Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Olja Petrović

Olja Petrović

Srpska napredna stranka

Govori

Zahvaljujem, uvaženi predsedniče Skupštine.

Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, poštovani članovi Vlade, poštovane građanke i građani Republike Srbije, pred nama je set važnih predloga zakona, a ja ću u svom današnjem obraćanju najpre se osvrnuti na Predlog zakona o privremenom registru majki i drugih lica za koji se isplaćuje novčana pomoć u iznosu od 10.000 dinara, grupi koja prethodnim merama nije direktno obuhvaćena, a to su mladi do 16 godina, odnosno sva deca koja su rođena do 21. novembra 2006. godine.

Na taj način je rešen i problem one dece koja su imala manje od 16 godina kada su isplaćivane mere podrške mladima, a sada imaju više od 16 godina. Ukoliko usvojimo ovaj zakon svi one koje obuhvata ova mera moći će da se prijave od 20. avgusta do 20. septembra. Sama isplata biće do kraja septembra meseca kada su i najveći izdaci zbog početka školske godine.

Ovo je pokazatelj nastavka ozbiljne politike koju država vodi još od početka korona virusa tako što pomaže građanima za koje se smatra da u tom trenutku je pomoć i najpotrebnija. I, pored trenutnih okolnosti u svetu i krize, u cilju uvažavanja ekonomskih posledica sa ovim merama se i dalje nastavlja i država pruža podršku kako privredi, tako i građanima. Već su do sada sprovedene i značajne mere kao što su povećanje penzija, povećanja minimalne zarade, povećanje plata u javnom sektoru, kao i sva ova jednokratna isplaćivanja, odnosno jednokratne pomoći.

Sve ovo se sprovodi u nameri da se životni standard građana uprkos svim teškoćama koje zahvataju ceo svet, ali i našu zemlju održi. Za ovu meru izdvojeno je 12 milijardi dinara, pri tom uz to nećemo ugroziti naš ekonomski sistem koji ovim pokazuje svoju snagu, a država pokazuje još jednom brigu za sve građane.

Takođe veoma važan zakon jeste i Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom koja nikada nije bila veća u Srbiji. Naime, država ove godine izdvaja čak 87 milijardi dinara iz budžeta. Tako će roditeljski dodatak za prvo dete od 1. jula 2023. godine iznositi 366 hiljada 122 dinara, za drugo dete dodatak se isplaćuje u 24 rate, odnosno dve godine i iznosi 324 hiljade 772 dinara, dok se za treće i četvrto dete dodatak isplaćuje u 120 rata i iznosi milion 948 hiljade 632 dinara, odnosno dva miliona 922 hiljade 948 dinara, osim mesečnih isplata drugo i treće dete dobijaju i jednokratnu pomoć u iznosu od 122 hiljade 40 dinara, dok se paušal za nabavku opreme iznosi šest hiljada 766 dinara.

Nastavljamo i sa novim merama, pa je tako predsednik najavio i sistemske mere pomoći za peto i šesto dete.

Ono što nas najviše raduje jeste da vidimo da su ove mere već počele da daju rezultate, pa je tako Srbija jedina zemlja u širem regionu koji ima pozitivan rast nataliteta. Recimo, u januaru 2023. godine Srbija je postala bogatija za 550 beba više nego u januaru 2022. godine.

Izmenama koje su danas na dnevnom redu nastavljamo sa podrškom roditeljstvu, posebno ženama preduzetnicama čiji će supružnici nakon tri meseca posle rođenja deteta moći da koriste odsustvo sa rada radi nege deteta, posebne nege deteta, odnosno da imaju pravo na naknadu zarade od plate.

Takođe, žene preduzetnice će sada ostvarivati sva ista prava kao i žene u radnom odnosu, odnosno imaće pravo na odsustvo za treće i svako naredno dete u trajanju od dve godine.

Činjenica koja nas takođe raduje, a koju isto možemo da uočimo iz predloga Zakona koji su na dnevnom redu jeste i ravnomerni razvoj svih krajeva naše zemlje, što jeste zapravo i politika predsednika Aleksandra Vučića, a to upravo pokazuje i izgradnja auto-puteva i brzih saobraćajnica.

Ovim predlozima zakona obezbeđuje se, između ostalog, i novac za izgradnju auta-puta Ruma–Šabac, brze saobraćajnice Šabac-Loznica, zatim brze saobraćajnice Požarevac-Golubac, koja je deo dunavske magistrale, kao i za deonicu Pojate - Preljina, odnosno deo Moravskog koridora, čija je ukupna dužina iznosi čak 110 kilometara.

Svi ovi projekti važni su jer i direktno i indirektno unapređuju život ljudi.

Jednog dana kada se bude pričalo o politici predsednika Aleksandra Vučića sasvim sam sigurna da će jedna od najvažnijih stari koje će se pominjati biti zapravo izgradnja i preporod Srbije i velika ulaganja u infrastrukturu, što je ključno za dalji razvoj naše zemlje.

Lice Srbije se menja jer se radi o interesu države i svih građana, a sigurna sam da će i predlozi zakona koji su danas na dnevnom redu tome još više i doprineti i zato ću u danu za glasanje sve ove predloge i podržati.

Hvala.
Zahvaljujem, uvaženi predsedniče Narodne skupštine.

Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani i građanke Republike Srbije, vidimo nervozu u redovima opozicije, a zašto? Zbog istine. Zato što je jedini njihov politički program da šire mržnju i da svakodnevno plasiraju laži na koje očekuju da ćemo svi mi ćutati kako bi više puta ponovljene laži postale istina.

Gospodo, nećemo da ćutimo. Da, jeste da bez srama danas govorite o teškom životu, danas kada plate i penzije kontinuirano rastu, kada se grade putevi, pruge, kada se grade bolnice, danas kada vidimo napredak u svim sferama, i to zahvaljujući Aleksandru Vučiću. Istom onom Aleksandru Vučiću čiju ostavku tražite, protiv koga se borite, ali protiv volje naroda nećete i ne možete da se izborite. Za to vreme ne govorite o tome kako se živelo do 2012. godine, a kada je Srbija pljačkana i kada se otimalo od usta i građana, i dece da bi se punili džepovi i računi pojedinaca.

Ne govorite o tome da ste 2012. godine ostavili državu pred bankrotom i sa praznom kasom. I da, gospodo, sramno je da danas govorite o teškom životu. Teško su živeli građani do 2012. godine kada ste o tome ćutali. Danas žive mnogo bolje i živeće još bolje.

Da je situacija danas u Srbiji daleko bolja vidimo i po tome koliku želju imate da dođete na vlast. Vidimo kolika vam je želja za punom državnom kasom danas, a potpuno ste svesni da narod zna sva vaša lica, da ih nije zaboravio. Svesni ste da poverenje na izborima više nećete dobiti. Svesni ste i zato na sraman način pokušavate da preko tragedija i gazeći preko života mrtve dece na ulicama dođete na vlast.

Navodno šetate protiv nasilja, a svakodnevno na protestima vidimo pozive na različite vrste nasilja. Kada vidite reakciju građana na sve to što radite branite se podmetanjem i ljudi i lutaka i onda sve to negirate, a zapravo u tim situacijama pokazujete svoja prava lica.

Gospodo, u Srbiji se narod pita i zato Srbija neće da stane, već će nastaviti dalje da napreduje. Hvala.
Zahvaljujem, uvaženi predsedniče Narodne skupštine.

Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, poštovane građanke i građani Republike Srbije, moram da se osvrnem na to i da pohvalim rad Ministarstva poljoprivrede, jer mislim da je dosta toga prethodnih godina urađeno, što se tiče samih podsticaja i subvencija da bi podstakli one koji se već bave poljoprivredom da to svoje delovanje i prošire, ali isto tako da privučemo nove mlade poljoprivrednike da se vrate na selo i počnu time da se bave.

Smatram da je uvođenje e-Agrara jako dobro i da će tek u narednom periodu ljudi videti benefite od ovog programa. Složila bih se sa kolegom koji je izlagao da smo mi prosto dostupni svim građanima koji do sada nisu uspeli da dođu i da se upoznaju sa samom aplikacijom i sa svim tim što prosto skraćuje i način prijavljivanja i vreme, što bismo mi rekli, na taj deo kada vam uvek fali jedan papir više, tako da u narednom periodu mislim da ćemo zajedno sa svim kolegama se potruditi da dođemo i do svih onih koji se do sada nisu prijavili na e-Agrar, a znamo da je to u velikom procentu čak preko 80% ljudi prijavljenih, tako da nadam se da ćemo do isteka roka prijaviti sva ona poljoprivredna gazdinstva koja se do sada nisu prijavila.

Smatram da je veoma pohvalno i ono što sprovodi Ministarstvo za brigu o selu i mislim da je veliki broj mladih ljudi u prethodnom periodu bio zainteresovan za konkurisanje i dobijanje samih kuća na selu i u mom kraju, u Pirotskom okrugu su mladi ljudi, porodice, dobili kuće na selu. Mislim da to može da podstiče mlade ljude da se sve više vraćaju, ali i to što se daje pomoć i subvencije za pokretanje nekog malog biznisa u seoskim sredinama. Mislim da je to jako pohvalno. Ono na čemu smo mi radili prethodnih godina, to je i ulaganje u infrastrukturu. Uložili smo i rekonstruisali puteve na Staroj planini do kamenoloma Kitka-Slavinja-Izatovci, isto i u drugom delu. Mislim da je jako važno da naši ljudi imaju, što se infrastrukture tiče, s te strane pogodnosti da mogu da se vrate na selo, ali isto tako i da turistički obilaze i Staru planinu, ali i sve naše druge predele naše lepe Srbije.

Što se tiče smeštajnih kapaciteta, u prethodnom periodu su oni značajno povećani isto zahvaljujući raznim subvencijama. Mislim da su ljudi sve više zainteresovani da se prosto time bave. Neki se time bave ozbiljno, neki to više gledaju kao drugu svoju delatnost, ali to vidim da u narednom periodu ima neki potencijal da se sve više širi.

Mislim da država svakako ulaže velike napore za sve veće osnaživanje ljudi i mladih ljudi da se vrate na selo. Ja sam se sama vratila na selo i veoma sam ponosna na to, jer smatram da su nam sela neka i blizu grada, a ona koja nisu toliko blizu grada da su dobro povezana infrastrukturom i mislim da prosto mladi ljudi mogu da vide svoj život i u tim delovima naše Srbije. Tako da, i u narednom periodu radićemo i dalje na jačanju i osnaživanju tih ljudi da svoju odluku donesu i da se vrate poljoprivredi.

Svakako da ćemo u danu za glasanje ovaj zakon podržati zajedno sa poslaničkom grupom „Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve“. Hvala vam.
Zahvaljujem, uvažena predsedavajuća.

Uvaženi članovi Vlade, poštovane dame i gospodo narodni poslanici, poštovane građanke i građani Republike Srbije, pred nama je danas set zakona, a ja ću se u svom izlaganju osvrnuti na Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu, koji nije menjan skoro 17 godina, znači, od samog početka njegove primene, a u međuvremenu su se desile značajne promene zbog kojih je neophodno da se donese novi zakon koji uređuje ovu oblast.

