Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Milutin Mrkonjić

Milutin Mrkonjić

Socijalistička partija Srbije

Govori

Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, kao i uvek, čas mi je da mogu pred ovim visokim domom da branim jedan od zakona iz oblasti saobraćaja i infrastrukture, Zakon o železnici.

Ustavni osnov za donošenje Zakona o železnici sadržan je u članu 97. tačka 6. Ustava Republike Srbije, kojim je, pored osnovnog, propisano da Republika Srbija uređuje i obezbeđuje sistem obavljanja pojedinih privrednih i drugih delatnosti.

Važeći zakon o železnici donela je Narodna skupština Republike Srbije 17. februara 2005. godine. U toku petogodišnjeg perioda praćenja i kontrole primene Zakona o železnici u Ministarstvu nadležnom za poslove saobraćaja, kao i primene i analize efekata u primeni tog zakona od strane Direkcije za železnice, ustanovljeno je da je neophodno pristupiti donošenju novog zakona, a sve sa ciljem da se efikasnije obavljaju poslovi u oblasti železničkog saobraćaja.

Naime, u toku perioda u kome se primenjuje Zakon o železnici uočeni su nedostaci tog zakona koji su, pre svega, zahtevali usklađivanje sa novim paketima direktiva Evropske unije, kao i proširenja delokruga Direkcije za železnicu, u cilju pune i efikasnije primene tog zakona.

Osnovni ciljevi Predloga zakona su – jedan, poboljšanje efikasnosti železničkog sistema Republike Srbije, dva, integrisanja železničkog sistema Republike Srbije u tržište transportnih usluga i tri, integrisanja srpske železnice u železnički sistem Evropske unije.

Koncept Predloga zakona o železnici sastoji se od sledećih elemenata – jedan, nezavisno poslovanje železničkih preduzeća, dva, stvaranje uslova za pojavu više železničkih prevoznika i upravljača železničke infrastrukture, što treba da dovede do pojave konkurencije i povećanja kvaliteta prevoza, tri, razdvajanje železničkog sistema na deo koji je odgovoran za upravljanje železničkom infrastrukturom, organizovanje i regulisanje saobraćaja (upravljači infrastrukture) i na deo koji je odgovoran za prevoz u putničkom i teretnom saobraćaju, železnički prevoznik i na njihovo posebno finansiranje u subvencionisanju, četiri, stimulisanje razvoja intermodalnog saobraćaja i peto, ovlašćenja Direkcije za železnice, kojoj su data značajna ovlašćenja i značajni poslovi u oblasti železničkog sistema.

Značajna novina koju donosi Predlog zakona jeste uvođenje nacionalnog programa železničke infrastrukture, gde će biti naglašena prava i obaveze nadležnog ministarstva, Direkcije za železnice i železničkih preduzeća.

Nacionalni program na predlog Vlade donosi Narodna skupština i predstavlja planski akt od nacionalnog značaja u oblasti razvoja železnice. Predlogom zakona se posebno uređuje pristup i korišćenje železničke infrastrukture, naknade za korišćenje železničke infrastrukture i usluge koje pruža upravljač železničke infrastrukture, zatim, eventualni popustni sistem pokazatelja za poboljšanje kvaliteta prevoza, upravljanje i praćenje dodeljenog kapaciteta infrastrukture, kao i korišćenje kontejnera i ostalih transportnih jedinica na železnici.

Predlog zakona utvrđuje postupak i način pristupa železničkoj infrastrukturi i dodelu kapaciteta železničke infrastrukture i omogućava liberalizaciju tržišta po novom konceptu koji će omogućiti uvođenje konkurencije i poboljšanje nivoa kvaliteta usluga.

Predlogom zakona ovlašćuje se Direkcija za železnice da obavlja poslove u oblasti regulisanja tržišta železničkih usluga, zatim u oblasti bezbednosti interoperabilnosti železničkog saobraćaja, kao i u oblasti licenciranja železničkih prevoznika i upravljača infrastrukture.

Predlog zakona je rađen u saradnji sa svim nadležnim institucijama u Srbiji, kao i sa telima Evropske komisije nadležne za transport i usklađen je sa svim direktivama EU u meri koja je dozvoljena našim pravnim aktima.

Predlogom ovog zakona je propisan i opšti rok za donošenje propisa za izvršavanje ovog zakona od 24 meseca od dana stupanja na snagu zakona o železnici.

Očekujem da ćete u plodnoj raspravi poboljšati uslove iz ovog zakona i u toj želji vas pozdravljam. Hvala.
Kao i uvek, analizu stanja znate isto tako dobro kao i ministar, ništa više od vas ne znam i apsolutno ste u većini, naravno, samo u jednom slučaju, u pravu.

Stanje železnice je katastrofalno i zbog toga smo, i kad je ova vlada došla 2008. godine, i bili na 129. mestu po infrastrukturi u celini i saobraćajem na 123.

Naravno, infrastruktura je najgora jer u nju godinama nije ulagano iz ovih ili onih razloga. Tu se ja spominjem barem u ovih zadnjih 30 godina, što je sasvim u redu.

Naravno, gospodin Stamenković, nije tu, ocenio je pozitivno zakon.

Gospodin Pastor je u većini stvari u pravu. Njegovi amandmani su ovde, već smo ih pogledali ih 65. Videćemo šta ćemo usvojiti. Ministar sam Republike Srbije i za mene postoji Republika Srbija. Nek se ne ljuti, žao mi je što ga nema ovde, on zna moje mišljenje, ali to neće biti presudno, videćemo stvarno kvalitet tih amandmana.

Gospodin Bojan Đurić je vrlo iscrpno i za mene iznenađujuće govorio o stanju na železnici, čak u detaljima i, takođe, je ocena stanja dobra.

Uzeli smo Slovačku kao primer, barem mi tu dozvolite da imam dosta znanja barem iz te oblasti, gospodine Obradoviću, u Austriji se ulaže milijardu i 500 miliona godišnje u železnicu, bez obzira kakva je železnica, u Hrvatsku 300 miliona evra, u Srbiji 120, još uvek je manje. Naravno, ne slažem se s tim da treba da bude, ne treba da bude ulaganja i upravo zato i donosimo zakon, najzad. Mi taj zakon donosimo 30 godina i vi ste u pravu. Sada ga donosimo i železnicu delimo prema evropskim standardima i, po mom mišljenju, ostavimo sad Evropu, treba da bude. Odvajamo infrastrukturu od putničkom saobraćaja, teretnog saobraćaja i ostalih delatnosti, da bi barem imali čiste račune u prvoj fazi. Sad odgovaram svim poslanicima koji su o tome govorili, to je suština, da bi imali čiste računa. Evo odmah da kažem šta to znači. Ako imamo 12,5 milijardi, koliko danas izdvajamo, subvencije, a podelimo saobraćaj na ove četiri delatnosti, znaćemo da su, jer ćemo imati ugovore, država će imati ugovor sa preduzećem koje radi putnički saobraćaj i infrastrukturu, koliko je to trošak, neće ga prebacivati na teretni saobraćaj, koji već i danas, to svi znamo, doprinosi najviše i donosi onih drugih 12,5 milijardi. Po meni, to je dobro.

Upravo smo to i radili, odgovor gospođi Nataši Mićić, ove tri godine, reformisali železnicu ili doneli barem akt o promeni i to većina ministara koji sede, sad je Šami samo ovde, zna i Obradović, koja je muka da se za železnicu donese akt, da se ovo o čemu sad govorim usvoji uz sve dogovore sa sindikatima, radnicima, da niko ne ostane bez posla i sve to što bi svaka vlada, bez obzira ko je činio, radila.

Đorđe Milićević, neću da komentarišem. Zorana sam već počeo da komentarišem. Oštra opšta ocena mog prijatelja profesora. Direkcija za železnicu ostaje ista. Dakle, nikakvi novi ljudi i nova preduzeća ne pravimo. To je direkcija koja postoji, ali, dobija veća ovlašćenja.

Profesor Šami se plaši, koliko sam shvatio, da će to biti ... ne vidim zašto, moram s njim da polemišem malo više, zakon ne valja. Zakon stvara okvirni uslov da bi nešto mogli da menjamo. Naravno, ne mogu svi ti elementi da budu u zakonu.

Strah inženjera Obradovića, takođe mog druga, da će onaj ko doveze operatera, ako smo se otvorili pa rekli – tržište je otvoreno, ko će da doveze robu da će da uzme pare. Pa, neka uzme, ali će dovesti robu.

Danas, recimo, kamiondžije, ovi ljudi koji se bave transportom, pola milijarde ostavljaju u Srbiji u transportu koji rade. Neka donese robu. Upravo je to bio rezultat našeg dogovora, neko je to spominjao ovde. To i jeste rezultat taj. Teretni saobraćaj donosi prihode veće, najveće železnice. Nigde u svetu ne znam da putnički saobraćaj to ne donosi. Svugde, uz sve one brzine o kojima ste govorili, su to uglavnom marketinški potezi, putnik se vozi da bi sutra železnicom prevozio ono što je ... Kod nas je problem što, nažalost milione materijala i tereta koji treba da vozimo železnicom, ne vozimo železnicom nego kamionima.

Mislim da je o tome govorio isto Zoran Šami ili Nikola Savić, nikakvog opravdanja nema i apsolutno stoji da sam ja ili Vlada Republike Srbije sada u poziciji da se više bavi drumskim saobraćajem nego železničkim. Nije tačno. Da se razumemo, veći deo Koridora 10 putnog je bio završen, veći deo smo mogli da realizujemo odmah, sa železnicom smo malo obazriviji. Kao što znate, bez obzira koliko će moj drug Lapčević da me kritikuje, i dalje tvrdim, imamo dokument za to 17 godina da Srbija mora do 2020. godine da ima magistralnu prugu sa dva koloseka. Danas je nemamo tamo gde vi govorite, od Niša do Dimitrovgrada, gde ko u Teksasu, to sam treći put izgovorio u parlamentu, na toj pruzi moraju da idu vozovi od 160 pa na više i mora da bude elektrifikacije po celoj dužini, a može da bude za mešoviti saobraćaj. Ne mora da bude treći kolosek da bi išli brzi vozovi, ovi inženjeri to znaju dobro. To moramo da uradimo.

