Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Milutin Mrkonjić

Milutin Mrkonjić

Socijalistička partija Srbije

Govori

Dobro ste rekli. Razmislićemo do sutra, zbog toga što je to u nadležnosti Direkcije železnica. Proveriću sa njima i ako ne budem bio ubeđen da će oni to da urade, uradićemo mi sigurno. Potpuno se slažem sa vama. Hvala.
To mi stvarno mnogo znači.
Pošto je gospođa Donka objasnila ceo ovaj amandman, samo nekoliko stvari da pojasnimo.
Dakle, u sastavu Vlade kao organa vlasti postoji direkcija i odgovornost je predsednika Vlade. Postoji Agencija, takođe. I unutar ministarstava postoje uprave. Za uprave su nadležna ministarstva.
Direkcija, ne znam zašto je to Velimir Ilić objašnjavao, verovatno je on tada bio umesto mene, odnosno nisam bio tu, ali Direkcija za vode ukinuta. Jednostavno kao uprava je ona ušla u Ministarstvo i sada "Plov put", to se tako zove, iste poslove radi unutar ministarstva. Procenili smo da je to jednostavnije, bolje i brže za realizaciju poslova koje "Plov put" radi. Inače je vrlo dobra i organizovana organizacija od 100 ljudi, stručnjaka itd.
Agencije imaju svoje upravne organe. Dakle, uprave koje se biraju, znate već kako to ide, kadrovska komisija ih bira, a direktori se biraju na konkursima. Direkcije koje su u sastavu, koje su pod kabinetom predsednika Vlade, takođe idu na konkurse. Ovaj direktor direkcije je izabran pre par godina i on je išao na konkurs.
Još samo jedna informacija, vidim da i mediji to ne razumeju. Nekoliko puta sam čitao u medijima i mene su napali da sam pomoćnike primao kako hoću. Ne. Trenutno pomoćnike primamo na radna mesta, a svi oni idu na konkurse takođe. Dakle, niko u ministarstvima neće biti od tih vrhunskih činovnika koji neće proći proveru konkursa. Samo toliko da znamo kada o tim stvarima razgovaramo. Hvala najlepše.
Direkcija za železnicu kao regulatorno telo u Hrvatskoj, mislim da smo to prošli put govorili, čak postoje dve takve direkcije. Sve smo to stavili tri zadatka koje ona ima smo stavili u jednu direkciju. To je ranije bila zajednica jugoslovenskih železnica, a sada je to Direkcija za železnicu. Nema, ona ima 35 do 40 radnika. Uvek ih je imala i neće ih imati više. Prema tome, ona je regulatorno telo, sa jasnim ciljevima i znacima koje treba da radi. To smo govorili i prošli put i to precizira zakon. Hvala najlepše.
Isto sam to rekao i malopre, direktor se bira po konkursu na pet godina.
Prihvaćeno.
Zahvaljujem, gospodinu Kenanu. On je potpuno u pravu. Predlažem da se taj rok koji smo dali od 24 meseca skrati, ali barem na šest meseci. Zašto?
Moje iskustvo, vi znate da sam ja čovek koji brže reaguje od drugih ljudi, kaže da u Vladi jedan dokument, evo daću primer, oba dokumenta vezana za Javno preduzeće Putevi Srbije i a.d. Železnice su sada danas usaglašena na Vladi. To znači da su sva ministarstva dala saglasnost. To traje četiri meseca, nažalost. Uz sve napore, verujte mi, to traje četiri meseca. Sada smo doneli osnivačka akta i od tog momenta mogu da se broje datumi kada ćemo izabrati nadzorne organe, upravne odbore i generalne direktore. Zato molim da se rok za ova akta o kojima ste govorili sada sa 24 skrati na šest meseci. Trudiću se…
(Zoran Anđelković, s mesta: Kako tehnički?)
Lepo. Sve zavisi od rada ministarstva.
(Zoran Anđelković, s mesta: Nema amandmana.)
To su interna dokumenta u ministarstvima. Ona dokumenta koja idu na usaglašavanje, e tu su muke velike. Tu mora često da bude intervencija i predsednika Vlade i potpredsednika Vlade. Molim da to bude šest meseci. Prihvata se vaš amandman i shvatite da je to dobro. Hvala.
Prihvatamo amandman od tri meseca.
