Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Milanka Jevtović Vukojičić

Milanka Jevtović Vukojičić

Srpska napredna stranka

Govori

Zahvaljujem.

U potpunosti se slažem sa diskusijom svoje koleginice Vesne Rakonjac, odnosno sa činjenicom da predloženi amandman apsolutno ne treba prihvatiti.

Naravno, ono što je gotovo zapanjujuće, to je obrazloženje ovog amandmana gde na jedan krajnje populistički, krajnje demagoški, ali i krajnje netačan i zbilja neistinit način pokušava se obratiti građanima.

Na svu sreću, građani znaju ko je odgovaran, ko na valjan i odgovoran način prilazi i demografskim problemima i problemima koji se tiču pitanja zaštite porodice, posebno pitanjima zaštite socijalno ugroženih porodica. Nadam se da su i građani shvatili da je ovo obično bacanje prašine u oči.

Sem što je ova Vlada prvi put na jedan sistematičan i sistemski način prišla demografskom pitanju formiranjem ministarstva koje se bavi demografskim pitanjima, a o čemu je koleginica Rakonjac već dovoljno govorila, ja moram da kažem da ova Vlada na vrlo odgovoran način prilazi pitanjima koja se odnose porodicama, jer u okviru Ministarstva za rad, boračka i socijalna pitanja postoji sektor za brigu o porodici i socijalnu zaštitu.

Ova Vlada je u martu mesecu 2017. godine sa jedinicama lokalne samouprave potpisala 123 ugovora i dala namenska sredstva upravo za jačanje, odnosno za socijalnu zaštitu u sektoru koji je namenjen i za porodice. Taj iznos sredstava je 701 milion dinara i on je u odnosu na 2016. godinu, kada je iznosio 400 miliona dinara, znatno veći.

Prema tome, predloženi amandman ne treba prihvatiti, a njegovo obrazloženje nema nikakvo utemeljenje u realnosti. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.

Uvaženi predsedavajući, poštovani ministri sa saradnicima, kolege poslanici i poslanice, pred nama je danas set sporazuma iz različitih segmenata društva, ali ono što je značajno je da svi ovi sporazumi doprinose uspostavljanju dobre saradnje, dobrih bilateralnih odnosa između Republike Srbije i drugih država. Ali, ovi sporazumi i te kako utiču na ekonomski rast i razvoj u različitim segmentima, npr, u segmentu odbrane naše zemlje, zatim u segmentu saobraćaja, kako železničkog, tako vazdušnog i drumskog saobraćaja, ali pred nama su danas sporazumi koji se odnose i na prošlost. Države koje se sa dužnom pažnjom ne odnose prema svojoj prošlosti, nemaju ni svoju sadašnjost, a nemaju ni svoju budućnost.

Ova Vlada se na krajnje odgovoran način odnosi prema svojoj prošlosti, prema onima koji su svoje živote dali za slobodu Srbije, koji su svoje živote kao borci izgubili na drugim ratištima, ili kao borci ili kao ratni zarobljenici. Zato najpre želim da pozdravim sporazum koji je Vlada Republike Srbije potpisala sa Vladom Češke Republike, a koji se odnosi na zaštitu ratnih grobova i vojnih memorijala. Naravno da ovaj sporazum se zasniva na načelima međunarodnog humanitarnog prava, na načelima Ženevske konvencije o zaštiti žrtava rata iz 1949. godine, ali ono što posebno želim da istaknem, to je način saradnje koji je predviđen ovim sporazumom. Naime, svi oni borci koji su poginuli u preko 40 zemalja u Evropi imaju pravo da ne budu bezimeni, imaju pravo da imaju svoje ime i prezime. Upravo ovim sporazumom, kao način saradnje između Republike Srbije i Republike Češke, propisano je da će se uspostaviti popis svih srpskih žrtava i svih čeških žrtava. Vrlo je važno da znamo i da se s dužnom pažnjom odnosimo prema imenu i prezimenu svih onih koji su svoje živote dali za slobodu i čast Srbije.

Ono što takođe želim da kažem to je da ovim sporazumom, da ne bi ostao samo mrtvo slovo na papiru, predviđeno i formiranje zajedničke komisije koja će i te kako voditi računa o implementaciji ovog sporazuma. Da se ova Vlada odgovorno odnosi prema svojoj prošlosti i svojim žrtvama govori i taj podatak što je budžetom za 2017. godinu na razdelu 28 Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja, a na programskoj aktivnosti boračke i invalidske zaštite predviđena su novčana sredstva upravo za očuvanje ratnih spomenika i memorijalnih centara, a za 2017. godinu, naravno, budžetom će takođe biti predviđena sredstva i dalje za 2018. godinu.

Ono što takođe želim da istaknem kao vrlo značajan sporazum, to je Sporazum o vojno-tehničkoj saradnji između Vlade Republike Srbije i Vlade Belorusije. Zašto želim da istaknem ovaj sporazum? Zato što je saradnja u oblasti odbrane i te kako značajna sa vojnog aspekta, ali i sa aspekta ekonomskog razvoja naše zemlje. Zašto? Zato što je ovim sporazumom predviđena i vojno-tehnička saradnja u naoružanju i vojnoj opremi, ali i vojno-tehnička saradnja što se tiče modernizacije onih preduzeća koja se bave naoružanjem i vojnom opremom. Znamo da je namenska industrija i te kako značajan pokretač ekonomskog razvoja Republike Srbije i ulaganjem u namensku industriju u stvari direktno se utiče na bruto društvenog proizvoda i na ekonomski napredak Srbije.

Takođe, ovaj sporazum značajan je i sa aspekta razmene stručnjaka i usavršavanja stručnjaka, kako iz Republike Srbije tako i iz Belorusije, prenos znanja, prenos iskustva. Sa aspekta iskustvenog, naučno-tehničkog znanja i sa aspekta sprovođenja zajedničkih projekata između Republike Srbije i Belorusije ovaj projekat je značajan, naravno, i svi drugi sporazumi iz oblasti saobraćaja. Saobraćaj i te kako može da utiče na privredni rast i ekonomski razvoj Republike Srbije. Svi sporazumi koji se odnose kako na vazdušni, tako i na drumski saobraćaj, ali i nacionalni program za železničku infrastrukturu i te kako imaju značaj za ekonomski napredak zemlje.

U danu glasanje glasaćemo za sve predložene sporazume. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.