Sva ta dokumenta potpisivali su ... zadnji je potpisao gospodin Vuk Drašković. To je naša obaveza i to mora. Napravili smo neki projekat, neki plan da do 2017. godine, da bismo mogli s tim što su ulaganja, ovo o čemu govorim, 4,5 milijarde. Lepo je govorila koleginica Marija. Sjajno devojka govori. To je veća razvojna šansa Srbije nego putna privreda, jer tu radimo posao i za naša preduzeća. To je suština i to mora, bez obzira, neka se proglasi da sam fatamorganista itd, molim vas, magistralna pruga mora da ima ove elemente do 2017. godine, bez obzira ko će biti na vlasti i kako.

Pare, lepo je postavljeno pitanje. Molio bih gospodina Šamija da me ispravi i ove druge ljude koji komuniciraju sa Evropom, evropske banke i Svetska banka koja daje najpovoljnije kredite upravo traže od nas da uđemo što pre u modernizaciju magistralne pruge. Dakle, ima najjeftinijih para. Po mom saznanju, nadležno je Ministarstvo finansija, mi još nismo prezadužena zemlja, treba da uzimamo te kredite, pošto jedan od diskutanata svojom diskusijom laže ljude šta sam danas rekao, pročitajte "Blic" pa vidite. To su krediti koji su najpovoljniji i to treba da uzimamo i da gradimo prugu. Svi su gradili pruge i puteve po Evropi tako. Kada o tome govorimo, treba da znamo da je i Hrvatska uložila 14 milijardi evra u svoje autoputeve, koliko ih sada ima, 750 kilometara, da bi imala to.

Ono što je za mene takođe važno, o tome je govorio Stefan Zankov, nije tu, jedan projekat Koridora 10 putni i drugi projekat, železnički Koridora 10 su dva rentabilna projekta, gospodine Šami, jer je stepen rentabiliteta 16, 17% kod njih. Dakle, ta dva projekta vraćaju pare koje su u njih uložene. U autoput ćemo uložiti milijardu i po, a povećanjem neto deviznog priliva po osnovu transporta, odnosno prolaska kroz našu zemlju vratićemo polovinu odnosno 100% više para nego danas. Danas uzimamo 150 miliona. Isto je i na pruzi, neko je to rekao ovde lepo. Povećaćemo na 150 miliona i eto, ta dva projekta se vraćaju. Naravno, ono što je najvažnije, tu ima mogućnosti za zapošljavanje naše privrede. To je aksiom danas i u celom svetu, pa neka bude i kod nas.

Gospođica Marija je govorila, političari uglavnom vole avione ili automobile, ali u ovom slučaju to nije. Koridor 10 železnički samo pripremamo temeljnije i moramo biti za njega spremni za realizaciju.

Gospodin Bajram je u pravu. Znao sam da će da pita, generalni projekat za prugu Raška-Novi Pazar je ovde, njega nema ovde. Evo tu je, žao mi je što ne mogu da mu pokažem. Pokušaću da u projekat za budžet za iduću godinu ugradimo i to, ali ta pruga od 20 i nešto kilometara košta 40 miliona evra. Toga moramo biti svesni i to moramo da znamo.

Radeta Obradovića sam već delimično komentarisao.

Srđan Milivojević je uglavnom izvrsno govorio.

Svi ti amandmani su ovde.

Radiša Ilić je u pravu u većini stvari.

Svi ovi amandmani koje ste napisali će biti razmatrani, pa ćemo da vidimo.

Mirko Čikiriz, takođe. Ne znam zašto se slaže sa svojim kolegom, to mi nije jasno, ali u onom delu gde se govori o programu, slažem se. Gospođa Nataša Mićić, evo šta su uradili. Malopre sam odgovorio, gospođo Nataša, na bazi tih preporuka iz 2009. godine. Prvo smo, najzad, tu remont, odnosno restrukturiranje železničkog preduzeća pripremili, realizujemo ga polako, korak po korak, donosimo zakone i ulazimo u realizaciju tog programa.

Na kraju, jedan anonimus iz prvog reda, tog čoveka nisam shvatio. On je u domenu moje drugarice Slavice Đukić-Dejanović, neka ona protumači njegovu diskusiju. Ali, što se svih ostalih tiče, zahvalan sam i želim da ovakva diskusija ovaj zakon poboljša i da kad budemo govorili u pojedinostima još detaljnije me iskritikujete. Hvala gospodo.
Odmah ću sada odgovoriti gospodinu Preliću kao njegov dužnik. Krušić je ušao u program. Jeste li proveravali to? Ja nisam, priznajem. Krušić je u programu.

Kružni put nije problem. Odmah sutra pošaljite dopis meni, lično u ministarstvo i to će ući u program za rebalans budžeta za septembar mesec.

Vagoni, nisam malopre hteo da komentarišem mnogo, ali mi danas imamo, i to je odgovor svim poslanicima koji su to pitali, 12 vozova koje smo poručili iz Rusije i koji dolaze jedan po jedan, dva su već stigla, 26 dizel vozova koji, takođe, dolaze u narednih godinu dana. To će biti deo iz kredita od 800 miliona iz ruskog kredita, za one koji ne veruju u to. Imamo i 25 električnih vozova iz kredita Evropske banke i 25 lokomotiva. To danas imamo ugovoreno, poručeno i očekujemo isporuku svaki dan. To je više nego dva puta od onoga što danas imamo. Da svi poslanici znaju, mi danas imamo 85 putničkih vagona u stanju u kome su, kako vi znate bolje od mene, takvi kakvi jesu. Mi danas imamo 65 lokomotiva, od čega je 20 u rasturu svaki dan. Danas imamo 10 dizel vozova, ne više. Ne može to za celu Srbiju da bude dovoljno.

Dakle, očekujem da ćemo već do kraja godine taj vozni park poboljšati bar za duplo. Naravno, to je odgovor i gospodinu Pastoru, koji nije ovde, da će deo tih vozova ići gore na sever, deo u Srbiju, deo u Zaječar itd. Tako da će to stanje sigurno biti drastično promenjeno. To je jedan od poslova koje smo radili ove dve godine, pripremajući se za realizaciju takvih projekata. Hvala.
Prvo, zahvaljujem gospođi Zlati Đerić, na  podršci koju mi je dala. Nisam ni očekivao da mi nećete dati podršku, ali stanje je takvo.

Sada idem od pozadi, za ovih pet ljudi koji su diskutovali posle gospodina Perića. Naravno, moj prijatelj Zoran Šami. Nisam rekao da ne razumem, nego sam pitao šta da uradimo danas? Uvek vas to pitam, jer smatram da svi ovde koji sada sede ili koji ne sede, nisu tu, ali su poslanici, oni vode ovu državu unapred. Dakle, šta da uradimo danas? Daj da napravimo zakon. Uvek sam smatrao i to sam dokazivao kroz praksu da nije bitno samo imati zakon, bitno ga je poštovati u delu gde je dobar, u delu gde nije menjati. Dakle, to sam pitao, ali potpuno je profesor doktor Zoran Šami u pravu. Dakle, već sam dao nalog državnom sekretaru, ova dva stava koja ste sada rekli ući će u taj zakon.

Naravno, mi moramo da znamo šta je naša strategija razvoja. Mi to nismo znali, to moram da kažem. Ne želim da vređam nikoga, pa ni mog druga Šamija, do 2008. godine, da li je neko znao šta je Koridor 10 uopšte? Nije, dok ja nisam počeo da pričam o Koridoru 10. Sada svi znaju i to je moj najveći uspeh, pa makar me i kritikovali, ali to je tako. Išli smo u putni, sada idemo u železnički. To je suština. Ova država mora, ne od vlade do vlade da pravi svoje strategije razvoja, nego da napravi strategiju od nacionalnog razvoja za narednih 20 godina ili 50 i da kaže – svaka vlada koja dođe može samo da se takmiči u brzini realizacije tih projekata. To je suština. Plašim se, biću iskren, pa me je jedan od gradonačelnika povukao, pa sam i ja dao navodnu izjavu da bih voleo još jedan mandat. Ne bih ga voleo zbog toga što me interesuje funkcija, ali se bojim da i iduća vlada ne kaže – stop Koridoru, pa da idemo ponovo u neke druge projekte, jer to iskustvo smo imali.

Pitao sam danas jednog od čelnika opozicije, pošto me Dragan Stevanović proziva, nije tu, bio je danas tu, zašto niste, kada ste imali 2006. godine dve milijarde evra, u oktobru mesecu, Zorane, dve milijarde ste imali na računu, što tada niste ušli u putni koridor, pa dobili ordenje ove države? Kaže – nije imao ko da gura. Nažalost, ne može nacionalna strategija razvoja, bilo čega, pa i saobraćaja jedne države, pa makar bila i Srbija da zavisi od toga da li ima neko da gura, sa oproštenjem, ili nema. Ona mora da se zna, da se poštuje i da vlade i stranke političke na tome prave svoje karijere, koja će brže da završi poslove koje treba da radi.

Dajem reč da će ovo što smo se danas dogovorili, barem dok ne padnemo za narednih šest ili sedam meseci, ne znam kada ćemo pasti, da ćemo to da uradimo.

Dakle, drugovi radikali, tako je, vi ste u pravu u mnogim stvarima, u oceni stanja, ali niste u pravu u tome da zakon ne valja. Zakon ovakav kakav jeste je dobar. Promenićemo ga u delu gde ste dali primedbe, ali zakon mora da postoji i ne prvim zakon zbog Evrope, nego pravim zakon zbog zakonodavstva jedne države.