Uloga Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu je sprečavanje povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom, a zasniva se na pokretanju aktivnosti u svim oblastima delovanja, uspostavljanjem odgovornosti poslodavca i prava zaposlenih za primenu mera kojima će se ostvariti najviši standardi bezbednosti zaštite zdravlja zaposlenih.

Verujem da će ovaj Predlog zakona, poštovani ministre, omogućiti uslove za bezbedniju i zdraviju radnu sredinu, da bi zaposlenima omogućili produktivnije da rade do odlaska u penziju, jer svaki posao treba da bude organizovan na takav način da ne dovede do oštećenja zdravlja radnika.

Veća ulaganja u unapređenje uslova rada, samim tim smanjuje i troškove posledica od povreda na radu i profesionalnih bolesti, a uz to posledica na radu utiču i na gubitak poslovnog ulaganja, kao i moral i motivisanost zaposlenih.

Bezbednost i zdravlje na radu takođe doprinosi i povećanju produktivnosti na radnom mestu, podstiče ekonomski rast, zapošljavanje i poboljšavanje funkcionisanja tržišta rada, a to bi svakako imalo pozitivan uticaj na privredu.

Raduje nas činjenica što u odnosu na 2012. godinu imamo više od 500 hiljada zaposlenih i to je, moglo bi se reći, zajednički uspeh svih nas. Mi smo zatekli Srbiju koja je bila pred bankrotom, gde su fabrike svakodnevno tako reći zatvarane, ljudi ostajali bez posla i nade za bolje sutra, ali od dolaska SNS na vlast i od kada je Aleksandar Vučić počeo sa mudrom i odgovornom politikom mi smo Srbiju podigli sa kolena na kojima se ona nalazila te 2012. godine.

Zahvaljujući tome, mi sada imamo najnižu stopu nezaposlenosti od 8,9% i uprkos situaciji svuda u svetu plate i penzije kod nas kontinuirano rastu, pa tako i u narednom periodu očekujemo dalji rast i minimalne zarade i zarade u javnom sektoru i svakako da idemo ka tome da se ostari naš plan zacrtan i Nacionalnim planom Srbija 2025 da prosečna plata do kraja 2015. godine iznosi hiljadu evra, a možda to tada čak bude i nešto više. U nekim opštinama svakako da će biti.

Uz to, jedan od prioriteta Vlade Republike Srbije su i naši penzioneri. Znamo da od oktobra prošle godine do sada da su penzije povećane 20,8%. Do kraja godine sledi dodatno povećanje penzija od oko 15%.

Predlozi sporazuma sa Australijom i Republikom Azerbejdžan regulišu oblast penzijskog i invalidskog osiguranja, što svakako pruža našim ljudima koji su boravili, odnosno radili u tim zemljama dodatne olakšice.

U Srbiji plate i penzije rastu i nemamo problem sa tim zato što nam je javni dug pod kontrolom i on je na 52% BDP, što je daleko ispod nivoa Mastrihta.

Verujemo da do kraja godine neće biti, takve su prognoze, neće biti veći od 55% našeg BDP-a. Poređenja radi, javni dug Grčke je na negde oko 200% njihovog bruto domaćeg proizvoda, Italije je 170%, Francuske 130%.

Ono što je važno da će Srbija i dalje ići napred. Pohvalila bih i rad Ministarstva poljoprivrede, uvođenje e-agrara. Znamo da je ministarka stalno na terenu i sama sam se upoznala sa programom i sigurna sam da će naši poljoprivrednici tek u budućnosti videti sve benefite ovog programa.

Pored toga, imamo i dobru industrijsku proizvodnju, koja će se razvijati u narednom periodu i tu svakako doprinosi otvaranje novih fabrika. Znamo da smo apsolutni lider po prilivu direktnih stranih investicija u regionu, a sporazumi koji su pred nama čine nas još atraktivnijim za sve buduće investitore, što svakako znači još novih fabrika, novih radnih mesta i bolji životni standard za naše građane.

Navešću samo jedan od primera, to je novootvorena fabrika „Bicerba“ prošle nedelje koju je predsednik i sam otvorio u Valjevu u kojoj će radnici imati platu čak od 1.100 evra i dobre uslove rada. Uz to, od izuzetne važnosti je za ljude u tom kraju i brza saobraćajnica do Lajkovca koju će dobiti, a na priliv direktnih stranih investicija svakako da utiče i ogromno ulaganje u infrastrukturu.

Prethodnih godina naša zemlja je premrežena auto-putevima, nama je od izuzetne važnosti, iz dela Srbije iz kojeg dolazim je i završetak Koridora 10. Sa izgradnjom se nastavlja, pa, tako sa radošću iščekujemo i ovonedeljno otvaranje i Moravskog koridora. To je jedan od možda najsavremenijih auto-puteva u Srbiji, digitalni auto-put koji će svakako biti od izuzetnog značaja, najpre za ljude iz ovog regiona.

Zbog svih benefita i dobrih rešenja iz različitih oblasti, zajedno sa poslaničkom grupom Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve, u danu za glasanje podržaću ovaj set zakona. Hvala.
Zahvaljujem uvaženi predsedniče Narodne skupštine Republike Srbije.

Uvažene dame i gospodo narodni poslanici, poštovane građanke i građani Republike Srbije, ja bih se samo nadovezala na izlaganje prethodnog kolege, a svakako i na izlaganje kolega danas u Narodnoj skupštini Republike Srbije na osnovu onog što svi čitamo u medijama i šta se to dogodilo juče u Pirotu, i mislim da ne treba da žurimo sa zaključcima. Tu su stručne službe i svi iz države, ali i iz lokalne vlasti su reagovali brzo i sada kada je završena istraga i prosto je na komisijama da kada donesu odluku i zaključak da znamo šta se tačno dogodilo i verovatno da neki od protokola nije bio ispoštovan, ali mislim da ne treba da žurimo sa zaključcima, naročito zato što je to jedna osetljiva tema jer se tiče zdravlja svih građana.

Ono što bih ja istakla da trenutno ne treba da ima mesta panici, da su građani Pirota upoznati sa svim merama predostrožnosti, da treba samo da se pridržavaju svih preporuka gradskog kriznog štaba i nadamo se da će u najkraćem mogućem periodu da bude sanirano na licu mesta kako bi se dalje neke posledice koje mogu nastati otklonile.

Ono što se danas isto moglo čuti da država nije reagovala što se tiče merenja zagađenja u Pirotu. Uređajima koji su bili dostupni je jutros rađeno merenje štetnih, odnosno prisustva amonijaka u vazduhu na pet lokacija gde nije utvrđeno prisustvo amonijaka. Verovatno da u nekim bližim mestima gde se sama nesreća i dogodila da njega i dalje ima u nekim količinama, ali Ministarstvo za zaštitu životne sredine se odazvalo. Poslalo je mobilne uređaje tako da će se sa tim merenjima verovatno već večeras krenuti da bi građani imali prave informacije što se toga tiče.

Ono što bih takođe istakla, svakako da je potrebna i rekonstrukcija pruge. Rekonstrukcija je već planirana. Planirana je od juna naredne godine. Opredeljeno je 230 miliona evra za rekonstrukciju pruge Niš-Dimitrovgrad gde je 130 miliona iz kredita, 70 iz donacija EU i ostalo iz budžeta Republike Srbije.

Naravno da će to biti od značaja i da će svakako značiti da više ili u potpunosti ili svakako ćemo značajno smanjiti rizik od ovakvih nesreća i da se ovako nešto više neće dešavati. Posle te rekonstrukcije tom prugom vozovi će se kretati od 120 kilometara na čas, a na tom delu gde se sama nesreća dogodila vozovi se kreću brzinom od 30 kilometara na čas.

Ono što bih na kraju ponovo istakla je da prosto apelujem na sve kolege da ne žurimo sa zaključcima, da ne širimo paniku među građanima Pirota i Pirotskog okruga, da apsolutno sve informacije koje krizni štab dobije budu podeljene sa građanima Pirota i budu dostupni medijima. Voda za piće je ispravna osim u selu koje je blizu samog mesta nesreće i sa tim je krizni štab pre par sati izašao. Tako da apelujem na sve, kao što sam i rekla, da ne donosimo prevremene zaključke, zato što se radi direktno o zdravlju građana na tom području. Hvala.
Zahvaljujem, uvaženi predsedniče Narodne skupštine.

Ja samo ne znam odakle to da odgovorni neće snositi odgovornost za ono što se desilo? Nakon zasedanja Komisije i utvrđivanja zašto se nešto desilo, apsolutno svi odgovorni odgovaraće za ono što se desilo sinoć na teritoriji opštine Pirot i to je jedina činjenica koja u ovom trenutku jeste važna i svakako potvrđena.

Ali, to nije važnije od zdravlja svih građana Pirota i jeste da je negde oko pedesetak ljudi hospitalizovano. Neki su prebačeni u Klinički centar Niš, neki zadržani u Pirotu. Na svu sreću svi oni koji su hospitalizovani, dvoje preminulih za koje još obdukcija nije utvrdila da li su oni preminuli prilikom trovanja amonijakom ili iz nekih drugih razloga, su sada sa lakšim simptomima.

Svakako da pruga jeste za rekonstrukciju. Rekonstrukcija će biti u toku naredne godine, počeće u toku naredne godine. Ne zaboravimo i sve kilometre puteva i autoputeva koji su prethodnih godina izgrađeni na teritoriji Republike Srbije, između ostalog i „Koridor 10“ koji prolazi kroz Pirot. Tako se radi na rekonstrukciji pruga.

Srećni smo što je i ova rekonstrukcija u planu kako ne bismo više imali ovakve nesreće. Nadležni organi su dole u Pirotu sve vreme tako da se sastanci kriznih štabova održavaju dole, svi ministri zaduženi koji su uključeni u sve to, kao i lokalna vlast, tako da odgovornost, ponavljam snosiće svi oni koji su odgovorni za ovu nesreću. U to niko ne treba da sumnja i da o tome više raspravljamo. Hvala.
Zahvaljujem, predsedniče.

Ja svakako, kao i republička i lokalna vlast, apelujem na sve nadležne institucije da reaguju, da najpre komisija donese zaključak, da se uradi detaljna istraga i da apsolutno svi odgovorni odgovaraju za ono što se desilo juče na teritoriji Pirotskog okruga. Ovde se radi o zdravlju građana Pirota, o zdravlju građana Pirotskog okruga, ali i bilo o kom građaninu da se radi, o životu i zdravlju treba da se reaguje i da se odgovara.

Ja ne znam samo odakle to da oni koji su odgovorni neće snositi odgovornost. Ne znam zašto se toliko vodi polemika oko toga. Mislim da, prosto poštujući najpre sve građane Pirota koji su sada u nezavidnoj situaciji, treba svi da budemo ovde ujedinjeni, da im pružimo podršku, da se najpre sačuvaju životi i zdravlje, a kasnije da se utvrdi odgovornost i da svi koji su odgovorni za to budu i sankcionisani.

