Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Tomislav Janković

Tomislav Janković

Srpska napredna stranka

Govori

Hvala, predsedavajuća.

Govorimo o zakonu koji je usvojen pre više od šest godina. Sam cilj zakona jeste reforma javne upravu u procesu digitalizacije. Često su bile kritike na sam zakon, odnosno na javnu upravu da je ona spora, da usporava razvoj privrede, društva u celini, da je troma, neefikasna i kroz njega se uvode moderne, efikasne i pouzdane tehnologije. Naravno, zakon se primenjuje na sve organe i organizacije, kako na državnom, tako i na pokrajinskom, lokalnom nivou, kao i na ustanove i na javna preduzeća.

Zakon uspostavlja pravni okvir za korišćenje informaciono-komunikacionih tehnologija i prve benefite ovog zakona smo videli kroz razvoj i izgradnju državnih data centara u Beogradu i Kragujevcu, kao i uspostavljanje centara za bezbednost IKT sistema.

28/1 JJ/VZ 15.30 – 15.40

Sam amandman ima za cilj skraćenje roka za postupanje organa kako bi se uprava učinila efikasnijom, a sve u skladu sa Reformskom agendom Republike Srbije, predviđeno je da elektronsko plaćanje poreskih i neporeskih prihoda omogući najkasnije do 31. decembra 2026. godine.

Kroz ovaj predlog amandmana taj rok bi se skratio, znači umesto sa 1. decembra 2027. godine, da bude rok 31. decembar 2026. godine.

Zahvaljujem.
Hvala, poštovana predsednice.

Govorimo o zakonu koji je već u prvim mesecima svoje primene dao određene benefite. Mi po prvi put imamo jedinstveni tačan registar nepokretnosti. Kada imamo jedinstven i tačan registar nepokretnosti imamo i veće prihode u budžetu kroz naplatu naknada, taksi i poreza koji dolaze kroz primenu zakona. Kada imamo, da kažem, puniji budžet, država može da ulaže i u ostale oblasti.

Ono što je takođe veliki benefit jeste nulta tolerancija prema bespravnoj gradnji. Mi smo decenijama imali veliki problem bespravne gradnje i kroz primenu ovog zakona imamo jačanje pravnog sistema koji je pre svega u cilju zaštite javnih interesa, kako građana, tako i pojedinaca, a samim tim i stvaramo šansu za nove investitore, kako domaće i strane, da ulažu u Republiku Srbiju.

42/3 MV/VZ

Što se tiče samog amandmana, on se predlaže iz razloga što je potrebno ispraviti očiglednu tehničku grešku u Predlogu zakona, budući da je Zakonom u državnom premeru i katastru propisano da elaborat građanskih radova mogu izrađivati isključivo inženjeri geodetske struke. Predlog je da skicu neevidentiranih posebnih delova i specifikaciju posebnih delova objekata izgrađuju licencirani inženjeri geodetske struke, arhitektonske i građevinske struke. Znači, proširujemo spisak inženjera vezano za skicu. Tako da, primećeno je da je na tržištu nedostatak inženjera geodetske struke i kroz proširenje ovog spiska rešićemo određene probleme, recimo, zastoja prilikom predaje i evidentiranja određenih predmeta. Na taj način ubrzavamo čitavu proceduru.
Zahvaljujem.
Predloženi amandman proširuje, precizira jedan širi krug objekata za koje se prilikom evidentiranja upisa prava svojine ne plaća naknada za troškove evidentiranja. Svesni smo činjenice da je u poslednje vreme veći broj javnih preduzeća promenio svoju pravnu formu, prešao da li u d.o.o ili a.d. U poslednje vreme to su učinile „Srbijašume“, „Srbijavode“ „Pošta“, „Putevi Srbije“.
Takođe, i određeni broj privrednih subjekata čiji je osnivač Republike Srbije, pokrajina ili lokalna samouprava takođe je promenila svoju pravnu formu i predlog je da oni ne plaćaju naknadu iz razloga što bi u ovom slučaju došlo do prelivanja sredstava, javnih sredstava između tih preduzeća i države Srbije.
Predlaže se da se ne plaća taksa. Na taj način se i ubrzava sam upis, proces upisa imovine i jedan jedinstven način se stavlja tretman imovine javnog sektora na prostoru Republike Srbije.
44/1 JJ/LjL 18.10 – 18.20
Ovaj se amandman pre svega odnosi na one objekte koji nisu u potpunosti izgrađeni. Znači, nisu završeni radovi.

