IVANA POPOVIĆ

Srpska napredna stranka

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Ivana Popović je do sada jednom bila narodna poslanica, u 12. sazivu, od 2020. do 2022. godine.

U 12. sazivu bila je članica Odbora za kulturu i informisanje i Odbora za privredu, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku, i zamenica člana Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu.

Tokom 12. saziva provela je 534 sata na skupštinskim zasedanjima, devet puta se obratila u plenumu, i nijednom nije učestvovala u postavljanju poslaničkih pitanja kao ni u traženju obaveštenja i objašnjenja. Učestvovala je u glasanju o 350 akta, i svaki put glasala “Za”.

U 13. sazivu izabrana je za poslanicu kao 129. na listi Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve, mandat joj je potvrđen 26.10.2022.

U 13. sazivu bila je deo poslaničke grupe ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE. Podnela je ostavku i mandat joj je završen 06.12.2022.

BIOGRAFIJA

Rođena je 1989. godine. Živi u Krupnju. Po obrazovanju je diplomirana ekonomistkinja, a po zanimanju preduzetnica koja se godinama bavila izdavaštvom, posedovala dva časopisa, sve dok se nije iz Beograda preselila na nasleđeno porodično imanje gde se od 2018. godine bavi proizvodnjom džema, odnosno, vlasnica je pogona za proizvodnju džema pod imenom “Džemara”.

Od 2020. godine je odbornica u Skupštini opštine Krupanj.

Članica je Predsedništva Srpske napredne stranke.

Poslednji put ažurirano: 07.12.2022, 17:55

Osnovne informacije

Statistika

  • 9
  • 1
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 28.10.2021.

Zahvaljujem se predsedavajuća.

Poštovana ministarka, uvažene kolege narodi poslanici, biti preduzetnik nije lako, nije lako danas, nije bilo lako ni pre 100 godina onim starim zanatlijama, starim esnafima. Da pokrenete posao sami, da se borite sa svakodnevnim problemima sa kojima se susreće svaki preduzetnik i da budete sam svoj gazda svakako da nije lako. Zato ne bih se složila sa nekim od mojih prethodnih govornika, kolega, narodnih poslanika kada su rekli da su ovi zakoni koji su možda, kako su oni rekli, suvoparni i u to ime pozvala bih se na statistiku koju smo imali u ovom zakonu mogućnost da pročitamo, a koja nam govori da u ovom trenutku jednočlana društva su podnošene prijave lično u 78% slučajeva, a što se tiče elektronske prijave isključivo 8,33% i kada je višečlano društvo taj broj je još manji 3,9%.

Dakle, ovakve promene, promene kao što su ovi zakoni koje danas imamo na dnevnom redu, za privrednike, za preduzetnike, predstavljaju veliki korak napred, ogromne promene i ja kao preduzetnik takođe podržavam maksimalno sve ove zakone koji se danas nalaze na dnevnom redu.

Ono što je važno da kažemo jeste, da država danas stoji iza svoje privrede, stoji iza svojih, da kažemo, preduzetnika, vrednih i radnih ljudi naše zemlje, i najbolje smo to mogli da vidimo i kroz paket pomoći koji je u visini čak od osam milijardi evra, usmeren upravo prema našem stanovništvu i usmeren upravo prema našoj privredi.

Imali smo priliku relativno skoro i da čujemo ministra Sinišu Malog, kada nam je predstavljao rebalans budžeta za 2021. godinu, i mogli smo da vidimo da uprkos krizi, naša zemlja je i ovaj put pokazala pravovremeno i vrlo snažnu reakciju i pomogla našoj privredi. Zaista ne bih volela sada da oduzimam puno vremena i da nabrajam koje su sve to pomoći u okviru 2020. godine, usmerene, ali fokusiraću se isključivo na nekoliko njih, a to je tri puta po 50% minimalne zarade, koju smo imali u toku ove godine, imali smo dve pune plate za slobodne umetnike, imali smo dve pune plate koje su usmerene zaposlenima u turizmu i ugostiteljstvu, imali smo šest meseci pomoći od 600 evra našim svim autoprevoznicima, imali smo pomoć hotelijerima u visini od 350 evra za svaku sobu i 150 evra za svaki ležaj.

