Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Milutin Mrkonjić

Milutin Mrkonjić

Socijalistička partija Srbije

Govori

Prihvatamo taj amandman.
Prihvatamo i taj amandman.
Prihvaćen je amandman.
Prihvatamo taj amandman.
Prihvatili smo taj amandman.
Takođe, prihvaćen amandman.
Zahvaljujem gospođi Donki. Nisam se šalio s vama, rekao sam vam prošle nedelje da ću ove nedelje biti u Dimitrovgradu. Od sinoć su svi tamo, ekipe stručnjaka i u dva sata, sada sam malo pomerio, pošto sam mislio da neću imati danas već sutra ove amandmane, u dva sata sam tražio da budu svi na licu mesta.
Prema tome, obići ću sve porodice, sve ljude. Pročitao sam taj tekst o kome vi govorite i putari znaju šta treba da urade. Verujem da će to danas biti konačno sanirano. Zahvaljujem se vama i to je dobra interakcija poslanika i ministra.
Veljo, slušaj ovde šta pričam.
Da li možete da me pustite da odem sada da bih stigao do dva tamo? Hvala najlepše.
Zahvaljujem, gospodine Pejčiću. Čini mi se da sam i prošli put to napomenuo, idejni projekat koji je uradio Saobraćajni institut ili bilo ko, trenutno je na revizionoj komisiji u Ministarstvu za urbanizam.
Požuriću. Već sam dva puta intervenisao da to što pre bude urađeno. Kad se to završi, istog momenta ćemo reagovati ovako kako vi to predlažete.
Molim vas dole da smirujete ljude. Hvala.
Poštovano predsedništvo, gospođo predsednice, poštovane dame i gospodo narodni poslanici, kao i obično, čast mi je da budem u parlamentu, u visokom domu i da referišem o zakonima koji su na dnevnom redu.
Zakon o prevozu u drumskom saobraćaju donet je 1995. godine, a 2001, 2005. i 2006. godine pretrpeo je samo izmene i dopune koje nisu bitnije zadirale u koncepciju tog zakona. S obzirom da su od donošenja zakona bitno promenjeni uslovi i način obavljanja prevoza u drumskom saobraćaju na teritoriji Republike Srbije, bilo je neophodno izvršiti odgovarajuće izmene i dopune zakona kojim se uređuje prevoz u drumskom saobraćaju.
Nova rešenja koja sadrži Predlog zakona otklanjaju poremećaje nastale na unutrašnjem saobraćajnom tržištu, pre svega u javnom prevozu i prevozu za sopstvene potrebe, što obuhvata prevoz putnika, lica i stvari, čime se precizira i popravlja položaj privrednih subjekata koji obavljaju delatnost prevoza u drumskom saobraćaju na teritoriji Republike Srbije, a takođe doprinosi sprečavanju pojava nelegalnog obavljanja prevoza.
Na zahtev velikog broja auto-taksi prevoznika, njihovih udruženja i sindikata, u Predlogu zakona posebna pažnja je posvećena uslovima i načinu obavljanja auto-taksi prevoza, čime se na mnogo potpuniji način uređuje materija u toj vrsti vanlinijskog prevoza, čime se obezbeđuje da se u obavljanju delatnosti auto-taksi prevoza u narednom periodu bitno smanje ili potpuno eliminišu problemi i negativne pojave.
Uvođenje potpunijih i preciznijih pojedinih zakonskih odredbi omogućava uvođenje reda na tržištu usluga i prevoza u drumskom saobraćaju. Uslovi i način obavljanja prevoza u drumskom saobraćaju potpunije se uređuju, a inspekcijski nadzor se poboljšava propisivanjem novih inspekcijskih ovlašćenja.
Novim zakonskim rešenjima bolje se uređuje tržište usluga u prevozu u drumskom saobraćaju i ono postaje stabilnije i jedinstvenije. Iznosi novčanih kazni koje naplaćuje organ za prekršaj i novčanih kazni koje se naplaćuju na licu mesta od učinilaca prekršaja predstavljaju prihod u budžetu Republike Srbije.
Potpunijim zakonskim uređenjem prevoza u drumskom saobraćaju prevoznici u toj vrsti prevoza dobijaju mogućnost za povećanje obima rada, kao i mogućnost za bolje i sigurnije obavljanje svoje delatnosti. Na taj način direktno se podstiču ukupni privredni tokovi kroz porast tražnje u celokupnoj privredi.
Intenziviraće se inspekcijski nadzor nad primenom odredaba zakona i uspostaviti efikasna saradnja sa drugim nadležnim državnim organima. Izmene i dopune Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju treba da uvedu red i omoguće efikasnije sprečavanje sive ekonomije na saobraćajnom tržištu.
Razlozi za donošenje zakona o potvrđivanju ugovora o garanciji EPS elektronska brojila između Republike Srbije i Evropske investicione banke, zaključenog 29. novembra 2010. godine u Beogradu, u daljem tekstu ugovor o garanciji, sadržane su u odredbi člana 16. stav 4. Zakona o javnom dugu, kojim je propisano da se garancija Republike Srbije za izmirivanje duga daje u formi zakona.
Takođe, razlozi za donošenje zakona o potvrđivanju ugovora o garanciji EPS elektronska brojila između Republike Srbije i Evropske investicione banke sadržani su u činjenici da Evropska investiciona banka odobrava kredit u iznosu od 440 miliona evra za projekat uvođenja sistema brojila za daljinsko očitavanje i uključivanje i isključivanje, pod uslovom da Republika Srbija garantuje za obavezu javnog preduzeća Elektroprivreda Srbija, kao zajmoprimca po ugovoru o finansiranju EPS elektronska brojila, između Evropske investicione banke i Javnog preduzeća "Elektroprivreda Srbije", zaključenog takođe 29. novembra 2010. godine.
Članom 4. Odluke o osnivanju javnog preduzeća za proizvodnju, distribuciju i trgovinu električne energije predviđeno je da Javno preduzeće "Elektroprivreda Srbije", u daljem tekstu EPS, između ostalog obavlja delatnost proizvodnje i distribucije električne energije i upravlja distributivnim sistemima. Shodno navedenim delatnostima koje obavlja EPS, podnet je zahtev banci za odobrenje kredita u iznosu od 40 miliona evra za finansiranje i sprovođenje projekta.
Ukupna vrednost projekta procenjena je na 83 miliona i 700 hiljada evra, od čega su sredstva u iznosu od 40 miliona evra već obezbeđena po osnovu ugovora o zajmu između Evropske banke za obnovu i razvoj i EPS-a od 2. septembra 2010. godine, dok će sredstva u iznosu od tri miliona i 700 hiljada evra biti obezbeđena iz sredstava EPS.
Ne bih dalje čitao, sve što treba možete pitati.
Treći zakon se odnosi na Koridor 10. Razlozi za potvrđivanje finansijskog ugovora Koridor 10 – Autoput E 85 faza 1 između Republike Srbije i Evropske investicione banke sadržane su u odredbi člana 5. stav 2. Zakona o javnog dugu, prema kojem Narodna skupština odlučuje o zaduživanju Republike Srbije.