Poštovana predsednice Narodne skupštine, uvaženi ministri sa saradnicima, poštovani građani Republike Srbije, kolege poslanici i poslanice, u svom govoru osvrnuću se na jedan zakon, to je Zakon o izmenama i dopunama Zakona o sudijama, koji je podneo šef poslaničke grupe i narodni poslanik, gospodin Aleksandar Martinović, zato što mislim da juče i danas od strane opozicionih poslanika ni jedna suštinska primedba nije izneta, u stvari jedina primedba koja je izneta odnosi se na to što je šef poslaničke grupe i narodni poslanik, Aleksandar Martinović, u skladu sa zakonom i Poslovnikom, radio svoj posao, odnosno predložio Vladi, a Vlada Narodnoj skupštini Zakon o izmenama i dopunama Zakona o sudijama.

Tako radi šef poslaničke grupe SNS, i rad i odgovornost narodnih poslanika, to je ono što je prioritetno, kako za SNS, tako i za njene koalicione partnere. Naravno da su ovo izmene i dopune Zakona, nisu velike, ali su suštinski vrlo značajne i tiču se same biti Zakona o sudijama. Zašto su jako važne i zašto su jako značajne? Zato što je dužnost narodnih poslanika da prati i kontroliše implementaciju donetih zakona u Narodnoj skupštini.

Narodni poslanik, gospodin Aleksandar Martinović primetio je, i zato je predložio izmene i dopune Zakona, da je dosadašnja primena Zakona o sudijama, ima neke nepreciznosti koje treba jasnije definisati, a sve polazeći od Ustava, od člana 143. stav 4. koji definiše Vrhovni kasacioni sud, kao najviši sud u Srbiji. Iz tog razloga, nije logično da predsednici Vrhovnog kasacionog suda, s obzirom na složenost njihovog izbora i neodgovornost koju imaju, imaju isti mandatni period kao predsednici drugih sudova.

Iz tog razloga predloženo je skraćenje mandata predsednika drugih sudija na četiri godine, uz mogućnost, naravno, da oni budu izabrani još jednom na mandatni period od četiri godine, ali to će, naravno, isključivo, zavisiti od efikasnosti rukovođenja pravosudnom institucijom, odnosno od efikasnosti njihovoj kao predsednika sudova.

Ove izmene dopune i dopune Zakona, itekako su značajne i sa aspekta ostvarivanja prava građana koje je, inače, garantovano Ustavom i to prava građana na pravično suđenje, što i predviđa član 32 Ustava.

Moram da kažem da je Vlada Republike Srbije, na čelu sa Aleksandrom Vučićem, i resorno Ministarstvo pravde u prethodnom periodu donelo niz zakonskih rešenja čija je implementacija otpočela i koji, itekako, utiču i na pravnu sigurnost građana, ali i na poboljšanje sudijske funkcije, odnosno na poboljšanje pravosuđa uopšte.

Napomenuću samo neke od tih zakona, to je Zakon o javnim beležnicima, odnosno notarima, na koji je Republika Srbija čekala čitavih 70 godina i doneti su u mandatu Vlade Aleksandra Vučića. Takođe, moram da istaknem i Zakon o izvršenju i obezbeđenju čija je primena počela 01. jula 2016. godine, i zahvaljujući čijoj primeni, odnosno zahvaljujući implementaciji ovog Zakona, imamo za 900.000 manje ranije rešenih izvršnih predmeta. Prema tome, na taj način, sudovi su, itekako, rasterećeni, a rasterećenje sudova znači zakazivanje češćeg suđenja, veća dostupnost pravde građanima, mogućnost da se češće zakazuju suđenja i da građani u razumnom roku ostvare svoja prava pred sudom.

Moram da istaknem i finansijski ugovor koji se odnosi na izgradnju pravosudnih institucija, odnosno na izgradnju objekata pravosudnih institucija, a pre svega tiče se objekta Palate Pravde, površine 25.000 m2, radi se o jednoj od najvećih investicija u Republici Srbiji. Moram da pohvalim, takođe, i rekonstrukciju u Katanićevoj ulici, tj. Vojno-tehničkog instituta, gde su već počeli sa radom Drugi osnovni sud, Drugo osnovno javno tužilaštvo, Republičko javno tužilaštvo, Državno veće tužilaca, a i neki sudovi iz Palate Pravde su prebačeni. Ukupna površina tog prostora je 14.000 m2.

Takođe, moram da istaknem da je Vlada sve ove godine 2013, 2014, 2015 godine, itekako, dala značaj na unapređenju, odnosno na izgradnji pravosudnih objekata i to širom Srbije, ne samo u Beogradu. Krajem prošle godine počela je izgradnja Prekršajnog suda u Požarevcu, u februaru ove godine počela je izgradnja Prekršajnog suda u Pančevu, 2016. godine, posle 20 godina, sazidana je prva zgrada u Raški i to je upravo zgrada za potrebe Prekršajnog suda.

Moram da napomenem da je ovim projektom, odnosno budžetom, da su predviđena sredstva od milion i 300 hiljada evra za završetak radova Prekršajnog suda u Užicu. Uz Prekršajni sud u Užicu radi se na izgradnji i Privrednog suda.