Svakako da će nadležni organi i Krizni štab zasedati, kao što su i danas više puta i narednih dana, i da će donositi odluke koje će biti svakako preko medija predstavljene građanima Pirota. U narednom periodu videćemo rezultate čija je odgovornost bila i svega ostalog što komisija i nadležni organi budu doneli. Hvala.
Zahvaljujem, uvaženi predsedniče Narodne skupštine Republike Srbije.

Evo, zarad javnosti koja nas prati, a verujem da nas moji sugrađani iz Pirota prate u velikom broju, s obzirom da je još uvek preporuka Štaba za vanredne situacije da ostanu u svojim domovima.

Štab za vanredne situacije je imao večernju sednicu, tako da je u toku postavljenje dva mobilna uređaja najsavremenija za merenje koncentracije amonijaka u vazduhu. Znači, jedan u delu industrijske zone će imati parametar od dva kilometara, a drugi što bliže mestu nesreće.

Ovim putem želim da se i ja, kao i lokalna vlast, koja se na konferenciji posle zasedanja Štaba za vanredne situacije, zahvalila Ministarstvu za zaštitu životne sredine. Merenja koja su ranije u toku dana urađena na pet lokacija u gradu, koja su uradili stručnjaci iz Prahova, pokazala su da ne postoji povećana koncentracija amonijaka na teritoriji grada Pirota.

Verovatno da još uvek postoji određena povećana koncentracija na mestima koja su bliža nesreći, ali to ćemo detaljnije i preciznije znati u toku noći, tako da će Štab za vanredne situacije izaći sa detaljnim podacima, jer uređaj koji se trenutno postavljaju su izuzetno precizni, tako da ćemo imati informacije iz minuta u minut o zagađenosti i do jutra svakako će štab izaći sa preporukama o tome da li će nastaviti sa radom škola, vrtića, institucija i fabrika ili neće tamo gde je rad obustavljen.

Neki podaci pokazuju da je najveća opasnost prošla, ali da ne bismo prejudicirali sa zaključcima svakako da treba da sačekamo i ova merenja kako bismo imali pravo stanje.

Radni tim se, takođe, bavi saniranjem posledica na samom terenu, tako da će vagoni koji su u pravcu Niša biti transportovani sa kolovoza u tom pravcu, u pravcu Pirota ka tom delu, dok da bi se sanirala sama pruga na tim mestima i mogli da pristupe vozovi koji će podići cisterne koje su ispale iz koloseka, u pitanju su četiri vagona, od toga iz samo jednog curi amonijak.

S obzirom na složen postupak, verujemo da će to trajati narednih i više od 48 sati, ali ono što je važno to je da iznad tog dela više nema oblaka amonijaka koji je bio u sinoćnim časovima.

Ja imam sliku sa samog terena pre nego što je pao mrak. Znači, pre par sati vidite da na mestu nesreće iznad ne postoji više oblak amonijaka koji se napravio nakon same nesreće.

Ono što isto želim da naglasim je da je voda za piće iz svih gradskih i seoskih vodovoda ispravna, da je rađena hemijska analiza reke i da je tu povećana vrednost amonijum-jona. U večernjim satima radiće se ponovo ispitivanje, tako da će se utvrditi da li se ta koncetracija smanjuje ili povećava. Takođe, Štab će o tome obavestiti medije i javnost u jutarnjim časovima, kada bude i ponovno zasedanje.

Očekujemo dolazak i ministarke Irene Vujović sutra u Pirot. Znate da je danas Pirot posetio Goran Vesić. Ministarka zdravlja je obišla i sve one koji su imali simptome i javili se bolnici u Pirotu.

Ono što mene raduje jeste da ćemo posle, kada bude bezbedna situacija i kada zaštitimo živote i zdravlje svih građana i otklonimo sve posledice, nastaviti da ulažemo u našu zemlju, nastaviti sa rekonstrukcijom pruge, sa izgradnjom novih puteva i auto-puteva, kao što smo radili i do sada.

Nadamo se da je najveća opasnost već prošla, da građani Pirota nemaju razloga za paniku, ali o tome će biti obavešteni detaljnije u jutarnjim časovima. Hvala.
Uvaženi predsedniče Narodne skupštine Republike Srbije, uvaženi ministri sa saradnicima, predstavnici Visokog saveta sudstva, poštovane dame i gospodo narodni poslanici, poštovane građanke i građani Republike Srbije, na Odboru za ustavna pitanja i zakonodavstvo razmatrali smo predloge o kojima ćemo, između ostalog, raspravljati danas i narednih dana i doneli smo odluku da jesu u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom Republike Srbije.

Pred nama su, pored ostalih predloga zakona, i bilateralni ugovori sa UAE, koje je obrazložila i ministarka, čijim potvrđivanjem se stvaraju uslovi za čvršću, obavezniju i efikasniju saradnju, što će svakako doprineti većoj zaštiti određenih ljudskih prava i sloboda i boljoj primeni vladavine prava.

Srbija pokazuje istrajnost u borbi protiv kriminala i korupcije i šalju jasnu poruku, da nema zaštićenih i da apsolutno niko nije jači od države i zato je Srbija danas jaka zemlja u kojoj su vladavina prava i borba protiv kriminala visoko na listi prioriteta Vlade Republike Srbije.

Ove reči potvrđuju i rezultati predanog rada u prethodnom periodu, a svakako je Narodna skupština imala svoj doprinos, donošenjem zakona koji su imali pozitivne efekte.

Kako je sve veća i češća saradnja sa UAE zbog našeg prijateljstva i partnerskih odnosa, uređuje se predloženim zakonima i pravna saradnja u građanskim i trgovinskim stvarima, čime bi se, ukoliko usvojimo predloženi zakon, stvorili uslovi za bolju pravnu saradnju ove dve države i garantovala pravna sigurnost fizičkih i pravnih lica jedne države na teritoriji druge države.

Ovom prilikom iskoristila bih i to da podsetim da je Srbija dobrim prijateljskim odnosima predsednika Aleksandra Vučića i predsednika UAE, šeika Muhameda bin Zajeda, Srbija dobila milijardu dolara, i to ne prvi put, po kamatnoj stopi od 3% koja je i više nego duplo manja u odnosu na to kako je danas na međunarodnom tržištu. Tako smo obezbedili potpunu likvidnost zemlje, koja nam je izuzetno važna u ovakvim okolnostima, a pritom da naglasim da se time naš javni dug ne povećava, već da smo tim sredstvima zapravo otplatili stare obaveze koje su nam dospele na naplatu.

U teškoj globalnoj krizi u kojoj živimo važna nam je i poseta šeika koji je nedavno bio u Srbiji. Mediji ga smatraju jednim od najmoćnijih čovek na svetu i jeste po tome što vodi mudru politiku, ali i zato što UAE su sedmi na svetu po naftnim rezervama, a uz to je i iskren prijatelj Srbiji i predsednika Aleksandra Vučića sa kojim se sastajao više od 20 puta.

Emirati su dokazali prijateljstvo Srbiji i u teškim trenucima i to više puta, 2014. godine kada su poslali pomoć za saniranje štete izazvane katastrofalnim poplavama, ali u više navrata su slali i medicinsku opremu u cilju efikasnije suočavanja sa korona virusom.

Srbija i Emirati imaju i značajne zajedničke projekte. Tu je najistaknutiji svakako „Beograd na vodi“, koji je možda i najkritikovaniji projekat za koji mnogi nisu verovali da će uopšte biti realizovan, a danas je graditeljski najvažniji poduhvat od Beča do Istanbula. Zatim, tu su i ulaganja u nacionalnu avio kompaniju „Er Srbija“, pa danas imamo letove i ka istoku i ka zapadu, zatim izgradnja najvećeg vetroparka u Srbiji, izgradnja hotela na Kopaoniku, zajednička izgradnja fabrike vakcina. Mnogi projekti su trenutno u realizaciji koji su takođe značajni. Ukupna vrednost arapskih investicija u Srbiji prelazi čak četiri milijarde evra.

Nastavićemo da se borimo za našu zemlju, da jačamo saradnju i razgovore sa svim partnerima, kako bismo obezbedili što bolji rast naše Srbije. Srbija protekle godine je učvrstila svoju međunarodnu poziciju, što u mnogome utiče i na ekonomiju u ovim neizvesnim vremenima.

Tako da, pozivam i predlažem, sve koleginice i kolege, da ove, ali ostale predložene zakone podržimo u danu za glasanje. Hvala.
Zahvaljujem, uvažena predsedavajuća.

Uvažena ministarka, poštovane dame i gospodo narodni poslanici, poštovane građanke i građani Republike Srbije, pred nama je danas set predloga zakona, a ja ću se u današnjem izlaganju osvrnuti na Predlog zakona o zaduživanju Republike Srbije kod „Banka Intesa“ a.d. Beograd za potrebe finansiranja projekta Ruma-Šabac-Loznica, na osnovu ugovora o dugoročnom investicionom kreditu.

Izgradnja auto-puta Ruma-Šabac i brze saobraćajnice Šabac-Loznica, svakako je jedan od prioritetnih projekata naše države i vrlo je važan za razvoj i povezivanje oko 600 hiljada ljudi u Mačvanskom i Sremskom okrugu, ali takođe je ova saobraćajnica važna za Podrinje, zapadnu Srbiju sa Vojvodinom, kao i za povezanost tog dela Srbije sa regionom, naročito sa BiH.

Samo izvođenje radova obuhvata tri deonice. Prva je izgradnja auto-puta Ruma-Šabac, dužine 21,14 kilometra za brzinu od 130 kilometara na čas i predviđeno vreme trajanja izgradnje je tri godine.

Druga deonica podrazumeva izgradnju mosta preko reke Save u Šapcu, dužine 1327,5 metara i vreme trajanja izgradnje takođe, tri godine. Treća deonica izgradnja brze deonice od Šapca do Loznice dužine 54,58 kilometara za brzinu od 100 kilometara na čas i tu je predviđeno vreme trajanja izgradnje od četiri godine.

Država je budžetom za 2022. godinu, koji smo nedavno ovde usvojili u Narodnoj skupštini, izdvojila nikad veća sredstva za kapitalne investicije. Kapitalni budžet za narednu godinu je 7,3% BDP, odnosno 485,6 milijardi dinara. Nastaviće se sa velikim infrastrukturnim projektima koji podstiču privredu i zapošljavanje, kao što je i ovaj projekat o kome danas govorimo.

Nema jake privrede i jake ekonomije bez autoputeva, brzih železnica i ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu i to smo od samog početka i prepoznali, pa smo u skladu s tim od kada je SNS došla na vlast završili mnogobrojne projekte koji su bili pokrenuti pre više decenija. Mnogi projekti se i danas rade, a mnoge ćemo tek pokrenuti u narednom periodu.