Srbija mora da stvara uslove u Srbiji onakve kakvi su sada u Evropi, da bi jednog dana mogla da kaže – i mi smo danas Evropa. Srbija traži da Evropa dođe ovde sa svim bonitetima koje Evropa ima. To je suština.

Nije bilo nekih konkretnih primedbi vezano za zakon, ali da odgovorim Milanu Nikoliću, čovek je postavio neke stvari, tamo gde one jesu. Međutim, železnica godinama, evo, 30 godina sam na železnici bio i nosim sigurno veliki deo tih odgovornosti kao direktor instituta koji je vodio te razne projekte i znam koliko je muka bilo ubediti razne političare, od druga Tita, pa do Slobodana, neće da mi zamere, obojica nisu živi, da se uđe u realizaciju železnice. Sve su bili avioni, automobili itd, železnica ne. Ali, danas Srbija mora da napravi ovo što sada govorimo, plan, nacionalni program i strategiju razvoja saobraćaja.

Železnica ovakva kakva jeste ima veliku perspektivu, lepo ste rekli. Ceo Koridor 10 železnički danas su naša preduzeća, mašinske industrije, od severa, bratstva. Ne znam u divljoj privatizaciji kako su prošla, ali tu su Goše, fabrika vagona Kraljevo, koje znaju da rade taj posao, pa zašto ga ne bi radili? Dajte na našoj teritoriji da razvijamo naša preduzeća kroz realizaciju naših projekata za koje je Evropa zainteresovana.

I dalje tvrdim uporno, dva projekta su izuzetno značajna za Evropu, Koridor 10 putni, Marija je izašla, železnički i putni. Moramo tu tražiti mogućnosti razvoja naše privrede.

Još jedna vrlo važna stvar, želim to poslanicima da kažem, da nije slučajno ništa i da mi ne radimo baš tako stihijski, kao što gospoda radikali kritikuju, posebno Vladu Republike Srbije, pa i mene tu, jer mi smo jedan jedinstven tim, bruto nacionalni dohodak naše zemlje je negde oko 32, 33, 35 milijardi. Svi to dobro znate. Da bi država mogla da preživljava, mora da ima bar oko 10% toga u investicijama, znači, tri milijarde. Od te tri milijarde, pošto sam pragmatičan čovek, uvek govorim u ciframa, milijardu i po danas imamo obezbeđeno u infrastrukturi. Još milijardu i po ćemo obezbediti, verovatno u grinfild investicijama i u privredi. I garancija da možemo da pređemo krizu je tu, ali naravno, moramo da radimo.