Naravno, SNS u Danu za glasanje, podržaće sve iznete predloge.
Zahvaljujem.
Uvažena predsednice Narodne skupštine, poštovani ministre sa saradnicima, kolege poslanici i poslanice, poštovani građani Srbije.
Pred nama se već drugi dan nalaze zakoni čija su osnova finansije, ali naravno i ovi drugi zakoni su povezani sa finansijskim zakonom. Ono što na samom početku moram da kažem to je da je u toku prethodnog dana zasedanja Narodne skupštine od jednog dela opozicije izneto dosta manipulacije, dosta neznanja, dosta površnosti, a pokazano je da zakoni koji su predloženi nisu ni čitani.
Pre svega, moram da ukažem na primedbe koje smo čuli prethodnih dana, a odnosio se na izmene i dopune Zakona o porezu za dodatu vrednost i o ukidanju PDV-a na opremu i hranu za bebe. Moram, radi građana Srbije, da kažem, da povraćaj PDV-a na opremu i hranu za bebe, vršiće se na isti način kao do sada, sve do usvaja Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom. Tada će ova mera finansijske podrške porodici sa decom preci iz sfere poreskog sistema u sferu socijalne politike i socijalno-zaštitne uloge države, gde ona stvarno i pripada i vršiće se kroz jednokratnu isplatu, kao nadoknada za opremu i hranu za bebe.
Takođe, da se pribegavalo manipulaciji, netačnom prikazivanju zakona od jednog dela opozicije govori i član 14 stav 2 pomenutog Zakona, koji jasno i precizno precizira ovo što sam sada iznela. Pokušalo se sa manipulacijom jednog dela opozicije, da je pitanje para i pitanje materijalnih davanja porodice u direktnoj uzročno-posledičnoj vezi sa natalitetom, odnosno sa smanjenjem nataliteta u našoj zemlji.
Naravno da su mere ekonomske podrške itekako značajne za porodice sa decom i za porodice koje planiraju rađanje, odnosno povećanje nataliteta, ali svakako to nije jedina mera i nije u direktnoj uzročno-posledično vezi sa natalitetom. Da je tako, onda bi zemlje Zapadne Evrope i Skandinavske zemlje, imale visok prirodni priraštaj, što svakako nije tačno, jer su to ekonomski bogate zemlje. Iz ekonomskog bogatstva imaju, itekako, razvijenu socijalnu i socijalno-zaštitnu ulogu njihovih država.
Da to nije tako, takođe pokazuju i podaci iz zadnjeg popisa stanovništva, kao i podaci o stopi prirodnog priraštaja u pojedinim krajevima Republike Srbije.
Mere koje se preduzimaju u cilju podsticanja nataliteta jednake su i u Tutinu, jednake su i u Subotici, jednake su i u Priboju. Ali, stepen prirodnog priraštaja je itekako različit. Samo u sedam opština u Republici Srbiji beleži se pozitivna stopa prirodnog priraštaja. Tu je, pre svega, na prvom mestu opština Tutin sa stopom prirodnog priraštaja od 7,8%.
Da ova Vlada na odgovoran način prilazi problemu nataliteta, koji je bremenit i nasleđen još od 2002. godine, pokazuje i to da je u okviru Vlade formirano ministarstvo koje će se baviti pitanjem demografije i pitanjem nataliteta, ali naravno na jedan sveobuhvatan i na jedan način koji u svakom slučaju treba da doprinese povećanju prirodnog priraštaja. Za ovu Vladu pitanje ekonomskog oporavka, ali i pitanje ekonomskog nataliteta je jedno od prioritetnih pitanja.
Takođe, moram da napomenem da je mali broj narodnih poslanika govorio o smanjenju stope doprinosa poreza na drvene brikete i pelet i to sa 20% na 10%. Zašto to pominjem? Zato što ova poreska mera, odnosno smanjenje PDV itekako može biti značajna za ruralna područja, za zapošljavanje u tim ruralnim područjima, ali i za one opštine kao što su Priboj, Prijepolje, Nova Varoš, koje pripadaju tim brdsko planinskim područjima i gde naravno ima i ogrevnog drveta i drvenih briketa i peleta, i to jeste jedan od načina obezbeđenja sigurnog energetskog izvora.
Takođe, moram da se napomenem da je ova Vlada itekako vodila računa o pravnoj sigurnosti poreskih obveznika i to pre svega kroz uvođenje nadležnosti drugostepenog organa u rešavanju postupaka koji se odnose na poresko-upravne poslove.
Do sada je po žalbi poreskog obveznika rešavao drugostepeni poreski organ. Upravo u cilju usaglašavanja ovog zakona sa Zakonom o opštem upravnom postupku, a u cilju povećanja pravne sigurnosti, predvidivosti i jednakog postupanja u istim pravnim stvarima, drugostepeni poreski organ Poreske uprave biće Ministarstvo finansija, čime će se svakako obezbediti efikasnije postupanje, a takođe će se obezbediti i kontrolna funkcija prvostepenih organa Poreske uprave.
Svi ovi zakoni jesu usmereni na poboljšanje kvaliteta života naših građana, jesu u interesu građana i SNS u danu za glasanje će ih podržati. Zahvaljujem.
Poštovani predsedavajući, uvažena ministarka sa saradnicima, kolege poslanici i poslanice, pred nama je danas set zakona iz nadležnosti Ministarstva građevine, saobraćaja i infrastrukture i moram da kažem da svi zakoni imaju jednu zajedničku karakteristiku, a to je da doprinose ekonomskom napretku i razvoju naše zemlje i da unapređuju kvalitet života stanovnika Republike Srbije. To svakako jesu razlozi zbog kojih će SNS u danu za glasanje podržati ove zakone.
Moram da istaknem da ova Vlada odgovorno prilazi svim problemima i svim aspektima razvoja i napretka naše zemlje i zahvaljujući, naravno, tom odgovornom pristupu i odgovornom donošenju, kako pravnog okvira, tako i odgovornoj implementaciji donetih zakona, mi smo napredovali na listi Svetske banke, i to sa 91. mesta na 54. mesto tokom 2015. godine, a tokom 2016. godine, takođe, smo napredovali i nalazimo se na 47. mestu. Svakako da su zakoni koji su doneti upravo iz nadležnosti vašeg ministarstva, pre svega, što se tiče izdavanja elektronskih građevinskih dozvola, doprineli da Svetska banka ceni da u našoj zemlji postoji povoljna investiciona klima koja se tiče i privlačenja i stranih investitora i naravno investitora iz naše zemlje.
Ono na šta sam htela da ukažem, a što se danas negde provuklo kao opaska to je da Zakon o stanovanju i održavanju stambenih zgrada urušava ljudska prava. Ja moram naprosto da kažem da to apsolutno nije tačno. Zakon o stanovanju i održavanju zgrada u stvari na najbolji način u sebi implementira, pre svega, Ustav Republike Srbije, zatim Zakon o međunarodnom paktu, ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, smernice i preporuke kada su u pitanju lica za koje je neophodno izvršiti raseljavanje, kao i druge preporuke Saveta Evropske komisije.