Pošto pretpostavljam da je ovo moja završna reč, prvo da se zahvalim svi poslanicima na stvarno izvanrednoj saradnji. Opet podvlačim, kad god dođem ovde, uvek toga puno naučim, bez obzira što spadam, sem mojih kolega iz PUPS, u najstarije u ovoj Skupštini ovde.
Podsećam gospodina Srđana Milivojevića, pošto zna kako smo radili, kad god ste tražili nešto u Kruševcu, jeste li išli sa mnom, jel bilo završeno? Da li je bilo problema? Bilo je. Jesu li rešeni? Jesu. Najmanje sada birokratija administracije može da nas spreči. To ću pokušati sada, u ovom mandatu ili na kraju, nije važno, da ispunim. Prema tome, nemojte sumnjati u mene, gospodine Milivojeviću. Hvala najlepše.
Zahvaljujem poslaniku Milićeviću na ovom pitanju. Što se zakona tiče nemam komentara jer je on to potpuno dobro komentarisao. Ali, pošto je juče nekoliko puta bilo postavljeno pitanje nesporazuma oko projekata koji će se graditi iz ruskog kredita da objasnim, vrlo kratko.
Vlada Republike Srbije u bivšem mandatu već je imala slično iskustvo. Za Koridor 10 putni i železnički sve evropske banke, dakle, Evropska banka za obnovu i razvoj, Evropska investiciona banka i Svetska banka su zainteresovane, a najpovoljniji krediti su tu. Tako smo i obezbedili sredstva za putne Koridore 10. Sada je ista situacija i sa železničkim Koridorom 10. Mi već razgovaramo o tome da se te banke uključe u realizaciju tih projekata, to su projekti od evropskog značaja, sve ostalo je da kažem, bez uvrede od lokalnog karaktera ili regionalnog karaktera. Beograd, pa Čačak, recimo, najopterećenija deonica naših puteva danas nema podršku ovih banaka evropskih i svetskih, ali mi smo se opredelili za to da idemo u komercijalne kredite država, odnosno preduzeća. Tako da je prvi projekat bio kineski most, drugi projekat je bio ruski kredite, treći projekat je bio češki kredit itd.
Zašto? Prvi razlog je upravo taj da obezbeđujemo sredstva za projekte po približno istim uslovima kao što daju ove dve evropske banke i Svetska banka. Naravno, nismo svuda postigli isti nivo kamata ali tu smo jer je naš cilj bio da ovo što drug Milićević kaže da zaposlimo naša preduzeća. To je prvi uslov. Drugi uslov je bio što u komercijalnim pregovorima sa državama možemo postići veće učešće naših preduzeća jer tenderi koji se raspisiju po uzorima Evropske i Svetske banke su vrlo rigorozni. To moram da kažem, nažalost, naša preduzeća bar u ovoj prvoj fazi na Koridoru 10, putnom, nisu uspela da ispune te uslove i samo možda na jednoj ili dve deonice su naša preduzeća izašla u prvi plan. Da se to ne bi desilo sa železnicom mi smo ušli u ovaj projekat o kome sada govorimo.
Dakle, komercijalni krediti država stvaraju uslove da razgovaramo o većem učešću naših preduzeća i na sva tri, četiri ova kredita, od kinskog mosta pa do ruskog kredita, mi smo postigli da naša preduzeća učestvuju do 50% u realizaciji tih poslova. Druga stvar, koja je vrlo važna, Svetska banke i evropske banke ne učestvuju u projektima koji su već započeti. Nažalost, što kaže drug Dačić – ja nisam ovde da govorim samo lepe stvari. Pošto sam dugo u ovom poslu i naravno nosim odgovornost, puno projekata smo započeli, a nismo iz završili i tu su vrlo teška uključivanja ovih banaka. Komercijalne banke imaju veću fleksibilnost uključivanjem u takve projekte. Jedan od takvih projekata je projekat pruga Valjevo-Loznica koja je počela da se gradi i urađeno je 30 do 40% te pruge i sada treba da se nastave radovi. Beogradski čvor, takođe koji je baš na Koridoru i vrlo važan objekat, ali je više rađen nego što bi trebalo i svetske i evropske banke neće da uđu u taj projekat. Dakle, moramo tražiti komercijalne kredite i upravo to je rezultat ovog ruskog kredita, on nam tu šansu pruža.