Ono što je vrlo važno, stepen našeg zaduženja, barem prema onome što govore naši bankari, nije prezaduženost naše zemlje, nego zaduženost. Još uvek imamo mogućnosti da kad uzimamo kredite zbog toga da bi neko krao i molim gde god primetite, u mom ministarstvu, a biću direktor sada, Koridor 10 putni, malo pravim digresiju, dozvolite mi na kraju ove divne sesije da to kažem, na putnom Koridoru 10 svi poslovi su davani na tenderima. Podsećam neke drugove koji na to zaboravljaju, danas živimo u kapitalizmu. Priznajem, kao socijalista, da sam bio za drugi režim. Ali nisam, danas je kapitalizam. Tržište definiše sve. Već se pojavljuju neke ideje, a vi ih podržavate, neki od poslanika, kao naša preduzeća ne mogu da dobiju posao, jer su na tenderu oni bili jeftiniji, jer su danping cene. Nema, gospodo, danping cena. Tržište je u pitanju i to treba da poštujemo. Zato kažem, tržište definiše i korupciju u velikim projektima. Garantujem da u infrastrukturi, na Koridoru 10 nema korupcije, kao što je bilo i tu tražim priznanje. Hvala.
Hvala gospodine.
Ostao sam dužan, mada nije taj član sada na dnevnom redu, od juče, ali, vidim da se to pitanje provlači i hoću da odgovorim, dakle, gospodinu Aligrudiću, Stevanoviću, Radovanoviću, Božidaru Deliću, Jeremiću, Sreti Periću, Mirku Munjiću, Goranu Mihajloviću i Miloradu Buhi. Svi su juče govorili o ovom pitanju o kome je sada govorio poslanik Rogović. Izvinjavam se što sam zakasnio, a zakasnio sam zato što sam išao da vidim šta ćemo sa štrajkom. Zahvaljujem vam se na strpljenju.
Kao ministar, četiri meseca, ja sam insistirao, u mom starom stilu, većina vas me zna, da se nezavršeni poslovi u regulativi, bez ikakve veze sa Evropskom zajednicom, završe odmah. To je bio Zakon o energetici, koji su ljudi u Ministarstvu radili godinu dana, temeljno radili, dobar tim stručnjaka, deo sedi ovde sa mnom a deo je u Ministarstvu i taj zakon smo hteli da završimo.
Drugo pitanje je bila Agencija. Za mog mandata od 100 dana ili 120, koliko ima do danas, četiri puta su intervencije iz EZ došlo oko te agencije – zašto nismo Agenciju uradili onda, i ovi koji su juče govorili, svi su bili u pravu, kad je to trebalo? Ja sam insistirao na tome. Prvo sam seo i procenio kada će biti usvojen novi zakon. Naravno, nisam toliko blesav da to ne znam. Kada sam video da ćemo ga usvojiti negde početkom avgusta, mada pretpostavljam da ćemo ga usvojiti u četvrtak, ali videćemo, koliko nam vremena treba za izbor nove agencije – šest meseci najmanje u postojećim procedurama, ako ne i više, ja sam onda predložio da se to pitanje skine s dnevnog reda. I ljude koji su predloženi u Agenciju smo ubedili da taj posao nastave da rade dok ne bude raspisan konkurs.
Dakle, odgovor svim poslanicima od juče, i gospodinu Rogoviću – konkurs će biti raspisan čim se usvoji zakon. To je bio razlog i nemojte ništa prebacivati ljudima pre mene. Ja sam to tako tražio i mislim da je to dobro. Naravno, znao sam šta znači novi zakon i znao sam šta novi zakon donosi. To je u vezi toga što je bilo juče.
Oko člana 36, mislim da je o tome najviše govorio gospodin Buha, Agencija za energetiku je osnovana 2004. godine i ne može da bude javna agencija. Ne može. Ovim predlogom zakona ona zadržava pravni status i nezavisnost od izvršne vlasti. Ona je to i do sada bila. Naravno, ne mogu ja kao ministar da utičem na rad Agencije. Ona je nezavisna i vama, Skupštini, polaže račune, sa obavezama preuzetim Zakonom o ratifikaciji Ugovora o osnivanju energetske zajednice Jugoistočne Evrope. To je odgovor na pitanja od juče i ne bih vas više time zamarao.
Nekoliko komentara što se tiče kadrova. Iziđe gospodin Velja Ilić napolje. Slažem se da kada govorim ovde pred vama, govorim u ime Vlade Republike Srbije i čovek koji najviše ističe timski rad sam ja. Ja drugačije ne znam da radim. Ali, kad već govorite i mene kritikujete, onda bar vodite računa o tome kako sam ja radio u ove tri godine, a mislim da to dobro znate. Sve pomoćnike koje sam zatekao sam zadržao, jer smatram da oni treba da budu. To je preteča ovog novog koji sada zagovaraju neki drugovi koji su bili sa nama ili gospoda pa ih sada nema nigde. Mislim da pomoćnici treba da budu stručni ljudi, koji se biraju po konkursu, i treba da se biraju po konkursu i ima toga u zakonu i oni rade svoj posao. Ministar može da bude politička ličnost, mada sam ja i u tu u dilemi da li može da bude politička ličnost ili ne, ali, hajde da može da bude. Znači, nikoga nisam smenio. Ni jednog od direktora javnih preduzeća nisam smenio. To odgovaram gospodi radikalima koji su me napadali.
Čak ni direktor "Puteva Srbije" nije postavljen za vreme mog mandata, nego godinu dana pre mene.
Dakle, pokazao sam na primeru, i zato želim da se malo hvalim, kako se ja borim protiv tzv. feudalizacije ili partokratije ili raznih drugih termina u realizaciji programa ministarstva koje vodim. Ministarstvo koje vodim ima 150 hiljada radnika, od toga 100 hiljada u saobraćaju, 20 hiljada putara, ovi koji sada delimično štrajkuju, 25 hiljada železničara, 25 hiljada u vazdušnom i vodenom saobraćaju i 25 hiljada transportera koji voze kamione i koji donose prihod državi od pola milijardi godišnje i 50 hiljada u energetici, 34 ili 35 hiljada u energetskom sektoru i 15 hiljada u preduzećima koja prate. Znači, 600 hiljada ljudi živi od saobraćaja i to je ono što je za mene važno. Dakle, u tim resorima nigde ni jednog čoveka, ako nađete jednog koga sam ja postavio, molim vas da mi to kažete. Zato u tom delu ne prihvatam kritike koje se odnose na mene.
Nisam bio u stanju, moram da kažem to otvoreno, bez obzira koliko će se ljutiti naši koalicioni partneri, da sam ja tu temu nametao i pre formiranja ove vlade, ali, izvinite gospodo, i vi ste bili u nekim vladama do 2000. godine pa se niko nije bunio, a nađite jednog čoveka koga sam ja postavio i spreman sam da odgovaram. Kad sam govorio o broju radnika koji radi u saobraćaju, nisam imao većih problema sa tim ljudima. Oni znaju svoj posao, rade profesionalno i zato sam dužan i ovde, kada o tome govorim, da ih zaštitim. Dakle, to je na temu oko kadrova i priče da će sada novim zakonom o energetici Agencija da izmišlja neke nove direktore, nije tačna.
Ali, bez obzira na sve to, mislim da Ministarstvo za energetiku i rudarstvo treba da bude samostalno, to sam već dva puta istakao, bez obzira što će verovatno ova moja izjava da trpi neke kritike. Ali, Ministarstvo za energetiku i rudarstvo je važno, jer mislim da je energija naša najveća razvojna šansa, sa poljoprivredom i saobraćajem. To je moj stav godinama. To je poznato i zbog toga u ovom delu kada se govori o kadrovima ne prihvatam lične kritike, ali ćemo se boriti da to što vi kažete ostvarimo.
Oko ovih današnjih diskusija, bilo je nekoliko stvari koje nisu vezane za same amandmane, ali, dužnost mi je da odgovorim. I za to su me kritikovali ljudi. Kažu – ti nećeš da razgovaraš sa ljudima, samo govoriš o onome što je tema dnevnog reda. Moram da odgovaram ljudima i zato ću biti konkretan.
Gospodine Jojiću, dobro je da gradonačelnik obilazi i gradilišta koja nisu njegova, naravno, mnoga gradilišta nisu njegova, pa ni "Gazela" nije njegova, to je naš zajednički projekat. A zašto vi to zamerate? To je dobro i meni je drago da svi oni obilaze gradilišta, a oni samo pomažu realizaciju tih projekata. U tom delu, mislim da je to dobro.
Isto tako, što se tiče diskusije oko koncesije, gospođo Vojić-Marković. Nijednu koncesiju, koliko ja znam, sad se proverava ovde, za ova četiri meseca, mi nikome nismo dali. Mi smo napravili sporazum, recimo sa Italijanima, u kome predviđamo da će oni ulagati 51% u izgradnju, da će oni izgraditi te objekte, elektrane, desetak ili koliko ih već ima, da će naše učešće biti 49% u podeli profita odnosno prihoda. Po meni, to nije loše. Znači, nikome nismo dali koncesiju da može sam da eksploatiše. Barem, koliko ja znam. Niko nema koncesiju da može sam da eksploatiše. I dok sam ja ministar, to nećemo dati. Slažem se sa vama – ja nikad ne bih dao te resurse. Probaću to da promenim. Ali, ako nemamo uslova, tako je bilo i kod auto-puteva, mi smo imali nekoliko značajnih ponuda kod davanja, žao mi je što je gospodin Ilić izašao, mnogo sam o tome razmišljao, ali, moraju da se stvore uslovi, mora da bude zainteresovan taj koji daje koncesiju, da vidimo da država ima i zakone koji odgovaraju tome i da država ima od toga koristi. Ako nema, naravno da nisam za koncesiju. Dakle, nikome do sada nismo dali i dok sam ja ministar, nećemo dati koncesiju. Ali ćemo praviti aranžmane.
Mislim da je bolje da sa nekim radimo, nego da ne radimo ništa, pa da ne bude – niti pas kosku glođe, niti je drugom daje. Toliko o ovim dosadašnjim diskusijama a zadržavam pravo da se još jednom javim. Hvala puno.
Poštovani poslanici, dame i gospodo narodni poslanici, samo ću još jedanput da odgovorim vezano za Agenciju, upravo zbog toga što je poslanik Mićo Rogović ovde.
Agencija za energetiku je osnovana Zakonom iz 2004. godine i to je tačno, ali ne može da bude javna agencija, ne može. Dakle, ovim Predlogom zakona koji sada usvajamo zadržava sav pravni status koji je imala do sada, nezavisno od izvršne vlasti, a u skladu sa obavezama preuzetim Zakonom o ratifikaciji Ugovora o osnivanju energetske zajednice Jugoistočne Evrope. Dakle, tu je kraj, jer Agencija mora da postoji ovakva kakva jeste, potpuno nezavisno telo i ono ne podleže našem Zakonu o agencijama.
Još jedanput se zahvaljujem svim poslanicima, od svih 130 amandmana, usvojeno je 35, od toga 24 poslanička, 11 amandmana odbora, mislim da je to dobro. Još jedanput želim da se zahvalim svima koji su učestvovali u raspravi, kao i na predloženim amandmanima koji su pisani sa dobrim namerama, kako bi još poboljšali predloženi tekst zakona.