Evropska investiciona banka je finansijska institucija koja, odobravajući kredite, uz minimalne godišnje kamate, prvenstveno za razvoj nedovoljno razvijenih regiona, modernizaciju saobraćajne, telekomunikacione i energetske infrastrukture, konkurentnosti evropske industrije, razvoja malih i srednjih preduzeća i zaštitu okoline, omogućava lakšu integraciju u EU, balansirajući razvoj ekonomske i socijalne kohezije unutar iste.
U skladu s napred pomenutom delatnošću banke, Republika Srbija je uputila zahtev banci u vezi sa odobravanjem kredita za finansiranje nastavka sprovođenja projekta izgradnje puta Koridora 10 – Autoputa E80 u iznosu od 195 miliona evra. Koridor 10 je definisan kao jedan od panevropskih koridora koji formiraju transevropsku putnu mrežu na evropskim konferencijama ministara o transportu, na evropskoj konferenciji koja je održana 1994. godine na Kritu i 1997. godine u Helsinkiju.
Koridor 10, sa svojim osnovnim delovima koji čine putni pravac Beograd–Budimpešta i putni pravac Beograd-Niš, na koji se nastavljaju putni pravci Niš-Sofija i Niš-Preševo, sa ukupnom dužinom od 792 km, predstavlja jedan od najznačajnijih putnih pravaca na teritoriji Republike Srbije i kao jedan od najznačajnijih regionalnih putnih pravaca povezuje Republiku Hrvatsku, Republiku Austriju, Republiku Sloveniju i Republiku Mađarsku sa Republikom Bugarskom, Bivšom Jugoslovenskom Republikom Makedonijom, Republikom Grčkom i Republikom Turskom.
Koridor 10 je definisan kao prioritetni putni pravac i u okviru strategije razvoja železničkog, drumskog, vodnog, vazdušnog i intermodalnog transporta u Republici Srbiji od 2008. do 2015. godine. Od strane banke je već odobren deo sredstava potrebnih za finansiranje izgradnje puta Koridora 10 u iznosu od 384 miliona evra, na osnovu finansijskog ugovora između Republike Srbije i Evropske investicione banke Autoput Koridor 10, zaključen 23. oktobra 2009. godine, kojim se finansira izgradnja autoputa E75 na putnom pravcu Grabovnica-Levosoje u dužini od 75 km.
Projektom je predviđeno izvođenje radova na izgradnji nove deonice Autoputa E80 između Proseka i Čiflika, u dužini od 36 km na putnom pravcu Niš-Dimitrovgrad.
Dalje ne bih čitao. Samo jedna rečenica, koju neću čitati, sa ovom trasom mi zaokružujemo cifru od milijardu i 195 miliona evra potrebnih sredstava za izgradnju Koridora 10, dakle, ono što je bilo ugovoreno i dogovoreno.
Ove deonice o kojima sam ovde govorio, jedna od njih je već licitirana. Prema tome, molim Skupštinu da u današnjoj raspravi i kada bude to vreme usvoji predloge ova tri zakona. Hvala najlepše.
Pozdravljam naše mlade građane. Biću malo obazriviji, inače bih gospodinu Jovanoviću odgovarao malo žustrije, a to možemo i kasnije.
Lepo pitanje ste mi postavili, posebno mi je zadovoljstvo. Jedino jedna ispravka, ova deca gore su mlada, ali većina poslanika ovde zna da se ni u mnogo gore vreme nisam krio iza autoriteta bilo čijeg, pa ni predsednika države, i sve što sam radio, radio sam samo profesionalno i onako kako sam smatrao da treba. Tako radim i danas. Dakle, gospodin Boris Tadić je predsednik države i nikada ne bih dozvolio da ono što ja radim njega dovede u pitanje.
Naravno da ima problema o kojima sada ovde želim da govorim, ali ima i stvari koje nisu za ovaj sastav ovde. Vlada radi jedinstveno, radi onako kako radi. Ja sam ministar za infrastrukturu i energetiku trenutno. U Ministarstvu za energetiku i infrastrukturu ima samo jedan građevinski inženjer. Gospodine Jovanoviću, to sam ja.
Ministarstvo nije koncipirano i kamo sreće da se u narednoj Vladi ono zove ministarstvo saobraćaja i transporta, kao u svim zemljama sveta. Građenje infrastrukturnih projekata posebno ide drugim putem ili ovako kao što smo to danas uradili - formiraju se posebna preduzeća, a uvek su i bila. Profesor Mićunović se toga seća, isto kao i ja, direkcija za izgradnju ove pruge, one pruge, Đerdapa itd.
Zahvaljujući tome što je ova koalicija, i to je jedina politička rečenica koju ću reći, u svom startu u program ekonomskog razvoja kao prioritete stavila koridore, pre svega Koridor 10, putni i železnički, prihvatio sam da taj posao nosim. Apsolutnu odgovornost nosim samo ja i niko drugi iz Vlade Republike Srbije, gospodine Jovanoviću.
Šta smo uradili do sada? Lično smatram, to ostavljam stručnjacima da procene i vama da me ponovo kritikujete, da je prava stvar ako iza takvog jednog velikog projekta stane cela država. To govori moje iskustvo od 40 godina. Neću spominjati obnovu zemlje, gde sam apsolutnu podršku imao od svih i zato je dala rezultate, ne zato što sam mnogo pametan.
Moj predlog je bio da se formira Savet. Formiran je ovakav kakav jeste. Savet je dobro radio, dobre ocene je donosio, a to ko je kakve izjave davao stvar je našeg političkog vaspitanja. Molim da od danas kada se govori o Koridoru 10 informacije osnovne tražite od mene. Ne komentarišem dalje ko je šta govorio.
Dakle, formiranjem Saveta samo smo potvrdili opredeljenje da infrastruktura, koja je na svim lestvicama evropskih kriterijuma bila najgora, to svi znamo, jer je godinama pre toga loše rađeno, nije rađeno, u to neću da ulazim, nije valjala i mi smo se opredelili za to.
Nikada u svojim istupima nisam koristio reč kriza. Jedini projekti za koje kao inženjer građevine smatram da su u oblasti infrastrukture pozitivni su projekti Koridor 10, putni i železnički, Koridor 11 do Čačka, pozitivni.
Odmah da odgovorim gospodinu Jovanoviću, a gospodin Šami neka proveri – šta to znači neto devizni priliv od saobraćaja? U svetu je najjeftiniji, ali država mora da napravi objekte, prugu, da bi međunarodni vozovi mogli da prođu, pa se onda to u Evropi lako sabere, mogu da naprave put da kola prođu, aerodrom da avioni slete, da uzmemo pare i da odlete. Uslov je taj.
Nažalost, naša infrastruktura, iz mog vremena, iz vašeg vremena, ovakva je kakva jeste, kakvu smo je zatekli pre četiri godine. Uopšte ne ulazim u to ko je kriv i ne bih to komentarisao.