Još jedna vrlo važna stvar kada govorimo o ruskom kreditu, od prilike polovina sredstava, da me ne držite baš za reč u ciframa, možemo i o tome da razgovaramo ako neko ima poseban interes, više od polovine tih sredstava ide na opremu. Ruska oprema je dobra prati sve trendove svetske opreme, videli ste i ruske vozove i to je ono što je povoljno. Dakle, građevinski deo posla radila bi naša preduzeća, oprema bi bila ruska. Zbog toga i danas razgovaramo jer konkretno za prugu Valjevo-Loznica imamo kompletnu projektnu dokumentaciju. Za prugu na Koridoru 10 od Beograda ka Novom Sadu nemamo kompletnu projektnu dokumentaciju i zato ću se zalagati do kraja, a kraj će biti za dve nedelje kada se bude potpisivao ugovor sa ruskim železnicama da i Valjevo i Loznica ostanu u tom projektu, pa da vidimo ako budemo stigli da završimo projekte na Koridoru 10 u određenom vremenu mi ćemo raditi i taj posao, ako ne, sigurno pruga Valjevo-Loznica koji je u drugom prioritetu neće ostati van ovoga o čemu ja sada govorim. Hvala najlepše.
Zahvaljujem se gospodinu Laziću, jer je on u sali, a ova dva poslanika prethodno nisu tu, Milan Lapčević i Stefan Zankov. Naravno, i njihova analiza zakona je po mom mišljenju dobra i prava. Gospoda Milan Lapčević i Stefan Zankov su dali amandmane, ali, nažalost, gospodine Laziću, ovo što ste sjajno elaborirali, međutim, niste dali nijedan amandman. Zašto? To što pričate i napišete. Evo, dajem vam reč da ćemo sve to da pogledamo i da ćemo većinu prihvatiti. Sjajno ste elaborirali sve ovo što ste sada rekli. Za mene, moram da kažem, a da se ostali poslanici ne naljute, vi ste osveženje, ali to napišite. Boža Đelić je moj drug, on je tu i dajte preko njega odmah danas da to uvrstimo u ovaj naš ovde program. Hvala najlepše.
Što se tiče mladog kolege, on zna moj stav od pre četiri godine, prema tome, može da vam kaže odmah, da se okrene i da vam kaže, nisam ga promenio, ja sam u tim stvarima vrlo krut i teško menjam te stavove, ali naravno, stvar je političkih odluka struktura koje vladaju, pa o tome ne govorim.
Dakle, gospodin Pejčić je, prvo da pohvalim Igora Bečića koji je podržao odredbe zakona, ali vi ste lepo analizirali i potpuno ste u pravu u nekim stvarima, a u nekima možda i niste. Većina vaših amandmana već je zagolicala moje saradnike i verovatno ćemo da ih i prihvatimo, možda ne sve, ali neke.
Što se tiče "Železnice", naravno znamo svi u kakvom je stanju "Železnica", naravno, i to sam juče nekoliko puta rekao, već 30 godina Evropa radi ovako kako mi radimo. Ja sam najmanje čovek koji nešto radi zbog ulaska u EU, ja radim ono što smatram da treba, da je dobro za "Železnicu". Dakle, dobro je da se odvoji infrastruktura od saobraćaja, dobro je da se vide cene i u infrastrukturi i u saobraćaju i dobro je da "Železnica" počne da koristi resurse koje ima i vi ste to lepo definisali.
Šta nije dobro? Nije dobra organizacija "Železnice", naravno. Kroz razne faze smo prolazili u prethodnih 20 godina, od toga da su potpuno decentralizovane "Železnice", pa do maksimalne centralizacije. Ali, "Železnica" je živ sistem, ona živi i država bez železnice ne može. Nigde u svetu, to moram da kažem, ako neko ima neki nov podatak, moji saradnici koji su daleko bliži svetu nego ja, kažu - "Železnica" nije pozitivna u profitabilnom smislu. Delovi "Železnice", teretni transport, da, putnički saobraćaj nigde. Dakle, država mora da subveniše barem taj deo saobraćaja koji se odnosi na putnički deo saobraćaja i to je suština.