Takođe, moram da istaknem da član 78, koji je danas spomenut, precizno i jasno odnosi se na iseljavanje lica koji su suprotno Zakonu o planiranju i izgradnji i na tuđem zemljištu izgradili svoje stambene objekte, ali bez obzira na to, upravo u članovima zakona od 78. pa do 88, na detaljan i precizan način reguliše se zaštita ljudskih prava, poštujući pre svega princip zakonitosti, poštujući pre svega princip zaštite dostojanstva tih lica, poštujući princip stepena zaštite socijalne ugroženosti tih lica, poštujući princip međusobne saradnje.
Moram da istaknem da poštujući ljudska prava u ovim zakonskim odredbama, predviđena je puna participacija lica za koje je predviđeno iseljavanje, i to počev od onog ranog javnog uvida u plan iseljavanja, gde je sem lica koja se iseljavaju neophodno prisustvo i organa socijalne zaštite da bi se tim licima pružila puna podrška.
Takođe, ovaj zakon, a poštujući upravo ljudska prava, predviđa i pravo na pružanje besplatne pravne zaštite, kao i pružanje drugih prava i socijalne i zdravstvene, jedan uopšte multisektorski pristup i, pre svega, pravo na očuvanje porodice, što znači da članovi jedne porodice, jednog domaćinstva ne mogu se razdvajati prilikom preseljenja ukoliko oni to ne žele. Svakako, ovo su napredni zakoni, ovo su reformski zakoni, ovo su inovativni zakoni i nema dileme da ćemo ih podržati. Zahvaljujem.
Hvala.
Poštovani predsedavajući, uvaženi ministre sa saradnicima, kolege poslanici i poslanice, kao što su već moje kolege iznele, pred nama se danas nalaze tri vrlo važna zakona, dva iz oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, i to Zakon o poljoprivredi i ruralnom razvoju i Zakon o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, a treći zakon odnosi se na izmene i dopune Zakona o vodi.
Sva ova tri zakona su od izuzetnog značaja i za sva tri zakona u danu za glasanje SNS naravno glasaće za njih.
Da ova Vlada na odgovoran način prilazi poljoprivredi pokazuje upravo svojim budžetom. Budžetom Republike Srbije za 2017. godinu planirano je da se za poljoprivredu izdvoji oko 8,7% više, što u novcu iznosi oko 3,3 milijarde više sredstava za poljoprivredu i poljoprivredne aktivnosti.
Zašto se izdvaja više sredstava? Zato što poljoprivreda predstavlja itekako značajnu granu privrede i zato što poljoprivreda u ukupnom BDP-u učestvuje sa 10%.
Ono što bih želela da istaknem, to je da je prvi zakon koji se odnosi na razvoj poljoprivrede i ruralnog razvoja u stvari zakon koji predstavlja jedan pravni okvir za povlačenje sredstava iz predpristupnih fondova, a ta sredstva iznose 175 miliona evra i oni će se, naravno, povlačiti u tranšama.
Zašto je značajno donošenje ovog zakona? Zato što će povlačenjem ovih sredstava svakako biti unapređen kvalitet poljoprivredne proizvodnje, biće unapređena konkurentnost poljoprivrednih proizvoda, biće unapređen kvalitet životne sredine i biće unapređena kompletna poljoprivredna proizvodnja kao vrlo značajna grana napretka ekonomije i uopšte ekonomskog napretka Srbije.
Ono što želim da naglasim jeste da se ovim zakonom, sem definisanja jasnih procedura, i to onih procedura od podnošenja zahteva, odnosno do podnošenja projekta, na precizan i jasan način definiše i nadležnost Uprave za agrarna plaćanja kroz donošenje rešenja, ali takođe definiše se i žalbeni postupak, kao i postupak koji u slučaju donošenja rešenja može se pokrenuti pred Upravnim sudom.
Takođe, ovaj zakon je značajan što uvodi tri vrlo značajna mehanizma i tri vrlo značajna alata, a koja predstavljaju osnovu stvari i relevantne podatke, a to su podaci koji se odnose na računovodstvene podatke, podaci koji se odnose na tržišne cene i podaci koji se odnose na zemljišne katastarske parcele. Zašto je to važno? Zato što adekvatna poljoprivredna proizvodnja i uopšte agrarna politika jedne zemlje može samo da se planira i prati ako ima adekvatnu analitiku, odnosno ako ima adekvatnu bazu podataka i kako bi na uspešan način mogla da planira i prati agrarnu politiku.
Što se tiče drugog zakona, a tiče se podsticaja, htela bih posebno da istaknem jedan elemenat zato što on obuhvata nekoliko segmenata, razvoj i napredak našeg društva, a to su podsticaji koji se odnose na unapređenje kvaliteta života u ruralnim sredinama i ti podsticaji su značajni i sa demografskog i sa socijalnog i sa ekonomskog aspekta.
Sa ovim ću završiti. Svakako da nema dileme da ovo jesu zakoni koji u fokus stavljaju poljoprivredna gazdinstva, poljoprivredne proizvođače, da su oni usmereni ka napretku i razvoju poljoprivrede, da poljoprivreda, kako je premijer Aleksandar Vučić istakao, jeste imperativ našeg razvoja i napretka i u danu za glasanje podržaćemo sva tri predloga zakona. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.
Amandman naravno ne treba prihvatiti pre svega iz razloga što se amandmanom traži da se iz razdela 28, koji se odnosi na Ministarstvo rada, zapošljavanja, boračka i socijalna pitanja, a tiče se prihoda i ti prihodi potiču od transfera lokalnih samouprava u iznosu od četiri milijarde 966 miliona 611 hiljada, prebaci na drugu aproprijaciju. To pokazuje svo licemerje i politikanstvo tobožnje brige koje su juče čitav dan predstavnici opozicije iznosili za najsiromašnije i najugroženije građane Republike Srbije i tobožnju brigu za decu koja navodno po njihovim rečima nemaju obrok.
Moram da istaknem da su ova sredstva u stvari sredstva lokalnih samouprava koja su po Zakonu o socijalnoj zaštiti nadležne da u svojim budžetima projektuju i sredstva za pomoć najugroženijim stanovnicima svoje opštine.
Predlagači ovih amandmana hteli bi da jednokratne novčane pomoći u lokalnim samoupravama nemaju lica koja se nađu u stanju socijalne potrebe, znači da to pravo nemaju samohrane majke, da to pravo nemaju lica žrtve porodičnog nasilja, da to pravo nemaju deca u dnevnim boravcima za decu sa poteškoćama u razvoju, da to pravo nemaju korisnici novčane socijalne pomoći kada je neophodno izvršiti isplatu pogrebnih troškova, da to pravo nemaju ugrožena socijalno-materijalna lica kojih je neophodno opremiti radi smeštaja u ustanovu socijalne zaštite itd.
Amandman je sa tog aspekta potpuno neprihvatljiv jer se on odnosi na transfere lokalnih samouprava i na ono što je po Zakonu o socijalnoj zaštiti utvrđeno. Zahvaljujem.
Zahvaljujem uvaženi predsedavajući.
Poštovana ministarka sa saradnicima, kolege poslanici i poslanice, poštovani građani Srbije, pred nama je danas na dnevnom redu, u stvari pred nama su danas na dnevnom redu dva zakona iz oblasti saobraćaja, i to jedan zakon iz oblasti vodnog saobraćaja i jedan zakon iz oblasti vazdušnog saobraćaja.