Snovi se ostvaruju, umrežili smo Srbiju kao što možemo da vidimo i danas se svaki deo Srbije razvija i napreduje ravnomerno. U Srbiji se trenutno gradi čak 10 autoputeva i brzi saobraćajnica. Uprkos svetskoj ekonomskoj krizi i virusu korona mi nismo stali već smo nastavili da gradimo i gradimo i taj trend nastavićemo i u narednoj i svim godinama koje su pred nama. Pored toga radi se na rekonstrukciji i modernizaciji i železnica širom Srbije. Samo ću napomenuti da je predviđena i rekonstrukcija pruge Niš - Dimitrovgrad, što je veoma značajno za moj okrug, pored naravno, svih ostalih koje se rade širom zemlje, jer važno je da će ljudi za mnogo kraće vreme putovati sa jednog kraja zemlje na drugi, ali isto tako bićemo umreženi i sa regionom.

Ulaganjem u putnu infrastrukturu Srbija je sve više atraktivna za direktne strane investicije. Pored krize usled korona virusa nijedan investitor nije odustao od ulaganja u Srbiju, što znači da naša zemlja uliva sigurnost ljudima da svoj novac ulažu baš u našu državu, po čemu smo apsolutni lider u regionu. To znači nove fabrike, nova radna mesta i plate za naše građane.

Uspeli smo da sačuvamo stopu nezaposlenosti iz 2019. godine iako su se mnogo razvijenije zemlje od nas suočavale sa masovnim otpuštanjem radnika, naša zemlja je uspela tome da odoli, a tome su svakako doprineli i veliki paketi pomoći kako građanima tako i privredi i novčana sredstva za sektore koji su ovom krizom bili najviše pogođeni.

Pored toga, nastavlja se sa daljim kontinuiranim povećanjem plata u javnom sektoru u iznosu od 7%, u vojsci i socijalnoj zaštiti i zdravstvu u iznosu od 8%, ali i penzija koje će od 1. januara biti veće za 5,5%, a sledi jednokratna novčana pomoć našim najstarijim sugrađanima u februaru u iznosu od 20 hiljada dinara.

Pored mnogih planova i projekata država smanjuje i nivo javnog duga sledeće godine, a koji do kraja godine treba da iznosi negde oko 56,5% BDP, što se ispod nivoa Mastrihta. Država se sada zadužuje pametno, a ne kao ranije po nepovoljnim uslovima. Neke od tih dugova smo uspeli da isplatimo i već smo uveliko državu vratili na stabilne ekonomske noge.

Kao što sam i rekla, nastavićemo sa radom i daljim napretkom, što svakako znači ulaganje u infrastrukturu i gradnju puteva, ali nažalost vidimo da postoje ljudi koji te puteve blokiraju. Ako izuzmemo ljude koji su stvarno bili zabrinuti i hteli da nas upozore na nedostatke zakona, što je i sam predsednik, ali i svi mi saslušali i prihvatili jer nam je mišljenje naroda važno, ostali su ljudima onemogućavali slobodno kretanje, a videli smo da je na nekim mestima dolazilo i do fizičkih obračuna i vređanja i bili su tamo samo sa jednim jedinim ciljem, a to je rušenje Aleksandra Vučića.

Narod se vrlo dobro seća njihove vladavine. Uposlenicima firme sa vrlo dobro poznatim gazdom nije važno kako građani žive. To smo mogli da vidimo dok su oni bili na vlasti kada su fabrike zatvarali i ljude ostavljali na ulici zabrinute kako da prežive i prehrane porodicu, dok su za to vreme oni punili svoje račune širom sveta.

Njima nije važno ni kakvu sliku Srbije šaljemo na takav način u svet. Njih ne zanima ni ekologija, ni pitanje zaštita životne sredine, jer se priroda ne čuva na ulicama, gde smo videli kako pale baklje i kako ostavljaju smeće za sobom, već ozbiljnim radom na tome. Na stotine divljih deponija ova vlast je samo proteklih meseci uspela da očisti i sanira, a da ne govorimo o izgradnji kanalizacione infrastrukture, postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i mnogih drugih projekata, projekata kojima se čuva životna sredina i za koje država izdvaja više stotina miliona evra.

Kao potvrdu rada za bolju životnu sredinu vrlo važna vest je i otvaranje Poglavlja 27. u okviru Klastera 4. Njima nije važno ni šta narod misli, kako se oseća, već samo nalaze temu kojom pokušavaju da manipulišu ljudima. Naravno da svi mi želimo čistu vodu, vazduh, zemlju, ali to se ne dobija na ulicama i preko noći jer je to višedecenijski problem, već se dobija radom na tome, a jedan od tri prioriteta ove Vlade je upravo tema zaštite životne sredine i ova vlast je zajedno sa Ministarstvom za zaštitu životne sredine najviše radila na tome.

Do pre par godina isti taj „Rio Tinto“ u poziciji, koga su oni doveli u Srbiju, je bio dobar. Sada izlaze na ulice protiv njega dok Aleksandar Vučić odlazi ljudima na noge kako bi razgovarao o njihovim problemima i stavio do znanja da će se o tome nakon svih procena rizika na kraju narod izjasniti i dati poslednju reč. Njima je jedino bitno da se vrate na vlast po mogućstvu na ulici i bez izbora i nebitno im je da li je to volja narod ili stranaca i stranih ambasada, od kojih i traže pomoć, ali prošlo je vreme kada se radilo na silu. Sada se volja naroda poštuje, a na vlast se dolazi isključivo na izborima.

Njima je jedino bitno i jedino što vide kao svoj krajnji cilj državna kasa koja je sada puna, a kada su oni odlazili sa vlasti ne samo da je bila prazna, već su nas ostavili u dugovima i tako reći na ivici bankrota. To je jedini cilj do koga oni pokušavaju da dođu na sve moguće načine, gaziti preko svega i svih, ali do tog cilja i daljeg pljačkanja najveća njihova prepreka je Aleksandar Vučić.

Neće nas lažni ekolozi pokolebati da se borimo i radimo u interesu naroda i države koju su oni pljačkali, a sada bi hteli da nastave sa tim. Videli smo kako oni zamišljaju Srbiju dan posle. Hapsili bi, linčovali, šišali i vešali sve koji im se ne sviđaju i o tome javno i govore i prete. Pristojna Srbija se svih napada stidi. Pristojna Srbija ne podržava nasilje, rušenje i blokade. Pristojna Srbija podržava rad, trud, izgradnju, napredak i dalji razvoj i zato ćemo u skladu sa tim podržati sve ove zakone. Hvala.
Zahvaljujem, uvaženi predsedavajući i potpredsedniče Orliću.

Uvažena ministarko sa saradnicom, poštovane dame i gospodo narodni poslanici, poštovane građanke i građani Republike Srbije, pred nama su danas dva predloga zakona, a ja ću se u svom današnjem izlaganju osvrnuti na Predlog zakona o biocidnim proizvodima.

Naime, biocidni proizvodi su hemikalije koje se koriste u suzbijanju organizama koji mogu izazvati štetu na materijalima i proizvodima, ali su isto tako štetni za zdravlje ljudi i životinja.

Biocidne proizvode koristimo u svakodnevnom životu, a u vremenu korona virusa to i pojačano s obzirom da se koriste za dezinfekciju kože, ali i raznih površina, oprema, vazduha. Takođe, ovi proizvodi koriste se i za dezinfekciju vode za piće, za higijenu životinja, suzbijanje insekata, glodara, zaštitu drveta, kože, tekstila, a razvrstavaju se u 23 vrste prema štetnom organizmu na koji deluju.

Njihova upotreba zapravo zasniva se na tome da aktivne supstance u biocidnom proizvodu unište, odvrate, učine bezopasnim, spreče delovanje ili drugačije kontrolišu štetne organizme. Međutim, navedeni proizvodi predstavljaju i rizik za zdravlje ljudi, zdravlje životinja i životnu sredinu i zbog toga su neophodna stroga pravila i procedure za procenu biocidnog proizvoda radi utvrđivanja da li je taj proizvod bezbedan za upotrebu kada se koristi na unapred predviđen način.

Važeći zakon koji uređuje biocidne proizvode donet je 2009. godine, a Evropska komisija je 2012. godine donela Uredbu 528/2012 o činjenju dostupnim na tržištu i korišćenju biocidnih proizvoda. Uredba je doneta radi bolje harmonizacije pravila za stavljanje u promet i korišćenje biocidnih proizvoda na jedinstvenom tržištu EU, ali sa njom su uvedeni i neki novi instrumenti i zahtevi koji omogućuju bolje upravljanje biocidnim proizvodima.

Ovaj predlog zakona izrađen je u cilju usaglašavanja zahteva naših proizvoda kojima se uređuju biocidni proizvodi sa zahtevima Uredbe uvažavajući stav Evropske komisije za Poglavlje 27 da Republika Srbija treba da uskladi zakonodavstvo sa Uredbom o biocidnim proizvodima. Cilj Uredbe je obezbeđivanje visokog nivoa zaštite zdravlja ljudi, ali i zdravlja životinja i životne sredine kroz dvostepeni proces odlučivanja.

Prvi stepen podrazumeva procenu i odobravanje aktivne supstance za korišćenje u biocidnom proizvodu određene vrste, dok drugi korak ili stepen predstavlja procenu i odobravanje biocidnog proizvoda na predviđen način korišćenja.

Osnovni cilj donošenja Zakona o biocidnim proizvodima je unapređenje sistema upravljanja biocidnim proizvodima propisivanjem novih jasnih i transparentnih previla i procedura kojima se osigurava da na tržištu Republike Srbije budu dostupni biocidni proizvodi koji nemaju neprihvatljive štetne efekte na zdravlje ljudi, zdravlje životinja, ali i neprihvatljive efekte na životnu sredinu.

Ključna novina koju ovaj zakon uvodi je uređivanje stavljanja na tržište proizvoda koji su tretirani biocidnim proizvodom i utvrđivanje obaveze da lice koje tretirani proizvod stavlja na tržište posebno obeleži. Ovim se podiže svest, ali i informisanost potrošača o tretiranom proizvodu kako bi se napravio izbor da li će se taj proizvod kupovati, koristiti ili ne.

Svakako da je osnovni cilj koji se postiže donošenjem novog zakona zaštita zdravlja ljudi, zdravlja životinja i životne sredine, ali i pored toga i održavanje i promocija konkurentnosti naše industrije i priprema za poslovanje u okviru jedinstvenog tržišta EU nakon pristupanja, kao i poboljšana transparentnost procesa donošenja odluka.

Takođe, donošenjem ovog zakona potvrđuje se i spremnost Republike Srbije da unapredi sistem upravljanja biocidnim proizvodima, uskladi sa politikom i propisima EU, što je važno za napredak u pregovorima o pristupanju.

Iako mnoge stranke, pokreti, grupe danas pričaju o zaštiti životne sredine i na taj način pokušavaju da sakupe političke poene, činjenica je da je od dolaska SNS na vlast ovim segmentom počelo ozbiljno da se bavi i da se ulažu značajna novčana sredstva. Ova Vlada je jedan od tri ključna prioriteta stavila zaštitu i unapređenje životne sredine i to vidimo širom Srbije, pa tako i u Pirotu odakle ja dolazim realizacijom mnogobrojnih projekata.

