Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Milutin Mrkonjić

Milutin Mrkonjić

Socijalistička partija Srbije

Govori

Poštovana predsedavajuća, poštovane dame i gospodo narodni poslanici, kao i uvek, opet mi je čast da učestvujem u radu parlamenta, posebno kada se donosi jedan ovako važan zakon kao što je ovaj.

Odmah da se izvinim gospođi Branki Karavidić. Prošli put kada sam bio ovde samo nju nisam spomenuo u odgovorima na pitanja poslanika, a ona je dala punu podršku tom zakonu i ja joj se zahvaljujem.

Dakle, da skinem odmah sa dnevnog reda ono što je ključno bilo u ovim diskusijama narodnih poslanika. Opasni teret, mislim da je gospodin Živanović bio zadnji koji je o tome govorio, u petak u dva sata kreće iz Vinče kompletan transport od 32 kontejnera sa svom pratećom opremom i vozilima.

MUP obezbeđuje ceo transport potpunim isključenjem drugog vida saobraćaja do Azotare Subotica, odnosno do Naumovićeva. MUP određuje lokaciju pretovara u Azotari. Železnički transport kreće u subotu u šest ujutru. Iz Azotare izlazi i iz Srbije bez zadržavanja i preko Mađarske i Slovenije dolazi do luke Kopar. Dakle, za 60 sati od početka transporta iz Vinče, kontejneri moraju biti na brodu u Kopru.

Što se tiče drugog važnog pitanja koje su poslanici postavili, znam strah i bojazan od formiranja novih agencija i s tim se slažem. Ne slažem se s tim da otpuštam ljude, ali sigurno je da nove ljude u prvom naletu nećemo primati.

Ovde je sistematizacija uprave kako ona izgleda. Sve kadrove koji su potrebni u prvoj fazi mi već imamo i mogu da garantujem svojim autoritetom da novi ljudi u prvoj fazi neće biti primljeni, s tim što će, ovo su odgovori svim poslanicima, a posebno gospodinu Saviću, odsek biti i u Novom Sadu, odsek Užice biti u Užicu i biće odsek u Nišu. Tako je koncipirana uprava.

Od toga, ono što je za nas najvažnije, to je ova prva leva strana, to su inspektorati, gde planiramo u drumskom saobraćaju 16 inspektora, mi ih sada imamo već, u železničkom saobraćaju šest, u vodnom saobraćaju šest i u vazdušnom saobraćaju dva. Od ostalih činovnika, tako da kažem, samo se planira četiri. To je koncepcija uprave i molim da u to verujete.

Idem redom. Usvojena su dva amandmana - gospodina Gorana Mihajlovića, zahvaljujem mu se, i gospodina Vitomira Plužarevića, i njemu se zahvaljujem.

Danas, posle ove diskusije, da idemo odmah na jedinu damu koja je ovde među nama diskutovala, gospođu Vjericu Radetu, predložiću još tri ili četiri amandmana Vladi da ih usvoji, naravno, po mogućnosti procedure kakva sledi.

Hoću odmah da kažem gospođi Radeti, to je ovaj njen amandman na član 44. stav 1, to je usvojeno. Što se tiče ovog drugog amandmana koji je ona podnela, moram da kažem, nažalost, inspekcijski nadzor, gospođo Radeta, vrši se u skladu sa direktivom, niste se setili broja, to je broj 95/50 Evropske komisije.

Što se tiče još jednog ili dva amandmana koja možemo da usvojimo, to je amandman gospodina Nikole Savića na član 12. i to bi bio amandman opet gospodina Nikole Savića na član 27. Dakle, od 19 pet.

Sada idem na komentar kratak, da vas ne zadržavam, gospoda Marić i Avramović su govorili više o NATO sporazumu i o tim problemima.

(Predsedavajuća: Ministre, izvinite što vas prekidam, ostajete uključeni, samo stenograma radi, molila bih vas da, po Poslovniku, jasno kažete da li u ime Vlade prihvatate amandmane na članove 44, 12. i 27. Molila bih vas da vi to kažete.)

Da. Pored već prihvaćenih amandmana, prihvatam još tri amandmana: gospodina Nikole Savića na član 12, gospodina Nikole Savića na član 27. i gospođe Vjerice Radete na član 44.

Odgovaram gospodi Mariću i Avramoviću, sporazum sa NATO je potpisan 2005. godine, vi ste to lepo rekli, ali član 2. i stav 4. definiše obavezu da ministar odbrane i ministar za infrastrukturu donesu pravilnik koji bliže uređuje transport, a to se odnosi i na NATO snage. Dakle, mi uz to moramo napraviti još jedan dokument.

Gospodin Munjić, član 8. stav 2; za naknadu štete, gospodine Munjiću, nadležan je Zakon o obligacijama. Nažalost, tu ne možemo nešto da menjamo.

Gospodine Nikola Saviću, na član 9. stav 2, sistematizacijom, već sam odgovorio na to pitanje, predviđeno je da pored Beograda budu Niš, Užice i Novi Sad, kao centri za regionalnu kontrolu transporta.