Složićete se sa mnom, to svakako jeste velika pomoć i to jesu ogromni novci i ono na šta sam ja posebno ponosna jeste što smo imali priliku da čujemo i od ministra Siniše Malog da se uprkos svim tim paketima pomoći naša makroekonomija nije uzdrmala nimalo. Naprotiv, mi smo trenutno na stabilnom nivou ispod mastrikta 58,2% je naš javni dug u ovom trenutku.

Naravno da nam je stabilna ekonomija u ovom trenutku govori i činjenica da smo u avgustu mesecu imali prosečnu platu preko 64 hiljade dinara i da ćemo do kraja godine u decembru mesecu imati 618 evra.

Naša zemlja nezaustavljivo zaista ide napred i ono na šta sam ja izuzetno ponosna jeste da sva ona obećanja koja mi damo našim građanima ta obećanja i ispunjavamo zahvaljujući jednoj odgovornoj, ekonomski odgovornoj politici koju sprovodi predsednik Aleksandar Vučić i Vlada naše zemlje. Takva politika naravno stvara i vrlo pogodne uslove za strane direktne investicije, stvara i jako dobre uslove zbog toga što se mi trudimo da pojačamo i intenziviramo javne kapitalne investicije i mi možemo da vidimo takođe da je samo u prvih osam meseci ove godine čak 2,6 milijardi evra priliva bilo upravo iz tih stranih direktnih investicija, što je 52% više nego u prethodnoj godini, a možemo reći naravno da je još uvek ta kovid kriza prisutna među nama i da svakako privredni na globalnom nivou nije jednostavno.

Priznaćete, u našoj zemlji uspeh se ne prašta i to najbolje možemo da vidimo u ovim opozicionim tajkunskim političkim vodama i njihovoj bratiji jer njima koliko možemo da vidimo smeta što je naša Srbija danas ekonomski snažna, smeta im što imamo stabilnu makroekonomiju, što nam rastu plate, što se grade putevi, fabrike, što se otvaraju nova radna mesta. Oni bi voleli bez programa, bez jasno definisanog plana za budućnost naše zemlje da se dočepaju vlasti da olešinare ono što smo zaista mukotrpnim trudom i jako teškom reformama postigli u prethodnom periodu, a zahvaljujući jednoj vrlo mudroj politici koju sprovodi predsednik Aleksandar Vučić.

Ta politika brine se o svim segmentima našeg društva, brine se o svim delovima naše zemlje, samim tim i o digitalizaciji, o promenama, o medernizaciji naše države i u prilog tome svakako jesu i zakoni koji se danas nalaze na dnevnom redu, a to je svakako Zakon o postupku registracije u Agenciji za privredne registre, kao i Zakon o centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika.

Mi u današnje vreme jesmo svedoci činjenice da držimo te mobilne telefone gotovo po vasceli dan u rukama i da to više nisu samo sprave sa kojima mi vršimo pozive ili razmenjujemo SMS poruke, to su postali aparati koji predstavljaju male baze ili ti banke podataka, naših raznih nekih aplikacija bez kojih mi danas ne možemo da zamislimo svoj život i iz tog razloga vidimo da upravo kroz ovakve zakone neophodno je da idemo u korak sa vremenom i neophodno je da zakonskim formama potporimo čitav taj digitalni napredak i zato mi je još jednom drago da smo upravo kroz ove zakone mi olakšali našim privrednicima, kako našim, ali tako i stranim privrednicima, stranim investitorima u našoj zemlji.

Mi imamo situaciju gde je proces registracije firme sada znatno pojednostavljen. Vi gotovo jednim klikom u jednom danu možete da pokrenete firmu i da negde razvijate dalje svoje ideje i vizije. To je nešto na čemu mi zaista treba da budemo ponosni i možemo time, naravno da očekujemo da će rejting naše države na Duing biznis listi takođe i da skoči.

Kao, što smo mogli da čujemo od mog uvaženog kolege, Vladimira Marinkovića, upravo pozicija naše zemlje na Duing biznis listi jeste nešto što je izuzetno važno stranim investitorima, kada dolaze u našu zemlju. Time vidimo da mi još jednom vodimo tu odgovornu, ekonomsku politiku i stvaramo pogodne uslove za poslovanje u našoj zemlji.