Kada govorimo o infrastrukturi, ja moram da podsetim da smo prošle godine baš zbog toga što sam želeo da pokažem da nije sve samo u novim prugama, mi provukli nekoliko vozova iz Slovenije za Istambul preko naših granica u vremenu koje je dozvoljeno, kao da je infrastruktura izvanredna. Znači, nije samo u tome problem, "Železnica" ima subjektivne probleme koji je opterećuju, disciplina, red, itd. Mi smo uspeli da na granicama objedinimo sve službe, da preko Hrvatske i preko Dimitrovgrada vozovi prođu bez zadržavanja i da stignu na odredište u rekordnim vremenima za ove uslove sada.
Dakle, ja znam da nije problem samo u infrastrukturi, zakon to ne može da reši. Problem je ono što je u odnosu na "Železnici" prema poslu. Dakle, "Železnica", ona stara koju ja pamtim, vi je ne pamtite, vi ste mladi ljudi, je bila nešto što je bila disciplina skoro kao vojska, ona takva treba da bude i danas.
Zbog toga, ulaganje u "Železnicu" danas, vratiće se višestruko. Naravno, organizovano ulaganje u "Železnicu", ne ad hok. Mi sve nažalost radimo ad hok, od Vlade do Vlade, to ne valja. Ako se opredelimo danas, vi ste pomenuli plan. Mi imamo master plan do 2027. godine. Sva dokumenta imamo, samo treba sa ovim zakonom koji stvara preduslove da i u zemlji izorganizujemo kako valja, samo treba na tom pravcu da radimo.
Na kraju, "Predejane" koji su, obično ne želim da govorim o temi koja nije na dnevnom redu, ali vas poštujem i zbog toga kažem, "Predejane" su sve rešene pre mog postavljenja za ministra. Postoje komisije, postoje organi koji rade posao, bez obzira što ja imam veliko iskustvo i što sam građevinski inženjer punih 40 godina, ali odluke o tome kuda će ići trase Koridora su donete pre mog dolaska na mesto ministra.
Pokušao sam i nekoliko puta sam bio, za "Predejane" sam emotivno vezan. Sada neću govoriti o tome. Uopšte me nemojte ubeđivati koliko je to značajno za taj kraj ili mog druga Žiku, ali neke odluke su donete ranije i samo mogu da se menjaju upravo u organima i komisijama koje tu rade, znači, nadležna je državna komisija. Rekao sam nekoliko puta ljudima dole – dajte predloge državnoj komisiji, neka ona donosi odluke. Ministri, ni Oliver Dulić, ni ja nismo u stanju bilo šta da menjamo, kao ni sada gospodin Velja Ilić.
Prema tome, ako se u tom smislu bude delovalo, biću uvek prema toj poziciji. Koliko šta košta, to je stvar stručnjaka, ali sigurno je da "Predejane" ne bi trebalo ostaviti van tokova Koridora 10. Ono što je naš interes, nije taj, ali šta molim?
Molim da ubedite građane da autoput i pruga tih evropskih karakteristika ne mogu da prođu kroz naše domove i kroz naše kuće. Ne može, moraju da idu malo dalje, jer su to velike brzine. Vezaćemo Preljane i Džep i ostala mesta dole nekim drugim putićima. U tom delu vas molim da pomognete i nama, ministrima u Vladi, pa i svim tim našim projektima delujući tako na građane.
Ima svuda zahteva. Gde god smo stali, uzeću Pirot za primer, stali smo dve godine i sada kasnimo, naravno zbog mene, zbog mene se kasni svuda. Vidite koje kritike trpim. Nažalost gde god se promene trase i gde uđemo u novi proces odlučivanja, od idejnih projekata, glavnih projekata, prostornih planova onda su to strašni problemi. Zato molim da u tom delu imam razumevanje barem vas poslanika. Do sada sam ga imao i da u tom delu i podržite mene kao ministra i Vladu Republike Srbije. Hvala gospodine Pejčiću.
Izvinjavam se. Stvarno sam zaboravio da dam odgovor na to pitanje.
U narednoj rundi pregovora za koju očekujem da će biti tokom iduće nedelje biće i pitanje saobraćaja. Tada ćemo znati i iskoristiću priliku da vas obavestim i lično o tome šta smo se dogovorili. Hvala.
Ne bih komentarisao diskusiju gospodina Milivojevića koja je bila neozbiljna, neodgovorna, tendenciozna, pomalo šarmantna za kafanu, ali ne za Skupštinu, da nije bilo prve teme koju je nametnuo i u kojoj je rekao sve ono što nije istina.