Gospodin Nikola Savić, takođe, član 22. Vlada propisuje način, gospodine Saviću, na koji se definiše pitanje ispitnih komisija i angažovanje stručnjaka za te komisije.

Gospodin Radiša Ilić, član 22. stav 2, definiše se sadržaj programa koji uključuje ispitna pitanja, takođe, isto Vlada.

Član 12. gospodina Savića je prihvaćen.

Član 19. stav 1, gospodin Savić, savetnik za bezbednost je zaposleno lice i zbog toga poslodavac, dakle, učesnik u transportu opasnog tereta podnosi izveštaj njemu, a ne savetnik za bezbednost. On radi kod onoga ko ga zapošljava.

Za Vinču sam gospodinu Periću već odgovorio. Zahvaljujem se na lepim rečima koje mi je uputio, ali kao ministar sam podložan svakoj kritici i sa posebnim poštovanjem prihvatam kritiku narodnih poslanika.

Gospodin Dejan Mirović, član 37. stav 1, osposobljavanje kadrova definisano je u skladu sa članom 2. stav 2. ovog zakona.

Zoran Krasić, u svom nadahnutom govoru, nažalost, nije tu u sali, i skela je prevozno sredstvo i mi moramo i to da uklopimo u ovaj naš zakon. Što se tiče školovanja, u okviru školovanja mi možemo govoriti samo o dve godine, nikako o tri koje vi predlažete. Dakle, mora školovanje da traje kraće.

Milorad Krstin, član 46. stav 2, policijski službenik vrši kontrolu po propisu iz člana 6. stav 2, gde je definisana procedura i tačno šta gleda pri kontroli.

Gospodinu Petru Jojiću odgovor – Beovoz, to mi je uvek najdraže pitanje, ni on nije u sali, Beovoz jeste projektovan i građen da opslužuje građane Beograda i okoline. Naravno, skraćenje broja vozova govori samo o tome da još nismo završili ceo projekat pruge vezano za Pančevo.

Upravo ruski kredit, koji se ovih dana ugovara i pregovara, tu prugu definiše kao jedan od projekata koji će se raditi. Nažalost, skraćenje broja vozova, do sada nisam sa tim bio upoznat, odmah ću danas intervenisati, to ne sme da bude na štetu ni građana Pančeva, ni građana Inđije ili Batajnice, dokle ide voz, oni moraju da budu isti, da imaju svi isti status. Naravno da Beovoz, ovakav kakav jeste, koristi svim građanima i zbog toga se zahvaljujem i na tom pitanju, ali će sigurno strukture u ministarstvu i gradu vrlo brzo naći za to rešenje.

Da podsetim, novi red vožnje, gospodine Jojiću, stupa na snagu 15. decembra i siguran sam da će već u tom redu vožnje biti ugrađen i ovakav broj vozova, dakle, 20 vozova, kao što je bilo i do danas.

Još jedanput da kažem, ovo možda nije tema, sigurno nije tema, ali na Koridoru 10, putnom, radovi idu po dinamici kako treba da idu. Mi smo danas napali 190. kilometar auto-puta, što smatram značajnim uspehom. Rade naša preduzeća i neka građani i poslanici ne brinu, sve će biti ispoštovano o rokovima.

