Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Marija Jevđić

Marija Jevđić

Jedinstvena Srbija

Govori

Zahvaljujem.
Nastavljamo dalje, ali pre toga kolege koje smatraju da ja kršim Poslovnik tako što dajem pravo na repliku narodnom poslaniku ili ministarki neka koriste Poslovnik i neka ukažu na to.
Nastavljamo dalje.
Reč ima narodni poslanik dr Muamer Zukorlić.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Reč ima ministarka Gordana Čomić. Izvolite.
Zahvaljujem.
Reč ima Muamer Zukorlić, replika.
Replika, Gordana Čomić. Ministarka izvolite.
Zahvaljujem.
Pravo na repliku Muamer Zukorlić. Sa vašim izlaganjem ću zatvoriti krug replika i nastavljamo dalje. Izvolite.
Zahvaljujem, gospodine Zukorliću.
Reč ima ovlašćeni predstavnik SDPS, dr Muamer Bačevac. Izvolite.
Reč ima predsednik poslaničke grupe SVM Balint Pastor.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Jedno obaveštenje o današnjom radu.
Poštovani narodni poslanici, saglasno članu 27. i članu 87. st. 2. i 3. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da će Narodna skupština danas raditi i posle 18.00 časova, zbog potrebe da Narodna skupština što pre donese akte iz dnevnog reda ove sednice.
Sada, u skladu sa članom 87, određujem pauzu.
Sa radom nastavljamo u 15 časova i 15 minuta.
(Posle pauze)
Zahvaljujem potpredsednice, poštovani ministri.

Na samom početku želim da čestitam Savetu Evrope 20 godina od osnivanja kancelarije u Beogradu, uz napomenu da Savet Evrope predstavlja krovnu instituciju za poštovanje ljudskih prava i vladavine prava uopšte.

Upravo na današnjem dnevnom redu imamo dva zakona kojima se unapređuju ljudska prava i slobode i osnov za donošenje i Predloga zakona o rodnoj ravnopravnosti, kao i Predloga zakona o sprečavanju diskriminacije, je sadržan u Uredbi člana 97. Ustava Republike Srbije, kojim se jemči ravnopravnost žene i muškaraca i razvoj politike jednakih mogućnosti.

Smatram da smo kao društvo sazreli da danas bez ikakvih predrasuda u ovom visokom domu raspravljamo otvoreno o predloženim zakonima i da zajedno sagledamo i stvorimo modernu Srbiju u kojoj nam neće biti potrebne zakonske odredbe da bismo poštovali, uvažavali sve subjekte našeg društva.

Jedinstva Srbija veruje da postajemo društvo jednakih mogućnosti za sve. Ta jednakost ne može biti istinska ako nemamo žene koje su ravnopravni partneri. Ne želim da potenciram na tome da žena treba da bude na određenom mestu, samo zato što je žena, već zato što je to zaslužila svojim radom i angažovanjem. To ne smemo da osporimo ni jednoj ženi.

Tu su i naše kolege, kao i svi koji učestvuju u društvenom životu Srbije i tu treba da budu iskreni da priznaju, prihvate i podrže ženu koja je dala svoj maksimum i koja se zalagala da bude danas upravo u ovom domu, da bude na mestu ministarke ili na bilo kojoj drugoj funkciji.

Sve dok žena ženi bude vuk i dok nemamo te ženske solidarnosti, možda nam najveći problem i nisu kolege ili partneri koji ne prihvataju ravnopravno. Imate npr. ženu koja je predstavnika neke političke partije, koja tako ide po Srbiji, dođe ispred jedne gradske uprave, javne uprave i kaže – e, sve žene koje su ovde zaposlene su zaposlene tako što su se dobro udružile, da ne koristim neke vulgarnije termine. I kakvu sliku onda šaljemo? Da li je to ohrabrenje za sve one devojke, žene koje žele da se uključe u politiku, da budu ravnopravni deo ovog društva?

Neću više pridavati značaja tome, ali eto, možda da apelujemo jedna na drugu da budemo malo više solidarnije i da ne etiketiramo jedna drugu tako lako, jer iza svake žene stoji možda majka, sestra, nečija ćerka ili šta god. Jedinstvena Srbija istinski podržava učešće žena, ne samo u politici nego u svim sferama života.

Zakon o rodnoj ravnopravnosti polova donet je u septembru 2009. godine i njime je bliže uređen način ostvarivanje ravnopravnosti žena i muškaraca i promovisanje politike jednakih mogućnosti. Kada sam u oblasti javnog i privatnog zapošljavanja, kada sam već spomenula zapošljavanje želim da se dotaknem nečega što je možda najveći kamen spoticanja kada govorimo o ravnopravnosti muškaraca i žena, a to je visina zarade koju primaju muškarci i žene.