Dakle, prvi put jedan događaj na železnici, od kako sam ja ministar, za pet godina je odrađen na najbolji mogući način po zakonu. Lično sam rukovodio ekipom ljudi koji su vodili posao. Naravno, gospodine Milivojeviću ne odgovara što nije moglo da bude insinuacija i laži njihovih medija, ali to neće biti nikada više i to je suština. Na licu mesta su do juče, kada je dat izveštaj, bili svi potrebni ljudi i stručnjaci, neka proveri to, može proveriti u SUP. O svim ljudima je vođeno računa, železnica je bila maksimalno angažovana na tom planu, inspektori iz mog ministarstva i pomoćnici i svi moji saradnici bili su celo vreme u toku. Znači, samo nismo dozvolili da idu dezinformacije koje odgovaraju u ovom trenutku, recimo, gospodine Milivojeviću, u javnost i to ne valja.
Sad, ako mi dozvoli predsednik, idem na šarmantni deo diskusije.
Gospodine Milivojeviću, vi ste i meni juče držali predavanje, ali sam u vreme bivše vlade, pre šest meseci, bio vaš najbolji ministar, što sada tako brzo, ja imam 80 godina, menjate mišljenja? Što ne kažete – jeste, možda nas je Dačić prevario pa je prešao u drugu stranu ili Mrka, sad volim i dalje Mrku, ali nije moj. Što to ne kažete? To od vas očekujem, kao od ozbiljnog čoveka sa kojim sam šetao po Kruševcu i po Stopanjama, otvarali rundele, i dalje radimo te puteve i onaj put koji nismo završili, i taj radimo, do kuće nije bitno koga, jer to je bila moja obaveza. Samo tu ste me razočarali. Znate me kao čoveka i nije fer da se tako ponašate prema meni. Hvala.
Hajde da krenemo od ovoga što je sada gospodin Marković rekao. Tačno je da gospodin Atlagić nema tačne podatke, ali ne bih hteo da ova diskusija, koja je bila veoma plodna, bude obeležena time. Gospodin Marković je bio generalni direktor četiri godine. Nikada nismo bili na ručku o kome vi govorite. Pokazuje veliko poštovanje prema Vladi Republike Srbije. Njegov veliki doprinos je, pre svega, u stabilizaciji tih odnosa unutar Železnice. Nijedan štrajk nije bio za te četiri godine. Sem toga, njegov doprinos afirmaciji same Železnice i, posebno, ruskog kredita je ogroman. Toliko samo o gospodinu Markoviću.
Gospodin Antić je lepo govorio i ne bih komentarisao. On će dati podršku zakonu. Gospođa Ljubica Mrdaković, takođe, nije tu. Gospođa Marija me je prijatno iznenadila, takođe. Sve što ste rekli u vezi zakona želim da pohvalim i da kažem da jedan takav poslanik treba da učestvuje u ovakvim raspravama.
Na kraju, Enes, tako je. Pre 35 godina sam radio prvi idejni projekat za prugu Raška – Novi Pazar. On je stalno ulazio u sve programe budućih poslova vezanih za železnicu. Sada će ponovo ući i moji saradnici su ga već uključili. Jeste, gospodin Rasim Ljajić i ja smo već razgovarali, puno košta, pa ćemo da vidimo kako ćemo to da iznivelišemo. Sigurno je da je to važan krak i sigurno da u ovom mandatu Vlade moramo da završimo projektnu dokumentaciju i da pripremimo taj projekat za realizaciju.
Na kraju, zahvaljujem, kao i obično, svim poslanicima. Kao obično, naučio sam puno toga i ovoga puta. Molim, ako još imate vremena za amandmane, izvolite. Amandmani će biti, verovatno, u toku iduće nedelje. Hvala.
(Marko Atlagić, s mesta: Samo jedna rečenica.)
Poštovani gospodine predsedniče, poštovano predsedništvo, poštovane dame i gospodo narodni poslanici, uvek osećam izuzetno zadovoljstvo i veliku odgovornost i spremnost da sve ono što vi kao narodni poslanici smatrate da je korisno i potrebno upotrebiti u dokumentima o kojima danas govorimo iz oblasti saobraćaja prihvatim sa posebnim zadovoljstvom.