Još jedanput, zahvaljujem se svim poslanicima. Hvala najlepše.
Poštovani predsedavajući, odnosno gospođo predsedavajuća, poštovani narodni poslanici, dame i gospodo, kao i uvek, i ovoga puta mi je čast da u ovom visokom domu mogu da govorim i da predložim dva nova zakonska projekta.
Prvi je zakon o transportu opasnog tereta. To je zakon koji je potpuno nov. On zamenjuje Zakon o prevozu opasnih materija koji je donela SFRJ iz 1990. godine i Uredbu Vlade iz 2002. godine o prevozu opasnih materija u drumskom i železničkom saobraćaju, koji je trebalo da otkloni neuređena pitanja koja su nastala zbog toga što ovaj zakon nije pratio dinamične promene međunarodnih propisa.
Zakon o transportu opasnog tereta je potpuno usklađen sa međunarodnim sporazumima i omogućava primenu tehničkih propisa koji se nalaze u njihovim prilozima: Sporazum za transport opasnog tereta u drumskom saobraćaju, Međunarodni sporazum za transport opasnog tereta u železničkom saobraćaju i Međunarodni sporazum o transportu opasnog tereta na unutrašnjim plovnim putevima.
Zakon omogućava sprovođenje zahteva bezbednosti i međunarodnih propisa koji su znatno viši od onih u dosadašnjim propisima, kroz sledeće novine:
1. Omogućavanje svakom učesniku u transportu opasnog tereta da imenuje savetnika za bezbedan transport opasnog tereta, čiji je zadatak da se stara o potpunoj primeni međunarodnih sporazuma u vodnom, drumskom i železničkom saobraćaju;
2. Utvrđen je centralni organ za sprovođenje zakona o transportu opasnog tereta – Uprava za transport opasnog tereta, sa svim ovlašćenjima koje međunarodni propisi sadrže u procedurama gde nadležni državni organi odobravaju pojedine prevoze, ovlašćuje tela za ocenjivanje usaglašenosti za ispitivanje, kontrolisanje, sertifikovanje ambalaže, posude pod pritiskom i cisterni, kompletnim inspekcijskim nadzorom transporta opasnog tereta u drumskom, železničkom, vodnom i vazdušnom saobraćaju, izuzev za eksplozive, gde je nadležan organ MUP-a; ovlašćuje pravna lica za stručno osposobljavanje savetnika za bezbednost vozača vozila za transport opasnog tereta, lista sa sertifikatom međunarodnog sporazuma za transport opasnog tereta na unutrašnjim plovnim putevima; dostavljanje godišnjih izveštaja o transportu opasnog tereta po saobraćajnicama Srbije, postupanjem po nepravilnostima koje strani prevoznik učini u Srbiji, odnosno domaći prevoznik u stranoj državi; omogućavanje neposredne saradnje savetnika za bezbednost iz Srbije sa kolegama iz drugih država objavljivanjem registra savetnika i dostavljanjem na razmenu u nadležnim međunarodnim telima za koordinaciju;
3. Utvrđuje obaveze učesnika u transportu opasnog tereta, pored navedenih, u Međunarodnom sporazumu za transport opasnog tereta u drumskom saobraćaju, Međunarodnom sporazumu za transport opasnog tereta u železničkom saobraćaju i Međunarodnom sporazumu za transport opasnog tereta u vodnom saobraćaju;
4. Izgradnju tehničke podrške za primenu zakona o prevozu opasnog tereta koju čine osposobljena i opremljena tela za ocenjivanje usaglašenosti primene drugih standarda kojima obiluju ova tri međunarodna sporazuma u realizaciji posebno važnog pravnog instituta, kodirana ambalaža, posuda pod pritiskom i cisterna.
Glavni cilj ovog zakona je da deluje preventivno na sve učesnike u transportnom lancu i smanji broj akcidenata koji se dešavaju u prevozu opasnih tereta.
Očekujem da će primedbe poslanika biti vrlo korektne, konstruktivne i da ćemo ih ugraditi u ovaj zakon. Hvala.
Moram da kažem da je meni u odnosu na druge ministre lakše utoliko što su tri bivša ministra ovde, tako da uvek mogu iz njihovih iskustava da naučim puno toga.
Naravno, zahvaljujem svim poslanicima koji su dali doprinos ovoj diskusiji. Samo kratko ću da komentarišem nekoliko stvari vezano za ovo što ste vi sada rekli.
Gospodin Savić je sada završio svoje izlaganje, ali je počeo sa jednom temom koja se uglavnom protezala kroz sve diskusije većine poslanika koji su bili kritički nastrojeni ka ovom zakonu. To je uprava, formiranje uprave.
Naravno da je teško kontrolisati prijeme ljudi u tim upravama, ali sam alergičan na agencije, zbog toga kada smo razgovarali o tome na koji način da vodimo kontrolu ovoga što smo sada radimo, jedini način pravi jeste da se u jednom ministarstvu nalazi taj organ koji treba da upravlja ovim zakonom o kojem mi sada ovde govorimo.
Pazite, deset ministarstava je učestvovalo u realizaciji, u pravljenju ovog zakona, od toga pet neposredno, policija, vojska, urbanizam, znači ekologija, poljoprivreda i infrastruktura. Dakle, preko 50 ljudi je učestvovalo u tome. To je trebalo sve postaviti tako da se ispune svi zahtevi i sve obaveze. Zbog toga je uprava ovako zamišljena.