Moj tim, koji sve predložene amandmane, koji doprinose ciljevima zakona prihvatio, želim još jednom da naglasim, da je ovo jedan od najvažnijih zakona u našoj
evropskoj agendi. Ovim zakonom se nastavlja harmonizacija energetskog zakonodavstva Srbije sa direktivama EU. Srpska energetika, jedan od prvih sektora u Srbiji koji se uključuje u evropske tokove i koji je prihvatio evropska pravila igre, budući da smo još 2005. godine potpisali Ugovor o energetskoj zajednici, a 2006. godine taj ugovor smo i ratifikovali. Od tada, pa do danas, traje kontinuirani proces integracije srpske energetike u EU, a ovaj zakon je jedan od kamena međaša na tom putu.
Naglasio sam već u uvodnom izlaganju i više puta sam ponovio za vreme rasprave, ali ću opet reći, da je najvažnija novina koju novi zakon donosi, liberalizacija svih segmenata energetskog tržišta Republike Srbije. Sve grane srpske energetike su ovim zakonom otvorene za slobodno ulaganje i za otvorenu tržišnu utakmicu po pravilima narodnog regulatora, tj. Agencije za energetiku. Bila je kritika u javnosti i od kolega poslanika ovih dana oko mesta i uloge Agencije za energetiku. Opet ću podvući da smo ovim zakonom umnogome ojačali ulogu i značaj Agencije za energetiku u skladu sa trendovima u energetskom zakonodavstvu u svetu i EU. Ni u Evropi danas ne može se veliki broj država pohvaliti da ima ovako snažnog nezavisnog regulatora, koji reguliše energetsko tržište i koji ima sve potrebne nadležnosti prenesene od Vlade.
Nadam se da će danas što veći broj poslanika podržati ovaj zakon i ova rešenja, bez obzira da li su pozicija ili opozicija. Oko ovakvih stvari i predloga trebamo biti jedinstveni jer je ovo jedna od retkih privrednih grana u državi koja je zadržala supstancu i ljude. Mogu odgovorno da vam tvrdim da je ovo jedan od najuređenijih sektora u zemlji. Sa novim zakonom srpska energetika će biti spremna za otvorenu tržišnu utakmicu u međunarodnoj areni. Osnovni ciljevi, od donošenja novog zakona kojima smo se rukovodili bili su, povećanje sigurnosti isporuke energije i energenata za sve građane i privredu, dalji razvoj energetskog tržišta kroz povećanje konkurentnosti u svim granama energetike, pojednostavljivanje procedura za realizaciju i investiciju i energetiku, povećanje energetske efikasnosti i povećanje investicije u obnovljive izvore energije.
Nastojali smo da kroz novi zakon stvorimo mogućnosti za reformu i restauriranje energetskog sektora kako bi Srbija dobila efikasne kompanije koje će biti zamajac oporavka celokupne privrede. Nadam se da smo ove navedene ciljeve i ostvarili. Hvala vam još jednom na konstruktivnim predlozima i pozivam vas da date podršku novom zakonu o energetici u danu za usvajanje. Hvala najlepše.
 Naša praksa u ministarstvu jeste da odgovaramo na pitanja. Pošto ovde nema gospodina Delića, mi smo na ona tri pitanja koja je on juče ovde postavio pripremili odgovore. Da ne bih čitao sve ovo, predaću to predsedniku, pa neka ih ona uruči ili ću lično dati gospodinu Deliću.
Isto tako i vama – nemoguće je da na sva pitanja, a već sam dva puta slao odgovore gospođi Tabaković, odgovaram, ali sam spreman da u roku od 24 sata odgovore na ta pitanja damo.
Ovo što ste vi govorili, ja moram još jednom da ponovim. Naime, u sektoru saobraćaja, Ministarstvo za infrastrukturu i energetiku ima dva sektora – jedan je saobraćaj i infrastruktura, a drugi je energetika i infrastruktura. U saobraćaju radi preko 100 hiljada ljudi. Od toga u vazdušnom saobraćaju radi negde oko 10-11 hiljada radnika, od toga je većina radnika u pet preduzeća: JAT, JAT-tehnika, Direktorat civilnog vazduhoplovstva, Agencija za kontrolu letenja i Aerodrom Beograd, sa Suportom i još nekim manjim firmama. Moram da kažem da za ove tri godine, koliko radim, u tom sektoru je bilo dosta problema, ali, što se tiče kvaliteta rada ljudi o kojima ste vi ovde govorili, imaju apsolutno evropska priznanja za svoju aktivnost. Ja sam to u uvodnom izlaganju i rekao.
Dakle, nemojmo da kritikujemo sve ono što je naše. Ako je išta ovog trenutka važno, to je činjenica da su Agencija za kontrolu leta i Direktorat civilnog vazduhoplovstva upravo one organizacije koje drže te evropske standarde. Ne zbog toga što želimo da sa njima idemo u Evropu, nego zbog toga što je tako godinama unazad. Dakle, oni prate norme koje danas Evropa traži od njih. U krajnjoj liniji, mi smo to više puta govorili, oni se finansiraju iz tih sredstava, jer je takav sistem finansiranja u tim agencijama. Rade naši najbolji kadrovi.
Vi dobro pitanje postavljate – zašto nismo uzeli inspektorat. Da vas podsetim, još nismo u nekoj velikoj grešci, imali smo godinu dana, od oktobra, od kada je zakon usvojen, sada ih vraćamo u Direktorat i baš zbog toga što ministarstvo nije u stanju, jer ste nekoliko puta postavili pitanje ličnih dohodaka ili plata. Jeste, moja plata je 100 hiljada. Ne možemo ljude sa dve, tri hiljade evra koje imaju danas, na funkcijama koje izvršavaju u Direktoratu ili Agenciji, vratiti na to. To je prost problem. Nije tu neka velika tehnika. Dakle, sada ih zato i vraćamo nazad, da bi iz ove pozicije mogli adekvatno da rade posao koji znaju. To je odgovor na to vaše pitanje.
Još jednom podvlačim – Agencija za kontrolu leta i Direktorat, Agencija za kontrolu leta sa novim objektom, sa novom zgradom, sa novom tehnologijom, sa puno mladih ljudi, ja vas pozivam, sve poslanike pozivam, da pođu jednog dana sa mnom da obiđu i da vide šta je tamo, da vide kako to izgleda. I Aerodrom Beograd moram da pohvalim. Ni tamo nema kadrova SPS, odmah da se razumemo. Tamo rade ljudi za koje nisam ni pitao kojoj stranci pripadaju. Oni su na jednom nivou koji Evropa prihvata i zadovoljava.
Što se tiče JAT-a, tačno je i potpuno ste u pravu. Nikome u Vladi ne pada na pamet da uništimo našu avio-kompaniju i svi smo tu jednoglasni. Srbija mora da ima avio-kompaniju. I treba da je ima. Kako? Mi smo nekoliko puta o tome govorili i ja ovde pred vama, čini mi se, jednom ili dva puta, iduće nedelje najzad izlazi konkurs i tender za strateškog partnera, a do sada je interes pokazalo 10-ak stranih firmi, da ne govorim koje, za zdravi deo JAT-a. To nam je ideja i ne bih da ulazim dalje u detalje. Zdravi deo JAT-a ćemo ponuditi strateškom partneru, da zajedno napravimo kompaniju. Ono što ne valja u JAT-u ostaće, pa ćemo videti šta ćemo sa tim da radimo.
Ali, sigurno je da to sa izborima nema nikakve veze. Ako mi to ne stignemo da uradimo, svaka naredna vlada to mora da uradi. Treba istaći da su naši piloti i stjuardese u većini zemalja gde rade najbolji. Prema tome, zbog čega mi ne bismo imali avio-kompaniju. To je odgovor na pitanje vezano za avio-saobraćaj. Hvala najlepše.
Izvinjavam se što sam zakasnio.
Poštovani narodni poslanici, dame i gospodo, kao i uvek i danas mi je čast da mogu pred ovim najvišim domom Republike Srbije da obrazlažem dva zakona, Zakon o energetici, koji ću sada obrazlagati, a pred vama je i novi zakon koji treba da udari nove temelje razvoja srpske energetike u narednom periodu.
Posle velikog broja javnih rasprava, od kojih bi posebno istakao one u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu i posle veoma dobrih kritika od strane Energetske zajednice iz Beča, koja je referentno telo za integraciju srpske energetike u EU, mogu da vam kažem da novi zakon o energetici predstavlja prekretnicu u razvoju ovog važnog sektora u našoj zemlji.
Protekle tri godine, pod dirigentskom palicom moga druga dr Petra Škundrića, na ovom pravnom aktu radio je veliki tim domaćih i stranih eksperata. Koristim na samom početku priliku da im se zahvalim na uloženom radu i trudu. Ovim zakonom se nastavlja harmonizacija energetskog zakonodavstva sa direktivama EU, ali smo primenili i neka nova rešenja koja još nisu naišla ni na punu primenu u EU i za koja smo dobili pohvale od strane evropskih eksperata. Evropsko opredeljenje Srbije je ne samo putu ka članstvu u EU, već nastojimo da to bude put ka modernoj tehnološkoj, uređenoj, energetski efikasnoj zelenoj Srbiji.
Najvažnija novina koju novi zakon donosi je liberalizacija svih segmenata energetskog tržišta Republike Srbije. Sve grane srpske energetike su novim zakonom otvorene za slobodno ulaganje i za otvorenu tržišnu utakmicu po pravilima nadležnog regulatora, tj. Agencije za energetiku. Ovim zakonom smo u mnogome ojačali ulogu i značaj Agencije za energetiku, u skladu sa trendovima u energetskom zakonodavstvu u svetu.
Osnovni ciljevi kod donošenja novog zakona, kojima smo se rukovodili, bili su: povećanje sigurnosti isporuke energije i energenata za sve građane i privredu zemlje; dalji razvoj energetskog tržišta kroz povećanje konkurentnosti u svim granama energetike; pojednostavljivanje procedura za realizaciju investicija u energetiku; povećanje energetske efikasnosti i povećanje investicija obnovljive izvore energije.
Nastojali smo da kroz ovaj zakon stvorimo mogućnost za reformu i restrukturiranje energetskog sektora, kako bi Srbija dobila efikasne kompanije koje će biti zamajac oporavku celokupne privrede.
Tržište nafte i naftnih derivata od početka ove godine u potpunosti je otvoreno i Vlada više ne određuje cene naftnih derivata. Pored čitavog niza pravilnika koji su usvojeni pre početka liberalizacije tržišta, novi zakon dodatno uređuje ovu oblast kroz sigurnost snabdevanja, obavezne i operativne rezerve nafte i naftnih derivata, uređenje transporta nafte i, što je za građane najvažnije, bolji kvalitet i kontrolu kvaliteta naftnih derivata u Republici Srbiji.
Tržište gasa u Republici Srbiji biće daleko bolje uređeno nego što je danas, sa jasnim pravilima igre za sve učesnike. Jedna od namera koju smo uspeli da realizujemo kroz jedan deo zakona je da povećamo sigurnost isporuke za sve korisnike gasa u slučaju bilo kakvih poremećaja u snabdevanju. Nova gasna skladišta će nam otvoriti i mogućnosti za trgovinu sa gasom, pa smo i taj deo dodatno uredili.