Saobraćaj, inače, kao privredna grana, itekako je značajan sa aspekta poboljšanja kvaliteta života građana Srbije, sa aspekta povećanja zapošljavanja, a naravno značajan je i sa aspekta pregovora koje vodimo sa EU, a tiče se Poglavlja 14, odnosno poglavlja koje se odnosi na transportnu politiku.
Najpre moram da pohvalim da vrednost jednog zakona meri se i po tome koliko je on uvremenjen u realnosti. Prvi zakon koji se odnosi na izmene i dopune Zakona o plovidbi lukama na unutrašnjim vodama značajan je sa tog aspekta što je u kratkom vremenskom periodu su uočeni nedostaci i naravno i najbolji zakon ako nije sprovodljiv u praksi on postaje mrtvo slovo na papiru.
U tom smislu ove izmene i dopune Zakona itekako su značajne jer zakon treba u stvari da odgovara životnim uslovima i realnosti. Ovaj zakon značajan je zato što prvi put uvodi tržišnu konkurenciju o jasnim i transparentnim uslovima i to kroz korišćenje Zakona o javnim nabavkama, odnosno kroz korišćenje raspisivanja tendera za ona visoko specijalizovana privredna društva koja su se specijalizovala upravo za obavljanje izgradnje hidrotehničkih objekata, ali i za poslove drugih hidrotehničkih i bagerskih radova.
Iz tog razloga i iz razloga podsticanja tržišne konkurencije ove izmene i dopune zakona su značajne. Takođe, izmene i dopune ovog zakona značajne su i sa aspekta bezbednosti i sigurnosti kako luka, tako i privrednih brodarskih društava, a koji se odnosi na angažovanje licenciranih privrednih subjekata za poslove privatnog obezbeđenja.
Ove izmene zakona su značajne i sa aspekta usaglašavanja ovog zakona sa zakonima koji su u međuvremenu doneti, a to su Zakon o privatnom obezbeđenju, Zakon o istraživanju nesreća u vazdušnom, železničkom i vodnom saobraćaju, kao i Zakon o prekršajima kada se tiče raspon izrečenih prekršaja koji se izmenama i dopunama ovog zakona takođe predviđaju.
Ovaj zakon takođe je značajan iz razloga što su izmene i dopune rađene i na osnovu uporednih zakonodavstava zemalja susednih koje imaju iskustva u čarterovanju i to su pre svega zakoni Republike Crne Gore, Republike Hrvatske, Bugarske i Rumunije, a odredbe zakona se u stvari odnose na smanjivanje sive ekonomije i na strogo poštovanje poreskih propisa pre svega u smislu registrovanja jahti u jedinstveni registar plovila na teritoriji Republike Srbije i naravno plaćanja poreza na ostvareni prihod, kao i plaćanja poreza na zarade lica koja su angažovana kao članovi posade.
Takođe, izmene i dopune ovog zakona značajne su i sa aspekta preduzimanja hitnih mera zaštite kada su u pitanju plovidbene nezgode, a to je obaveza brodarskih privrednih društava koja su dužna da donesu plan hitnih mera zaštite kako žrtava tako i njihovih porodica, a koje se odnose na smeštaj, prevoz i medicinske usluge žrtvama, a što je naravno u skladu sa Zakonom o sprečavanju nesreća u vazdušnom, železničkom i vodnom saobraćaju. Moram da istaknem i velike zasluge nadležnog Ministarstva za građevinu, saobraćaj i infrastrukturu kada je u pitanju donošenje strateškog dokumenta za razvoj vodnog saobraćaja na desetogodišnji period, ali i na donošenje akcionog plana na petogodišnji period gde je precizirano povećanje obima vodnog saobraćaja za 30%, gde je takođe precizirano obnavljanje flote i strogo poštovanje ekoloških standarda.
Moram da navedem da je strategijom predviđen razvoj kontejnerskog saobraćaja koji je vrlo važan za razvoj vodnog saobraćaja, ali i koji je vrlo važan sa aspekta naše robe, izvoza naše robe jer je vodni saobraćaj cenovno najjeftiniji i naša roba automatski postaje konkurentna na tržištu EU.
Takođe želim da istaknem da su za kontejnerski saobraćaj već obezbeđeni rečni informacioni sistem, da se samo u sektoru saobraćaja rade projekti koji su vredni četiri milijarde evra, da je itekako mnogo uloženo i u infrastrukturu i poboljšanju svih drugih infrastrukturnih objekata, počev od puteva, železnica itd.
Srpska napredna stranka u danu za glasanje podržaće oba predloga zakona. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.
Poštovani predsedavajući, uvaženi ministre sa saradnicima, poštovane kolege narodni poslanici, poštovani studenti, ono što nema dileme to je da će SNS u danu za glasanje podržati izmene i dopune Zakona o visokom obrazovanju.
Moje kolege iz SNS danas u velikom broju govorile su o izmenama i dopunama zakona, a ja ću se fokusirati samo na one elemente, odnosno na one argumente zbog kojih smatram da je i te kako neophodno podržati ove izmene i dopune zakona.
Prvi argument zbog koga treba podržati izmene i dopune zakona je taj što je u fokusu ovog zakona stavljen interes studenata da završe svoje započete studije po ranije započetom programu za jednu školsku godinu, odnosno u naredne dve godine ukoliko studiraju na studijama medicinskih nauka.
Drugi razlog zbog kojeg treba podržati ovaj zakon to je da izmene i dopune ovog zakona ni na koji način neće uticati na kvalitet vaspitno-obrazovnog rada u visokoškolskim institucijama.
Treći razlog zbog kojeg treba podržati ovaj zakon je da on ni na koji način ne iziskuje dodatna materijalna sredstava iz budžeta RS jer svima nam je jasno da ovi studenti kojima se produžava rok za završetak studija u stvari su samofinansirajući studenti.
Jedan od razloga zbog kojih treba podržati ovaj zakon je i ekonomski aspekt iz razloga što visokoobrazovani ljudi i te kako doprinose društveno ekonomskom razvoju zemlje, odnosno društveno ekonomskom razvoju Srbije i privrednom rastu.
Zajedno sa poboljšanjem društveno ekonomskog položaja u našem društvu sigurno da će procenat obuhvata ljudi koji su završili visoke škole doprineti i smanjenju siromaštva pa iz tog razloga ovaj zakon je značajan i sa socijalnog aspekta.
Takođe moram da naglasim da tokom izrade izmena i dopuna ovog zakona pokazali ste visoku odgovornost u smislu izglađivanja jednog partnerskog odnosa sa svim relevantnim institucijama, a naravno i sa studentima.
Nadam se da ćete vi svojim iskustvenim znanjem doprineti reformi celokupnog našeg obrazovanja jer svakako obrazovanju treba pristupiti na jedan sistemski način u svim njegovim segmentima, počev od predškolskog pa do visokog obrazovanja. Zahvaljujem.
Poštovani predsedavajući, uvaženi ministre sa saradnicima, kolege poslanici i poslanice, poštovani građani Srbije, pred nama je danas Predlog zakona o izmenama i dopunama Sporazuma koji je potpisan između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Azerbejdžan i moj kolega Kovačević, koji je pričao pre mene, upravo je istakao da je ovaj sporazum potpisan 2. februara 2012. godine. Znači, taj sporazum je potpisala vlada koja je tada bila na vlasti.