Dakle, ako znamo sve to, onda neto devizni priliv po osnovu Koridora 10, koji je sada negde oko 120 miliona, u narednih 10 godina uvećaće se za novih 120 miliona. Projekat je isplativ i uvek ističem činjenicu da je opozicija uvek bila na poziciji da glasa za sve zakone vezane za Koridor 10, da je to možda jedna od tačaka na kojoj treba da tražimo apsolutnost zajedništva. Mislim da ga već i imamo.
Naravno, računajući na objektivnu teškoću u kojoj se država nalazi. Ne govorim uopšte o krizi – krize nema. Ni ja nisam verovao da će doći svetske pare i pare evropskih banaka. Kad su te pare došle, od tog momenta sam počeo da dajem rokove i da teram ljude da rade.
Naravno, znam da je divlja privatizacija odnela danak kod naših preduzeća. Nije bitno ko je to uradio. Naravno, znao sam da naša preduzeća ne mogu da donesu milion kubika šljunka iz centralne Srbije na sever za godinu dana, kao i to da naša nafta ne valja, a naša je. NIS je naš, pa kad god naši građevinari kupe naftu napolju, onda dođe intervencija, mene Dačić zove, pa ja jurim itd. Ali, da ne pričam o tome. To su objektivne teškoće koje sam sagledavao. Nikakvih drugih teškoća nije bilo.
Znači, gospodine Jovanoviću, završili smo sve glavne projekte. Ne bih ulazio u detalje, ali ti glavni projekti su izdeljeni po preduzećima koja su kod nas radila i uvek je osnovni parametar bio da moramo da zapošljavamo naša preduzeća. Tvrdim da su naši stručnjaci u oblasti projektovanja saobraćajne infrastrukture vrhunski i dalje, bez obzira na CIP. O CIP-u možemo i kasnije da govorimo. U CIP-u nisam bio 12 godina i to dobro znate. Ali, tamo su dobri stručnjaci.
Dakle, glavni projekti su urađeni. Eksproprijacija je urađena delimično, ali se nadam da je već pri kraju tamo gde je trebala da bude, da ne čekaju svetske pare, jer eksproprijaciju i projekte ne plaćaju svetske banke, a eksproprijacija nas košta negde oko 130 miliona evra i projektovanje negde oko 50, za glavne projekte na Koridoru 10, koji su danas svi završeni.
Izvinite ako negde neki most nije završen, ali toga će uvek biti, takav je proces promena i dozvolite mi da nekad mora da bude i tako, ali bar da me novinari ne proglašavaju za najvećeg lažova. Ali, da nije bilo tih mojih rokova, ni danas ne bi bilo ni kilometra urađeno. Znači, projekte i potrebnu eksproprijaciju smo završili i obezbedili milijardu i 195 miliona svetskih para, a i izdvojili smo 35 milijardi u dinarima iz našeg budžeta.
Skupština Republike Srbije je uradila sve. Što se toga tiče, vi ne treba više ništa da uradite. Vi tražite rezultate i to je u redu. Gde smo danas? Da bismo postigli cilj da dobijemo pare svetskih banaka, prvo smo morali da pokažemo da kao zemlja u te projekte idemo i zato smo počeli tamo na deonicama koje su bile projektovane, a nisu bili glavni projekti urađeni ni za kilometar auto-puta.
Idejni jesu i prostorni plan jeste, ali glavni projekti nisu bili urađeni i paralelno smo radili taj segment, pa smo na severu krenuli 20 km, na jugu 20 km, obilaznicu smo dovršavali, ono što je radila prethodna vlada i obilaznicu oko Novog Sada, koja je već bila načeta i završavamo most Beška.
Time smo pokazali svim svetskim bankama, imate kontakte sa njima i pitajte ih, da smo zainteresovani. Onda su došle pare o kojima sada govorimo. Danas apsolutno, ovo što vi tražite, možemo da kažemo: plus-minus neki mesec. Moram da vas podsetim, od 750 km auto-puta na Koridoru 10, nemojte da me hvatate za reč, mi smo ušli u dogradnju.
Dakle, nije svuda dupla traka, imamo negde jednu, pola, imamo negde ceo auto-put. Ušli smo u završetak 330 km auto-puta. Izvinite, to je jedan projekat koji ipak traži neko vreme. Pošto imate komunikaciju, proverite u Hrvatskoj kako je to rađeno.
Naravno, mi smo dosta vremena, tu ste potpuno u pravu, izgubili u organizaciji, ne zbog toga što je koalicija ovakva kakva jeste. Pošto vidim da meni verujete, verovatno ima boljih stručnjaka od mene, ali taj posao sam znao da radim.
Jednostavno smo tražili model kako to da izvedemo do kraja, a da nas ne košta mnogo, pa smo kazali – JP "Putevi Srbije" održava regionalne i magistralne puteve, a "Koridori Srbije" ili Koridor 10 će, kako je bilo u startu, da gradi. To je za sada najbolja, najefikasnija varijanta.
Ponavljam, Ministarstvo nema te prerogative. Mi smo upotrebili samo deo budžetskih sredstava, koji je išao iz NIP, tu je bilo dosta zastoja, slažem se, preko NIP-a i preko mene, to je bilo negde oko šest milijardi, išlo je preko budžeta i to su naša domaća sredstva. Ostalo su sve krediti svetskih banaka.
Mi smo zatekli negde oko 250 miliona kredita oko Beograda: most Gazela, obilaznica, kružni put itd. I ti krediti su danas aktivirani. Danas u putnoj privredi nema nijednog kredita Svetske banke ili evropskih banaka koji nije u funkciji. Kako radimo, to je posebna priča, ali su svi aktivirani, to je bio stav Vlade, da kažemo da imamo mogućnosti da radimo i da, što je bilo najteže, zapošljavamo naša preduzeća.
Nemojte se ljutiti, ima tu dosta različitih mišljenja, dužan sam, kao ministar u republičkoj Vladi, da zapošljavam naše radnike. To ste već nekoliko puta čuli, to nije bila moja politička parola, nisam hteo ni da otpuštam radnike u Vladi. Jednostavno je moj zadatak da te ljude zaposlim.
To je slučaj i sa ovim ljudima koji su juče bili kod mene. Oni se bune protiv divlje privatizacije, a ne protiv toga što nemaju posao, jer privatizacija nije bila dobra, menadžment, otvoreno kažem, ne valja, ali u tom preduzeću ima 5.200 naših radnika. Dakle, to su moji radnici, oni juče nisu bili kod mene, ali sam ja išao dole i primio ih.
Prema tome, problema u toj organizaciji ima, rekao sam dva vezana za transport i za NIS. To nisu problemi, to govorim da bih opravdao, gospodine Jovanoviću, teškoće koje sam imao, ali koje smo savladali.
Dakle, danas nije potrebna moja garancija. "Koridori Srbije", kao DOO sa 25 inženjera, nema ih više, koje vodi gospodin Mišić, koji ima svoj upravni odbor, u kome se nalazi pet stručnjaka, nisu političari, gde nije nijedan član SPS, što mi stalno zameraju moji drugovi sa leve strane, to preduzeće vodi Koridor 10, na njega su krediti i odgovara za realizaciju tog posla.