Kod gasa je teško govoriti o slobodnom tržištu zbog objektivnih ograničenja koja su posledica specifičnosti ovog energenta. Najvažnija novina koju novi zakon donosi vezano za trgovinu gasom je pravo pristupa treće strane, što je jedna od obaveza evropskog energetskog zakonodavstva koja još nije zaživela ni u svim članicama EU. Našli smo prihvatljiv model da zadovoljimo evropske partnere, ali i da u isto vreme ne odustanemo od naših nacionalnih interesa i transevropskih projekata "Južni tok", koji su planirani da se realizuju kada je u pitanju snabdevanje ovim energentom.
Obnovljivi izvori energije su predstavljali, a i biće ubuduće jedno od prioriteta u radu Ministarstva infrastrukture i energetike. Međutim, pokazalo se da ovaj strateški okvir, a postojeći Zakon o energetici je postao suviše tesan da bi energetika u Srbiji ostala u toku sa međunarodnim zbivanjima. Zbog toga poslednjih nekoliko godina Ministarstvo intenzivno radi na tome da dovede energetsko zakonodavstvo i energetsku praksu naše zemlje, a koja podrazumeva i energetsku efikasnost i obnovljive izvore energetike, u okvire međunarodnih standarda, odnosno standarda EU.
Podsetio bih da je potpisivanje i ratifikacijom Ugovora o osnivanju energetske zajednice u julu 2006. godine između EU i država jugoistočne Evrope energetski sektor Srbije postao deo EU, a upravo su energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije jedno od glavnih odrednica ovog ugovora. U tom smislu Ministarstvo aktivno radi na sprovođenju svih aktivnosti energetske zajednice u pomenutim oblastima.
Kao što vam je poznato, ova vlada je kreirala pravni okvir za investicije u ovaj sektor. Veliki interes investitora, kao i veliki broj energetskih dozvola dovoljan su dokaz kvaliteta ovog pravnog okvira. Novi zakon o energetici će posebnu pažnju posvetiti ovom sektoru tako što će investitorima biti garantovana veća pravna sigurnost, pa i same procedure za realizaciju ovih investicija biće daleko jednostavnije.
Ovo je jedan od najvažnijih zakona iz naše evropske agende. Ovaj zakon ne donosimo zbog Evrope nego zbog naših građana. Energetika predstavlja krvotok privrednog razvoja i stvara pretpostavke za poboljšanje standarda naših građana. Ministarstvo infrastrukture i energetike pokrenulo je veliki investicioni ciklus koji će biti zamajac oporavka čitave privrede Republike Srbije. Svesni makroekonomske situacije u kojoj se danas nalazi domaća privreda pokrenuti su mnogobrojni tenderi koji bi za krajnji rezultat trebalo da imaju izgradnju novih energetskih objekata i upošljavanje domaćih kompanija.
Važno je istaći da u Republici Srbiji poslednjih 20-ak godina nije izgrađen nijedan novi kapitalni energetski objekat. Potražnja za energijom u današnjem svetu raste iz godine u godinu, a ova nova postrojenja treba da obezbede dovoljno čiste energije za nove investitore, kao i za postojeće industrijske subjekte. Jedna od najvažnijih smernica pri gradnji ovih kapitalnih energetskih objekata će biti upošljavanje domaćih kompanija.
Zbog svega ovde navedenog pozivam narodne poslanike da konstruktivno diskutuju i da daju podršku novom zakonu o energetici. Hvala najlepše.
Prvo, da se izvinim, mislim da je gospodin Andrić to primetio, imao sam nameru da komentarišem svaku vašu diskusiju, jer kao ministar, pošto se već dobro poznajemo, uopšte ne gajim iluziju, pa čak i kad govorim o poslu u putnoj privredi, koji dobro poznajem, da sam najpametniji. Želim vas da čujem, ali smo se ovde dogovorili, zbog efikasnijeg rada, da ipak na kraju sve to kažem.
Prvo ću da komentarišem šefove poslaničkih grupa ukratko, pa ću onda pojedinačno, jer moji saradnici su pripremili i onaj deo kome nisam bio prisutan, jer je bila sednica Vlade i upravo smo donosili odluku o agenciji za energetiku. Zbog toga sam morao da odem.
Dakle, zahvaljujem se na podršci gospodinu Stamenkoviću, neću da komentarišem pošto ste "moji", kako bi rekli opozicioni poslanici. Neću komentarisati ni Đorđa Milićevića. Bajru Omeragića moram da komentarišem. Nisam čovek koji će reći da nije moj resor, u nekim stvarima je on u potpuno u pravu, nisu tema za ovu sednicu. Sada uzimam obavezu, on nije prisutan, da i stanje u rudniku "Štavalj", koji vodi moj kolega Oliver Dulić, pa i put koji je direktno moj, od Tutina ka Novom Pazaru, obavestiću ga o tome kad se budemo sreli.
Dakle, dvojica Đurića su diskutovala krajnje korektno i pozitivno. Odmah da kažem, da me radikali posle ne bi kritikovali, iz njihovih diskusija su moji saradnici iz Ministarstva su veliki broj prihvatili već danas. Zato sam i kritikovan od nekih ljudi koji rukovode Skupštinom, da brzo prihvatam amandmane koje vi dajete, pa onda ih ne možemo iz onih ili ovih razloga usvojiti, ali puno toga je već pretočeno u amandmane i to će biti prihvaćeno, isto kao i ovaj amandman, vraćam se na gospođu Vojić-Marković i gospodina Lapčevića, 32, 33, 35. pa čak i 56. I o tome ljudi razmišljaju, da to sve prihvate. Ako poslanici tvrde da je 30 velika cifra, spustićemo je malo.
Što se tiče gospodina Miće Rogovića, moram da demantujem nekoliko stvari i u prvom javljanju, pa i sada u drugom javljanju, a nisu usaglašeni sa osnovnim odredbama EU. Upravo zbog toga smo i radili dopunu zakona iz 2004. godine i tu ste potpuno u pravu. Dakle, zakonom i podzakonskim aktima sada uređujemo neke nove oblasti i odnose, radi daljeg razvoja energetskog sistema i zbog preuzetih međunarodnih obaveza. Neću govoriti o EU, da me gospođa Čomić ne bi kritikovala, ali upravo je to bio razlog što smo ovaj zakon i donosili. Dakle, koliko je moguće, sve je usaglašeno sa tim normama. Spreman sam da dam i detalje, ako bude bilo potrebno.
Što se tiče Italijana, o kojima ste govorili, gospodine Rogoviću, vi i gospodin Lapčević, tačno je da je reka Lim data Kanađanima, to su dve hidroelektrane: "Brodarevo I" i "Brodarevo II", o tome je gospođa Vojić-Marković govorila. Tačno je da je na Ibru za desetak lokacija potpisan predugovor sa italijanskom firmom "Seći" i to je uradila naša firma EPS. Za sada je to u tom statusu. Naravno, problemi o kojima je gospođa Vojić-Marković govorila, koje imamo dole, rešavaju se, videćemo već kako. Tačno je da smo do sada to uradili.
Kao čovek koji se uvek zalagao za to da naša preduzeća, naši radnici rade, jer je bila jedna kritika oko toga koliko je realno da očekujemo da ćemo na tim velikim hidro potencijalima zaposliti naša preduzeća, moram da se vratim sada na svoj teren, da nismo severni krak Koridora 10, onakav kakav jeste, dali našim preduzećima, oni danas ne bi na jugu konkurisali kod gospodina Stefanovića i imaju šansu da dobiju dva posla. Dakle, moramo se u tom delu i politički opredeliti.
Nikako ne mogu i neću da prihvatim da naši ljudi ne mogu da rade posao, makar ga i ne znali. Za ovu zemlju je neprocenjiva vrednost da na projektima koje imamo u našoj zemlji, pa i u energetici, a odmah da kažem da lično smatram da je energetika naša najveća razvojna šansa, da ne rade naša preduzeća. O tome sam jednu noć u Nišu sa gospodinom Lapčevićem i razgovarao. To nismo doveli do kraja, odmah da vam kažem, nažalost, ima nekih drugih problema.
Što se tiče gospodina Mihajlovića, njega nema tu, ali u suštini, u njegovom nadahnutom izlaganju, a prvo da kažem da se ne bih bavio aferama – Kolubara, energetska mafija itd, jedna stvar je tu vrlo važna, naravno da sve ima veze sa izborima, ali ovaj zakon, jer on tvrdi da je ovo zbog izbora, ne donosimo zbog izbora. Ovo što sada radimo moramo doneti da bismo pokušali da uredimo odnose u našoj energetici.
Što se tiče pojedinačnih diskusija, već sam na neke odgovorio, gospođa Čomić ima prioritet, naravno, jer je postavila nekoliko pitanja i teško mogu da joj odgovorim na sva ta pitanja. Moji saradnici su pripremili nekoliko odgovora. Pitanje je šta to novi zakon donosi, gospođo Čomić. Pod jedan, otvaranje energetskog tržišta na uređen način. Kupci slobodno mogu da biraju snabdevača, postepeno se otvara tržište i posle 2015. godine domaćinstva i mali kupci imaće garantovane cene struje, ako je to za gospođu Čomić dovoljno.
Pod dva, obnovljivi izvori koji danas učestvuju, sad nam je mladi kolega crtao otprilike kakav je odnos obnovljivih izvora u ukupnom energetskom potencijalu naše zemlje, pa onda koliko je to samo kada se radi o električnoj energiji. Dakle, sada obnovljivi izvori učestvuju u ukupnoj energetskoj situaciji naše zemlje sa 20%. To je malo. Zato na listiću neće da piše ili će da piše i još ćemo razmišljati o tome kolika je cena toga. Vi znate kakav je put naše zemlje u tom delu posla.
Treći odgovor na pitanje gospođe Čomić i većine vas – jednostavnije procedura za investicije, naravno, uz regulatorna tela i agencije koje će kontrolisati cene i imati skupštinu. Sada odgovaram svima to što je pitala gospođa Čomić, mini hidroelektrane imaju jedan kilovat sat za 7,8 do 9,7 euro centi; biomasa 11,4 do 13,6 euro centi po kilovat času; biogas 12 do 16 euro centi; deponijski gas, koga ima vrlo malo, 6,7; vetar 9,5; sunce 23 i geotermalna energija 7,5. Kombinovana proizvodnja električne energije negde oko 8,2 do 10,4. Dakle, po tim cenama danas mi možemo da pravimo električnu energiju i da je koristimo na ovaj ili onaj način. Naravno da to još uvek ne uslovljava da se koristi u punom obimu.
Što se tiče vetra, on je najskuplji, ali bez obzira na to, slažem se sa gospođom Vojić-Marković da u tom delu država mora da interveniše. Mislim da već ima nekoliko dozvola koje su date po starom zakonu, posebno u Vršačkoj oblasti gde su ti vetrovi najpovoljniji.
Odgovor na neka druga pitanja poslanika pojedinačno. Svi poslanici radikalne stranke, od Srbe Živanovića, Mome Duvnjak, Dragana Stevanovića, Nikole Savića, Milorada Buhe, malo mi Buha nije bio jasan, nisam bio tu kada je izlagao, ali shvatio sam šta je problem, Srete Perića, Božidara Delića, zadržaću se na Boži Deliću, dakle svi ti, pošto najviše ima vaših amandmana, skoro polovinu tih amandmana ćemo usvojiti, pa da ne komentarišem dalje.