Međutim, SNS i njen premijer Aleksandar Vučić je odgovorna, sprovodi odgovornu državnu politiku i u tom smislu na odgovoran način preuzima obaveze i kontinuitet koji se tiče preuzetih obaveza i potpisanih međunarodnih sporazuma. To je uostalom obaveza odgovornih državnika i obaveza Republike Srbije.

Šta je suština ovog sporazuma, odnosno izmena i dopuna sporazuma? Suština je u tome što su predlogom sporazuma odobrena sredstva od 300 miliona evra za izgradnju autoputa na deonici Ljig-Boljkovci, Boljkovci-Takovo, Takovo-Preljina.

Ukupno povučena sredstva sada su 79,5%, da bi se pomenuti projekat u potpunosti realizovao i da bi sredstva koja su predložena sporazumom u potpunosti bila povučena, kako bi znači došlo do potpune implementacije projekta neophodno je bilo da se uradi predlog izmena i dopuna ovog sporazuma.

Inače, što se same deonice autoputa tiče, moram da istaknem da je ta deonica autoputa u ukupnoj dužini od 40,36 kilometara, da se na njoj nalazi 78 osnova, da se na njoj nalazi 66 hiljada metara kvadratnih nadvožnjaka, da se na njoj nalazi pet tunela. Ali, ono što još želim da istaknem, a što je jako važno za ovu deonicu puta to je da je ona jako značajna sa ekonomskog aspekta, odnosno sa aspekta privlačenja stranih investicija. Ona je jako značajna i sa aspekta upošljavanja naših radnika, jer na ovoj deonici autoputa zaposleno je između 600 i 1.500 naših ne azerbejdžanskih radnika i angažovano oko 400 mašina.

Takođe ovaj projekat i konačna realizacija ove deonice autoputa značajna je i sa aspekta rasta naše građevinske industrije, 49% kupovina roba i usluga a ministar je, čini mi se, rekao čak 70% kupuje se u našoj zemlji. Znači, naša industrija građevine naravno da ima koristi.

I ono što na kraju želim da istaknem, a što je jako važno za realizaciju ovakvih projekata, to je taj demografski aspekt, šta on znači? Prolaskom autoputa dolazi do oživljavanja života ljudi u svim ovim mestima kroz kojih autoput ovaj kao i drugi autoputevi prolaze pa se autoputevi i čitava saobraćajna infrastruktura, kao što je to bilo u prethodnom režimu, ne sprovodi u krugu dvojke već ide čitavom dužinom Srbije od severa prema jugu, od istoka prema zapadu. To je jako važno da ljudi u ovim područjima, a radi se o poljoprivredno razvijenim područjima, ali i o područjima gde su prisutna ta migraciona kretanja prema većim gradovima Beogradu, Novom Sadu se zaustave i na ovaj način ljudi ostanu da žive i rade u svojim mestima.

Ono što takođe želim da istaknem to je da je Ministarstvo za građevinarstvo i infrastrukturu, odnosno Vlada Republike Srbije u prethodne dve godine radila na unapređenju svih aspekata saobraćaja, a to je kako putnog tako i železničkog, tako i vazdušnog ali i vodnog saobraćaja.

Kada je u pitanju železnica, moram da istaknem da je rehabilitovano 77 kilometara železničke pruge i to na Barskoj relaciji Beograd – Bar i na relaciji od Resnika do Valjeva. Očekujemo da će ta rehabilitacija pruge i ići do Vrbnice, odnosno do granice sa Crnom Gorom, jer to i te kako mnogo znači za sve građane koji se nalaze na tom vrlo važnom železničkom koridoru.

Ono što takođe želim da istaknem to je da Vlada u dve prethodne godine mnogo učinila i na planu razvoja vazdušnog saobraćaja pa je „ER Srbija“ povećala obuhvat vazdušnog saobraćaja, povećan je za 40%. Ali, ono što je još gotovo važnije od toga, to je da je u okviru čarter saobraćaja prihod za 2015. godinu iznosio 15 miliona evra, to je u odnosu na 2014. godinu 60% više, u odnosu na 2013. godinu 200% više, znači ostvaren je prihod iz čarter saobraćaja.