Ministarstvo ima, kako to ona prva rečenica kaže, kontrolu nad tim poslom, a "Putevi Srbije", kao javno preduzeće, ima zadatak da održava regionalne i magistralne puteve. I ono ima svoj upravni odbor, gde takođe nema nijednog socijaliste. Ukupan budžet "Puteva Srbije" je negde oko 300 i nešto miliona evra. To nije mnogo, ali nije bitno, da ne govorim o tome. To je stanje danas.
Još jedanput, danas radimo na 170 km auto-puta. Gde, gospodine Jovanoviću? Na severu 120 km, tu je "ipsilon krak". Jednu stvar moramo da se razumemo, da malo olakšam sebi dušu, a vidim da i gospodina Jovanovića to interesuje, "ipsilon krak" nije bio uopšte isprojektovan, tu ste u pravu, nije bio ni planiran, ali kada se uđe u jednu takvu investiciju i kad znate da je to početo pre 10-20 godina, vidim da sve znate i to me raduje, voleo bih da zajedno sa mnom jednom pođete tim putem.
Građani su predložili da i taj "ipsilon krak" završimo kao pola auto-puta. Da ne bi posle ponovo tražili pare, kao što sad jurimo pare za obilaznicu oko Beograda od svetskih i evropskih banaka, jer to su teški putevi, mi smo rekli – u redu, idemo 23 km i taj "ipsilon krak", pa ćemo doprojektovati. To nije tajna, od toga ne treba praviti politički marketing. I Subotica će dobiti dva kraka, obilaznicu, izbacujemo teretni saobraćaj iz Subotice i građani Subotice će imati taj deo puta. To je jedino što je bilo nepoznato.
To danas isto pravi probleme, jer tu treba izmeštati dalekovode itd, ali zakasnićemo malo, pa neće biti 1. jula, više rokove ne dajem, ali na severu ćemo završiti 120 km, od Horgoša do Novog Sada 88 km, tih 23 km vezano za "ipsilon krak" i 10 km ispred i iza mosta Beška, to je sa mostom Beška negde 9-10 km i 2,5 km obilaznice tamo gde naftovod prelazi, jer to nije bilo rešeno, sad ga rešavamo.
Dakle, ukupno ćemo na severu zatvoriti tih 150 km i više, severni krak Koridora 10 od Batajnice, koja je juče takođe počela da se radi, do Horgoša, auto-put će biti gotov, s tim kod mosta Beška, juče sam bio na mostu, možda pomerimo mesec-dva dana, izvinite, stvarno nisam silovao rokove, jer ipak je most u pitanju, nekada su tu poginuli ljudi, biće gotov, s radnjama koje moraju da se obave posle toga, možda avgusta, ali mislim da 1. jula možemo da imamo ceo sever završen.
U mandatu je Vlade, dakle biće završeno tih 150 kilometara. Ponavljam još jedanput, to je pola auto-puta. To će biti završeno u julu. Što se tiče juga, radi se na dva mesta, jedan se odnosi na granicu prema Dimitrovgradu, gde Alpina izvodi radove dužine negde oko 20 kilometara, finansiraju Evropska banka za obnovu i razvoj i Svetska banka, pola-pola, to mogu da vam dam tačno specifikaciju i napamet je znam. Poslovi idu po dinamici koja je zacrtana, deo poslova, polovina ono oko Dimitrovgrada, treba da bude gotova do kraja ove godine, ugovori svi postoje tamo u Direkciji, a ovaj drugi deo do maja iduće godine.
Na jugu se radi jedna deonica od Neradovca do Levosoja, polovina deonice koju su dobili Grci, negde 10 kilometara, koja je počela da se radi i rok završetka je maj iduće godine. Dakle, to je ono što se radi, to je tih 170 kilometara.
Podsećam da se i na deonici od Bubanj Potoka do Orlovače radi na tri velika objekta, to su tri mosta i u takvim projektima mora da bude i fazne izgradnje, tuneli i mostovi su najteži. Oni prvi počinju. Radi se i tunel Straževica, to se radi još iz prethodnog vremena i to treba da bude gotovo ove godine. Dakle, Dobanovci-Batajnica i taj deo oko Beograda treba da bude završen do kraja ove godine, a drugi deo do maja iduće godine. Sve je to još uvek u dvanaestoj godini.
Što se tiče tendera Svetske banke za deonicu od Grabovnice do Grdelice, to je negde osam kilometara, 36-37 miliona evra, on je raspisan, 12. aprila ćemo imati izvođača, znači, molim vas, gospodin Jovanović je preko toga prešao, možda to i nije njegovo, ne mora ni da zna kada, zašto, gde se često ne složim i s medijima, a želim stvarno da ubrzam.
Kada uđe u proceduru realizacije ugovora svetskih banaka i Evropske banke i svake banke, onda mora se poštuje njihova procedura. To znači, svaki potez koji vučemo šaljemo u banku, banka šalje odgovor, ali tamo nema moje intervencije, mada sam već negde počeo i tu da se mešam, nema moje intervencije, onda dolazi to 15 dana, mesec dana itd.
Dakle, onog momenta kada je završen tender, kažem 20. april će biti dva tendera za Neraodovac, Vladičin Han, 26 kilometara i Grabovnica - Grdelica 8 kilometara, to su pare Svetske banke, 12. aprila se završava tender, znači treba očekivati u toku maja početak radova i na tim deonicama.
Onda ostaje samo deo kroz Grdeličku klisuru, najteži deo, tu su i Predejane, znam šta je naredno pitanje, verovatno, to je najteža deonica, za nju ne mogu da garantujem, ali ako raspišemo tender, raspisaćemo ga sigurno do kraja avgusta ove godine, videćemo onda ćemo se boriti da i to završimo.
Što se tiče deonice od Niša ka Pirotu, deonica od Proseka do Crvene Reke se sada priprema za tender. To su pare Evropske investicione banke i deonica od Pirota do Ćiflika je već raspisan tender i u toku aprila će početi radovi. Dakle, ostaje samo 26 kilometara oko Pirota.
Da skratim priču, od tih 330 kilometara o kojima govorimo, 24 kilometara kroz Grdelicu, najteža deonica, i 26 kilometara oko Pirota, relativno teške deonice, te dve deonice, znači negde oko 50 kilometara, nisam siguran, ali očekujem da ćemo raspisati tendere do kraja avgusta.
Dakle, nemam lično razloga, to ste potpuno u pravu, da budem zadovoljan, ali u uslovima u kojima smo radili i s obzirom da smo taj posao najzad pokrenuli, zadovoljan sam. Ove godine, hajde i to da kažem, vezano za koridore biće završeno tih 150 kilometara na severu potpuno i ovo što sam rekao oko ovih deonica koje su počele sa radom, samo što tu treba uvek voditi računa, tuneli, ima tu građevinskih, pa retko ko je davao, gospodine Jovanoviću, rokove, retko ko, tu se slažem s vama. Ne znam šta bi bilo, i lično, kada mene pitate, sada neću da kažem, lično bih bio zadovoljan da u pola mandata iduće Vlade mi to završimo.