Boža Delić, moram da odgovorim, kontrolu kvaliteta derivata nafte koji se plasira na tržištu je u nadležnosti Ministarstva trgovine, o tome što ste vi govorili da li, ko, kako itd. Ministarstvo infrastrukture i energetike nema tu, mi samo propisujemo kvalitet, a oni gledaju kakva je kontrola na tržištu i oko tih, kako vi kažete, 300 miliona možda ima zarade.
Što se tiče primedbe gospodina Miće Rogovića, za sada je predviđeno da se jednom godišnje kontroliše ovo u Skupštini i da se izveštava Skupština o realizaciji tih projekata.
Nemam ništa više, osim da se zahvalim i da opet ne obećavam, pa da me hvatate za reč, ali, kako kaže koleginica Ljilja, negde oko 35 do 40% amandmana od 119 koliko ih ima biće ugrađeni u ovaj zakon. Još jedanput vam se zahvaljujem i izvinjavam se što nisam bio prisutan svo vreme u Skupštini, ali verujte mi, isto kao i vi, ništa više o energetici ne znam od vas. O putevima znam mnogo, ali o energetici ne. Prema tome, učiniću maksimalne napore sa saradnicima da se ovaj zakon dotera koliko je to moguće.
Još jednom, mislim da vi to vrlo dobro znate, moj prijatelj Šami se smeje, naravno da je energetika naša najveća razvoja šansa, pa onda poljoprivreda, pa tek onda saobraćaj i naravno da ova država mora da ima Ministarstvo za energetiku i rudarstvo. Kao odlazeći ministar, ako budem otišao, čekaj Rogoviću, nemojte mnogo da se radujete, to ću da predložim. Naravno, da je to sticaj određenih drugih okolnosti političkih, ali šta da radimo, tako je. Hvala najlepše.
Poštovane dame i gospodo, osnovni razlog za pripremu Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o vazdušnom saobraćaju jeste dalje usklađivanje sa pravnim tekovinama EU, kao i ispunjavanje preporuke iz Godišnjeg izveštaja Evropske komisije za 2010. godinu, radi ubrzanja sticanja statusa kandidata.
Čini mi se da Zakon o vazdušnom saobraćaju koji je stupio na snagu 20. oktobra 2010. godine je stvorio pretpostavku za harmonizaciju od nacionalnog zakonodavstva sa propisima EU. Međutim, harmonizacija propisa se ne može postići odjednom, već to predstavlja proces koji se odvija kroz tranzicione periode. Najznačajnije izmene i dopune Zakona o vazdušnom saobraćaju tiču se: 1) izmene odredaba o istraživanju udesa i ozbiljnih nezgoda u vazduhoplovstvu i 2) od poveravanja inspekcijskog nadzora Direktoratu civilnog vazduhoplovstva Republike Srbije.
Nacrtom zakona predviđa se osnivanje centra za istraživanje udesa i ozbiljnih nezgoda kao posebne organizacije nadležne za obavljanje stručnih poslova koji se odnose na organizaciju i sprovođenje bezbednosnog istraživanja udesa i ozbiljnih nezgoda civilnih vazduhoplova, kao i za prikupljanje i analizu podataka od značaja za vazduhoplovnu bezbednost i predlaganje mera za sprečavanje novih udesa. Centar za istraživanje je funkcionalno nezavisan od Direktorata, resornog ministarstva i drugih organa koje imaju nadležnosti u vazduhoplovstvu. Ovaj centar je jezgro buduće posebne organizacije koja će biti nadležna za istraživanje udesa u svim oblastima saobraćaja.
Predložene izmene uslovljene su i izmenom definicije udesa i ozbiljnih nezgoda u aneksu 13 uz konvenciju o međunarodnom civilnom vazduhoplovstvu, čije je standarde Republika Srbija obavezna da primeni, kao i donošenjem novog evropskog propisa u ovoj oblasti. Uredbe evropskog parlamenta i Saveta EU broj 996/2010 o istraživanju i sprečavanju udesa i nezgoda u civilnom vazduhoplovstvu čija primena ima za cilj unapređenje vazduhoplovne bezbednosti, postizanje visokog nivoa efikasnosti, ekspeditivnosti i kvaliteta bezbednosnog istraživanja u evropskim civilnim vazduhoplovstvima, sprečavanje udesa i nezgoda u budućnosti, uključujući i uspostavljanje evropske mreže tela za bezbednosno istraživanje u civilnom vazduhoplovstvu. Ovom izmenom realizovaće se i pojedine preporuke iz godišnjeg izveštaja Evropske komisije za 2010. godinu radi ubrzanja sticanja statusa kandidata za članstvo u EU.
Drugo značajno pitanje koje Predlog zakona uređuje je poveravanje inspekcijskog nadzora Direktoratu civilnog vazduhoplovstva Republike Srbije. Spajanje nadležnosti vazduhoplovne inspekcije i provere predstavlja realizaciju preuzete međunarodne obaveze i utemeljeno je u opšte prihvaćenim pravilima međunarodnog prava i potvrđenim međunarodnim ugovorima koji su deo pravnog poretka Republike Srbije, shodno odredbama člana 194. stav 4. i 5. Ustava Republike Srbije u kome se navodi da potvrđeni međunarodni ugovori ne smeju biti u suprotnosti sa Ustavom, a zakoni i drugi opšti akti doneti u Republici Srbiji ne smeju biti u suprotnosti sa potvrđenim međunarodnim ugovorima i opšte prihvaćenim pravilima međunarodnog prava.
1) Osnov za poveravanje inspekcijskog nadzora Direktorata kao javnoj agenciji proizilazi iz ECAA sporazuma koji je Republika Srbija zaključila sa Evropskom zajednicom 29. juna 2006. godine i koji je potvrđen u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Propisi koji su sadržani u aneksu 1 tog sporazuma Republika Srbija u obavezi da primeni kroz tranzicione aranžmane, a ti propisi upravo sadrže odredbe iz kojih nedvosmisleno proizilazi obaveza vazduhoplovne vlasti koja je izdala određeni sertifikat ili uverenje vazduhoplovnom subjektu (a što se čini posle sprovedenog postupka provere) da vrši i inspekcijski nadzor nad imaocem takvog sertifikata, da ispituje sprovođenje zakona i drugih propisa neposrednim uvidom u poslovanje i postupanje fizičkih i pravnih lica i da zavisno od rezultata nadzora izriče odgovarajuće mere. Predložena materijalna rešenja nastala su kao izraz usklađivanja našeg pravnog poretka sa međunarodnim obavezama koje proizilaze iz gore pomenutih – Čikaške konvencije i njenih aneksa.
2) Poveravanje inspekcijskog nadzora Direktoratu je celishodno rešenje iz razloga što Direktorat ove poslove uspešno obavlja bez prekida od svog osnivanja, jer raspolaže visokostručnim i školovanim kadrom inspektora vazdušnog saobraćaja.
3) U slučaju da se odustane od predloženog rešenja, Republika Srbija bila bi onemogućena da pređe u drugi tranzicioni period propisa ECAA sporazuma, što za posledicu ima onemogućavanje naših vazduhoplovnih subjekata da ostvare sve koristi koje iz tog sporazuma proizilaze, sprečavanje da se ravnopravno uključe u zajedničko evropsko vazduhoplovno tržište i da slobodno participiraju na evropskom tržištu vazduhoplovnih usluga.
Četiri – usvajanjem predloženog rešenja realizovaće se i pojedine preporuke iz godišnjeg izveštaja Evropske komisije za 2010. godinu, radi ubrzavanja sticanja statusa kandidata za članstvo u EU.
Naime, stvaranje pretpostavki za harmonizaciju od nacionalnog zakonodavstva sa međunarodnim ugovorima, međunarodnim vazduhoplovnim propisima, standardima i tehničkim pravilima i prihvatanjem međunarodne vazduhoplovne prakse uključujući usklađivanje naše pravo u oblasti vazduhoplovstva sa evropskim propisima, uredbama i direktivama predstavlja preduslov za naše uspešno uključivanje u evropske i svetske integracione procese u oblasti vazduhoplovstva i jedan od ključnih prioriteta u okviru procesa pristupanja EU. Najlepše hvala.
Ja sam uveo jednu novinu, mada možda nisam jedini ministar, pa sam ovde doveo deset stručnjaka koji sede u jednoj sobi ovde i sve što ste vi rekli beležili su i ja ću to pročitati, uglavnom pitanja koja se odnose i dostaviti vama pitanja koja se odnose na ono što je bilo vezano za zakon.
Zahvaliću se, pre svega, gospodinu Stamenkoviću, nije ovde, gospodinu Kasaloviću, nije ovde, gospodinu Avramoviću, koji je tu, gospodinu Lapčeviću, koji nije tu i da mu kažem, jer njegova pitanja su bila vezana, a ne mogu da ne govorim o sektoru koji vodim, direktno za Aerodrom Niš i za Železnicu. O Železnici neću govoriti, jer ga nema, ali o Nišu da. Dakle, država je učinila sve da Niš zaživi, ali, na žalost, u komercijalnoj politici JAT nije našao interes jer ima velike avione, ali crnogorci su našli i oni lete sa malim avionima. Međutim, bez obzira na to, pokušaću da vidim šta mogu kao ministar da učinim da se oživi Aerodrom u Nišu.
Gospodinu Vladanu Jeremiću u ovom paketu koji ću pročitati, Milanu Veselinoviću, takođe, Srbi Živanoviću – Srbo, glasaj za ovaj zakon. Gospodinu Deliću da kažem, oba pitanja koja ste postavili biće vam u utorak data, ona koja ste postavili na kraju, a većina vaših razmišljanja se nalazi u papiru koji ću pročitati. Inspirativnom Srđanu Milivojeviću, koji nas je tolikko lepo pohvalio.
Moram da vam kažem jednu stvar, retko se o tome govori, to je bila možda moja krivica, ja sam Koridor 10 izbacio u drugi plan, u saobaraćaju živi i radi 100 hiljada ljudi, vi to znate, Avramović posebno, 25 hiljada onih koji održavaju puteve, ovi moji putari koje se sada malo žale, ne zato što nemaju posao nego je bila loša organizacija, 20 ljudi radi u transportnom sektoru, gde je 15 hiljada preduzeća transportuje i pola milijarde godišnje donose zemlji, 25, hiljada železničara tu radi. U resoru vazdušnog saobraćaja i vodnog još 20 ljudi. Dakle, 100 hiljada ljudi radi u saobraćaju i puta četiri člana domaćinstva i 400 hiljada građana živi od saobraćaja. Ljudi se bore i rade. Problema ima, ali ih rešavamo.
Prema tome, u tom smislu, letači, ovi o kojima smo govorili, u samom su vrhu, ne zbog toga što su oni Evropa, a mi nismo, nego zato što je u vazdušnom saobraćaju disciplina bila godinama unazad takva i oni su morali da prate evropske trendove.
Dakle, još jedanput, ni Direktorat ni Agencija ne terete budžet. Ova institucija koju sada pravima će minimalno teretiti budžet,a svi vidovi saobraćaja će biti koncentrisani u toj grupi koja kontroliše udese. Dakle, evo šta su stručnjaci napisali, a zadržavamo pravo još jedanput sa njima noćas da porazgovaram i da u utorak izađem pred vas, kad budemo usvajali amandmane.