Danas se rešavaju višedecenijski problemi. Jedan od takvih je, primera radi, istorijski otpad koji je najčešće nastao dvehiljaditih godina u fabrikama koje su bile predmet privatizacije ili u stečaju. Ukoliko je otpad i bio ambalažiran ambalaža je vremenom propala, a tu se najčešće radi o opasnom otpadu koji utiče na zagađenje vode, vazduha i zemljišta i država je rešila da se ovaj otpad zbrine do nultog stepena na svim lokacijama širom Srbije.

U vreme kada su fabrike zatvarane i ljudi ostajali bez posla i mogućnosti pristojnog života i izdržavanja porodice, o zaštiti životne sredine skoro pa da se nije ni govorilo, jer je pitanje egzistencije bio gorući problem, pa skoro da niko u ovakvoj meri o ovoj temi nije ni razmišljao. Ali, danas kada je Srbija apsolutni lider po prilivu direktnih stranih investicija u regionu, a taj iznos od januara do oktobra premašuje tri milijarde 140 miliona evra, kada se fabrike grade i otvaraju širom Srbije, kada se ljudi zapošljavaju, kada ćemo biti prva ili među prvim zemljama u Evropi po stopi rasta BDP-a, kada se u Srbiji gradi više nego ikada, kada i pored krize izazvane korona virusom plate i penzije kontinuirano nastavljaju da rastu, a država ima mogućnost da pored toga pomaže i građanima i privredi novčanim davanjima, danas Srbija ima mogućnost i da ulaže u očuvanje i unapređenje životne sredine i da nezaustavljivo ide ka sve boljem životnom standardu građana i stvaranju boljeg mesta za život za sve buduće generacije uprkos svetskoj krizi izazvanoj korona virusom koja nas je zadesila.

U ovom trenutku, nažalost, ne znamo kada će ova pandemija biti zaustavljena, ali znamo da je pravi put ka tome vakcinacija i da tim putem trebamo da idemo kako bismo očuvali i naše, ali i zdravlje naših bližnjih, ali i kako bismo nastavili putem jačanja naše ekonomije kojim smo ozbiljnim, čvrstim i velikim koracima krenuli.

Žalosno je što i dalje postoje ljudi, odnosno deo opozicije koji kritikuje apsolutno sve što se radi i osporavaju svaki uspeh, pritom ne nudeći apsolutno nikakva rešenja. Ali, zato traže podršku od stranaca i po inostranim ambasadama kako bi se ponovo dočepali fotelja i radili protiv svoje zemlje. Tako smo videli da su oni svoju kampanju počeli u Vašingtonu umesto među građanima Republike Srbije.

Oni čak više i ne traže podršku građana Republike Srbije, jer znaju da su podršku u svojoj zemlji odavno izgubili i jasno to građani pokazuju. Jasno pokazuju da više ne žele da budu pljačkani, već žele da žive u Srbiji kakva je danas. U Srbiji koja na čelu sa predsednikom Aleksandrom Vučićem svakim danom sve više napreduje, u Srbiji u kojoj se radi i gradi, u Srbiji gde se volja građana poštuje i na vlast se dolazi na izborima voljom građana, a ne voljom stranih ambasada.

Najveći glasnogovornici da iznose kritike danas između ostalog i po pitanju zaštite životne sredine, upravo su oni koji su imali priliku da rade i rešavaju sve ove probleme kada su bili na vlast direktno zaduženi za to. Oni su tada imali preča posla u tom smislu da napune svoje džepove i privatne račune, a nisu se bavili potrebama i problemima građana.

Sramno je što upravo isti ti ljudi sada se bave svakodnevnim napadima na predsednika, na njegovu porodicu, ali i na sve nas koji se borimo za pristojnu Srbiju. Idu toliko daleko da im ništa nije sveto, pa svakim danom napadaju decu predsednika, a videli smo koliko daleko mogu da idu i namernim plasiranjem lažne vesti o deci koja su navodno padala u nesvest u Lazarevcu zbog enormnog zagađenja vazduha.

Danas se rezultati vide. Svesni smo da se višedecenijski problemi ne mogu rešiti odmah, ali napredak je i te kako vidljiv, kao i vaš, poštovana ministarka, i zato imate našu podršku.

U danu za glasanje, zajedno sa poslaničkom grupom Aleksandar Vučić – Za našu decu, podržaću predložene zakone. Hvala.
Zahvaljujem, uvaženi predsedavajući.

Uvaženi ministre sa saradnicom, poštovane dame i gospodo narodni poslanici, poštovane građanke i građani Republike Srbije, juče smo imali konstruktivnu raspravu o Predlogu zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini u načelu, a danas i u pojedinostima i poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" podržaće predložene amandmane na ovaj zakon, s obzirom da oni unapređuju predloženi tekst zakona.

Mogli smo da čujemo, pored informacija o zakonu, i sve ono što se u prethodnom periodu uradilo na podizanju standarda životne sredine, ali i boljeg kvaliteta života građana, s obzirom da se sada pristupilo ozbiljnom rešavanju višedecenijskih problema.

Zalaganje da budućim generacijama ostavimo čistiju i zdravu životnu sredinu vidi se kroz delovanje i kroz raznorazne akcije i projekte koji su sprovedeni, koji su trenutno u toku, ali i sve one koje su planirane za naredni period. Neki problemi, s obzirom na oblast koju obuhvataju, ne mogu biti rešeni preko noći, ali se pomak i napredak i te kako vide, za razliku od vremena kada smo imali ogromne egzistencijalne probleme i kada o ovim pitanjima nismo ni razmišljali, već smo imali druge prioritete za rešavanje.

Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini, kao što smo čuli, jedan je od zakona koji je pripremljen u postupku usklađivanja domaće legislative sa propisima EU koji ovu oblast uređuje koherentno i celovito. Neophodno je uspostavljanje jedinstvenog funkcionalnog sistema praćenja i kontrole nivoa buke i održavanje baze podataka u okviru jedinstvenog informacionog sistema, obavljanje odgovarajućih merenja nivoa buke, izrada strateških karta buke na osnovu kojih će se izraditi i akcioni planovi kojima će se utvrditi mere zaštite od buke u cilju sprečavanja i smanjenja dalje izloženosti štetnim efektima buke tamo gde nivoi izloženosti mogu ugroziti životnu sredinu, ali i zdravlje ljudi i poboljšati kvalitet preduzimanjem odgovarajućih mera zaštite. U područjima gde izloženost buci je ispod graničnih vrednosti, odnosno zadovoljavajući potrebno je da održimo postojeći nivo buke.

Pravno lice koje je vlasnik, odnosno korisnik izvora buke dužno je da u skladu sa zakonom obezbedi merenje buke koju emituje i snosi troškove merenja buke u zoni uticaja, kao i da primenjuje mere zaštite od buke propisane ovim zakonom. Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini uticaće na sve građane s obzirom na materiju koju uređuje, ali ne predviđa troškove za sve građane. Troškovi će nastati za zagađivača, odnosno za vlasnike i korisnike izvora buke zbog obaveznog usaglašavanja sa odredbama ovog zakona.

Pomenuti troškovi vezani su za preduzimanje odgovarajućih tehničkih, tehnoloških i drugih mera zaštite i praćenje uticaja delatnosti na nivo buke i oni nisu novi već su postojali i do sada u važećim propisima po kojima su preduzeća, ali i druga pravna lica u obavezi da u okviru svojih investicionih i proizvodnih troškova uračunavaju troškove zaštite životne sredine, a tu naravno spadaju i troškovi zaštite od buke.

Svi ovi troškovi opravdavaju ciljeve koji bi trebalo ostvariti ovaj Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini, a koji su u javnom interesu što bi značilo u interesu očuvanja zdravlja građana i životne sredine u celini.

Očuvanje života i zdravlje građana su nam svakako najvažniji. Srbija je imala tu sreću da se, zahvaljujući odgovornoj politici Aleksandra Vučića, među prvima imamo dostupne vakcine i to celu paletu vakcina koje su bile stavljene pred građane i oni su mogli da biraju.

Ovu priliku bih iskoristila da ponovo apelujem na sve ljude koji se do sada nisu vakcinisali da to i učine, a ovde pre svega mislim na mlade ljude, jer je među njima i najmanji procenat vakcinisanih.

Mi smo retka država u svetu koja može da se pohvali sa izgrađene tri potpuno nove kovid bolnice, ali i pored toga rekonstruisali smo i mnoge postojeće, kao što je i Opšta bolnica u Pirotu odakle ja dolazim.

Pored toga, u Srbiji se već proizvodi jedna vrsta vakcina, u pitanju je ruska vakcina, a već će se u narednom periodu proizvoditi još jedna vakcina, a to je kineska ili Sinofarm vakcina.

Predsednik Aleksandar Vučić najavio je i kad je bio u poseti Dubaiju, da je jedna od tema razgovora sa šeikom Muhamedom bila o lekovima koji su se pojavili na tržištu, koji su inovativni i jako dobri za korona virus. Nadamo se da će u narednom periodu i oni biti dostupni građanima Republike Srbije.

Takođe, u pregovorima smo i sa Fajzerom oko istih lekova koji bi trebalo, oko sličnih lekova, koji bi trebalo da se pojave na tržištu.

Ne postoji ništa važnije i skuplje od života ljudi. Zato naš predsednik radi sve, koristeći čak i svoje prijateljske odnose, da sve što postoji, sve što bude izašlo na svetsko tržište bude dostupno i građanima Republike Srbije.

Takođe, želimo da pomognemo i svim našim susedima u regionu. To se moglo videti na delu i kada smo im donirali vakcine u vremenu kada su njima jako značile.

Srpska napredna stranka, na čelu sa Aleksandrom Vučićem, trudi se da svaki segment našeg društva poboljša. Počev od očuvanja života i zdravlja ljudi, od velikih infrastrukturnih projekata, od novi puteva, pruga, bolnica, vrtića, fabrika, novih radnih mesta, preko povećanja plata i penzija, pa sve do poboljšanja standarda životne sredine i kvalitetnijeg života građana.

Na drugoj strani pojedinci ne prestaju da rade i govore protiv svoje države i protiv svog naroda samo zarad svojih ličnih interesa i bogaćenja. Ali, narod ne mogu da prevare. Zato nemaju apsolutno nikakvu podršku građana i oni su toga i svesni i verovatno se iz tog straha i boje da izađu na izbore, izađu pred jedini sud za naš rad, a to su građani.

Građani ne žele da žive u strahu do nesigurne egzistencije dok se pojedinci nenormalno bogate. Građani žele da žive u mirnoj, stabilnoj i ekonomski jakoj Srbiji kakva je danas.

Apsolutno je ružni i nedopustivo da politički program jedne stranke budu stalni i sve jači napadi na predsednika, na njegovu porodicu, na vas ministre i na sve one koji se bore za bolju Srbiju i za još jaču Srbiju. Svi oni smetaju opoziciji, jer su stopirali dalje punjenje džepova i računa, svi oni koji se bore za politiku SNS i svi mi koji ulažemo da Srbija bude još bolje mesto za život, stopirali su dalje bogaćenje opozicije i punjenje njihovih računa. Građani su to prepoznali i apsolutno ne podržavaju da više budu pljačkani.