Moram da kažem odmah, mislim da je to prof. Šami u svom izlaganju rekao, jeste 25 do 30 ljudi mi sada već vidimo da treba da rade na projektima, ali to su uglavnom ljudi koji danas odgovorno rade u svakom od ovih ministarstava na ovim temama o kojima sada ovde sada govorimo - u vojsci, u policiji, u infrastrukturi, ekologiji.
Dakle, neće to biti puko popunjavanje, barem ne do kada sam ministar, ovih radnih mesta, nego će to biti koncentracija ljudi koji taj posao rade na najbolji mogući način, naravno uz prijem nekih novih koji takođe taj posao bolje znaju da se ova materija stavi pod kontrolu.
Što se tiče novca, mislim da to nije sporno, o tome je takođe najviše govorio gospodin Savić, 80 miliona za početak, a verovatno ćemo uspeti da od novca koji je od kazni, mada ponavljam još jedanput, mislim da je tu gospodin Milivojević bio u pravu, vaša diskusija me je dirnula, preventiva je vrlo važna. Ova država ne želi da kažnjava svoje građane i da bi na njima pravila profit. Preventiva su ovi zakoni o kojima govorim.
Vratiću se još jedanput na Zakon o bezbednosti u saobraćaju. Imamo 150 manje poginulih do sada otkako primenjujemo novi Zakon o saobraćaju.
Gospodin Šami je bio, obzirom da mu je danas rođendan, čestitam rođendan, žao mi je što ga nema ovde, po mom mišljenju, vrlo oštar, ali bez potrebe. Predlažemo da sedne i da napiše sve te primedbe koje ima i dostavi amandmane ovoj grupi koja je radila jer smo do sada samo dobili 19 amandmana i do sada smo usvojili devet.
Molim gospodina Šamija, neću se osvrtati dalje na njegovu oštru diskusiju, da sve to što smatra da ne valja, da da i da to popravimo.
U inspirativnom nastupu Velimira Ilića, jednog od bivših ministara, potpuno je jasno rečeno, program i ove vlade je isti kao što je bio program prethodne Vlade, vezan za realizaciju projekata posebno saobraćajne ili da izdvojim železničke infrastrukture. Naravno da završetak projekata beogradskog železničkog čvora i obilaznice puta oko Beograda i svih gradova gde je planirano predstavlja osnovni preduslov i preventivu da se ono što se odnosi na transport ovih opasnih materija izmesti iz velikih gradskih aglomeracija.
Danas to nije tako, ali još jedna vest koja će verovatno i Velju da obraduje, nastavljamo pregovore sa ruskom stranom o kreditu za završetak radova na beogradskom železničkom čvoru i na pruzi Valjevo-Loznica i verujem da će već 1. marta radovi početi. To je preduslov da se i ove materije izbace van grada.
Što se tiče Miće Rogovića, mislim da je bio oštar, ali takođe predlažem da napiše amandmane, pa da vidimo šta smatrate da ne valja. Dajem vam reč da će ova grupa ljudi koja radi na tom projektu to sve uslišiti.
Radiša Ilić je rekao nekoliko stvari takođe vezanih za upravu.
Mihajlu Puriću se zahvaljujem na podršci koju je dao zakonu. Za gospodina Dušana Marića koji je ponovo, po drugi put otkako sam u Skupštini kritikovao, odmah danas dajem nalog mom pomoćniku, gospodinu Tomaševiću da ujutru ode u Krnjevo i da vidi šta je to tamo i da na licu mesta intervenišemo.
Moma Marković je dao nekoliko dobrih sugestija i mi ćemo to razmotriti. Mirko Čikiriz takođe. Zahvaljujem na podršci koju je dao zakonu.
Još jedanput moram da kažem da je ovaj zakon samo verifikacija međunarodnih sporazuma o transportu opasnih tereta u drumskom saobraćaju, o transportu opasnih tereta u železničkom saobraćaju i o transportu opasnog tereta na unutrašnjim plovnim putevima. Glavni cilj ovog zakona na delu je preventivno delovanje na sve učesnike u transportnom lancu i smanjiti broj incidenata koji se dešavaju u prevozu opasnog tereta.
Najlepše se zahvaljujem. Kao i uvek, puno sam naučio danas.
Kakav bih bio ministar da ne želim da odgovorim na pitanja koja su ovde poslanici postavili.
Opet se zahvaljujem poslanicima. Ovo je stvarno bilo vrlo iscrpno, studiozno pripremljeno. Samo, prvo, tri kratka odgovora na neke činjenice koje nisu tačne. Ne mogu da dozvolim da ipak odu.
Gospođo Tabaković, ugovor za Agenciju za letenje između Srbije i Crne Gore je potpisan 31.10.2003. godine. To sam vam rekao i prošli put, jer taj ugovor imam kod sebe. Na osnovu njega sam utvrdio šta su moja prava u toj agenciji. Na osnovu njega ne primam nijedan dinar.
Drugo, Goran Jovičić nije u Agenciji, kolega je malo pomešao, nema ga sada ovde. On je u Direktoratu. Treće, Agencija nikada, a to sam proverio, nije delila stanove. Nikada. To su kratki odgovori na ova pitanja, da ne bude zabune.