Sada kakvo je stanje mi to možemo da uradimo, verujte, uz sve ove bolesti za koje apsolutno odgovornost snosim sam. Niko u Vladi nije kriv, bez obzira na konsultacije, mogao sam da dam ostavku i da se sklonim prvi put kada sam video da nisam sam, naravno. Ali, nema velikih priča o korupciji, jer poštujemo sve normative, sve, koje sam često lomio u svojoj karijeri, da se razumemo.
Tako veliki projekti, hajde ova rečenica verovatno će ići u medije, traže improvizaciju onoga koji vodi i rizike. Sada sam rekao – spreman sam da rizikujem da se posao završi. Naravno, i da odem u zatvor ako treba. Zato mi je vaša podrška potrebna baš u ovom smislu o kome vi sada govorite. Jedino me nemojte kritikovati da stojim iza nečijih leđa, to nemojte molim vas, tu ste me uvredili, a ovo ste sve u pravu.
Dakle, Skupština, parlament Republike Srbije, učinio je, ovo nije fraza, sve, i to stalno ističem, potpuni konsenzus na značenju realizacije tih projekata, sada na Vladi ostaje, ovoj ili budućoj, da to završi.
Što se tiče železnice, naravno nisam, kao čovek koji je proveo 40 godina u toj zgradi, dozvolio da u improvizaciji uđemo i u taj projekat, jer to je mnogo teži projekat i mnogo značajniji za našu zemlju jer je vredan četiri milijarde. Znači, šta je železnica, šta je program železnice? Da se na našim prugama, na Koridoru 10, ide tom famoznom brzinom, za koju me često kritikujete, od 160 pa naviše, da svuda bude dvokolosečna pruga, a podsećam da mi danas od Niša do Dimitrovgrada imamo jednokolosečnu, neelektrificiranu, to nema ni u Teksasu, staru prugu, i da, to je Koridor 10, to je najslabije mesto Koridora 10, da elektrificirana pruga bude po celoj dužini i da bude za mešoviti saobraćaj.
To je cilj, gospodine Jovanoviću, to je cilj za železnicu i to košta četiri milijarde i 600, i taj projekat je star 18 godina tačno, ja sam ga nosio 1993. godine. Podsećam vas da smo i tada imali sa Francuzima, pre tih sankcija, dogovor da u tu prugu oni uđu i realizuju.
To je velika šansa srpske privrede. Tu nećemo ući ovako, nego ćemo ići onako kako to stvarno treba. Radimo tamo gde smo spremni da radimo i realizujemo one projekte koji su od prvenstvenog značaja. Još jedanput podsećam, jedna Vlada ne može da uzme sama sebi zadatak da realizuje tako velike projekte.
Što se tiče Prokopa, vi znate da smo i sada pokušavali, ima kredita i nekoliko puta sam o tome govorio. Nisam bio pristalica komercijalnih kredita koji se daju eto tako da bi posao dobio neko drugi, taj koji daje pare, što je i logično na neki način, dobro, mi vraćamo pare. Sada nije fer da kažem, kineski most, nisam u toku, ne mogu da govorim, da se razumemo, ali vi to dobro znate.
Dakle, Prokop je sada u takvoj fazi i bio je pre dve godine u takvoj fazi da je teško naći investitora koji može da se snađe šta smo sve tamo radili, i ja naravno. Onda smo se opredelili za tu rusku varijantu, ne zato što volim Ruse, nego zato što na železnici ima opreme koju daju Rusi, koju mi nemamo.
Opet da zadržimo deo posla za nas, a deo posla neka uzmu Rusi i tu smo tih 800 miliona podelili pola-pola, recimo 400 miliona mogu da rade naši građevinari, a ostalih 400 miliona je oprema i za barsku prugu, za rekonstrukciju barske pruge i za Valjevo-Loznica, oprema i mašine koje mi iovako nemamo, to je suština. Zato je taj aranžman dobar, pod uslovom da kamate, gospodin Ćirović taj posao vodi, budu naravno onakve kakve su u Evropskoj banci.
To čeka Prokop, prvi termin je, nemojte opet da me hvatate za reč, 15. april kada dolazi taj glavni Rus, pa ćemo videti šta ćemo uraditi. Projekte smo završili. Ne znam odakle ideja da naši projektanti nisu dobri, ali dobro, to možete da mi kažete. Oni možda nisu organizovani na pravi način, a to su naša preduzeća Institut za puteve i Saobraćajni institut CIP, oni imaju 1.500 ljudi, ima još tri-četiri firme, Centar za puteve Vojvodine iz Novog Sada, on radi dosta projekata tu, tako da su naši projektanti dobri.
Sada se izvinjavam, ne znam šta ste me još pitali, ovo su ključne stvari. Bilo bi mi drago da Koridor 10 skinemo kao hipoteku. Sve se danas zna, nema tajni, a meni dajte odgovornost, napišite predlog da me smenite, evo, odmah se slažem. Sada napišite predlog – Mrka kriv za Koridor 10.
Neću da se vraćam nazad, jer 65 milijardi, hajde da kažem, od 5. oktobra ušlo u zemlju. Pa, gde su? Nemojte da se mešate i vi nemoj da me branite, nema potrebe. Kada mi jedan od čelnika Vlade kaže – pitam što niste to kada je bilo para, šta je milijardu i po za auto-put i zaposlite naša preduzeća? Kaže da nije imao ko da gura, dve milijarde smo imali 2006. godine, pa nismo to izgurali.
Izvinite, to neću da vas pitam, gospodine Jovanoviću, ali odgovaram na ovo što ste vi rekli. Voleo bih da budete moj gost i da vam sve ovo pokažem još jedanput. Molim vas još jedanput, organizacija u realizaciji tih velikih projekata, to treba da bude dobro iskustvo, jeste ovakva: Koridori Srbije vode posao, Putevi Srbije održavaju puteve i to je danas takva organizacija. Dakle, nemojte tvrditi da je haos, haosa nema. Malo smo se dugo dogovarali, ali smo se dogovorili. Hvala najlepše.
Nisam odgovorio, izvinjavam se. Što se tiče "Železnice", naravno da je reforma "Železnica", opet pamtim to 40 godina, jedan važan segment.
Ona je dovedena do kraja. "Železnica" će biti reformisana. Kako? Tako. Podneo sam izveštaj Odboru za saobraćaj pre dve nedelje na tu temu, tako što će se ta infrastruktura, kao svuda u Evropi, odvojiti od transporta, pa će i infrastrukturu da preuzme država, a transport će dobiti maksimalnu liberalizaciju, da može svako ko želi da vozi po našoj zemlji vozi. Prema tome, to je privedeno kraju. I ta reforma, kažem, barem u pet sam učestvovao, evo ova je, ipak, završena do kraja.