Spajanje nadležnosti vazduhoplovne inspekcije i provere predstavlja, kako je već rečeno, realizaciju preuzete međunarodne obaveze utemeljene u opšte prihvaćenim pravilima međunarodnog prava, sadržanim pre svega u Konvenciji o međunarodnom civilnom vazduhoplovstvu i potvrđenim međunarodnim ugovorima, tj. ECAA sporazumu u konkretnom slučaju. Ti međunarodni propisi, standardi i međunarodna vazduhoplovna praksa upravo sadrže odredbe iz kojih nedvosmisleno proizilazi obaveza vazduhoplovne vlasti koja je izdala određeni sertifikat ili uverenje vazduhoplovnom subjektu da vrši i inepskcijski nadzor nad imaocem takvog sertifikata, da ispituje sprovođenje zakona i drugih propisa neposrednim uvidom u poslovanje i postupanje fizičkih lica i da izriče odgovarajuće mere kada je vazduhoplovna bezbednost ugrožena.
Ne može se prihvatiti ni komentar da je za spajanje nadležnosti vazduhoplovne inspekcije i provere neophodno izmeniti Zakon o ministarstvima, obzirom da je to upravo realizacija preuzete međunarodne obaveze.
Poveravanje inspekcijskog nadzora Direktoratu, kao javnoj agenciji, utemeljeno je u opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava i potvrđenim međunarodnim ugovorima koji su deo pravnog poretka Republike Srbije, shodno odredbama člana 194. stavovi 4. i 5. Ustava Republike Srbije, u kojima se navodi da potvrđeni međunarodni ugovori ne smeju biti u suprotnosti sa Ustavom, a zakoni i drugi opšti akti doneti u Republici Srbiji, ne smeju biti u suprotnosti sa potvrđenim međunarodnim ugovorima i opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava.
Činjenica da je spajanje nadležnosti vazduhoplovne inspekcije i provere kao preporuka uvršteno u godišnji izveštaj Evropske komisije za 2010. godinu, radi ubrzanja sticanja statusa kandidata za članstvo u EU, samo je još jedan od razloga zbog kojeg se pristupilo izradi Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o vazdušnom saobraćaju.
Predloženim materijalnim rešenjima u pogledu centra za istraživanje udesa i ozbiljnih nezgoda se obezbeđuje harnomizacija, ne samo sa evropskom regulativom, konkretnom sa uredbom 996-2010. godina o istraživanju i sprečavanju udesa i ozbiljnih nezgoda u vazduhoplovstvu, već i sa izmenjenim aneksom 13 uz Čikašku konvenciju, koja se odnosi na istu materiju. Telo za bezbednosno istraživanje mora da bude funkcionalno i nezavisno od vazduhoplovne vlasti, Direktorata i ministarstva nadležnog za poslove saobraćaja, koje je odgovorno za plovidbenost vazduhoplova, sertifikaciju, letenje vazduhoplova, održavanje vazduhoplova i izdavanje dozvola za kontrolu letenja, odnosno delatnost aerodroma i opšte bilo kog drugog učesnika ili subjekta čiji bi interesi ili ciljevi mogli da budu u suprotnosti sa zadatkom koji je poveren telu za bezbednosno istraživanje ili bi mogli da utiču na njegovu objektivnost.
Stoga se ne može prihvatiti komentar da se predloženim materijalnim rešenjima ne postiže ta funkcionalna nezavisnost i činjenica da glavnog istražitelja postavlja Vlada, odnosno da Vlada utvrđuje za svaku godinu listu stručnjaka sa koje se imenuje komisija za istraživanje, ni u kom slučaju ne umanjuje tu funkcionalnu nezavisnost. Telo za bezbednosno istraživanje ne sme u toku istraživanja da traži niti da prima uputstva od bilo koga i mora da ima neograničena ovlašćenja za bezbednosno istraživanje, a država mora da mu obezbedi sredstva neophodna da ono nezavisno izvršava svoje poslove i da mu omogući da raspolaže odgovarajućim brojem stručnih lica da bi to postigao.
Otuda je predviđeno i da se centar za istraživanje koji je upodobljen posebnoj organizaciji finansira iz budžeta Republike Srbije, kao i svaka druga posebna organizacija u skladu sa Zakonom o državnoj upravi. Ovaj centar je jezgro budućeg centra koji će biti nadležan za istraživanje udesa i ozbiljnih nezgoda u svim ostalim vidovima saobraćaja, jer smatramo da se time na najracionalniji način postiže odgovarajući cilj i objedinjuju poslovi bezbednosnog istraživanja uz poštovanje principa i efikasnosti, ekonomičnosti i efektivnosti.
Broj zaposlenih se neće povećavati niti će formirati formiranje ovog centra imati za poziciju povećanje administracije. Obzirom na činjenicu da je članom 21. Nacrta zakona utvrđeno uzimanje od strane Centra za istraživanje prava i obaveza zaposlenih, predmeta, sredstava itd, i arhive Direktorata koji su potrebni za obavljanje nadležnosti u oblasti bezbednosnog istraživanja udesa i ozbiljnih nezgoda civilnih vazduhoplova. Dakle, preuzimanje poslova koji se već obavljaju, kao i zaposlenih koji na tim poslovima već rade.
Materijalna rešenja koja se odnose na bezbednosnu naredbu, izuzeće ispunjenje zahteva sadržano u evropskim propisima, te komentari s tim u vezi ne stoje. U vezi sa komentarima koji se odnose na stanje vazduhoplovne bezbednosti u Republici Srbiji ističem, sada ja to ističem, da eksperti međunarodnih vazduhoplovnih organizacija IKAO i Eevrokontrol ekspert, EAESE i evropske komisije koji stalno vrše nadzor nad aktivnostima vazduhoplovnih objekata u Republici Srbiji u svojim izveštajima redovno navode da je dostignut visok stepen vazduhoplovne bezbednosti u našoj zemlji čemu je i Zakon o vazdušnom saobraćaju značajno doprineo. Hvala najlepše.
Dame i gospodo, s posebnim zadovoljstvom ponovo prisustvujem sednici Skupštine i odgovoriću, isto tako s posebnim zadovoljstvom, na sva pitanja mog prijatelja gospodina Omeragića.  
Naravno da Koridor 11, a to je auto-put od Beograda, preko Čačka, do Bara, odnosno do Boljara, ide po dinamici kako je Vlada i planirala. Sada je u realizaciji deonica između Uba i Lajkovca, 12 i po kilometara, a rok završetka je 1. april iduće godine. Radovi tamo teku po dinamici koja je i planirana. Završeni su projekti eksproprijacije na deonicama od Obrenovca do Uba i od Lajkovca do Ljiga. Ukupna dužina tih deonica je oko 50 kilometara. Znači, s kompletnom deonicom od Obrenovca do Ljiga, koju mi pretpostavljamo da ćemo početi ove godine, a možemo to završiti za godinu dana, imaćemo taj deo puta završen. To je 62 kilometra.
Znate dobro, o tome sam govorio više puta, da se s nekim stranim zemljama pregovara o učešću u realizaciji tog auto-puta. Konkretni pregovori se vode i potpisani su predugovori s Turskom za učešće u realizaciji tog projekta i ovih dana se očekuje i finalizacija tog dogovora. U svakom slučaju, naša preduzeća koja su kvalifikovana da rade taj posao radiće zajedno sa strancima na realizaciji ova dva projekta. Glavni projekti se rade od Ljiga do Čačka i do Požege, a idejni projekat je završen od Požege do Boljara, do granice s Crnom Gorom. To je što se tiče Koridora 11.
Što se tiče puta od Tutina, preko Pazara, do Sjenice, samo jednu stvar da kažem. Mada se prvo pitanje koje je postavio moj kolega Omeragić odnosilo na ekonomski razvoj Sandžaka, Vlada Republike Srbije poklanja punu pažnju i vodi značajno računa o toj oblasti.
Samo u lokalne puteve i one putiće koji se odnose (ja ih tako zovem) na prigradska naselja oko Novog Pazara, Tutina i Sjenice, ove godine je uloženo, već do sada, oko 300 miliona dinara. To je onaj segment koji se odnosi ne na puteve prvog i drugog reda, za koje je zaduženo JP "Putevi Srbije", ili neki auto-put, nego na onu lokalnu samoupravu, u koju se ove godine ulaže toliko, do sada već, za ova tri meseca. Naravno, da li to ide preko Ministarstva za infrastrukturu ili preko JP "Putevi Srbije", o tome sada ne govorim.
Dakle, put od Tutina, preko Novog Pazara, do Sjenice je planiran, kao što je kolega Omeragić rekao, da uđe u turski kredit. Još uvek se vode razgovori o obimu radova koji će se tu raditi, da li će to biti modernizacija, rekonstrukcija ili nešto drugo, ali je, u svakom slučaju, planirano da on u ovoj godini uđe u kompletnu realizaciju, ili preko plana JP "Putevi Srbije" ili preko ovog kredita (to za sada nije bitno). To je ono što je vezano za Aljinoviće.
Što se tiče obilaznice oko Pazara, ona je već ušla u program za završetak u ovoj godini. Ona je bila i do sada u programu JP "Putevi Srbije" i biće realizovana, nadam se, ove godine.
Što se tiče energetike, oba projekta o kojima je govorio gospodin Omeragić su planirana za realizaciju u toku narednih godina. Dakle, u investicionom planu Ministarstva za infrastrukturu i energetiku, u delu koji se odnosi na energetiku, ta dva projekta su planirana za realizaciju. Ima puno stranih interesenata, posebno za deo koji se odnosi na Elektranu kod Štavlja. Videćemo kako će to ići, ali sigurno nećemo zaboraviti taj deo naše zemlje.
Šule me je nešto savetovao i nisam ga shvatio.
Podsećam gospodina Antića, narodnog poslanika, mog druga, da je Zakon donet u saradnji dva ministarstva – Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva za infrastrukturu i energetiku, kako se danas zove. Dakle, mi smo učestvovali u realizaciji tog zakona. Očigledno je da on to i nije kritikovao, nego je to podržao, je l' tako?
Rezultati tog zakona su već danas dobri. Mi smo juče imali međunarodnu konferenciju o bezbednosti saobraćaja, gde je bilo preko 50 zemalja koje su dale punu podršku, iz čijih se podataka, barem iz onih prvih diskusija koje smo slušali juče i danas pre podne, vidi koliko taj zakon nama znači. Već smo smanjili broj poginulih, nesreća itd.
Naravno, ima dosta stvari koje naši građani moraju da prihvate. To je pre svega zbog bezbednosti građana, a ne zbog toga što država želi da uzima neki namet. Ali, što se tiče ova dva pitanja vezana za tablice, ona jesu u isključivoj nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova. Lično ću preneti gospodinu Dačiću sutra ujutru ovo vaše pitanje i dobićete pismeni odgovor. Hvala.
Prihvatamo taj amandman.