Ponovo ću da kažem, oko osnivanja je dosta pitanja bilo, vezano za osnivanje Direktorata. Potpuno je neosnovan predlog po kome Direktorat treba da bude organ uprave u sastavu Ministarstva. Upravo je osnivanje nezavisne Agencije, kojoj je povereno kao javno ovlašćenje, obavljanje poslova državne uprave u oblasti vazduhoplovstva i jasno razgraničenje nadležnosti između ministarstva nadležnog za poslove saobraćaja i te agencije jeste ono na čemu insistira Evropska komisija, ne Unija, to je posebna tema, Evropska komisija u oblasti vazduhoplova i saobraćaja.
Što se tiče finansiranja, to je drugo vrlo važno pitanje bilo, a posle ću se vratiti na upravni odbor vrlo kratko. Potpuno je transparentno i to sam rekao i prošli put, da Direktorat i Agencija za kontrolu letenja, pored prihoda koje ostvaruju za pružanje usluga, odnosno za obavljanje delatnosti koje im se stavljaju u nadležnost, pretežno se finansiraju od naknada za prelete u skladu sa međunarodnim obavezama.
Međunarodnim obavezama, gospođo Tabaković, koje je Republika Srbija preuzela kada je pristupila multilateralnom sporazumu o rutnim naknadama koje naplaćuje Eurokontrol, koji posluje kao institucija, a ne kao udruženje građana.
Napominjem da naknada za prelete nisu takse, već realni troškovi za pružene usluge koje odobrava i verifikuje Eurokontrol za sve zemlje u Evropi, koje su članice Eurokontrola. Ne znam možda neke nisu članice Eurokontrola.
Sredstva ostvarena od naknade za prelete se prema tim pravilima međunarodnog prava, koje su veoma striktne i čiji se utrošak po utvrđenim pravilima kontroliše, mogu koristiti isključivo za finansiranje poslovanja Agencije i Direktorata (zarade radnika, naknade, doprinosi i porezi, operativni troškovi, materijalni troškovi, trošenje amortizacije, investicije i članstvo u Eurokontrolu). To je zakon.
U ukupne prihode Agencije za kontrolu letenja ulaze i krediti koje su odobrile Evropska banka za obnovu i razvoj i Evropska investiciona banka. Krediti se koriste za modernizaciju i obnavljanje infrastrukture. Jedan od takvih kredita se sada upravo koristi za tu zgradu Agencije koja se radi na Aerodromu.
Svake godine u junu članice Eurokontrola predlažu troškovnu bazu (iznos koji planiraju za poslovanje kontrole letenja u narednoj godini). Od juna do oktobra traju usaglašavanja sa Eurokontrolom i avioprevoznicima kada se prikazuju planirani troškovi, kao i projekcije očekivanog broja različitih usluga koje će obaviti kontrola letenja.
Isto tako, proverava se ispravnost računovodstvene evidencije, vrednost imovine i opravdanost troškova. U novembru se usvaja troškovnik i troškovna baza za narednu godinu. Troškovi se redovno pravdaju Eurokontrolu, jer je budžet koji se odobrava namenski usmeren isključivo na unapred predviđene planirane troškove.
Ne možemo ta sredstva, verujte, pre tri dana sam ovo rekao, koristiti za neke druge svrhe, sem za ovo o čemu sam ovde čitao iz zakona i iz pravila Eurokontrola. Eurokontrol je jedna ozbiljna evropska organizacija i to tako i shvatam.
Što se tiče upravnog odbora i primedbi na upravni odbor, moram da vam kažem da mi uopšte nije stalo da budem član bilo kog upravnog odbora. Nikada u životu to nisam ni tražio, ali da ne bismo, da smo imali grupu stručnjaka, onda bismo morali redovno da idemo na sednice Vlade i da donosimo sve te akte. Zato smo i stavili pet ministara, četvrtinu Vlade da oni taj posao obavljaju. To je čak dobro. Predložiću, kao što sam vam i obećao, bez naknade. To ću da predložim na prvoj sednici.
Zakonom o javnim agencijama, u članu 14. stav 1, propisano je da su članovi upravnog odbora funkcioneri, u smislu zakona, kojim se uređuje sukob interesa pri vršenju javnih funkcija, u članu 28. stav 1. kaže – Zakonom o Agenciju za borbu protiv korupcije je propisano da funkcioner može da vrši samo jednu javnu funkciju, osim ako je zakonom i drugim propisima propisana obavezna da vrši javne funkcije. Kako su članovi odbra i Direktorata državni funkcioneri, koji su obavezani na članstvo u upravnom odboru zakonom, ne može biti reči ni o kakvom sukobu interesa.
Dosta komentara je bilo oko odita i inspekcija, da sad ne pričamo, svi znamo šta je odit, ali i inspekcijski nadzor. Inspekcijskim nadzorom se ispituje sprovođenje zakona i drugih propisa neposrednim uvidom u poslovanje i postupanje fizičkih i pravnih lica. Zavisno od rezultata rada, izriču propisane mere.
Inspekcija kao metoda bezbednosti nadzora otklanja opasnost po bezbednost, ali se ne dira u pravni položaj vazduhoplovnog objekta. Inspekcijski nadzor, za razliku od provere, nikada ne može da se okonča trajnim oduzimanjem pojedinačnog pravnog akta u kome vazduhoplovni objekat zasniva ovaj svoj rad.