Prema podacima Republičkog zavoda za zapošljavanje u Srbiji, Srbija je možda sa najnižim platnim jazom u Evropi, dok je ta prosečna razlika plate između muškaraca i žena u Evropi dolazi do čak 15%. Na primer u Švedskoj žene zarađuju 5% manje, dok u Velikoj Britaniji iznosi 8%. Kada bi se ta primanja izjednačila globalna ekonomija bi mogla biti bogatija za 160 milijardi dolara. Ja neću da donosim zaključak, on se sam nameće, a to je da davanje prostora ženama vodi do jednog bogatije društva.

Ohrabruje i podatak globalnog izveštaja o rodnoj ravnopravnosti koji je ukazao na sužavanje rodnog jaza i smanjenja rodne nejednakosti i ti podaci su različiti od zemlje do zemlje. Na primer, Island je zemlja koja je uspela da otkloni čak 86% razlike između muškaraca i žena i za mene lično je bio iznenađujući podatak da Nikaragva i Ruanda spadaju u vodeću zemalja u kojima je najbolje primenjena rodna ravnopravnost i da imaju bolje performanse od mnogih vodećih evropskih zemalja.

Iskoristila bih priliku da pohvalim, a i vaše ministarstvo gospođo Čomić je dobilo pohvale od Saveta Evrope za uvođenje pojma sagregacije i tu mislim na Zakon o zabrani diskriminacije, a odnosi se na razdvajanje ljudi na osnovu rasne, verske i nacionalne pripadnosti. Vi ste kroz član 2. zakonski definisali ovaj pojam i nažalost, kao roditelj sam bila razočarana saznanjem, a tu je prisutan i ministar prosvete, da su u nekim školama osnovnog obrazovanja koje predstavljaju zakonom obavezu za svu decu Srbije da je pohađaju, bez obzira na nacionalnu pripadnost ili versku, dešava se da roditelji žele da ispišu i to čak u velikim gradovima Srbije. Mislim da se u Nišu u jednoj osnovnoj školi skorije to desilo, da roditelji žele da ispišu svoju decu samo zato što u tu školu idu pripadnici romskih nacionalnih manjina.

Evo sada svako od nas ko je ovde, ko sedi i ko je roditelj ili ima sebi blisko dete, zamislite da vaše dete bude tako diskriminisano. Naravno da to ne biste prihvatili, da bi vam bilo teško, jer se upravo u ovom domu zalažemo za društvo jednakih mogućnosti, za sve što nam je i Ustavom zagarantovano.

Pošto nemam više vremena, samo želim da pohvalim i to što se članom 14. omogućava Poverenici za rodnu ravnopravnost da ima svog pomoćnika i time smo pokazali da rodna ravnopravnost i svi problemi sa kojima se suočavamo u toj oblasti, želimo da budu rešeni, da ravnopravnost ne predstavlja samo zakonsku obavezu, već nešto sa čime živimo, tako se vaspitavamo i da poštujemo i druge, kao što poštujemo i sebe.

U zakonu sam čitala i nije mi bila jasna jedna stvar, možda ćete moći da mi to pojasnite ministarka. To je odredba koja se odnosi na član 58. i na član 77. kojim se propisuju finansijska sredstva za organizovanje i sprovođenje specijalizovanih usluga i tu se misli na specijalizovane usluge za počinioce nasilja koji će biti finansirani iz budžeta Republike Srbije, a sa druge strane imate žrtve nasilja koji će biti svi programi vezanih za njih i svu tu podršku, mislim na sigurnu kuću i na krizne centre, oni će biti finansirani iz lokalnih budžeta.

E sada, da li smo mogli to malo drugačije da uredimo i da li ovom uredbom dajemo manju podršku? Ne mislim da je tako, nego samo da mi pojasnite da li to znači manja finansijska podrška i sigurnim kućama i kriznim centrima?

Zahvaljujem. U danu za glasanje JS će podržati sve predložene zakone.
Hvala.

Samo bi htela da se složim sa svim što ste rekli. Slažem se da je prevencija ogroman korak u sprečavanju nasilja i da dok sam čitala ovaj zakon malo sam se više zainteresovala za tu temu pružanje specijalizovanih usluga za one koji su počinili nasilje i videla sam da je to u nekim evropskim zemljama malo drugačije.

Ovo je dobar korak, rekla sam, pokazaće praksa gde grešimo i uvek postoji prostora da se izmeni i da se dopuni nešto, ali neke evropske zemlje su došle do tog rešenja da oni koji su izvršili nasilje, pored toga što moraju da idu na obavezne psihoterapeutske sastanke, da imaju tu vrstu lečenja, su dužni i da plate boravak ako je neko iz njihove porodice, odnosno oni nad kojim su izvršili nasilje bio smešten u "sigurnu kuću".

Tako da, slažem se sa vama prevencija da, ogroman korak ka tome da sprečimo nasilje i da, videćemo kroz praksu, da li ćemo dopunjavati ovo što ste vi danas pričali. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Nebojša Bakarec.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Đorđe Milićević.
Izvolite.
Hvala, kolega Milićeviću.
Reč ima narodni poslanik Ivan Ribać.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Viktor Jevtović.
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Đorđe Todorović.
Izvolite.