Osim stalnih napada koji uznemiravaju javnost, prošle nedelje videli smo i demoliranje SNS u Novom Sadu.

Građani ne podržavaju ovakav način političke borbe, već žele konkretne rezultate, žele plani program i to jasno kažu i na izborima.

Upravo zbog vas, dragi građani Republike Srbije i zbog poverenja koje ste nam ukazali, mi ćemo nastaviti da se trudimo i radimo na čelu sa Aleksandrom Vučićem, da još više jačamo Srbiju koja će sa godinama biti još bolje, stabilnije i zdravije mesto za život i na koju ćemo se svi ponositi.

Danas ulažemo u životnu sredinu i očuvanje zdravlja građana Republike Srbije čisteći Srbiju, a ne čisteći budžet Republike Srbije. Hvala.
Zahvaljujem.

Uvaženi predsedavajući, uvažena ministarka sa saradnicama, poštovane dame i gospodo narodni poslanici, poštovane građanke i građani Republike Srbije, pred nama je danas Predlog zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini, koji će poslanička grupa Aleksandar Vučić - za našu decu, u danu za glasanje podržati, s obzirom da je problem buke sve prisutniji i da može predstavljati rizik po zdravlje ljudi.

Republika Srbija je Zakon o zaštiti od buke donela 2009. godine. Izmene i dopune usledile su 2010. godine i time je delimično naše zakonodavstvo usklađeno sa direktivama iz EU, tačnije 44% o proceni o upravljanju bukom u životnoj sredini.

Osnovni cilj donošenja novog zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini je potpuno usklađivanje ove oblasti sa direktivama EU.

U okviru pregovora o pristupanju EU, Republika Srbija je izvestila Evropsku komisiju o usklađenosti propisa, dobijene su smernice za dalji rad na izmenama i dopunama i preporuke da iz direktive treba da prenesemo definicije pojmova, zatim preciznije definišemo ko izrađuje strateške karte buke i akcione planove, kao i da rokovi za izradu istih u potpunosti budu usaglašeni sa direktivom 2002/49.

Ovaj zakon koncipiran je tako da sadrži devet poglavlja i cilj donošenja ovog zakona je: uspostavljanje, održavanje, unapređenje jedinstvenog sistema zaštite na teritoriji naše zemlje, utvrđivanje i ostvarivanje mera u oblasti zaštite od buke kako bi se sprečili ili smanjili efekti buke na zdravlje ljudi i životnu sredinu, utvrđivanje graničnih vrednosti buke u životnoj sredini prema akustičnoj zoni, vrsti objekta ili osetljivosti populacije, kao i vrsti izvora buke, utvrđivanje stepena izloženosti buci u životnoj sredini putem izrade karata buke u životnoj sredini na osnovu jedinstvenih indikatora buke i propisanih metoda procene buke, zatim usvajanje akcionih planova na osnovu podataka iz karata buke u cilju sprečavanja i smanjenja izloženosti buci i obezbeđivanje pristupa informacija javnosti o buci u životnoj sredini, kao i o efektima buke.

Buka na koju se danas odnosi je ona buka kojoj su izloženi ljudi u izgrađenim područjima, javnim parkovima, tihim zonama u aglomeraciji, tihim zonama izvan naselja, buka u blizini škola, bolnica i drugih zona osetljivih na buku.

Sam izvor buke je emiter neželjenog zvuka. Ovaj zakon se ne odnosi na buku koja nastaje u radnoj sredini, ne odnosi na buku u prevoznom sredstvu, ne odnosi se na buku iz susednih domaćinstava, vojnih aktivnosti, domaćih i divljih životinja, zvučnog oglašavanja iz verskih objekata.

Zakonom koji je danas na dnevnom redu urediće se i prava i obaveze, počev od Republike, preko Agencije za zaštitu životne sredine, autonomne pokrajine od jedinice lokalnih samouprava, privrednih subjekata i drugih lica, pa sve do građana u cilju zaštite od buke radi ostvarivanja postavljenih ciljeva.

Ministarstvo utvrđuje mere i uslove zvučne zaštite, propisuje uslove za ovlašćenje stručnih organizacija, daje saglasnost na akcione planove, vrši nadzor i kontrolu primene mera zaštite od buke.

Agencija za zaštitu životne sredine, pak, vodi bazu podataka iz monitoringa buke, prikuplja strateške karte buke i akcione planove i dostavlja podatke iz karata Evropskoj komisiji, obezbeđuje dostupnost podataka javnosti.

Autonomna pokrajina vrši utvrđivanje ispunjenosti mera i uslova zvučne zaštite, obezbeđuje sprovođenje i finansiranje monitoringa buke, vrši nadzor i kontrolu primene mera zaštite od buke u životnoj sredini.

Jedinice lokalne samouprave koje predstavljaju aglomeraciju ima obavezu izrade revidiranje strateških karata, kao i akcionih planova.

Jedinica lokalne samouprave utvrđuje mere i uslove zvučne zaštite, vrši akustičko zoniranje, određuje tihe zone i mere zabrane i ograničenja, utvrđuje mere i uslove zvučne zaštite i korišćenja izvora buke u stambenim, stambeno-poslovnim objektima, sprovodi monitoring buke u životnoj sredini i vrši nadzor i kontrolu primena mera zaštite od buke.

Pravna lica koja su upravljači, vlasnici i koncesionari glavnih železničkih pruga, glavnih puteva i glavnih aerodroma, izrađuju i revidiraju strateške karte buke, kao i akcione planove i obezbeđuju monitoring buke.

Preventivne mere koje su takođe definisane ovim zakonom uređuju, pre svega, oblast planiranja i izgradnje, pa se tako u prostornim i urbanističkim planovima obezbeđuju mere i uslovi zaštite od buke, međusobni raspored infrastrukture, industrijskih, stambenih, rekreacionih i drugih objekata, kao i akustičko zoniranje i utvrđivanje posebnih režima korišćenja tih područja.

Uslovi zaštite od buke su indikatori od buke, granične vrednosti i akustičko zoniranje. Pravno lice koje je vlasnik, odnosno korisnik izvora buke dužno je da se u skladu sa zakonom obezbedi merenje buke koju emituje i snosi troškove merenja buke u zoni uticaja, kao i da primenjuje mere zaštite od buke propisane ovim zakonom.

Ugostiteljski objekat u kome se emituje muzika ili drugi zabavni program dužan je da obezbedi mere i uslove zvučne zaštite, dok kontrolu i merenje nivoa buke iz ugostiteljskog objekta sada vrši komunalni milicionar posebnim uređajem za merenje buke.

Za održavanje javnih okupljanja i aktivnosti, zabavnih i sportskih aktivnosti, bilo da se one organizuju na otvorenom ili zatvorenom prostoru, jedinica lokalne samouprave od sada odlučuje i potrebna je prijava najmanje 20 dana unapred sa utvrđenim merama zaštite od buke i novina je da se ne mogu odobriti javna okupljanja bez akta jedinice lokalne samouprave o utvrđenim merama zaštite zvučne.

Strateške karte izrađuju se za aglomeracije glavne, železničke pruge, puteve i glavni aerodrom. Za aglomeracije izrađuju jedinice lokalne samouprave u saradnji sa drugim subjektima zaštite životne sredine, dok za glavne puteve, železničke pruge, aerodrome izgrađuju pravna lica koja su upravljači, vlasnici, koncesionari, u saradnji sa drugim subjektima.

Akcioni plan zaštite od buke izrađuje se za sva područja za koja se izrađuju i strateške karte buke i radi se na svakih pet godina, a revizija je moguća u slučaju značajnijih promena i ranije.

Vlasnik, odnosno korisnik buke sada snosi troškove merenja buke pre stavljanja u upotrebu i posle rekonstrukcije, a redovno ili periodično merenje se vrši jednom u tri godine.

Merenje buke u životnoj sredini vrši ovlašćeno lice, a merenje buke koje dolazi iz ugostiteljskih objekata, pored ovlašćenog lica, može od sada meriti i komunalni milicionar posebnim uređajem za merenje buke, a jedinica lokalne samouprave aktom bliže utvrđuje način kontrole merenja buke.

Subjekti zaštite životne sredine od buke dužni su da javnosti obezbede pristup informacijama i podacima iz strateških karata buke i akcionih planova, jasno, razumljivo i pristupačno. Ministarstvo vrši nadzor nad Agencijom za zaštitu životne sredine, nad autonomnom pokrajinom i jedinicom lokalne samouprave u vršenju njima poverenih poslova.

Komunalni milicionar se pored svojih ovlašćenja posebno ovlašćuje da vrši merenje nivoa buke poreklom iz ugostiteljskih objekata. Propisana su prava i dužnosti inspektora, kao i ovlašćenje u vršenju inspektorskog nadzora. Na rešenje inspektora može se izjaviti žalba ministru za zaštitu životne sredine u roku od 15 dana od prijema rešenja.

U Predlogu zakona propisuju se i kaznene odredbe, koje su usklađene sa Zakonom o prekršajima i pored izrečene novčane kazne za prekršaj, pravnom licu se može izreći i zaštitna mera koja predstavlja oduzimanje predmeta koji su upotrebljeni ili namenjeni za izvršenje prekršaja ili koji su nastali izvršenjem prekršaja.

Prelaznim i završnim odredbama propisani su i rokovi za donošenje podzakonskih akata koji će bliže urediti ovu oblast. Donošenje ovog zakona i menjanjem podzakonskih akata, u planu je da do kraja 2022. godine naše odredbe u potpunosti budu usklađene sa direktivama EU.

Srbija danas ulaže u svim sektorima zaštite životne sredine. Vaš trud i rad, ministarka, se itekako vidi, zato što se danas pristupa rešavanju višedecenijskih problema, ali ono što je možda i bitnije, stvaramo zdraviju i čistiju sredinu za sve buduće generacije.

Srbija je prva zemlja u regionu koja je na međunarodnom finansijskom tržištu emitovala zelene evro-obveznice i time obezbedila finansiranje zelenih ekoloških projekata po veoma povoljnim uslovima. Sredstva od izdatih obveznica upotrebiće se za podizanje standarda životne sredine, ali i bolji kvalitet života građana. Finansiraće se i refinansirati kapitalni zeleni projekat, kao što su postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kao što je izgradnja kanalizacione infrastrukture, kao što su postrojenja za prečišćavanje voda za piće, prerade i reciklaža otpada, ulaganje u obnovljive izvore energije, očuvanje biodiverziteta, ali i prevenciju zagađenja, što je takođe izuzetno važno.

Izgradnja infrastrukture za tretman otpada po najvišim standardima, možda spada u jedne od najvažnijih projekata u oblasti zaštite životne sredine na kojima se danas radi, pa smo tako u proteklom periodu mogli da vidimo da je stara deponija u Vinči zatvorena zbog višedecenijskog nepravilnog odlaganja otpada, a da će u narednom periodu biti i sanirana. Ovim projektom i izgradnjom modernih postrojenja rešava se najveći ekološki problem grada Beograda.