U članu 235, koji je isto tako dosta kritikovan, propisano je da se protiv prvostepenih upravnih akata koje donosi Direktorat u upravnom postupku može izjaviti žalba i ministru nadležnom za poslove saobraćaja, što je u skladu sa članom 12. stav 1. Zakona o opštem upravnom postupku, kojim je propisano da protiv rešenja donesenog u prvom stepenu stranka ima pravo na žalbu.
Toliko komentara za ovo što smo danas ovde radili. Naravno, na kraju želim još jedanput da se zahvalim i da potvrdim ono što sam već rekao, od 299 amandmana Vlada je usvojila 84. Predložiću još neke i želim da vas podsetim da je ovaj zakon sistemskog karaktera i da je važan za dalji ekonomski, privredni i ukupan društveni napredak, a da njegovo donošenje ima strateški cilj u smislu ispunjavanja jednog od uslova za sticanje statusa kandidata za članstvo Srbije u EU.
Još jedanput, tvrdim da je bolje da imamo zakon nego da ga nemamo, a to ste i dokazali u dosadašnjem radu parlamenta. Još jedanput sam puno toga naučio ovde i zahvaljujem se svim poslanicima.
Poštovani predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, Predlogom zakona o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama obezbeđuje se potpuno usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa relativnim, sekundarnim izvorima prava, kao i velikim brojem rezolucija i konvencija usvojenih od strane Ekonomske komisije UN za Evropu, te protokola, preporuka i odluka Dunavske komisije i Međunarodne komisije za sliv reke Save.
Zakon sadrži dva dela, to smo videli, i osam poglavlja, sa ukupno 291 članom. U izradi Predloga zakona o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama učestvovale su i imale prilike da se izjasne sve zainteresovane strane, a posebno privredni subjekti koji učestvuju u unutrašnjem vodnom transportu.
Na Predlog zakona o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama dato je 45 amandmana, od toga je od strane Vlade Republike Srbije usvojeno ukupno devet. Dati amandmani nisu suštinske prirode, već usmereni na poboljšanje teksta i isti su prihvaćeni.
Danas u pauzi ove sednice prihvatili smo još tri amandmana, na član 8. stav 2. gospođe Vjerice Radete, na član 23. stav 2. Zorana Šamija i na član 54. stav 4. gospođe Radice Jocić. Dakle, Predlog zakona će pozitivno uticati na značajno povećanje nivoa poštovanja bezbedne plovidbe, a radom inspekcije bitno će se uticati na red, sigurnost i bezbednost plovnih puteva.
Primenom Predloga zakona postići će se dolazak na domaće tržište brodara čija flota ispunjava danas važeće standarde u pogledu tehničkih uslova koje brodovi moraju da ispune i omogućiće se dolazak lučkih operatera na tržište novih lučkih usluga. U celini, stvoriće se uslovi za razvoj rečne privrede.
Zahvaljujem se svim poslanicima na podršci. Hvala.
Samo da reagujem na ovo što je gospodin Ilić rekao. U obraćanju sam napisao ovo.
Što se mene tiče, apsolutno imate moju podršku. Važno je da zakon bude dobar. Napisao sam ovo i vadim isečak iz onoga što ću pročitati na kraju.
Vlada Republike Srbije je prihvatila 46 amandmana na Predlog zakona. Međutim, moram da naglasim da je prihvatanjem tih amandmana Vlada istovremeno prihvatila i 30 amandmana koje su u istovetnom tekstu podneli poslanici poslaničkih grupa Nova Srbija i SRS.
Još jedanput da kažem mom drugu Velji, naravno da su poslovi koji se rade na ovakav način i u Ministarstvu za infrastrukturu dugoročni. Samo su nastavak aktivnosti prethodnih ministarstava. Nikada kao ministar nisam stavio znak pitanja na ono što je rađeno pre mene, ali dobro je da zakon donesemo. Zato se zahvaljujem poslanicima Nove Srbije i SRS.
Poštovani poslanici, ne brinite, neću da se javljam po svakom amandmanu, samo moram da kažem nekoliko stvari gospođi Tabaković.
Naravno, da ovo što ste govorili do sada o statusu ta dva preduzeća, da ste potpuno u pravu. Upravo zbog toga i donosimo zakon i donećemo ga, da vam odmah kažem, i sa manjkavostima, ali ćemo ga doneti. Naravno da niste u pravu kada tvrdite o ovim zloupotrebama za koje kažete da stoje kod mene u fioci. Ni jedna jedina žalba ni primedba ne postoje u fiokama Ministarstva, u vezi sa ovim što ste sada govorili.
Naravno da ne govorite istinu kada kažete da gospođa Dragutinović, Ivica Dačić i ja nismo prihvatili i ni ne znamo kolike su nadoknade za rad u Direktoratu, a da je gospodin Šutanovac svoju nadoknadu ustupio ili dao u dobrotvorne svrhe.
Ako ništa drugo, to ste imali prilike u svim medijima da pročitate, i sa našim lepim slikama.
Dakle, Ivica Dačić, Diana Dragutinović i ja niti znamo kolike su nadoknade, niti ih primamo, i od prvog sastanka smo to tražili.