Ono što je izuzetno meni važno, a tiče se jedne teme, koja je ovih dana izuzetno i ne samo ovih dana, ali u poslednje vreme vrlo aktuelizovana, a to je upravo ta životna sredina i ekologija, mi kroz ovaj jedan mali, nebitan zakon, kao što su neke kolege rekle, imamo i tu stavku o kojoj smo razmišljali. Dakle, mi ćemo ovim zakonom smanjiti količinu te papirne dokumentacije, koja je neophodna da se predaje Agenciji za privredne registre i samim tim čuvati naše šume i čuvati našu životnu sredinu.

Takođe, o toj odgovornoj politici kojoj pripadam i ja, imamo situaciju da više zakonske promene i razni novi zakoni, koji dolaze, ne oštećuje naše građane. Dakle, mi ovim nećemo neki novi namet našim građanima staviti na pleća, već naprotiv, mi ćemo smanjiti te troškove koje oni imaju. Čak za 24% biće ta tarifa za pokretanje firme, znači za podnošenje, za otvaranje novog privrednog društva manja i tako će umesto tog papirnog formata, koji je iznosio 5.900 dinara, to sada iznositi 4.500 dinara, što složićete se sa mnom, za otvaranje jedne firme, za jedno legalizovanje čitavog tog postupka poslovanja, mogućnosti vaše sutra da napredujete i da se razvijate, zaista predstavlja izuzetno mali doprinos i mali iznos.

Ja se sećam vrlo dobro, kako je to bilo ranije i koliko je to bilo komplikovano, koliko vam je dokumentacije trebalo i koliko ste morali da šetate iz institucije u instituciju, da bi ste prikupili svu tu neophodnu dokumentaciju, pa da odvojite vreme da odete u APR, pa dok se onda posle ti dokumenti obrađuju i sve ostalo, ali, danas vi vrlo elegantno to sve možete da uradite, iz vašeg doma, ili sa bilo koje poziciji gde se nalazite, bukvalno jednim klikom. Ono što je važno, jeste da imamo i to centralizovanje podataka, tako da APR određene podatke vuče po automatizmu.

Ono što je meni izuzetno drago u celoj toj stvari, jeste da ćete biti u mogućnosti i ako se nalazite van granica naše zemlje, ako ste državljanin neke druge zemlje, da u jednom danu možete da otvorite firmu u Republici Srbiji i da počnete da investirate svoj novac, gde po našem mišljenju jeste i najbolje.

Ono što meni negde daje iznova snagu svakog dana da se borim, jesu upravo te vizije i ideje, jesu upravo ti naši građani i izuzetno mi je drago kada možemo ovakvim zakonskim formama da im pomognemo i oni su prosto ljudi koji bara bar sa nama grade tu bolju budućnost naše zemlje. To najbolje možemo da vidimo i kroz otvaranje velikog broja novih firmi. Oni se bore da te svoje velike ili male ideje i vizije, spakovane u mnoštvo, ostvare i načine velika dela, koja su važna za našu zemlju i važna za našu ekonomiju, jer je neophodno da svi zajednički radimo.

Ono što bih ponovila još jedanput jeste da mi je drago da država danas stoji iza svojih privrednika, stoji iza svojih građana i pruža ima sve te neophodne preduslove da mogu da funkcionišu, jednu stabilnu makroekonomiju, jednu zdravu i ekonomski odgovornu politiku, koju moramo da naglasimo, predvodi naš predsednik Aleksandar Vučić, koji ima jasno definisanu viziju te stabilne i uspešne Srbije, Srbije koja nezaustavljivo ide napred i Srbije koja se brine za budućnost svojih građana. Hvala.

Šesto vanredno zasedanje , 29.06.2021.

Poštovani predsedavajući, uvaženi ministre sa saradnikom, drage kolege narodni poslanici, poljoprivreda je, složićete se, jedna vrlo važna grana privrede naše zemlje. U prilog tome svakako na prvom mestu govori činjenica da imamo čak 11,7%, ako se ne varam, poljoprivrede u bruto domaćem proizvodu i od ukupne proizvodnje u našoj zemlji agroindustrija odnosi čak 25%. Tako visok udeo poljoprivrede u tim makroekonomskim agregatima Republike Srbije svakako na prvom mestu možemo da zahvalimo tom prirodnom bogatstvu, tim prirodnim resursima koje naša zemlja poseduje, ali i činjenici da se mi negde tradicionalno naslanjamo na tu našu ruralnu sredinu, bar kada su to voće, povrće, meso, mlečni proizvodi i prerađevine u pitanju.

