da preduzmu odlučne mere u cilju razmatranja nedovoljne zastupljenosti nacionalnih manjina u javnoj upravi, naročito na nivou države. Takve mere bi trebalo preduzeti u sudstvu, posebno kada su u pitanju albanska i bošnjačka nacionalna manjina.

U izveštaju Evropske komisije o napretku Srbije u delu koji se odnosi na Sandžak, između ostalog i stoji, da bošnjačaka zajednica je i dalje nedovoljno zastupljena u lokalnoj samoupravi, pravosuđu i policiji.

Shodno tome, meni je stvarno čudno zbog čega vi niste prihvatili ovaj amandman koji smo predložili. Tačno je da kao što ste naveli u obrazloženju u članu 82. stav 5. se nudi rešenje, ali vidimo, i očigledno je, da ni to rešenje nije donelo rezultate isto kao što nisu doneli ni ustavne odredbe, ni zakonske odredbe, niti odredbe međunarodnih obaveza koje je naša država preduzela.

Shodno tome, smatramo da je ovaj amandman još jedan dodatni mehanizam u ostvarivanju prava nacionalnih manjina po ovom pitanju.

Zastupljenost pripadnika bošnjačke nacionalne zajednice u obavljanju javnih tužilačkih funkcija nije usklađena sa nacionalnom strukturom stanovništva u gradovima u Sandžaku.

To posebno naglašavam za teritoriju za koje su mesno nadležni Viša javna tužilaštva u Novom Pazaru i Užicu, kao i Osnovno javno tužilaštvo u Prijepolju.

Ovde nisu ispoštovane odredbe garantovane Ustavom, zakonima i međunarodnim pravom, već se prilikom zapošljavanja, odnosno izbora na konkursima i dalje favorizuju kandidati, pripadnici većinskog naroda, iako na brojnim konkursima Bošnjaci i svojim iskustvom i znanjem i kvalitetom odgovaraju kriterijumima koji su propisani.

Prilikom poslednjeg izbora nosilaca javno tužilačkih funkcija grubo se kršio Ustav, kao i navedeni zakoni i prihvaćena pravila međunarodnog prava, na štetu Bošnjaka kojima je očigledno uskraćeno prava nastupanja na javne funkcije u okviru sudske vlasti onako kako je to garantovano Ustavom.

S toga je potrebno i ja vas ovom prilikom pozivam da se obustavi postupak izbora nosioca javno tužilačke funkcije u Višem javnom tužilaštvu u Novom Pazaru, kao i u tužilaštvima nadležnim za teritorije drugih gradova u Sandžaku.

Pozivam vas da sprovedete novi postupak izbora za nosioce javno tužilačkih funkcija koji će biti raspisan sa ciljem konačnog poštovanja ustavnih odredba i zakona ove države i koji će konačno krenuti u usaglašavanje nacionalne strukture zaposlenih u ovim državnim organima.

Mi smo i sa vašim prethodnicima na čelu Ministarstva i sa vama lično nekoliko puta godinama unazad razgovarali o ovom problemu, o mogućim rešenjima i o tome kako da konačno usaglasimo strukturu zaposlenih sa nacionalnom strukturom stanovništva.

Međutim, do danas kao što vidite nije bilo nikakvih rezultata. Ja vas zato pozivam da iskoristite svoja ovlašćenja da prihvatite ovaj amandman kako bi stvorili još jedan u nizu mehanizama za ostvarivanje prava nacionalnih manjina koja su im propisana Ustavom, zakonima ove države i međunarodnim normama koje je naša država preuzela. Hvala.
Hvala, uvaženi predsedavajući.

Ja bih se najpre zahvalio kolegi Draganu Nikoliću zato što je izneo tačne podatke, vezano za boravak u Novom Pazaru. Zaista je Novi Pazar grad širokog srca koji zna da prihvati ljude sa svih strana.

Drugu stvar bih razjasnio sa kolegom Neđom Jovanovićem. Ja nisam govorio o sudu u Užicu, već sam govorio o teritoriji na kojoj je nadležan sud u Užicu, a ostatak vremena bih posvetio, trudeći se nekako da odgovorim, na ono što je ministar u svojoj diskusiji rekao.

Prvo, po meni je skandalozno to što ste iskoristili izraz higijenski ili nehigijenski. Ja stvarno ne znam šta ste time hteli da kažete, ali nadam se …
…da ćete moći nekako da objasnite šta je to higijenski, a šta nije higijenski.

Druga stvar, jeste…
Da li možete da mi vratite vreme?
Ja sam ovde govorio o amandmanu koji smo predali na Zakon o tužilaštvu, koji se tiče izbora i sastava u tužilaštvu. Ja sam i te kako bio u temi. Diskutant koji nije bio u temi bio je ministar koji je govorio o sudovima.

Sada bih podsetio ministra da je on govorio o sudovima, a ja sam govorio o tužilaštvima. Vi ste govoreći o svim pravosudnim organima uspeli da nabrojite tek nekoliko funkcija, niste čak ni iskoristili sve prste jedne ruke. Podsećam vas da mi kažete, ministre, koliko funkcija…
Ja imam pravo da tražim još neka dodatna objašnjenja, koja su pogrešno protumačena iz moje diskusije.

Ja bih voleo da mi ministar kaže, a možda ćete vi predsedavajući moći da mi posredujete u tome, koliko ukupno postoji funkcija u Sandžaku, Novom Pazaru i u svih ostalih pet gradova u Sandžaku, koji su u pravosudnim organima?

Kada je nabrajao imena, nabrojao je osam imena. Od tih osam imena, nisu svi pripadnici bošnjačke nacionalnosti. Mi smo ovde, gospodine ministre, govorili o zastupljenosti Bošnjaka u državnim organima sa javnim ovlašćenjima. Ja sam govorio o zastupljenosti Bošnjaka u tužilaštvu…