Naravno da ni u Agenciji za letenje ne primam ništa, jer sam takođe postavljen, kako vi kažete, po uredbama, a ne po zakonu. Naravno da i tamo ljudi koji rade, sem mene, primaju nadoknade i to je danas njihovo zakonsko pravo.
Podsećam, Agencija ima takvu strukturu da su tamo i ljudi iz Crne Gore. Dakle, Agencija za vazdušno letenje, za kontrolu vazdušnog saobraćaja ima i članove iz Crne Gore i članove iz Srbije. Još jednom podvlačim da od članova iz Srbije ne primam ništa. Prema tome, tu niste u pravu, ali dobro, ja se ne ljutim.
Druga stvar, kontrola Direktorata i Agencije u odnosu na ovo što ste rekli je potpuno javna i nema nikakvih tajni.
Što se tiče plata i ličnih dohodaka, spisak svih tih ljudi imate na sajtovima, ko god od poslanika želi da pita, ljudi će im reći kolike su im plate, apsolutno. Još jednom da raščistimo tu dilemu oko toga šta je i odakle se finansiraju te dve institucije.
Podsetio bih vas, obzirom da imam dosta godina, da je uvek i u onoj tamo Jugoslaviji postojala ta institucija, onda se zvala Savezna uprava za civilno letenje ili kako se zvala, ali postoji 50 godina. Ovo što ste rekli o Sloveniji naravno da nije tačno, Slovenci su pokušali ovo što vi kažete, ali nisu uspeli, pa su se vratili..
I Direktorat i Agencija su posebne organizacije. Toliko o ovome što ste govorili o konkretnim stvarima.
Samo da biste se informisali: ukupan budžet Agencije za vazdušno letenje, koja ima negde oko 800 radnika, nemojte me hvatati za reč, jeste negde je oko 80 miliona evra. Ukupan budžet Direktorata je negde oko sedam miliona evra. Sve je pod kontrolom i dostupno je javnosti u svakom momentu. Ono što tvrdim je da za dve godine mog mandata tamo do sada nisam našao nikakvu nepravilnost.
Što se tiče dokumenata o kojima govorite, do sada ste potpuno u pravu, i to je bilo tako. Nemam ništa protiv da Ustavni sud, kada donese odluku, sprovodi to na način kako Ustavni sud kaže, ali imam protiv da, kako me ponovo ne bi kritikovali za pet meseci od danas, ne donosimo zakon.
Ne radi se o tome da odluka postoji, radi se o tome da li je primamo ili ne primamo. O tome šta je bilo pre, ne govorim. Kažem da ovaj novac ne primamo i nećemo ga primati. To je suština za mene. A odluke da li postoje ili ne postoje...
Još jedna stvar, zaboravio sam da kažem odakle se finansira Agencija. Naravno, 95% sredstava ide iz sredstava Eurokontrol-a, a ostalo ide iz domaćih sredstava. To je tako. Dakle, još jedanput, mi novac ne primamo.
Da odgovorim odmah gospođici Jovanović i gospodinu Jojiću. Jeste, gospođice Nataša, usvojen je Master plan saobraćaja do 2027. godine. U delu koji se odnosi na aviosaobraćaj imate dva aerodroma koji su danas praktično međunarodni, a to su niški i beogradski, i pet primarnih aerodroma, među kojima su i Ponikve, i Lađevci, i Batajnica, a koji su vlasništvo vojske.
Tako da sada ide odgovor gospodinu Jojiću, tačno je da ima naoružanja, da ima u tim kaputirima oružja. Sve ono što ste rekli je tačno. Velika sredstva su potrebna za demontiranje svega toga, ali to moramo da uradimo. Vojska o tome vodi računa. Ne bih dalje komentarisao. Sigurno ćemo to uraditi.
Što se tiče Lađevaca, 9. septembra je Vlada donela odluku da uđe u realizaciju projekta izgradnje, odnosno pripremu aerodroma Lađevci za međunarodni saobraćaj. Odvojeno su negde oko dve milijarde preko budžeta za Vojsku i rok završetka tog posla je kraj 2011. godine.
Da ne ulazimo u špekulacije šta je bilo i kako je bilo i šta ko misli od ovih drugih institucija, naravno, ne od našeg poslanika, njemu se zahvaljujem na ovom pitanju.
Što se tiče bezbednosti JAT aviona, oni su maksimalno bezbedni. Država čini sve da oni ovakvi kakvi su izdrže. Naravno da špekulacija uvek ima, ali nikakav pritisak bilo koga na bilo koji način prema Vladi Republike Srbije neće dati rezultate, pa ni dotične kompanije o kojoj vi govorite ovde.
Što se tiče ostalih JAT aviona, vi znate, i sada ću da odgovorim na jedno pitanje, mislim da je kolega Hajdarević iz LDP-a postavio to pitanje oko kredita za JAT.
Država i Vlada Republike Srbije je jasna u stavu da JAT kao kompanija treba da izdrži još ovu godinu. Zbog toga smo im i dali svojevrsnu garanciju za tih 50 miliona kredita, da bi mogli da rešavaju svoje tekuće probleme.
Početkom iduće godine, ako se ne dogodi da, ne volim da koristim taj termin, ali ne mogu da se setim sada nekog boljeg termina, ne prodamo JAT ili ne nađemo strateškog partnera, onda da država donese odluku šta sa JAT dalje.
Moj lični stav je da Srbija treba da ima avio kompaniju i na tome bih se zadržao, ne bih išao dalje. Svi avioni JAT i sve letelice JAT danas su osposobljene maksimalno. Saradnja između JAT i tehnike JAT je besprekorna.