Na kraju moram još nešto da kažem. Bezbednost putnika i svih učesnika u saobraćaju i te kako važna. Poboljšanjem infrastrukture, poboljšanjem putnog železničkog vazdušnog, vodnog saobraćaja ostvaruje se i ona svrha koja je vrlo važna za život građana, a to je bezbednost i sigurnost na svim putevima. Srbija je zemlja u kojoj se radi i gradi. SNS nema dilemu i u danu za glasanje podržaće predloženi sporazum. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.
Uvaženi predsedavajući, kolege poslanici i poslanice, poštovani građani Srbije, pred nama je danas predlog člana 6. stav 1. Zakona o sticanju prava svojine na zemljištu, objektima i vodovima „Železare Smederevo“, odnosno autentično tumačenje. Za SNS nema dileme da će ovaj autentičan predlog podržati upravo iz razloga što je rešavanje imovinsko-pravnih odnosa, odnosno prava službenosti na vodovima itekako značajno sa aspekta privlačenja stranih investicija.
Naime, „Železara Smederevo“, strateški partner „Železare Smederevo“ je Kina, koja je jedna od najvećih ekonomija na svetu, a strateški partner je njena kompanija koja zapošljava preko 120.000 radnika u mnogim zemljama sveta i koja itekako ima interesa ne samo da unapredi proizvodnju, već i da dovede nove investicije.
Ovo autentično tumačenje vrlo je značajno sa tri aspekta. Prvi aspekt je pravna sigurnost i to pravna sigurnost svih učesnika u ovom sporazumu, a to je i „Železara“ i Vlada Republike Srbije i kineska kompanija, ali i držaoci zemljišta. Vrlo je važna i sa ekonomskog aspekta, jer „Železara Smederevo“ itekako svojom proizvodnjom čelika doprinosi rastu BDP. Značajna je i sa socijalnog aspekta, jer u „Železari Smederevo“ ugovor o radu ima 5050 zaposlenih radnika, a taj broj se uglavnom množi sa tri ili četiri, tako da možemo da kažemo da sigurno 20.000 ljudi ima koristi od investitora koji je došao u „Železaru Smederevo“.
Moram da istaknem da su tokom razgovora ovde istaknute mnoge neistine. Jedna od istina je ta da je Vlada Aleksandra Vučića prva Vlada koja je na sebe preuzela, imala dovoljno hrabrosti da preuzme reformske programe i da preduzme reformu kada je u pitanju ekonomski sektor.
Toj reformi, a koja se tiče i finansijske stabilizacije i smanjenja javnog duga, priznanje daju građani Srbije, ali ne samo građani Srbije, jer na impresivnim rezultatima Vlade priznanje daju i drugi. Izgleda da smo priznanje napretka i razvoja ove zemlje ovde u Narodnoj skupštini ne daju neki narodni poslanici, koji jedva da su prešli cenzus. Za 27 meseci rada ove Vlade otvoreno je 124 hiljade radnih mesta, otvoreno je 38 fabrika i pogona.
Često se ovde insistira i sa penzionerima da zahvaljujući SNS i ovoj Vladi su penzionerima smanjene penzije. Ja moram da kažem da je to čisto populistička i jedna priča. Naravno, SNS veliku zahvalnost duguje penzionerima, jer njihove penzije jesu smanjene, ali radi se o tome što oko 60% penzionera, a njih je 815 hiljada od ukupno 1.390.000 penzije ni za jedan jedini dinar nisu smanjene.
Takođe se govorilo da ova vlada ne vodi računa o radnicima koji su ostali bez posla. Ja moram da kažem da je budžetom Republike Srbije isplaćeno 12,3 milijardi dinara za otpremnine radnicima. Oko 20 hiljade radnika dobilo je otpremnine.
Na kraju, moram da kažem da je do 2012. godine uništeno 98% industrijske proizvodnje i milion radnika ostalo je bez posla. Prema tome svoj glas svakako daću autentičnom tumačenju člana 6. stav 1. predloga zakona, jer on svakako znači put u dalje ekonomske reforme i put u bolji život svakog građanina Republike Srbije.
Zahvaljujem.
Poštovana predsednice Narodne skupštine, poštovana ministar sa saradnicima, kolege poslanici i poslanice, naravno da ovaj amandman ne treba prihvatiti, ali ono što se u gotovo u osnovne karakteristike svih podnetih amandmana, to su politikanstvo, manipulacija, neznanje i jedna čista demagogija.
Javila sam se iz razloga što je ovde više puta pominjana socijalna zaštita i uskraćivanje prava lokalnim samoupravama za davanje socijalne zaštite, a znamo da su upravo te kategorije stanovništva najranjivije. Takođe, se pominjalo i da će lokalne samouprave biti uskraćene za pružanje usluga socijalne zaštite.
Moram da kažem da je to ili posledica neznanja ili posledica jednog populističkog stava bivšeg režima. Moram da kažem da se sva prava najsiromašnijih ljudi u Republici Srbiji finansiraju ne iz lokalnih budžeta, nego iz republičkog budžeta. To su prava na novčanu socijalnu pomoć. Prava na dodatak na tuđu negu i pomoć, pravo na uvećani dodatak za tuđu negu i pomoć, pravo na hraniteljstvo, pravo na smeštaj, pravo na smeštaj u ustanovu socijalne zaštite i druga porodično-pravna zaštita prema građanima koji u Centru za socijalni rad kao organi starateljstva obavljaju.
Takođe, moram da naglasim da je ova Vlada prvi put svojim budžetom obezbedila namenski transfer lokalnim samoupravama za razvoj usluga socijalne zaštite gde spadaju i te usluge geronto domaćica koje smo danas više puta čuli od predstavnika od opozicionih poslanika.
Opština iz koje dolazim, opština Priboj upravo za razvoj usluga socijalne zaštite iz republičkog, ne lokalnog budžeta dobila je tri miliona 501 hiljadu dinara. Prema tome, ja bih zamolila poslanike bivšeg režima da ne manipulišu, da ono što ne znaju pitaju i da na kraju krajeva ovde ne obmanjuju pre svega ne samo nas, nego pre svega građane Republike Srbije. Zahvaljujem.
(Nenad Božić, s mesta: Da li mogu da dobijem reč?)
Hvala.

Poštovana predsednice Narodne skupštine, uvažena ministarko sa saradnicima, poštovane kolege i koleginice narodni poslanici, pred nama je danas Predlog zakona o izmenama Zakona o finansiranju lokalne samouprave.

Naravno da je ovaj zakon neophodno doneti pre svega zato što je ugovoren aranžman sa MMF i sada moram da napomenem nešto što je ovde čitav dan od strane opozicije bilo apostrofirano.

Naravno da ova Vlada kao odgovorna poštuje dogovore i aktivnosti koje proizilaze iz već potpisanih ugovora sa MMF, ali ova Vlada kao odgovorna donosi i zbog zemlje Srbije i svih njenih građana da bi ova zemlja napokon uspostavila zdrave temelje, a zdravi temelji ove zemlje mogu biti samo zdravi ekonomski temelji kako bi buduće generacije živele bolje.

Takođe moram da napomenem da je taj MMF imao i potpisani aranžman 2008. godine sa tadašnjom Vladom, ali je posle 27 dana glavom bez obzira pobegao iz zemlje Srbije najverovatnije zato što se nije poštovala nijedna dogovorena aktivnost i nijedna dogovorena obaveza.

Moram da napomenem da smo juče čitav dan slušali priče o tome da ovaj zakon nije efikasan, da će lokalne samouprave ovim zakonom biti oštećene, da se sve vreme u stvari pokušavalo da se stavi jedan kontrast i jedna suprotnost između republičkog i lokalnog nivoa vlasti.