Takođe, tokom meseca septembra mogli smo da vidimo veliku akciju čišćenja, gde je očišćeno 500 divljih deponija u 43 grada i opština. Svaka deponija i smetlište utiču na aero-zagađenje, ali i na zagađenje zemljišta i vode i zato je važno da svaku očišćenu lokaciju sačuvamo i da neodgovorni pojedinci budu kažnjeni.

Ono što nas posebno raduje je da će ovakve akcije iz meseca u mesec biti nastavljene, jer se time borimo za čistiju i zdraviju budućnost za sve porodice, ali i sve građane.

U prethodnom periodu mislilo se i na aero-zagađenje. Formiranjem Nacionalnog saveta za klimatske promene, koje čine predstavnici ministarstva, akademske zajednice, civilni sektor i stručnjaci, vidimo da su zaštita životne sredine i prilagođavanje na izmenjene klimatske uslove visoko na lestvici prioriteta Vlade Republike Srbije.

Srbija ide ka tome da se građanima omoguće nova zelena radna mesta, ali i kvalitetan život u klimatski otvorenom društvu. Pa, tako, primera radi, drumski saobraćaj bio je u 2020. godini drugi najveći zagađivač po emisijama azot-oksida sa doprinosom od čak 19%. Prelazak na ekološki prihvatljiva vozila je rešenje ovog problema, pa je u skladu sa tim država i odmah reagovala i Ministarstvo za zaštitu životne sredine je ove godine izdvojilo najveća sredstva do sada za subvencionisanje kupovine električnih i hibridnih vozila, što doprinosi boljem kvalitetu vazduha.

Srbija će u narednom periodu nastaviti da podržava zainteresovane za eko vozila, jer se tako približavamo zelenom transportu, koji je značajan za zdraviju životnu sredinu.

Ovakvi projekti i akcije, subvencije, su nam od izuzetnog značaja jer je to pokazatelj da se ozbiljno pristupa rešavanju svakog problema, a ti problemi su, nažalost, prisutni desetina godina unazad.

Ali, s druge strane, kako bi mogli sutra da očuvamo i unapredimo urađeno, izuzetno nam je važna edukacija u školama. To je bitan korak za budućnost, jer će ta edukacija doprineti da sutra imamo odgovorne građane koji će se savesno ophoditi prema svojoj okolini.

S tim u vezi i Protokolom o saradnji ozvaničen je prošle nedelje pilot-projekat pod nazivom „Uloga učenika u zaštiti životne sredine“ u 29 osnovnih škola u Srbiji. Ideja i plan je da se dođe do kvalitetnog dokumenta za sistematsko obrazovanje za ovu oblast, koji se očekuje da će biti izrađen tokom 2022. godine i implementiran u svim osnovnim školama u Srbiji.

Dok se konkretnim delima i istinskom brigom borimo za bolji i zdraviji život svih građana, na drugoj strani neki koriste temu zaštite životne sredine za proteste, koji zapravo predstavljaju političke skupove.

Svakako da su nam ideje, predlozi i sugestije važni kako bi se zajednički borili za Srbiju koja će s godinama biti sve bolje, prijatnije i zdravije mesto za život, ali nažalost, oni koji danas stoje iza protesta imali su priliku da te probleme reše ili bar pokušaju da ih reše onda kada su oni bili na vlasti i kada su bili direktno zaduženi za to.

Ali, dragi građani Srbije, kada se bolje prisetimo, pre 10-ak godina u Srbiji je protestvovalo zbog nemaštine, ekonomske krize, zato što su stavljani katanci na desetine fabrika, ljudi su svakodnevno ostajali bez posla, zbog neisplaćenih zarada, zbog nesigurne egzistencije i nemogućnosti pristojnog života, dok se danas protestvuje zbog zagađenog vazduha, što ja mislim, a nadam se da ćete se složiti sa mnom, pokazatelj je da je životni standard danas bolji.

Naravno da ima još puno da se radi, ali vazduh nije zagađen od juče. Vazduh je bio zagađen i pre deset godina, ali tada možda nismo ni znali da je vazduh zagađen ili smo imali druge veće probleme, pa nam to nije bio jedan od prioritetnijih problema. Tada je nezaposlenost bila 26%, a inflacija je bila dvocifrena, dok je danas nezaposlenost, i pored svetske krize izazvane korona virusom, negde oko 11%.

Danas se u Srbiji grade nove fabrike, stalno dolaze novi investitori, otvaraju se nova radna mesta i apsolutni smo lider u regionu po prilivu direktnih stranih investicija.

Samo je, recimo, kompanija „Leoni“ u Srbiji otvorila četiri fabrike: u Prokuplju, Malošištu i Nišu, a nedavno i u Kraljevu. „Leoni“ je jedan od najvećih poslodavaca danas u Srbiji sa 13.000 zaposlenih, a to je samo jedna od mnogih fabrika koje su došle i investirale u Srbiji u otvarale nova radna mesta.

Danas je prosečna plata u Beogradu 702 evra, u Srbiji 564 evra, prosečan minimalac je 300 evra, a 2013. godine isti taj minimalac je iznosio 159 evra.

Srbija se danas uveliko gradi. Gradi se Fruškogorski koridor, Novi Sad-Ruma, autoput Ruma-Šabac. Pre kraja godine počeće se sa izgradnjom autoputa Beograd-Zrenjanin. Radi se obilaznica oko Beograda u dužini od 26 kilometra, koja će za godinu dana biti završena. Zatim, radi se Moravski koridor od Čačka, preko Kraljeva, Trstenika, Kruševca, do Ćićevca i Pojata, u dužini od čak 107 kilometara, a prva deonica već će biti otvorena za par meseci.

Rade se i obilaznice oko Užica, Loznice, Milanovca, a počinje se i sa izgradnjom „Autoputa mira“ od Niša do Merdara i naš strateški interes je „Otvoreni Balkan“ što predstavlja integraciju, uvezivanje i ekonomski rast celog regiona, a veliki korak ka tome je svakako i početak izgradnje ovog puta mira.

Danas radimo ono što decenijama nije bilo završavano, a jedan od takvih projekata je i železnički Koridor 10. Koridor 10 - autoput nam je od izuzetnog značaja i za Pirotski okrug, odakle i ja dolazim, a svakako će nam značiti i železnički koridor i nama kao meštanima, ali značiće i za regionalni i međunarodni saobraćaj i snažniju integraciju naših pruga i puteva u evropsku saobraćajnu mrežu.

Radovi su počeli i na rehabilitaciji i modernizaciji pruge Niš – Brestovac. U planu je i rekonstrukcija pruge Niš – Dimitrovgrad i posle toga vozovi će moći Koridorom 10 da saobraćaju brzinom od 120 do 160 kilometara na čas, pa ćemo tako svi mi građani moći da putujemo iz Niša do Beograda za manje od dva sata. Budućnost Srbije, umrežavanje putevima i prugama, oni spajaju ljude, jačaju privredu i dovode nove investitore, a samim tim se otvara sve više i novih radnih mesta.

Zakon o zaštiti od buke, o kome danas govorimo, svakako će pri projektovanju, građenju i rekonstrukciji objekta saobraćajne infrastrukture, ali i industrijskih objekata i poslovnih, stambeno-poslovnih i stambenih doprineti prilikom sprovođenja mera zvučne zaštite, pa će u skladu sa ovim i drugim posebnim zakonima utvrđivati ispunjenost mera zvučne zaštite u skladu sa tehničkim propisima i standardima.

I dok Srbija napreduje u svim segmentima, mnogi nam zavide, a opozicija nema apsolutno nikakav politički plan i program, već se bavi svakodnevnim napadima. Napadaju sve što se radi, svaki projekat, jer su sve te projekte planirali da iskoriste za punjenje sopstvenih džepova, a ne za dobrobit građana Republike Srbije, pa je tako u vreme žutih most na Adi koštao skoro pa kao ceo Moravski koridor koji se danas gradi.

Prošle nedelje Srbija je vratila dug od 700 miliona dolara sa kamatom od 25 miliona dolara iz 2011. godine koji je primer izuzetno lošeg zaduživanja po nepovoljnim uslovima.

Isti oni koji su nas doveli na ivicu ponora danas napadaju Aleksandra Vučića, vređajući njega, vređajući njegovu porodicu, vređajući narod, ali i vređajući zdrav razum svih građana koji danas vide nove bolnice, nove puteve, nove pruge, nove fabrike, koji danas vide nova radna mesta, koji danas primaju već plate i penzije, koji vide borbu za očuvanje mira, stabilnosti, kao i ekonomski napredak, ali ne ekonomski napredak pojedinaca kojima sada ne možemo da izbrojimo sve milione na računima i sve hiljade kvadrata nekretnina koje su stekli pljačkanjem Srbije, već ekonomski napredak države, a do kraja godine biće rast negde oko 7% i očekujemo da ćemo naredne godine po BDP-u preteći i Hrvatsku i Sloveniju prvi put u istoriji.

Dok neki ne biraju ni način, ni sredstvo da se ponovo dokopaju vlasti, narod ih šalje u političku istoriju, jer je danas Srbija jaka zemlja, a ne na ivici bankrota kakvu su je ostavili. Problem opozicije je što ne postoji jaka snaga spolja koja bi ih vratila na vlast protiv volje naroda, jer se u Srbiji danas pitaju građani koji više ne žele da ih vode oni koji su pljačkali državu i koji rade protiv interesa svoje države i pričaju protiv interesa svoje države, a samo zarad svojih ličnih interesa.

Čak su i ljudi iz Evrope, isti oni koje je opozicija vukla za rukav, videli da oni nisu spremni za nikakav razgovor, već da im je bitno samo lično bogaćenje. U nemoći da se vrate u fotelje i nastave pljačkanje, oni sramno napadaju preko svojih tajkunskih privatnih medija sve ono što je najsvetije - napadaju porodicu, napadaju brata, decu, a videli smo sramne napade prošle nedelje i na majku Aleksandra Vučića.

Mi nećemo odgovarati istom merom zato što je porodica za nas svetinja, ali zato ćemo se još snažnije boriti za politiku Aleksandra Vučića i interese Srbije. Nećemo dozvoliti ni fizičko, ni verbalno nasilje. Borićemo se protiv ekonomskog i moralnog dna u koje žele da nas uvuku, gazeći sve pred sobom samo zarad svojih ličnih interesa.

Pristojna Srbija i pristojni građani pružaju apsolutnu podršku predsedniku Aleksandru Vučiću i njegovoj porodici i srame se svakog političkog napada i srame se svih napada koje koriste za političke obračune koji stalno potresaju javnost.

Ne sme bilo čija porodica da postane meta za napad ili bilo kakvu vrstu političkog obračuna, samo zato što se brani država, interesi građana i dostojanstvo od lopova i političkog dna sa milionskim računima širom sveta. Narod vidi borbu, rezultate i brigu Aleksandra Vučića za nas, za našu Srbiji, za mirnu, stabilnu i jaku zemlju.