Imamo iza nas jedan težak period, period koji je obeležen pandemijom virusa Kovid-19, ali poljoprivreda je i u tom periodu dala jednu jaku partiju.

Mi smo tokom cele pandemije imali apsolutno sve neophodne namirnice za našu zemlju, imali smo dovoljno zaliha hrane, imali smo, Bogu hvala i izuzetno dobar rod prošle godine, pa smo iz tog razloga mogli u prošloj godini da se pohvalimo istorijski visokim stepenom, odnosno nivoom izvoza u našoj zemlji u visini od 4,2 milijarde, što je negde za 50% više nego što do pre samo nekoliko godina imali.

Naša država vodi odgovornu politiku, brine zaista o svakom svom građaninu i iz tog razloga se u toj našoj političkoj strategiji, u političkim planovima našla i jedna izuzetno važna tema, a to je tema kvalitetnije, zdravije, nutritivno hranljivije ishrane naše dece u predškolskim i školskim ustanovama.

Nedavno sam imala priliku u Tršiću da razgovaram sa ambasadorima nordijskih zemalja upravo o ovoj važnoj temi da razmenimo iskustva kako njihove zemlje se nose sa ovim pitanjem, kako i na koji način se oni politički usmeravaju kada je u pitanju zdrava ishrana naše dece.

Ono što mi je isto izuzetno drago bilo da čujem jeste da je npr. u Švedskoj svaka druga malina koju konzumiraju došla iz Srbije. To je dobra stvar, to je dobra vest za naše uzgajivače malinare i uopšte uzgajivače svih bobičavih voćkica u našoj zemlji, ali ta odgovorna politika i strategija koju mi sprovodimo ne sme da se odnosi isključivo na prodaju sirovine. Mi smo iz tog razloga strateški u prethodnom periodu vodili računa i tražili najbolje načine da našim poljoprivrednicima, mladim proizvođačima i tim novim poljoprivrednim gazdinstvima damo prostora, damo podstreka da počnu da se bave preradom, da počnu da proizvode gotove proizvode i na taj način tu sirovinu koju proizvedemo, taj njihov rod i trostruko i više puta da naplate.

To je nešto što je izuzetno važno i na čemu je naša država zaista jako puno radila u prethodnom periodu i mogu da kažem da je razmišljala apsolutno bukvalno korak po korak kako i na koji način može da pomogne našim poljoprivrednicima i uzgajivačima. Došlo se čak i do tog dela da pomognemo našim prerađivačima i kad su marketinške usluge u pitanju i kada je ambalaža u pitanju, dakle, apsolutno od početka do kraja i to ne samo za male proizvođače, već i za velike investitore.

Zato danas mi možemo da se pohvalimo izuzetno velikim brojem i svakog dana sve više i više novih proizvođača na našem tržištu i novih inventivnih mladih ljudi koji predstavljaju srpsko tržište na najbolji mogući način, ne samo dakle u granicama naše zemlje, već i u inostranstvu.

Naša država razmišlja i o očuvanju ruralnih sredina. To smo mogli da vidimo u prethodnom periodu ponajviše time što je naša država pomogla mlade ljude da se vrate, da zanove ta poljoprivredna gazdinstva, ta zapuštena ognjišta.

Imali smo priliku da vidimo i da je u svim konkursima koji su bili raspisani od strane Ministarstva poljoprivrede, ta važna stavka u bodovanju bila usmerena upravo na to da mladi ljudi aplikuju i da mladi ljudi dobiju što više prostora i prednosti kada je ova sfera u pitanju. Imali smo u prethodnoj godini i priliku da vidimo da su mladi poljoprivrednici, čak 3.000 mladih poljoprivrednika dobilo subvenciju i pomoć naše države u visini od čak 1,5 miliona dinara.

Naša država je do pre samo četiri godine bila u mogućnosti da za mere ruralnog razvoja izdvoji 600.000.000 dinara. Danas mi smo u mogućnosti da izdvojimo milijardu i po, što je 20 puta više, to je 20 puta veća šansa našim poljoprivrednicima, našim ljudima da obnove svoja gazdinstva, da prošire svoje kapacitete.