Komitetom za bezbednost saobraćaja rukovodi inženjer Miljković, koji sedi sa moje leve strane, drugi od mene. Ima dnevne operativne zadatke da prati to. Očekujem da ćemo danas dobiti izveštaj od francuskog inspektorata u vezi toga šta je i zbog čega je JAT avion vraćen.
Sada ovo što ste mi rekli, tražim danas da se naknada za mene ukine. Hvala.
Predložiću Savetu da ukine nadoknade, a tvrdim da Savet ima takav sastav, još jedanput, gospodina Šutanovca, druga Ivicu Dačića, gospođu Dianu Dragutinović i mene, da drži stvari pod kontrolom. Ovo čega se plaši gospođa Tabaković, toga sigurno neće biti.
Da li ste zadovoljni sada? Još niste? Žao mi je, moraćemo više da razgovaramo.
Zahvaljujem gospodinu Markoviću na ovim informacijama koje mi je dao. Probaću još u toku dana, mada mislim, to sam jedanput rekao, da postoje već tako moderna sredstva iz kojih svako od poslanika i svako od građana zemlje može da vidi i naše karte kao ministara šta imamo, šta nemamo, kao i plate svih ljudi koji rade i u mom sektoru.
U sektoru infrastrukture ima 25 preduzeća, naravno, od Železnice, preko putne privrede, do Eurokontrolovih agencija itd. Prema tome, meni je malo neukusno da o tome govorim, ali ću se potruditi, što se tiče plata, da tu famu razbijemo.
Što se tiče mojih saradnika, nisam pitao, kada sam postavljen na ovo mesto, nikoga kojoj stranci pripada, niti ko mu je žena. To me za sada ne interesuje. Ljudi koji rade u ovih 25 preduzeća, a tu je i pet ovih letača, o kojima govorim, za koje sam smatrao da će biti najkomplikovanija saradnja sa njima, do sada su se pokazali kao vrlo korektni i dobri saradnici.
Za mene je to bitno i presudno. Neki od njih su postavljeni u mom mandatu na predloge, kako vi to dobro znate. Nisam čovek koji je pravio feudalizaciju vlasti u ovoj zemlji, to sam zatekao, ali od svih njih tražim da izvršavaju zadatke onako kako po zakonu to treba da rade.
Verujte mi, ovih pet letačkih preduzeća, o kojima sad govorim ovde, naravno, tu je JAT kao najteža organizacija sa problemima koje ima, tu je i JAT tehnika, agencija, direktorat i tu je Aerodrom Beograd, za sada funkcionišu vrlo dobro. Želim da pohvalim i mog prvog saradnika, sedi s moje leve strane, inženjer Miljković, koji kao državni sekretar vodi taj resor.
Prema tome, dozvolite mi da o svojim saradnicima govorim i da ih kritikujem, a sve podatke koji nisu dobri, molim vas, dajte meni i ja ću reagovati.
Naravno, ne interesuje me ono što je bilo pre deset ili petnaest godina, mene interesuje kako te institucije danas rade. Molim da u tom delu imate za mene razumevanja.
Što se tiče primedbi koje su govorene, ovde imam pet strana, zato sam i tražio, nisam smatrao da treba sad vas da zamaram, verujem, gospodinu Markoviću odgovora da sa mnom komunicira, ali ima trista amandmana, to nisam očekivao, ali to je dobro. Zakon će biti dobar.
Imam na pet-šest strana odgovore na ova bitna pitanja o kojima ste govorili sad, gospodine Markoviću, to ću vam dati, da sad ne čitam ovde i da se ne pravim važan. Naravno, mnoga od tih pitanja i ja ne razumem i nisam znao, sad ih znam. Dobićete odgovor i o načinu finansiranja ove dve organizacije o kojima ste govorili i o nekim drugim pitanjima koje ste postavljali.
U pravu ste. Na sajtu se nalaze lični dohoci, odnosno plate Agencije za kontrolu, ali se ne nalaze plate Direktorata. U toku pauze dobićete plate o kojima ste sad govorili.        PREDSEDAVAJUĆI: Na član 14. amandman je podnela grupa od 21 poslanika poslaničke grupe Napred Srbijo. Reč ima Veroljub Arsić.
Još jedanput, mada sam dva puta rekao, čini mi se da nisam bio jasan. Pročitaću šta sam napisao da vam dam po pitanju ovih amandmana Vlade. Tačno je da je Vlada podnela 41 amandman na Predlog zakona o vazdušnom saobraćaju, obzirom da je bila dužna da uzme u obzir pristigle komentare eksperata Evropske komisije na pripremljen tekst, koji su pristigli tek nakon što je Vlada usvojila Predlog zakona. To je bilo u septembru.
Tek kada su došli ti predlozi iz EU, bilo je neophodno da se njihovo ugrađivanje u tekst Predloga zakona izvrši upravo putem amandmana, dakle, ovo što smo sada uradili, što je Vlada i učinila. To je suština zbog čega smo to tako, nema nikakve druge manipulacije.
Gospodinu Sreti Periću da kažem da ćemo još jedanput da pogledamo u pauzi ova vaša dva amandmana 17. i 20. Da skinem sa dnevnog reda plate. Gospodine Momo, na sajtu ipak stoji – direktor Direktorata 415.280 dinara i zamenik 381.238 dinara. Za Agenciju za letenje imate sve na sajtu, da ne pričamo o tome.
Oko nabavke zgrade, da ne čitam sada i to, Agencija je zgradu kupila 2006. godine po ugovoru 40402408 itd, da ne čitam sve. To sve stoji ovde, daću vam je kasnije.