Ista stvar je i sa JP "Putevi Srbije". I tu reformu smo doveli do kraja. Samo su potrebne odluke Vlade.
Što se tiče avioprevoznika, opet podsećam, prvo pitanje moje bilo je kada sam prihvatio mesto ministra – šta je sa preduzećima koja se privatizuju, ne volim reč prodaju? Kaže – ona su u domenu drugog ministarstva. Opet, žao mi je da govorim, JAT-om se nisam ni bavio sve dok su bila u domenu drugog ministarstva. Kada nismo našli partnera JAT-u, on je ponovo vraćen Ministarstvu infrastrukture.
Mi smo sada seli, doveli nove menadžere, s njima se dogovorili, to su ljudi iz samog JAT-a, dali im garanciju za kredit i vi ste doneli odluku o 50 miliona da ovu godinu završe tim novcem, a da do kraja godine obezbede partnera ili, ako ga ne obezbede i Vlada je već donela odluku, da idemo u stečaj i da napravimo novu kompaniju. Moje mišljenje je da moramo da imamo aviokompaniju.
Što se tiče ovog posla koji sada radi, izabran je i privatizacioni stručni savetnik i to smo platili. To je Dilojt i Tuš koji sada vodi tu aktivnost zajedno sa menadžmentom JAT-a. Zna se šta se hoće. Ipak mora neko vreme da prođe da bismo to završili.
Što se tiče subvencija "Železnici", svuda u svetu, gospodine Jovanoviću, znate to dobro kao i ja, sve se železnice subvencioniraju svuda. Nigde nema železnice koja se ne subvencioniše, ali smo pokušali drugu stvar, da i te subvencije smanjujemo baš zbog ovoga o čemu govorim, da pokažemo parlamentu i Skupštini kakve su unutrašnje rezerve na železnici.
Ako se subvencije smanje i hoćemo da damo i neke bonuse za neku milijardu, da vidimo šta treba da radimo. To je sada u procesu prestrukturiranja "Železnice" i to će biti usvojeno i biće na dnevnom redu. Imaćete tu informaciju vrlo brzo.
I to smo pitanje pokrenuli i pratili smo one zakone za koje ste me kritikovali i ako je negde neki zakon pomeren, nema to veze, prihvatam kritiku, on je uz dogovor sa kancelarijom gospođe Delević, ali do 15 aprila će svi zakoni iz oblasti saobraćaja biti pred vama. Hvala.
Uvažavam vaš stav, ali se ne slažem s vama. Ovaj posao koji radim, sada vodim i odgovaram za njega i apsolutno se zalažem za ličnu odgovornost, ali na svim segmentima, pa i poslaničkom.
Tvrdim da je za nas od izuzetnog značaja, a videćete to po zadnjim listama procene evropskih komisija gde se nalazi danas naša infrastruktura, samo zato što smo počeli realizaciju tih projekata.
I ta poštapalica – mi ne trebamo u Evropu. Ne, mi gradimo našu zemlju da bi mi bolje živeli. Nikad nisam ni govorio o tome, što opet ne znači da nisam za Evropu. Mi treba ovde da napravimo puteve i železnicu da budu kako valja, a tvrdim da je pokretačka snaga, i kada govorimo o investicijama, ovo o čemu vi sada govorite, tih milijardu i 200 miliona evra koji ulaze u našu zemlju.
Naravno, to treba reći, da naša preduzeća, nažalost, nisu u većini sposobna da sve te tendere isprate, ali ću se truditi do kraja mandata ili dok ne bude smenjen da naša preduzeća rade na većini tih poslova i to će biti projekat kojim ćete se i vi ponositi, gospodine Jovanoviću, i zato predlažem da glasate za ovaj zakon i da pokažete vašom energijom, vašom mladošću da stojite iza Koridora kao projekta, a mene predlažete za smenu. Hvala.
Neću da ponavljam ono što sam već rekao. Razumem opozicionu borbu u parlamentu, ali mislim da jedna ozbiljna stranka ne bi trebalo tako neozbiljno da nastupa.
Šta ste vi uradili pre mene? Što to ne kažete, ako ste fer? Kažite šta ste uradili pre mene? Niste znali ni gde je Koridor 10. Ne ljutim se. Niste znali šta je Koridor 10. Sada ćete vi da držite predavanja.
Ne, moramo da se objasnimo jedanput. Vodili ste državu, što niste napravili Koridor 10. U vaše vreme su dve milijarde ostale 2006. godine, pa ništa niste uradili. Niste ni znali šta je Koridor 10. Budite barem toliko fer, pa podržite projekat.
Žao mi je što nema gospodina Popovića, da njega pitam neke stvari. Podržite projekat, a mene smenite. Rekao sam, imate prava kao poslanik i predložite da se smenim. Operišete lažnim činjenicama. Vi ste iz tog kraja pa obiđite, idite i vidite šta se tu radilo.
Pitam – zašto nije urađen Koridor 10 pre mene? Toliko fer budite. Nisam u godinama da mogu tako da pljujem bilo koga, a da ne stojim iza toga. Šta ste vi uradili kao poslanik da bude bolje?
Ako kritikujete Vladu, slažem se, prihvatam tu kritiku, ali na mene lično ne dozvoljavam da se tako ponašate i da pričate ono što nije istina. Neću da demantujem, jer sam već tri puta rekao, barem tri puta sam sve to ovde rekao. Sve sam rekao to što ste rekli, naravno, i šta nisam uradio. Je l' urađeno 100.000 prošle godine? Rađeno je. Pa niste čovek koji je pao s Marsa, barem ste neki privrednik, barem ste važili za privrednika. Pa šta, da se napravi 100.000 kilometara auto-puta za dva dana? To ste valjda znali, barem budite fer. Napravićemo.
Zakasnili smo tri meseca, pa šta je strašno? Šta smo mi to još uradili revolucionarno, pa da kažemo – pomozite malo. Danas kažem i sve što ste rekli u tom delu je tačno. Naravno. Uradićemo 120.000 ove godine, pokušaćemo još 20 ili 30 da završimo ove godine. Pokušaćemo da dođemo do famozne cifre 200 ove godine, ali ne mogu da garantujem, u Grdelici gde ne znam šta nas još čeka, da će biti gotovo do 1. maja 2011. godine.
Molim vas, kada operišete, tri puta sam to rekao, kažite činjenice. Vi ste uzeli Koridor 10 kao etalon sada, ali nije to dobro. Nije dobro, jer će vas sačekati to posle toga. Isto. Vi ćete biti ministar iza mene, verovatno. Pa? Ali, nikada tako neću da nastupam, nego ću ceniti teškoće u kojima se nalazite.
Rekao sam i malopre, lepo govorimo o tome, šta se i u kojim uslovima radilo. Ponavljam, što se tiče novca, naravno da je to velika stvar, da imamo milijardu i 200 miliona za konkretne, realne i dobrostojeće projekte, da ima država, a ne ja.