Ono što mi je žao da čujem, posebno zbog tih poštenih i vrednih poljoprivrednika jeste da imamo i 20 puta više onih koji žele da malverziraju, onih koji žele da obmanu državu, da kroz falsifikate i razne druge načine dođu do sredstava subvencije. Upravo poručujem tim vrednim i odgovornim poljoprivrednicima da je država prepoznala taj problem, da je na pravi i racionalni način pristupila i da će se kroz inspekcijski nadzor svi ti ljudi koji su probali da prevare državu uloviti i da će apsolutno biti sankcionisani, da će njihova poljoprivredna gazdinstva, ako se tako uopšte ona mogu i nazvati staviti u pasivan status i da će oni biti onemogućeni da aplikuju za bilo koje naredne subvencije.

Da se odgovorno radi na polju poljoprivrednog tržišta govori i zakon koji nam se danas nalazi na dnevnom redu. Mi smo do sada u poljoprivredi imali dva krovna zakona, a to je Zakon o poljoprivredi i ruralnom razvoju i Zakon o podsticaju poljoprivrede i ruralnog razvoja. Sa ovim novim zakonom mi našim poljoprivrednicima pružamo novu mogućnost, pružamo nova tržišta, pružamo jednu stabilnost, kada su poljoprivredni proizvodi u pitanju i negde ih stavljamo u jednaku poziciju sa svim ostalim igračima na poljoprivrednom tržištu i EU, ali i čitavog sveta.

Stubovi ovog zakona su dakle, standardi kvaliteta, intervencije na tržištu i sistem tržišnih informacija. Ono što je izuzetno važno jeste da kroz ovaj zakon mi ćemo biti u mogućnosti da damo alat u ruke Ministarstvu, da upravo u onim trenucima kada je to najpotrebnije, kada dođe do nekog disbalansa na tržištu ili kada dođe do nekih oscilacija u ceni, oni mogu pravovremeno i na pravi način da odreaguju upravo kroz te četiri mere, a to je javna intervencija, podrška privatnom skladištenju i posebne i hitne intervencije. Ono što je važno i meni kroz ovo što negde čitamo između redova, jeste i činjenica, dakle, jedno je što ćemo pružiti našim poljoprivrednicima stabilnost na tržištu, a drugo što ćemo negde pružiti njima prostor da se prošire ti kapaciteti skladištenja u privatnom sektoru, a koji će naravno pratiti sve standarde EU.

Takođe ono što je meni bilo izuzetno drago, jeste što će se pojaviti i taj novi oblik udruženja proizvođačkih organizacija gde ćemo još jednom pomoći našim poljoprivrednicima, ali i rad takvih organizacija će biti u prvih pet godina subvencionisan. Dakle, uz predaju njihovog plana rada, oni će u periodu od pet godina moći da imaju podršku od strane naše države i ministarstva.

Jako mi je drago što ćemo imati taj jasan registar proizvođača voća i povrća. To je nešto što će izuzetno pomoći našem tržištu. Do sada jesmo imali neki vid takvog registra, ali sada će on biti izuzetno pospešen i usklađen sa evropskim standardima i samim tim će naši poljoprivrednici biti u boljoj poziciji.

Takođe, možda i ključna stavka ovde, baš upravo za tog malog poljoprivrednika, jeste i stavka koja kroz ovaj zakon se odnosi na ugovore koji će biti neophodni za potpisivanje. Dakle, ukoliko uzgajivač sarađuje i odluči da sarađuje sa nekim otkupljivačem ili prerađivačem voća, moraće pre toga da se potpiše ugovor o njihovoj saradnji i time je taj mali poljoprivrednik zaštićen od bilo kakve malverzacije, kašnjenja, rokova, ne ispoštovanih dogovora i kao neko ko sarađuje sa poljoprivrednim domaćinstvima.

Kao neko ko je svakodnevno u kontaktu sa ljudima iz ruralnih sredina, smatram da je ovo izuzetno važna stavka i smatram da je ovaj zakon nešto što će izuzetno pomoći našim poljoprivrednicima i iz tog razloga ću zamoliti moje kolege iz poslaničke grupe Aleksandar Vučić – Za našu decu, da u danu za glasanje podržimo ovaj zakon. Hvala vam.

Deveta sednica Prvog redovnog zasedanja , 27.04.2021.