Još jedanput podvlačim, uvek iz ovog visokog Doma odlazim naučen za nešto novo. Puno ljudi ovde dosta toga zna o saobraćaju i zbog toga se unapred zahvaljujem na sugestijama koje ćete izneti. Ukratko ću obrazložiti sva tri predloga dokumenta.
Prvi je Predlog zakona o železnici. Osnovni ciljevi ovog zakona su: poboljšanje efikasnosti železničkog sistema Republike Srbije, njegovo integrisanje u tržište transportnih usluga i integracija srpske železnice u železnički sistem EU.
Usvajanjem ovog predloga zakona izvršiće se harmonizacija nacionalnog zakonodavstva sa propisima EU, što predstavlja ključni prioritet u okviru procesa pristupanja EU i implementirajući evropske propise vezane za oblast železničkog saobraćaja.
Predlogom zakona o železnici detaljnije se razrađuje odnos između države i njenih organa i železničkih privrednih društava kao njihove nadležnosti, obaveze i uslove koje moraju ispunjavati železnička privredna društva radi obavljanja delatnosti za koje su osnovana.
Regulisano je razdvajanje železničkog sistema na deo koji se odnosi na upravljanje železničkom infrastrukturom, organizovanje i regulisanje saobraćaja upravljačke infrastrukture i na deo koji se odnosi na prevoz u putničkom i teretnom saobraćaju, železnički prevoznik i na njihovo poslovanje, što podrazumeva njihovo posebno finansiranje.
Predviđeno je stvaranje uslova za pojavu više železničkih prevoznika, što treba da dovede do pojave konkurencije i povećanja kvaliteta prevoza, kao i liberalizacije železničkog tržišta.
Takođe, predviđeno je od strane Narodne skupštine Republike Srbije donošenje petogodišnjeg nacionalnog programa železničke infrastrukture na predlog Vlade Republike Srbije, kojim se utvrđuje stanje postojeće infrastrukture, planovi izgradnje, rekonstrukcije i održavanje infrastrukture, određuju se zadaci, njihov opseg, dinamika, realizacija i prioriteti, visina i izvori finansijskih sredstava potrebnih za realizaciju nacionalnog programa, čime se definišu obaveze upravljača infrastrukture, koji svoje godišnje planove mora uskladiti sa nacionalnim programom.
Predlogom zakona o železnici preciznije su definisane odredbe koje su definisane za obavezu javnog prevoza, čije su usluge potrebne i primenjuju se u zemljama EU, a iz razloga opšteg ekonomskog interesa trenutno se ne mogu pružiti na komercijalnoj osnovi. Svrha odredbi koje se odnose na obavezu javnog prevoza jeste da propišu postupanje državnih organa, organa AP i organa lokalne smaouprave, sa jedne strane, kao i železničkih prevoznika, sa druge strane, u oblasti javnog prevoza putnika, a u cilju obezbeđenja pružanja usluga od opšteg interesa, koje su između ostalog kvalitetnije ili sa nižim cenama nego one koje bi bile moguće isključivo na osnovu delovanja tržišnih zakona.
Posebna pažnja je posvećena uređivanju kombinovanog transporta, kod koga se veći deo prevoznog puta obavlja železnicom, a koji je uprkos svom značaju i potencijalima u velikoj meri zanemaren u važećem Zakonu o železnici.
Takođe, ovim zakonom predviđena je mogućnost stimulacije kombinovanog transporta. Ovim zakonom su i preciznije definisane nadležnosti i poslovi Direkcije za železnicu, koja prema evropskim propisima i stnadardima treba da predstavlja telo za licenciranje, regulatorno telo i telo za bezbednost.
Predlog zakona o železnici daje osnov za početnu fazu procesa restrukturiranja železničkog sistema u Republici Srbiji. U toku su aktivnosti na restrukturiranju Železnica Srbije i, prema planovima Ministarstva saobraćaja, predviđeno je da buduću organizacionu strukturu čine četiri zavisna privredna društva u okviru grupe društava, kao: društvo za obaljanje delatnosti upravljanja javnom železničkom infrastrukturom, društvo za obaljanje delatnosti javnog prevoza putnika u železničkom saobraćaju i održavanje železničkih voznih sredstava u toj vrsti prevoza, društvo za obavljanje delatnosti javnog prevoza robe u železničkom saobraćaju i održavanje železničkih vozova, voznih sredstava u toj vrsti prevoza i društvo za obavljanje delatnosti upravljanja nepokretnostima i drugom imovinom Železnica Srbije. Na taj način organizacija i funkcionisanje zavisnih društava bi bila u skladu sa mestom nastanka prihoda, a postojala bi i finansijska i poslovna samostalnost po segmentima.