To je velika stvar bila i to me najviše i tera da poginem da to završimo. Vaše kritike će me mnogo pogoditi gde nisu realne, gde su realne, znam gde sam pogrešio. Molim vas, od vas tražim podršku. Nemojte sada voditi oprečnu borbu i preko Koridora. Kažite – Koridor jeste taj projekat, ali ti, Mrko, nisi za to. Uopšte se ne ljutim. Uopšte mi to ne treba. Hvala najlepše.
Gospodine Mićo, zašto ste toliko negativno nastrojeni? Budite optimista, uvek ste bili.
(Predsedavajuća: Molim vas da ne ometate jedni druge).
Nemojte na saobraćaj, obrnuto. Očekujem vašu punu podršku. Kolega pored vas se smeje, čovek iz trećeg reda, moj dobar drug se smeje. Dajte podršku ovim projektima, ako ništa drugo, zbog mene. Nemojte vaš marketing na meni da radite. Žao mi je što nema vašeg lidera ili zamenika. Dajte jednom projektu podršku. Kažite – dobro, teško je bilo, ali kreću ljudi, rade nešto. Bio bih onda zadovoljan i srećan.
Da ne širim temu sada, odgovor na vaše amandmane, većina vaših amandmana, sada sam posle sednice Vlade pokupio papire, većina vaših amandmana je već inkorporirana ovde, ali ću vaš predlog, koliko vas cenim, da vi napravite predlog zakona, sutra već proslediti Vladi, da operativna služba to da. Vidite kako poštujem sve što je novo. Barem mene znate. Nemate razloga sa mnom tako da polemišete.
U saobraćaju naravno da nije sve dobro. To znam. Od saobraćaja živi 150.000 ljudi danas. Juče su prvi put štrajkovali. I ti ljudi teško žive, naravno. Ne govorim sada o ljudima koji se bave transportom, kombijima itd, da ne dam gospodinu Avramoviću šlagvort, da me ponovo proziva. Teško žive, ali se borimo.
Rekao sam – barometar bilo kakvog uspeha naše privrede su upravo transporteri, vlasnici kombija, taksisti. Kada to krene, i privreda je krenula, i ljudi imaju više novca i to ide napred, ali ne može u jednom mandatu jedna vlada sve to da reši, a ja sam čovek koji za svoj posao odgovara lično i zato sam molio još jednom, sve što se tiče saobraćaju isključivo je moja odgovornost.
Niko drugi ovde nije odgovoran, niko u Vladi sem mene i učiniću sve što budem mogao dok me ne smenite. Danas sam dva puta predložio to. Evo, i vama dajem tu šansu, predložite pa me smenite. Ništa protiv nemam. Dok me ne smenite, činiću sve da tih 150.000 ljudi živi, i njihove porodice, i da država bolje živi.
Pokušao sam oko Koridora da objasnim stvari. To je toliko sve jasno, da nema tu više šta da se priča i da se pita. Završićemo taj Koridor, naravno, ali morate imati više strpljenja. Zato meni treba optimizam. Odavde uvek izađem sav srećan, neki put tužan kada me malo neki drugovi sa leve strane, ali dajte malo više optimizma građanima, pa kritikujte mene. Naravno da nisam stigao sve da uradim. Šta sam mogao, uradio sam, ali dajte optimizma malo više. Hvala, gospodine Mićo.
Najlepše hvala. S posebnim zadovoljstvom ću vam, gospođo Vojić Marković, odgovoriti.
Idemo od sitnijih stvari. Mislim sitnije, a sve su to krupna životna pitanja. Dimitrovgrad čujem po drugi put. Prvi put kada sam čuo reagovao sam. I danas ima reakcija i miniranja, ali to je stvar graditelja. Opomenuo sam ih nekoliko puta. Ne znam da li ponovo ima nekih problema o eksproprijaciji, do danas nisam čuo.
Molim? Oko eksproprijacije?
(Milica Vojić Marković, sa mesta: Nije završeno ništa.)
Ujutru, ako ne i danas, večeras imate informaciju. Biću tamo iduće nedelje, ali sada ću proveriti da li je to. To je ta sitnija stvar.
Krupna stvar – na deonici od Uba do Lajkovca, dužina te deonice je 12,5 km, tamo se radi i uopšte nije bilo pompezno otvaranje. Zašto to vama to toliko smeta? Ne znam ko je bio tamo. Niko.
Krenuli samo sa radovima, završen je tender, sve je bilo tenderisano legalno, izabrani su naši izvođači, ljudi rade sve ono što treba da rade. Rok je decembar. Proverite, vidite faze rada. Građani su mirni potpuno jer je tamo završena eksproprijacija.
Posao ide dobro. To je ono što sam i kolegi malopre rekao. Nemojte baš da kritikujemo sve. Posao ide dobro. Rok se zna, sve se zna. Pregovori s drugim firmama se vode u Vladi, ja ih ne vodim, inače bih na to pitanje odgovorio. Bilo je pitanje oko Turaka itd. Ne vodim ih ja, vodi ih druga ekipa Vlade.
Što se tiče severnog kraka Koridora, ne znam šta je gospodin Dulić vama ovde objašnjavao, on je, dečko, lekar i on se bavio tim poslom. Ponavljam ponovo, severni krak Koridora 10 biće gotov do 1. jula ili onda, kako ste vi malopre rekli, ako je to Dulić rekao, sa ipsilon krakom do 1. oktobra.
Kasnimo tri meseca. To je pitanje koje vam stalno postavljam. Nisam primetio, a dugo sam u ovom poslu, da je iko pre mene i u ono vreme devedesetih godina i u ovo vreme sada govorio o nekim rokovima, nisam primetio, ne ljutim se. Drago mi je da sada svi govore o rokovima i bar po tome da ostanem zapamćen. Kažem vam da će severni krak Koridora 10 biti gotovo do 1. jula, zajedno sa mostom, i da ćete ove godine ići do Horgoša auto-putem.
Ako to nije jasno, još jednom ću ponoviti. Koji problemi su bili? Ti problemi su poznati. Probleme ne delim s vama. To su problemi moji, rešavam ih s ljudima koji to rade ili izbegavam uopšte da se vraćam na period kada nisam bio ministar.
Neću nikoga da prozivam. Bilo je kako je bilo, ova Vlada je donela tu svoju politiku, koridori su bili politika i bivših vlada, pamtim deset pre devedesete godine. Nažalost, nismo završili, slažem se s vama. Sada je vreme da se završe jer imamo uslove.
Neću govoriti šta je moglo da se uradi ranijih godina, ali dovoljno je reći još jedanput, bez pretenzija, uvek se izvinjavam jer ovde sede četiri bivša ministra, što je meni jako drago i što mi puno pomaže kada razgovaram s vama ovde jer oni razumeju probleme.
Neću nikoga da kritikujem, jednostavno bila je to druga politika. Slažem se s vama, nacionalna politika u pogledu infrastrukture saobraćajne, barem one globalne, znači generalne, mora da bude jedinstvena za sve vlade koje će da rade u ovoj zemlji, dok se ne završe.