"U cilju završetka izgradnje objekta koji su završeni u konstruktivnom smislu a na kojima nisu izvedeni radovi na izgradnji unutrašnje instalacije, stolarije, kao i na objektima bez završene fasade, mogu se izvesti radovi u cilju završetka objekta i dovođenja objekta u funkcionalno stanje.

Radovi se izvode na osnovu izveštaja o zatečenom stanju objekata izgrađenog od strane ovlašćenog lica kojim se utvrđuje vrsta i obim radova neophodnih za završetak objekta i dovođenje objekta u funkcionalno stanje.

Nakon završetka radova, vlasnik objekta dostavlja agenciji i nadležnom građevinskom inspektoru obaveštenje koje sadrži izveštaj o zatečenom stanju objekta, sa izjavom stručnog lica da su radovi izvedeni u skladu sa tehničkim standardima za tu vrstu radova i da je objekat podoban za upotrebu."
Hvala, poštovana predsedavajuća.

Uvaženi članovi Vlade, poštovani narodni poslanici, koleginice i kolege, poštovani građani Republike Srbije, ja sam podneo amandman kojim treba da se obezbede sredstava za izgradnju novog objekta vrtića „Lane“ u Mačvanskoj Mitrovici. To je naseljeno mesto na prostoru grada Sremska Mitrovica.

38/3 AL/MJ

Ali ja bih da se vratim malo unazad, nekih 15 godina i da pojasnim situaciju u Sremskoj Mitrovici kada je žuto-blokaderska vlast bila na vlasti u mom gradu, kada je stopa nezaposlenosti bila preko 25%, kada je jedan ekonomski cunami bio u našem gradu i privredni, kada je na prostoru Republike Srbije 550 hiljada ljudi ostalo bez posla, a u mom gradu 3.500 ljudi je bukvalno u roku od tri meseca našlo se na ulici.

Dolaskom Srpske napredne stranke na vlast situacija se menja. Gradimo nove zone industrijske. Danas u Sremskoj Mitrovici imamo stopu nezaposlenosti koja je 3,8%, znači duplo manje od republičkog proseka. Danas Sremska Mitrovica, odnosno za mesec dana će biti jedini grad na prostoru Republike Srbije koji će imati tri auto-puta koji će opasati moj grad u obliku potkovice i danas se ulaže i nastavlja se dalji razvoj Sremske Mitrovice.

Taj veliki ciklus ulaganja preliva se na Mačvansku Mitrovicu. Mi smo u Mačvanskoj Mitrovici izgradili nov objekat osnovne škole, veliku fiskulturnu salu koja je u sklopu tog objekta. Mi smo glavnu ulicu rekonstruisali. Uradili parohijski dom. Stazu biciklističku 4,6 kilometara. Izgradili jedan most na jednom kanalu moderni itd. Ali ono što je ostalo da se uradi jeste upravo objekat vrtića „Lane“ u Mačvanskom Mitrovici. Radi se o projektu, negde oko 292 miliona dinara. Lokalna samouprava je izdvojila sredstva za projektno-tehničku dokumentaciju, ali odmah da kažemo, finansijska injekcija bi u velikoj meri ubrzala realizaciju ovog značajnog projekta i 200 dece bi dobilo jedan lep savremen objekat i ne bi to samo značilo za ljude iz Mačvanske Mitrovice i roditelje i tu decu, nego i za ostalih šest mesta koja se nalaze na prostoru severne Mačve i pripadaju gradu Sremskoj Mitrovici, Salaš Noćajski, Salaš Radenković, Zasavica I, Zasavica II i Ravnje. I kroz taj projekat bismo nastavili tu viziju budućnosti, ulaganja u školski sistem, predškolski sistem za našu decu, da imaju bolje uslove za rast i za razvoj. Ja se nadam da ćete u danu za glasanje podržati ovaj predlog amandmana i dati jedan doprinos da se naša Sremska Mitrovica, ali i Srbija u celini razvija. Zahvaljujem.