Aleksandru Vučiću nisu bitni lični interesi, lično bogaćenje, već je važno kako ćemo Srbiju ostaviti našoj deci i kakva će Srbija izgledati za 10, 20 ili 50 godina, a želimo da našoj deci ostavimo ekonomski jaku, zdraviju Srbiju i zato Srbija danas bira rad i napredak, bira poštovanje i poštenje, bira pristojnost i zdravu i sigurnu budućnost i zbog toga predaja nije opcija. Živela Srbija.
Zahvaljujem, uvaženi predsedavajući.

Uvaženi ministre sa saradnikom, poštovane dame i gospodo narodni poslanici, poštovane građanke i građani Republike Srbije, pred nama je danas Predlog zakona o očuvanju kulturnog i istorijskog nasleđa Svetog manastira Hilandar.

Manastir Hilandar predstavlja neprocenjivu vrednost za srpsko kulturno i istorijsko nasleđe i upisan je u listu Svetske kulturne i prirodne baštine UNESKO i zato je važno da se uredi način pružanja podrške i pomoći od strane Republike Srbije. Cilj je da se obezbedi kontinuirana i na zakonu zasnovana podrška i pomoć u obnovi, rekonstrukciji i očuvanju uz stalnu i sigurnu finansijsku pomoć iz budžeta Republike Srbije, čime se pokazuje da Srbija čuva svoju istoriju i tradiciju.

Moje kolege su dosta govorile o značaju Svetog manastira Hilandar i ja se neću ponavljati, jer je činjenica da je on od izuzetnog i neprocenjivog značaja za srpski narod.

Možda će neko i ovo da kritikuje, jer imamo pojedince koji apsolutno u Srbiji sve kritikuju. Kritikovali su i podizanje spomenika Stefanu Nemanji, ali i sve ono što se trenutno gradi u Srbiji, pa su čak i kritikovali umrežavanje, odnosno izgradnju puteva i pruga. To, dragi građani Republike Srbije, kritikuju upravo oni koji su ovu zemlju toliko zadužili i sve nas da smo samo pre par godina bili na ivici bankrota.

Loše zaduživanje i punjenje sopstvenih džepova i računa zamenili smo odgovornim vođenjem naše države na čelu sa predsednikom Aleksandrom Vučićem i na transparentan način predstavili građanima da znaju gde i na koji način se njihov novac troši. Danas građani vide nove bolnice, nove puteve, pruge, vide rekonstruisane škole, vrtiće, rekonstruisane manastire, hramove, a udeo javnog duga u BDP je i dalje ispod 60%, tačnije 58,4% i uprkos svim merama pomoći koje je država sprovela.

Sada država ima novac samo zato što se prema finansijama u proteklom periodu ophodila domaćinski, što nam je i te kako pomoglo da se uspešno borimo sa svim izazovima sa kojima smo se susreli zbog korona virusa. Građani to vide i osećaju, jer pored svega što se gradi u našoj zemlji, plate i penzije nastavljaju kontinuirano da rastu i pored svih vrsta paketa pomoći koje su usledile i uslediće građanima i privredi, a podsetiću vas da je danas svim korisnicima penzija isplaćen iznos od 50 evra, odnosno 5.900 dinara, a da će u februaru ili martu sledeće godine penzionerima biti isplaćena i dodatna novčana pomoć u iznosu od 20.000 dinara.

Pored čuvanja istorije i tradicije sa jedne strane, naša država, sa druge strane, stavlja akcenat na razvoj digitalizacije, pa će tako u fokusu Vlade biti dostupnost finansiranje inovativnih kompanija, razvoj digitalne infrastrukture, ulaganje u istraživanje i razvoj. Sa ovim ciljevima aktivno će se raditi kroz 35 projekata vrednih 177,6 miliona evra.

Srbija značajno ulaže u razvoj e-Uprave, inovacije i digitalizacije. Značajni rezultati postignuti su u obrazovanju, inovacionoj infrastrukturi, izgradnji naučno-tehnoloških parkova, start-ap centara. Kao što smo bili korak ispred mnogih kada smo kao jedan od prioriteta Vlade pre par godina stavili proces digitalizacije, tako su danas pred nama u okviru toga pet novih prioriteta, a to su veštačka inteligencija, biotehnologije, bio-medicina, pametni gradovi, budućnost mobilnosti i upotreba geo-prostornih podataka.

Srbija je postala veoma atraktivno mesto za ulaganja. Sve ovo nam pokazuje i priliv direktnih stranih investicija, a po čemu smo apsolutni lider u regionu, pa tako vidimo mnoštvo novootvorenih fabrika širom Srbije, a samo pre par dana otvorena je i švajcarska fabrika za proizvodnju osvetljenja „Regent“ u Svilajncu u kojoj će na početku biti zaposleno 120 radnika, a uskoro se planira čak 200 radnih mesta, što je od izuzetnog značaj za sve zaposlene i one buduće zaposlene, kao i za njihove porodice, jer se time značajno povećava životna standard građana.

Od nezaposlenosti koja je bila 26% i dvocifrene inflacije, mi smo danas stopu nezaposlenosti smanjili na oko 10% i očuvali i u vreme Korona virusa. Danas ljudi ne strahuju za svoju egzistenciju, danas se ne stavljaju katanci na fabrikama, već se stalno otvaraju nove, širom Srbije.

Mnogo toga smo renovirali i izgradili u odnosu na 2012. godinu. Srbija je danas jedno veliko gradilište, ali je i veliki posao pred nama, jer samo marljivim radom, kao i do sada možemo da napredujemo. Takođe, nastaviće se i sa povećanjem plata i penzija jer tako vraćamo naše ljude na svoja ognjišta, jer danas u svojoj zemlji mogu lepo da žive od pristojnog rada.

Srbija je danas stabilna i snažna država koja se bori za svoj narod i svoje interese, ali ne ugrožavajući bilo koga drugog jer se Srbija bori kako za ekonomski napredak, tako za mir i stabilnost. Ono što je najvažnije mi danas radimo u interesu naše države, naših građana, radimo za našu decu, jer samo ovakvom politikom gradimo čvrste temelje za sigurnu budućnost naših potomaka.

Iako nam predstoje veliki pritisci jer mnogima smeta jaka Srbija, moramo da budemo složniji više nego ikada. Tu smo da sačuvamo i da ne zaboravimo našu istoriju i tradiciju, našu kulturu sa jedne strane, ali i da ulažemo i borimo se za sigurnu budućnost i uvek volimo i brinemo o svom narodu gde god se on nalazio sa druge strane.

U Danu za glasanje, zajedno sa poslaničkom grupom Aleksandar Vučić – Za našu decu, podržaću predloženi zakon. Hvala.
Zahvaljujem uvažena predsedavajuća.

Uvaženi ministarka sa saradnicima, poštovane dame i gospodo narodni poslanici i poštovane građanke i građani Republike Srbije, raspravljali smo o Predlogu zakona o zaštiti potrošača u načelu, a sada raspravljamo i u pojedinostima i to je pokazatelj da se temeljno bavimo onim uočenim nedostacima koji su nastali, s obzirom da zakon nije menjan od 2014. godine, ali i da usaglašavamo odredbe sa evropskim direktivama.

U odnosu na period donošenja zakona mnogo toga je promenjeno. Ono što je za potrošače najbitnije je da je svakako životni standard do tada porastao i da je pokrivenost minimalne potrošačke korpe danas 81,5%. Čak samo od 2017. godine, posle niza mera fiskalne konsolidacije minimalna zarada je porasla za 52%, a rast našeg BDP bio je 17,3% u tom periodu, pa je to pokazatelj da minimalna zarada raste tri puta brže nego BDP.

Iako je najavljeno da će minimalna plata koja sada iznosi 32.022 dinara, porast je na preko 35.000 dinara, a građani treba da budu spokojni, jer to neće uticati na stopu zaposlenosti. Prema procenama ministra finansija je da do 2023/2024 godine, potrošačka korpa bude u potpunosti pokrivena, a to ćemo postići otvaranjem novih radnih mesta, odnosno otvaranjem fabrika. Tako kao jednu od veoma važnih vesti danas je i postavljanje kamena temeljca na fabriku za proizvodnju vakcine kineske kompanije „Sinofarm“, fabrike u kojoj će se u narednom periodu proizvoditi vakcine i to je zajedničko ulaganje Srbije, Kine i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Ovo je vest koja je izuzetno važna ne samo za Srbiju, već i za ceo region. Srbija je među prvim zemljama koja je imala sve vakcine na raspolaganju za građane, a sada je među prvima i koja će proizvoditi vakcine. Nažalost i ako smo u početku bili među vodećim zemljama po broju vakcinisanih, danas to nije slučaj, pa bih ovu priliku iskoristila da ponovo pozovemo sve građane koji nisu vakcinisani da to urade, a tu najviše mislim na mlade ljude, jer je i među njima i najmanji procenat vakcinisanih, s obzirom da broj zaraženih i te kako raste iz dana u dan, a samim tim i broj umrlih i broj onih na respiratoru.

Srbija je ekonomski mnogo napredovala i sam predsednik se danas prilikom postavljanja kamena temeljca zajedno sa partnerima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata podsetio i prilikom gledanja sa istim tim partnerima makete „Beograda na vodi“. Vidimo da s godinama naši snovi, ideje i te kako postaju stvarnost, pa će tako kao što je izgrađen „Beograd na vodi“ i kao što je mnogo toga ostvareno u prethodnom periodu u Srbiji, već u prvom kvartalu naredne godine biti završena i ova fabrika vakcina u kojoj će se mesečno proizvoditi čak tri miliona doza vakcina.

Iako naša država se nakon 2012. godine nalazila pred potpunim finansijskim kolapsom, posle teških mera mi smo uspeli da ekonomiju stavimo na stabilne noge i to najbolje pokazuje i to što se u julu naša prosečna plata u Srbiji iznosila preko 65.000 dinara, a cilj nam je da do kraja 2025. godine prosečna plata u Srbiji iznosi 900 evra, što je definisano i programom „Srbija 2025“, a vidimo da se uveliko ide ka tome.

Apsolutni smo lideri u regionu i po prilivu direktnih stranih investicija koji u prvih sedam meseci ove godine iznosio dve milijarde 72 miliona evra, što je čak 30% više nego na isti period do 2020. godine. Danas se fabrike otvaraju, ljudi se zapošljavaju, građani osećaju sigurnost u odnosu na period do 2020. godine, kada smo svi živeli u neizvesnosti na kojoj fabrici će sledećeg jutra biti stavljen katanac i da li će roditelji imati za doručak svojoj deci.

Upravo ti koji su nas doveli na ivicu bankrota danas pokušavaju da obmanu građane i uniže naše ekonomske uspehe. Upravo oni se bave stalnim pretnjama na predsednika i njegovu porodicu ne nudeći nikakav plan i program građanima za bolju budućnost. Zato građani svoj sud daju na izborima, narod daje podršku ljudima koji se bore za Srbiju, a ne ljudima koji se bore za milione na svojim belosvetskim računima. Hvala vam.