Ono što moram da napomenem da ovaj zakon u stvari potencira na odgovornosti i to pre svega finansijskoj odgovornosti kako republičkog tako i lokalnog nivoa vlasti. Svi moraju da štede kako na republičkom, tako i na lokalnom nivou. Moram da naglasim da je ova Vlada za dve godine postigla impresivne rezultate pre svega na planu smanjenja budžetskog deficita, ali i na planu povećanja BDP. Republika Srbija zahvaljujući odgovornoj Vladi ima najveći rast BDP od svih zemalja u regionu. Jedino veći bruto društveni rast ima Rumunija, ima Poljska. One su naravno članice EU.

Ono što takođe moram da naglasim, a to je svakako jedan od koraka i jedna od posledica donošenja ovog zakona, to je očuvanje makroekonomske stabilnost zemlje. Zašto je to važno? Zato što očuvanje makroekonomske stabilnosti zemlje je stub i uslov privrednog razvoja svake zemlje, pa i privrednog razvoja Republike Srbije.

Ono što takođe želim da naglasim, ovde se čitav dan polemisalo juče od strane opozicije kao da se radi o ne znam kojim prihodima i ne znam kojim brojem izmenjenih članova Zakona o finansiranju lokalne samouprave. Moram da napomenem radi građana Republike Srbije da se ovde radi o izmeni samo jednog člana zakona i to člana 35. Zakona o finansiranju lokalnih samouprava i to ne svih stavki, već samo stava 1. tačke 1. podtačke 3.6 i stava 2. Znači, to je sve što se menja ovim zakonom.

Ono što takođe moram da pohvalim, a što je vrlo važno za implementaciju jednog zakona, to je što je na jedan transparentan i krajnje odgovoran način Vlada RS radila na donošenju ovog zakona. Vrlo je važno što su kao partneri bili i Stalna konferencija gradova i opština jer zadatak Vlade svakako jeste da ne sasluša nego da čuje i ugradi u zakon ono što se svakako tiče i odgovara i gradovima i lokalnoj samoupravi jer i gradovi i lokalne samouprave i RS rade na jedinstvenom zadatku, a to je dobrobit svih njenih građana.

Pohvalila bih i to što je u izradi ovog zakona učestvovao i Fiskalni savet pored nadležnih ministarstava, ali i univerzitet što je takođe značajno sa akademskog aspekta.

Gospođo ministarko, želim vam puno uspeha u vašem radu. Vi imate puno energije i tom svojom energijom nadam se da ćete doprineti što boljem funkcionisanju Vlade naravno sve u korist naših građana. Zahvaljujem.
Poštovani predsedavajući, uvažena ministarko sa saradnicima, kolege poslanici SNS, pošto drugih poslanika večeras ovde nema, najpre bih želela da istaknem da su danas u načelnoj raspravi pred nama dva zakona iz oblasti državne uprave i lokalne samouprave. Prvi zakon se odnosi na plate u javnom sektoru, a drugi se odnosi na zakon o opštem upravnom postupku.

Takođe, želim da istaknem da je pred nama i Zakon o teritorijalnoj organizaciji, koji je podneo uvaženi poslanik gospodin Blažić, a radi se o tri opštine, i to Kikindi, Vršcu i Pirotu, koji treba da dobiju status grada. U iscrpnom, detaljnom izlaganju gospodina Blažića detaljno je govorio i o geografskom aspektu, o kulturno istorijskim aspektima, o obrazovnim aspektima, kao i o ekonomskim aspektima sve tri opštine koje bi trebalo da dobiju status grada.

Ono što moram da istaknem, jeste da je uz sve ove parametre govori izuzetno emotivno, pre svega kao osoba koja dolazi, odnosno kao narodni poslanik koji dolazi sa tog područja. Svakako su razlozi koje je on naveo sasvim opravdani da sve tri opštine dobiju status grada. Očekujemo da će dobijanjem statusa grada to značiti i ekonomski oporavak i dalji privredni rast sve ove tri opštine, Kikinde, Vršca i Pirota.

Ono što želim da istaknem, a tiče se Zakona o opštem upravnom postupku, to je zakon koji je dugi niz godina gotovo najvažnija alatka u radu organa javne uprave. On je donet još 1997. godine. Preživeo je dug vremenski period, ali svakako da ova Vlada želi dalje unapređenje sistema javne uprave i u skladu sa strateškim opredeljenjem Vlade, koji se odnosi na ekonomsku, efikasnu i modernu javnu upravu, ovaj zakon upravo ide u prilog tome. To svakako jesu razlozi zbog kojih će SNS ovaj zakon, kao i drugi zakon koji se odnosi na plate, podržati.

Ono što ovaj zakon uvodi kao novine, to je svakako garantni akti koji se prvi put definiše Zakonom o opštem upravnom postupku, mada je nekim zakonima, kao što su Zakon o carini, zatim Zakon o upisu državnih plovila, takođe preciziran kao garantni akt.

Ono što takođe želim da napomenem, a u interesu je građana, to je jedinstveno upravno mesto koje će omogućiti građanima da, uz manje troškova, na brz i efikasan način ostvare ona prava koja su im garantovana u upravnom postupku. Tu je svakako i elektronska komunikacija, ali pre toga usavršavanje radnika koji će raditi na upravnim poslovima, a to su ovlašćena službena lica.

U Danu za glasanje podržaćemo sve zakone. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.
Ja ću se vratiti na amandman i reći da je amandman podnet na član 27. Predloga zakona, a član 27. reguliše pitanja izvršnog direktora.
Naravno, amandman ne treba prihvatiti iz razloga što je član 27. u predloženom zakonu, a moram se vratiti na početak, da je u pitanju Zakon o javnim preduzećima jedan inovativni član upravo zato što tačno i precizno reguliše nadležnosti izvršnog direktora, kao i za razliku od prethodnog zakona po kome su izvršni direktori primani po predlogu nadzornog odbora, ovim članom zakona upravo izvršne direktore kao svoje saradnike predlaže i bira direktor zato što se odgovornost personalizuje i zato što potpuna odgovornost za rad javnog preduzeća ima direktor, što se kasnije u zakonu vidi i u onim prekršajnim i kaznenim odredbama.
Takođe, moram da kažem da amandman ne treba prihvatiti iz razloga što je članom 27. precizirano da javno preduzeće može imati najviše sedam izvršnih direktora, što je, za razliku od onog što je bilo u prethodnom zakonu, i te kakva ušteda, i te kakvo povećanje odgovornosti kako direktora, tako i izvršnih direktora. Zahvaljujem.