39/1 MV/MO 17.25 – 17.35
Ispred Odbora za saobraćaj, telekomunikacije, infrastrukturu i prostorno planiranje. Mi smo danas održali sednicu Odbora na kojoj nisu bili poslanici iz opozicije. To je dovoljan pokazatelj koliko je njima stalo do rada parlamenta i zakona koje predlažemo.

Što se tiče prvog Predloga zakona, radi se o projektu revitalizacije centra grada Beograda i objekata u samom centru između ulice Kneza Miloša, Masarikove, Birčaninove i Resavske ulice. Ne bih o tome posebno govorio, obzirom da je šef poslaničke grupe, gospodin Jovanov detaljno obrazložio ovaj predlog zakona. Naravno da akcenat stavljamo na uređenje centra grada, čuvanje kulturno-istorijskog nasleđa i kroz projekat možemo da stvorimo nove uslove za jači privredni razvoj našeg glavnog grada, kroz nove sadržaje koji će biti izgrađeni i nova radna mesta.

Druga dva zakona se odnose na bezbednost saobraćaja, Zakon o obligacionim odnosima u vazdušnom saobraćaju. Posle jedanaest godina se vrše izmene postojećeg zakona. Zakon se usklađuje sa međunarodnim standardima i normama koje važe svuda u svetu i ovde se akcenat stavlja pre svega na avio-prevoznike.

U svakom slučaju, vodi se računa o samoj bezbednosti putnika i vodi se računa o posebnim pravima koje putnici imaju kada koriste avio-saobraćaj.

Ono na šta smo posebno ponosni, jeste razvoj avio-saobraćaja na prostoru naše zemlje u zadnjih desetak godina, kako kroz nacionalnog operatera i rad samog aerodroma povećava se broj domaćih i stranih putnika. To dovoljno govori koliko je država Srbija značajna kao turistička, privredna, ekonomska i politička destinacija Evrope i sveta.

Treći zakon se odnosi na radno vreme vozila u drumskom saobraćaju, tahografima. Od ukupnog broja svih saobraćajnih nezgoda, 25% dešavaju se u onim slučajevima kada su učesnici komercijalna vozila, znači autobusi i kamioni. Takođe, akcenat se stavlja na bezbednost saobraćaja, a uvode se obuke za kontrole samih tahografa, uvode se i veće kazne za nesavesne prevoznike, uvećavaju se i kazneni bodovi vezano za vozače koji se nesavesno ponašaju i sam se zakon usklađuje sa standardima Evropske unije.

Mi smo sva tri predloga zakona na sednici Odbora kao narodni poslanici podržali i predlažem da i u danu za glasanje i kao plenum ih podržimo. Zahvaljujem se.
Hvala, poštovana predsedavajuća.

Uvaženi članovi Vlade, poštovani građani Republike Srbije, uvažene koleginice i kolege narodni poslanici, Odbor za odbranu i unutrašnje poslove je na svojoj sednici, 18. jula tekuće godine, razmatrao više predloga zakona, Zakon o potvrđivanju Sporazuma u oblasti odbrane između Vlade Republike Srbije i vlada Centralne Afričke Republike, Demokratske Republike Kongo, Kraljevine Jordan, Kraljevine Esvatini i Republike Gane, kao i Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i organizacije Multinacionalnih snaga i posmatrača o operaciji na Sinajskom poluostrvu.

Ovi sporazumi više nego jasno govore koliko Vojska Srbije i Ministarstvo odbrane imaju veliki ugled u svetu i oni su osnova za jačanje saradnje između našeg ministarstva, naše vojske i navedenih zemalja.