Poštovani predsedavajući, uvaženi ministre sa saradnicama, drage kolege narodni poslanici, pred nama je danas važan niz zakona, posebno za našu privredu, ali naravno i za fizička lica.

Ono na šta sam ja posebno ponosna jeste da naša država danas sprovodi jednu odgovornu ekonomsku politiku pod vođstvom predsednika Aleksandra Vučića, Vlade Republike Srbije, ali, naravno, i Ministarstva finansija, na čelu sa ministrom Sinišom Malim, koji te naše planove za bolju budućnost sprovode u delo kroz konkretne finansijske strateške planove.

Ovih dana imamo dosta zakona koji nam dolaze iz Ministarstva finansija i svi oni negde imaju jednu zajedničku crtu, a to je upravo da se naša zemlja danas nalazi u takvoj poziciji da smo ekonomski dovoljno snažni da možemo da na plećima države podnesemo najveći teret, da stanemo iza svakog našeg građanina i da mu pomognemo u ovim teškim trenucima izazvanim pandemijom virusa Kovid 19.

Mi danas imamo te stabilne i zdrave javne finansije i u mogućnosti smo bili i u prethodnoj godini da pomognemo privatnom sektoru sa dva paketa mera pomoći i usled nastavka, da kažemo, negativnog uticaja zbog pandemije virusa Kovid 19, bilo je negde neophodno i bilo je i predloženo da se nastavi i sa trećim paketom mera. Sva ta pomoć koja je pružena u 2020. godini i sada sa novim trećim paketom mera predstaviće zapravo injekciju od osam milijardi evra koja će biti ubrizgane našim građanima. To predstavlja jedan izvanredan vid pomoći našem privatnom sektoru.

Putem tih mera, koje je sprovela Vlada Republike Srbije, mi smo u mogućnosti da kažemo da smo u ovom trenutku očuvali našu privredu, da smo očuvali nisku stopu nezaposlenosti, da smo očuvali sve naše proizvodne kapacitete i da smo zadržali to sveobuhvatno zdravlje naših javnih finansija.

Koliko je to važno i koliko je to velika pomoć našim građanima govori i činjenica da se za paket mera iz ovog trećeg dela prijavilo 251.000 firmi naših i to za isplatu tri puta po 50% minimalne zarade, sa kojom se krenulo već početkom aprila meseca. Imamo i situaciju da će danas biti isplaćena jedna 1,22 milijarde dinara, upravo onom sektoru koji je možda jedan od najugroženijih u ovom trenutku, a to su gradski hotelijeri.

Zateći vrlo loše stanje državne kase, kakvo je zatekla SNS u trenutku preuzimanja vlasti, sigurno da nije bilo jednostavno. Naša država je u tom trenutku bila na kolenima i mi smo jedino uz sprovođenje veoma važnih finansijskih reformi, koje je predvodio predsednik Aleksandar Vučić u poslednjih sedam, osam godina, u mogućnosti da se danas nalazimo u takvoj poziciji da imamo te stabilne javne finansije, da imamo jednu izvanredno povoljnu klimu i za strane direktne investicije i za domaće investitore i da sprovodimo, moglo bi se to možda okarakterisati i kao jedan agresivni trend javnih kapitalnih investicija, što čuva naše finansije.

Odgovorna politika se, takođe, ogleda i u tome što su svi ti planirani koraci i sve te strategije koje se sprovode kroz godine, zapravo, sinhrono organizovane.

Mi smo nedavno imali u plenumu i raspravu na temu – Razvoja širokopojasne telekomunikacione mreže u našoj zemlji. To je vrlo važna stavka za pokrivanje internet mreže na teritoriji čitave naše zemlje, kako bismo bili u mogućnosti da uz taj dobar protok interneta dostupan svim našim građanima, mi budemo u mogućnosti da nastavimo sa digitalizacijom, da nastavimo sa razvojem tih elektronskih usluga koje pruža naša država, kao što je E-uprava, kao što je E-papir, kao što je elektronsko zdravstvo.

Time dolazimo i do, po meni, ključne tačke današnje rasprave, a to je upravo Zakon o elektronskom fakturisanju. On predstavlja jedan veoma važan faktor za olakšavanje i pomoć našem privatnom sektoru.