Tačno je, Hrvati su radili deset godina, potrošili 15 milijardi i sada se hapse, to je tačno. Radili su deset godina ljudi. Mi radimo tek tri godine na Koridoru 10, na ovom završetku radimo tri godine. Uvažavam sve što je završeno pre toga. Na ovome što sada radimo ostaje još 330 km. Šta da radim: pola auto-puta ili auto-put. To su cifre, molim vas, ko god želi neka se javi, neka dođe kod mene u kancelariju, sve stoji na tablama, to sam i zbog novinara stavio. Znači, 330 km moramo da napravimo, da li za tri, četiri godine, zavisi kako.
Molim vas, mi smo glavni projekat završili tek ove godine. To je valjda jasno svima. Eksproprijaciju još nismo ni završili celu, radimo je, ali ne koči realizaciju. Svi tenderi su raspisivani po međunarodnim standardima, kada se radi o međunarodnim kreditima. I naš tender za sever bio je tender domaćih izvođača. Svi su se oni javili. Nije tu bilo nikakvog bauljanja. Apsolutno poštovali smo sve zakone ove zemlje u kojima sam, priznajem, hteo u nekim stvarima da idem, što bi vi rekli, pre roka, ali poštovali smo sve.
Dakle, ako postoji danas jedan ozbiljan projekat koji bi trebalo da završimo svi zajedno, to je to. Uvek sam se hvalio da u parlamentu kada dođem uživam kada se govori o koridorima, jer svi ljudi su svesni toga da je to naš posao vrlo važan. Važan je, moramo ga završiti. Ponavljam još jedanput, uopšte se ne šalim s tim ostavkama, nema govora. Ako ima sposobnijih, spreman sam da se sklonim, iz opozicije, isto kao i vi, da teram da završi to.
Kada govorite o preduzećima, jedan aksiom je ova Vlada prihvatila, bio sam prvi zagovornik toga, retko u Vladi neke stvari govorim van ovog posla koji sada radim, takav sam čovek, to je bio aksiom – posao moramo dati našim ljudima.
Ali, sva preduzeća koja su privatizovana, kako su privatizovana, to znamo, bila su nesposobna da rade velike auto-puteve i projekte. To su bila preduzeća koja su održavala sve velike firme, kao što su Partizanski put, Auto-put, Novi auto-put, Planum itd, privatizovana su. Ovi ljudi to nisu uradili. Prva stvar koja je bila je da se vrate dugovi koji su ostali iz prethodnog perioda objektivni, žao mi je što nema Velje, to je 300 miliona evra.
Neko je pitao, nisam stigao da odgovorim, čini mi se gospodin Jovanović, sada odgovaram. Ti dugovi su vraćeni u celini putarima. Prvo to, da te naše putare stabilizujemo. To je bila moja inicijativa. Onda smo gledali kako da ih osposobimo. Verujte mi, sem jednog ili dva preduzeća, sem Puteva Užice i možda PZP Beograd, ostali nemaju licencu da urade 10 km auto-puta.
Znači, da bi dobili licencu, moraju da ga urade jedne godine. Gledali smo kako to da navučemo, a da ne uđemo u zakonske probleme. Meni je drago što ste me ovo pitali, jer bio sam spreman, odmah da vam kažem, to su rizici o kojima sam govorio i zato sam više za rizike nego za ministra, da se razumemo. Bio sam toga svestan. Deset puta sam bio kandidat za ministra, pa nisam prihvatio. Ne hvalim se, nego samo kažem.
Dakle, rizici su bili potrebni da bismo pokrenuli taj točak, koji sada ne može da se zaustavi. Zato sam zadovoljan. Mislim da nijedna vlada buduća koja dođe, barem prema ovome što ovde osetim, bez obzira na kritike, prihvatam sve, neće stati sa koridorima. To je dobro.
Ta preduzeća smo pokrili parama, stvorili uslove da kupe mehanizaciju na lizing ili kako već, nije bitno, osposobili kadrovski i dali im posao. To je 25.000 građevinara koji rade. Jedini problem koji nam je bio, gde je problem sada sa "Nibensom", to je velika grupacija tih preduzeća, ima 5.500 radnika, oni su privatizovani tako kako su privatizovani.
Mi ćemo to pitanje vrlo brzo rešiti. Ovih dana ćemo to pitanje rešiti. Ima tu nekih stvari, nije sada vreme da o tome govorim, ali država o tome brine. Ti ljudi nijednog momenta nisu štrajkovali na gradilištu. Juče sam bio tamo. Juče sam bio na Ubu. Obišao sam i Ub i sever. Prema tome, što se toga tiče, tu nemojte brinuti.
Moramo imati razumevanja. Na međunarodnim tenderima, reći ću dva koja su sada u opciji, u toku. Za jug Srbije, Grabovnica, Grdelica, gde tenderi idu, i Vladičin Han-Neradovci, to je negde oko 30 i nešto kilometara, ukupna vrednost je negde oko 300 miliona evra, 25 preduzeća se pojavljuje i naši su uvek pri kraju.
Ako se pojave, mi tamo ne možemo da intervenišemo, da se razumemo. Tu poštujemo apsolutno sve uzuse, banke ne bi dozvolile. To je jedan veliki problem kojim se i danas bavim, kako naša preduzeća da uđu u realizaciju tih projekata, ili da idu kao kooperanti ili kao podizvođači, itd. Ali, to je druga tema. To je veliki problem bio. Ne bih hteo da taj problem širim jer bismo ga uglavnom rešili.
Hteo bih samo da kažem da će uvek biti prioritet i ove Vlade u celini, ne samo moj, da građevinska operativa dobije svoj posao. Govorim o operativi. Ne govorim o proizvođačima materijala, koji takođe imaju šansu u procesu gradnje, ali to nije moj resor, to vodi gospodin Dulić i neka o tome govori.
Dakle, ono što mislim da treba kao poslanici da znate ili u tom delu tražim podršku od vas, mada ste vi to meni dali, bez obzira na ove kritike koje idu personalno meni, to prihvatam kao lične kritike. Nema govora da bilo ko u Vladi odgovara za taj posao sem mene. To je istina. Molim vas, meni uputite sve kritike, dok sam ministar. Vas molim samo u tom smislu da razumete, dinamika koja sada sledi će biti sigurno mnogo brža nego ovo što smo se do sada organizovali. Zato molim da me podržite da taj posao nastavimo da radimo i buduću Vladu. Nemojte se vezivati.
Kada govorimo o rokovima, to sam nekoliko puta objašnjavao i u medijima i ponavljam još jedanput, o rokovima se govori kod nas ovako – ući ćemo u EU, neću sada opet da prozivam nikoga, i u ovo vreme i u ono vreme i sada smo u dvadesetoj godini. Pa šta ako smo tri meseca zakasnili? Stvorili uslove da naša građevinska operativa, sada svi naši izvođači mogu da konkurišu za svaku deonicu. To ima svoju cenu.
Zato molim jer ovaj posao koji sada radimo je odgovoran posao i on zapošljava, gospođo Vojić Marković, ljude. Taj posao traži ipak malo strpljenja.