Ali moramo da se podsetimo perioda pre 2012. godine, u kakvom je stanju bila vojska od 2000. do 2012. godine. Sistematski je uništavana vojska, kao i Ministarstvo. Mi smo, nažalost, kao država u Haški tribunal isporučili veliki broj naših generala, pukovnika, ljudi koji su branili ovu zemlju. Vojska je devastirana, ljudi su odlazili masovno iz vojske i nisu bili zadovoljni svojim statusom.

Dolaskom SNS, 2012. godine, kada je Aleksandar Vučić prvo postao ministar odbrane, potom predsednik Vlade, potom i predsednik države, kao vrhovni komandant, veliki akcenat je stavljen na ulaganje u Vojsku Srbije. Onaj koji ima jaku vojsku, stabilnu vojsku, on ima i šansu da se odbrani. Naša vojska je upravo takva, ne da vodimo ratove protiv drugih zemalja, nego da se branimo. Jedan od osnova zašto možemo da vodimo slobodarsku politiku i da branimo svoje interese je jer imamo jaku i stabilnu vojsku.

Mislim da je i parada koja je održana nedavno u Beogradu, „Snaga i jedinstvo 2025“, pokazala koliko je ovaj uticaj, da kažemo pozitivan, bio na našu vojsku i naše snage bezbednosti, jer veliki broj građana je prisustvovao toj paradi i pored vojske, Srpske pravoslavne crkve i institucije predsednika, to su tri institucije koje imaju najveće poverenje građana Republike Srbije.

Što se tiče samog sporazuma, on nema samo značaj u oblasti bezbednosti, već ima i diplomatski značaj. Izuzev Kraljevine Jordan, ostale zemlje ili nisu priznale tzv. Kosovo ili su povukle priznanje o nezavisnosti lažne države Kosovo. U diplomatskom smislu, ovi sporazumi su jako bitni da pravimo nove mostove prijateljstva između naše zemlje i zemalja u svetu. Sa druge strane, radi se o zemljama koje imaju preko 150 miliona stanovnika. Znači, imamo i veliku ekonomsku priliku, šansu da sarađujemo kroz trgovinu i druge oblasti, da jačamo saradnju i da imamo partnere u svetu.

Ono što želim takođe da podelim sa vama je, poštovane koleginice i kolege i građani Srbije, jedan događaj sa te sednice Odbora, koja je održana u julu mesecu, jeste da je jedan od poslanika opozicije na jedan neprimeren način i uvredljiv način govorio o jednoj zemlji koja je potpisnik ovog sporazuma, direktno mešajući se u unutrašnje odnose i govoreći kako ta zemlja nije demokratska zemlja, kako su loše uređeni odnosi, kako su ljudska prava tamo na niskom stepenu razvoja. Mislim da to nije dobro.

Mi kao narodni poslanici smo javni funkcioneri i ono sve što kažemo ovde u plenumu, na sednicama Odbora, kontroliše kako domaća, tako i strana javnost. Mislim da to nije dobro. Na taj način mogu da se poruše odnosi između zemalja. Srbija se ne meša u unutrašnje odnose drugih zemalja, kao što ne želimo da se drugi mešaju u naše odnose i zbog toga je važno da gajimo dobre odnose, da pravimo mostove prijateljstva, jer u međunarodnim institucijama svaki put kada se lažna država Kosovo pojavi, traži pomoć i podršku, sve veći broj zemalja je na strani Republike Srbije.

Zato u danu za glasanje pozivam kako poslanike vlasti, tako i poslanike opozicije da podrže predloge koji su na dnevnom redu. Zahvaljujem.
Hvala.

Amandman se odnosi na obaveze Komisije za tehnički pregled koja utvrđuje podobnost objekata za upotrebu, i to u više slučajeva. To je kada su uslovi za režim probnog rada radi odvijanja drumskog saobraćaja, uslovi za pribavljanje upotrebne dozvole za asfaltne baze fabrike betona, privremene naplatne stanice i druge objekte. Suština je da se izrađuje poseban elaborat kojim se dokazuje da je objekat pogodan za upotrebu.
Hvala.