Mi smo do sada imali priliku da ukoliko sarađujemo sa javnim sektorom, kao privatna lica, budemo u obligaciji da te fakture upućene javnom sektoru podnesemo Centralnom registru faktura.

Ovaj sistem elektronskog fakturisanja predstavlja prošireno i još jedan korak dalje ka boljem i transparentnijem poslovanju, ne samo kada se sarađuje sa javnim sektorom, već vremenom i tzv. BTB poslovi, odnosno business to business.

Ono što je veoma važno, a što imamo u okviru ovog zakona, jeste da će njegova implementacija biti sprovedena kroz etape. Zašto je to važno? Zato da bi svi akteri i svi učesnici, svi budući korisnici tog sistema elektronskog fakturisanja mogli na pravi način da se prilagode kroz vreme i da pristupe i da zaključno sa tom 2023. godinom svi budemo u mogućnosti da na pravi način budemo deo tog sistema elektronskog fakturisanja, kako za one koji su po zakonu u obligaciji da koriste ovaj sistem, ali tako i za one koji se dobrovoljno prijavljuju na ovaj sistem.

Pored te transparentnosti koju će pružiti, takođe, ovaj sistem će kroz režim elektronskog evidentiranja obračuna PDV-a smanjiti tu poresku evaziju, povećati uspešnost naplate poreza, ali i smanjiti tu sivu ekonomiju u našoj državi.

Mi smo svi svedoci i imali smo prilike da vidimo koliko je poslednjih decenija, koliko su predstavnici čak i neke tzv. političke elite, zgrnuli ogromne novce upravo tim finansijskim malverzacijama, upravo utajama poreza. Ovakav zakon i mnogi drugi koje sprovodi Ministarstvo finansija i Vlada Republike Srbije staće se na put takvima, a ona preduzeća koja pošteno posluju, imaće isključivo benefite od ovakvog vida zakona.

Kao država na evropskom putu, takođe je važno i da naglasimo da je ovaj zakon usklađen sa pravnim tekovinama EU, takođe i da će on imati višestruku uštedu kada je u pitanju i novčana i vremenska. Naravno, imali smo prilike od mojih kolega da čujemo, manjak korišćenja papira, takođe, uticaće i na zaštitu životne sredine.

Da država brine o svojim građanima i da država želi da olakša poslovanje građanima, svakako se ogleda i u sledećoj tački našeg današnjeg dnevnog reda, a to je Zakon o registru administrativnih postupaka. To predstavlja zaista jednu izvanrednu platformu u kojoj ćemo moći da imamo sabrane sve administrativne postupke koji se nalaze u ovom trenutku u našoj zemlji. To je nešto što će na izvanredan način i transparentno dati našim građanima mogućnost da u svakom trenutku imaju pravovremene tačne informacije, znaju apsolutno sve korake neophodne za realizaciju određenih administrativnih procesa, dakle, koja su dokumenta potrebne, koji su formulari potrebni i koje su to takse.

To ne samo što će pomoći, da kažem, fizičkim licima, našim građanima, to će u mnogome pomoći i privatnom sektoru, samim tim što posebno male firme koje nemaju dovoljno sredstava da poseduju svoja pravna odeljenja, moći će kroz ovaj sistem da budu pravovremeno i tačno informisani vezano za sve administrativne procese koji su neophodni u njihovom poslovanju.

Ono što je takođe jako važno jeste da popisom svih tih administrativnih postupaka i procesa, uvidelo se, takođe, da oni poseduju i neke nedostatke, da su možda određeni koraci nepotrebni, suvisli. Ono što je meni posebno drago jeste da je odlučeno da se ide sa uspostavljanjem registra uz sprovođenje kontinuiranog pojednostavljenja, odnosno optimizacije tih administrativnih postupaka.

Trenutno se u našoj zemlji vodi dosta reformskih procesa. Naravno, tim reformskim procesima je uključena i digitalizacija administracije i razne druge te elektronske usluge koje pruža naša država građanima i privatnom sektoru. To je, svakako, proces koji se sprovodi radi postizanja bolje poslovne klime, radi postizanja boljeg životnog standarda našim građanima.

Svakako da ću u danu za glasanje podržati ovaj set zakona, jer upravo time podržavamo i kontinuitet jedne odgovorne ekonomske politike u našoj zemlji. Hvala.