Proces reformi i investicione aktivnosti koje je Vlada Republike Srbije preduzela moraju se odvijati sinhronizovano, jer će samo tako dati očekivane efekte.
Drugi dokument je Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Kipar o saradnji u oblasti pomorskog transporta. Znam da će pitanje poslanika verovatno biti zašto Srbija sa Kiprom? Zato što je Kipar zemlja koja je četvrta po broju brodova na svetu, a ovim sporazumom naši pomorci dobijaju šansu da se preko Kipra uključe i da rade na tim brodovima.
Dakle, Republika Srbija i Republika Kipar nemaju zaključen sporazum o saradnji u pomorskom transportu. Pomorski transport se obavlja u skladu sa međunarodnim konvencijama u oblasti pomorstva koje su obe države ratifikovale. Zaključivanje sporazuma o saradnji u pomorskom transportu između Republike Srbije i Republike Kipar predstavlja novi konkretan doprinos za stvaranje povoljnijih uslova za dalje unapređenje bilateralne ekonomske saradnje između dve države.
Sporazumu se daje na važnosti pomorskom transportu, posebno imajući u vidu da Republika Srbija nakon razdruživanja Državne zajednice Srbije i Crne Gore ostala bez mora, a da se ostala kao sukcesor u svim međunarodnim konvencijama u oblasti pomorstva koje je ratifikovala bivša država. Obzirom da je pomorski transport jedan od elemenata u prevozu i snabdevanju robom tržišta Republike Srbije i imajući u vidu privredne i ekonomske vrednosti pomorskog transporta u odnosu na druge vidove transporta, postoji potreba za njegovim jačanjem i saradnje u ovoj oblasti sa Republikom Kipar.
Treći dokument je Predlog zakona o potvrđivanju Strazburške konvencije o ograničenju odgovornosti u unutrašnjoj plovidbi. Institut ograničenja odgovornosti brodovlasnika, odnosno brodara jedan je od osnovnih principa odgovornosti u pomorskom pravu i pravu unutrašnje plovidbe i jedna od najvažnijih karakteristika ove grane prava. U pomorskom pravu brodovlasniku je oduvek bilo dozvoljeno da svoju odgovornost ograniči na vrednost pomorske imovine koja je involvirana u nastaloj katastrofi. U unutrašnjoj plovidbi bilo je pokušaja da se ovo pitanje uredi putem međudržavnih instrumenata. Nacrt jednog instrumenta sačinjen od strane ekonomske komisije EU za Evropu, međutim isti nikad nije stupio na snagu.
Sa druge strane, na reci Rajni usvojena je pod okriljem Centralne komisije za plovidbu Rajnom tzv. Strazburška konvencija o ograničenju odgovornosti vlasnika brodova unutrašnje plovidbe iz 1988. godine. Države ugovornice ove konvencije isključivo su Rajnske približne države i to: Nemačka, Holandija, Švajcarska i Luksemburg.
Kako nakon 1976. godine nije bilo drugog pokušaja da se donese odgovarajući međunarodni pravni instrument kojim bi se ovaj institut u unutrašnjoj plovidbi jedinstveno uredio na čitavom evropskom kontinentu Centralna komisija za plovidbu Rajnom pokrenula je inicijativu za usvajanje izmena i dopuna Strazburške konvencije kojom bi priprema iste proširila na evropski nivo. Nakon usaglašavanja finalnog teksta od strane radne grupe eksperata zakazana je i održana diplomatska konferencija u Strazburu u periodu od 25. do 27. septembra, na kojoj je usvojen tekst Strazburške konvencije o ograničenju odgovornosti unutrašnjoj plovidbi i potpisana završna diplomatska konvencija.
Imajući u vidu da je Republika Srbija učesnik na diplomatskoj konferenciji kao da je i potpisala završni akt diplomatske konvencije pokrenut je postupak potvrđivanja učesnika konferencije usvajanje zakona o potvrđivanju. Najlepše hvala.