Posebnim zakonom se propisuju ostali zahtevi za neki objekat, za projektovanje, izvođenje i održavanje, kada se primenjuju međunarodni ili evropski propisi i standardi oni moraju biti navedeni u tehničkom dokumentu.

Amandman propisuje da izveštaj Komisije za tehnički pregled mora da sadrži poseban elaborat. Taj elaborat dokazuje ispunjenost svih osnovnih uslova, a sam elaborat biće bliže uređen zakonskim aktom.
Ja se slažem da ne mogu kolegi da ispiram mozak. On ga očigledno i nema. Da ga ima, on bi ostao u SNS-u, pa bi nešto doprinosio, ali obzirom na ono kako se ponaša, neka se javi svome dedi. Ako ne veruje nama, neka deda njegov potvrdi. Ja sam dete sa sela, rodom iz Šumadije. Poštujemo starije ljude. On očigledno svog dedu ne poštuje, pa kako da poštuje nas i ovaj parlament?

Lepo neka ode kod dede na neku malu stolicu, hoklicu, neka sedne, pa neka mu deda održi predavanje kako da se ponaša.
Hvala poštovana predsedavajuća, uvaženi članovi Vlade, radi se o amandmanu tehničke prirode, u Predlogu zakona u članu 9. posle reči – u korist, dodaje se reč – budžet. Znači, da bude u sam tekst Predloga zakona.

Član 9. definiše samu raspodelu naknade, to su kolege govorile, prethodni govornici, usmereno na jedinice lokalne samouprave Republiku Srbiju, odnosno Pokrajinu i agenciju.

Smatram da je u predlogu ovoga definisano u principu 20-70-10 i da je to jedna pravedna raspodela, da 20 posto dobiju lokalne samouprave, 70 posto republički budžet u zavisnosti gde se vrši upis objekta, odnosno gde se objekat nalazi i 10 posto ide u korist agencije i ja verujem da će ova sredstva biti upotrebljena za bolji i efikasniji rad, kako lokalnih samouprava tako i državnih institucija koje su u čitavom ovom procesu uključene. Hvala vam.
Hvala, predsedavajuća.

Ovaj se amandman odnosi na bazu podataka i postupanje same Agencije. Agencija je ta koja vrši pripremu odgovarajuće baze podataka uz tehničku podršku zavoda, na osnovu dostavljenih digitalnih planova. Sledeći korak jeste javni poziv gde se sva zainteresovana lica prijavljuju Agenciji, podnose prijavu, prigovor, dokaze ili neku drugu dokumentaciju koja je od značaja vezano za prijavu i Agencija je dužna da bez odlaganja razmotri podneske i da proveri da li su ispunjeni uslovi za upis ili nisu.

Imamo jasnu proceduru u čitavom postupku, ali ono što meni nije jasno i poslanicima vladajuće partije jeste ponašanje opozicije, kako na sednicama odbora, tako ovde u parlamentu. Imali smo primedbu, odnosno njihovu konstataciju da će doći do zloupotrebe podataka prilikom predaje dokumentacije. Apsolutno do toga neće doći. Čitava procedura je jasna, transparentna. Podnosilac zahteva dobija vremenski žig, da kažemo, obzirom da se digitalnim putem, putem platforme podnosi zahtev sa tačnim vremenom, datumom podnošenja i gde su svi podaci zaštićeni. Pozivam sve građane koji su zainteresovani da se upišu, da se prijave posle izglasavanja ovog zakona i da apsolutno nemaju bojazni da će neko, bilo ko od državnih organa zloupotrebiti podatke koji su u bazi podataka.
Hvala.

U Predlogu zakona, u članu 11. posle stava 9. dodaje se novi stav 10. koji glasi: „Po dobijanju spiska objekata iz stava 9. ovog člana, Zavod po službenoj dužnosti prosleđuje spisak nadležnoj lokalnoj poreskoj administraciji“. Znači, spisak se dostavlja nadležnoj poreskoj administraciji, proširuje se baza obuhvata svih poreskih obveznika na prostoru jedne lokalne samouprave. To je dobro jer će i lokalne samouprave imati dodatni prihod.

Na ovaj način, kroz ovaj amandman dajemo mogućnost, odnosno obavezu da se upare podaci kako lokalnih poreskih administracija, tako i Republičkog geodetskog zavoda. Imaćemo jednu, da kažem, bolju i kvalitetniju bazu, kako bismo napravili bolji obuhvat i bolju naplatu prihoda i na nivou lokalne zajednice, ali i na nivou čitave države.
Radi se o jednom amandmanu koji je tehničke prirode.

U Predlogu zakona, u članu 12. stav 7. posle reči: „vrši se“, dodaje se reč: „shodnom“. Znači, radi se o jednom preciziranju člana, znači da se bolje član precizira.

Ali ono što smo sada čuli u raspravi, zaista, dobili smo veliki broj informacija vezano o samom zakonu, koje su to prednosti koje se odnose na građane, na privredu, na administraciju itd. Međutim, s druge strane imamo kritiku da je zakon donet kako bi se finansirao EKSPO. Mi smo u prethodnom članu zakona govorili o samoj raspodeli naknade prilikom upisa, da 20% ide lokalnoj samoupravi, 70% državi, znači poreskoj upravi i 10% agenciji. Znači, apsolutno je netačno da se ovaj zakon donosi vezano za EKSPO, kako bi se EKSPO finansirao. Ne mogu da razumem one ljude koji na jedan kritičan način i sa puno netačnih informacija govore o samom projektu. Mi smo zaista ponosni kao država da smo uspeli da dobijemo ovako značajnu manifestaciju. Sto dvadeset dve zemlje su se u ovom trenutku prijavile da budu učesnici specijalizovane izložbe i to je ono što je veliki ponos svih građana Republike Srbije.

Pozivam sve one koji ne veruju u EKSPO da u Kralja Milana pogledaju maketu kako to izgleda, šta država sve planira da uradi, a i na licu mesta, na samoj lokaciji, kada budemo završili čitav projekat, videćemo da je to nešto što nema, do sada nije bilo samo na prostoru Srbije, već čitavog Balkana. Tako da je puna podrška vezano za EKSPO, a što se tiče ovih kritika, naravno da ne stoje.
Hvala. U Predlogu zakona, u članu 14. stav 1. posle reči – na osnovu odredbe ovog zakona, dodaje se zapeta i reči – potvrde agencije kao izvršne isprave, znači, razlog podnošenja amandmana je usaglašavanje sa prethodnim izmenama člana 3. stava 2. Znači, nema preispitivanja potvrde i u Predlogu zakona u članu 14. stav 5. posle reči –poreske uprave, dodaju se reči – i nadležnoj poreskoj administraciji. Znači, potvrda o ispunjenosti uslova za upis pored toga što se dostavlja Zavodu od strane agencije, dostavlja se i lokalnoj poreskoj administraciji.

To sam već obrazložio u nekim od prethodnih amandmana, jer se proširuje samo obuhvat baze podataka na lokalnom nivou, ali ono što je važno napomenuti je vezano za ovaj predlog zakona, jeste činjenica da smo napravili jedan dobar zakon gde će sarađivati agencija, katastar, poreska uprava i jedinica lokalne samouprave, a sa druge strane postavilo se pitanje zašto se kasnilo sa ovim zakonom, možda smo mogli i ranije da rešimo ove probleme, ali digitalizacija je ta koja je upravo doprinela efikasnost u radu, pre svega na inicijativu predsednika Aleksandra Vučića, dok je on bio predsednik Vlade, potom i posao koji ste vi imali gospođo Brnabić, kao resorna ministarka u Vladi, predsednica Vlade, kada ste stavili značajan akcenat na digitalizaciju, uz pomoć veštačke inteligencije danas smo u prilici da ovakve zakone donosimo i mnogo brže rešavamo probleme, jer digitalizacija je osnov jednog bržeg razvoja društva u celini.