Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Uglješa Marković

Uglješa Marković

Socijalistička partija Srbije

Govori

Zahvaljujem se ministru na ovim rečima, samo da bih pojasnio ono što sam rekao, rekao sam da se RTV delimično finansira iz budžeta i da su na razdelu Ministarstva informisanja i telekomunikacija izdvojena sredstva u iznosu od 900 miliona dinara. To je ono što sam zapravo ja izgovorio. Zahvaljujem.
Zahvaljujem se, predsedavajuća.

Poslanička grupa SPS – Ivica Dačić, ne može da glasa i da podrži ovaj amandman, pogotovo ne što on dolazi od čoveka koji je između ostalog rekao da 1999. godine NATO agresor nije za džabe, citiram, nije za džabe bombardovao SRJ, da se to nije desilo tek tako, da smo mi to zaslužili i da smo mi proterali dva miliona Albanaca, a ne da su Srbi sa Kosova i Metohije proterani.

Kao da tada nije poginulo dve i po hiljade Srba i nealbanskog stanovništva i kao da nije bačeno 15 tona osiromašenog uranijuma, čije posledice i dan danas svi zajedno ovde osećamo. To su sve razlozi zbog kojih mi ne možemo da podržimo ovaj amandman, a smatram da kada pričamo o političkom nasilju slušati na ovakav način i u ovom kontekstu spominjanje imena i prezimena bivšeg predsednika SRJ, Slobodana Miloševića, smatramo da je to političko nasilje.
Zahvaljujem, predsedavajuća, gospođo Paunović.

Uvažena guvernerko, uvaženi potpredsedniče Vlade i ministri u Vladi Republike Srbije, uvažene kolege narodni poslanici, dragi građani Republike Srbije, u potpunosti podržavam Predlog budžeta Republike Srbije za narednu godinu, kao i predložene zakone zato što smatram da je ovaj budžet odličan, zato što smatram da ovaj budžet podržava najznačajnije projekte od interesa i za državu Srbiju i za građane Republike Srbije.

Posebno želim da izdvojim ono što se izdvaja kada su pitanju projekti iz oblasti infrastrukture, saobraćaja i građevine.

Ne bih se složio sa kolegama iz opozicije koji su rekli prilikom današnjeg obraćanja – šta će nam novac za izgradnju autoputeva, ne živi se od autoputa? E, pa drage kolege, živi se i od autoputa, jer ako se Srbija modernizuje najmodernijim saobraćajnicama i, ako se povezuje i istok i zapad i sever i jug Srbije, to i te kako utiče i na ulaganje u privredu i što se tiče trgovine i usluga i razvoj turizma i razvoj svih oblasti, i zdravstva i obrazovanja.

Ne možemo bez saobraćajne infrastrukture, ali vi ste navikli, tj. bivši režim je navikao i ove stranke koje predstavljaju u parlamentu bivši režim, oni su navikli da grade puteve na malo drugačiji način. Isto tako, i mostove.

Ministar Goran Vesić je ovde istakao da će samo u ovoj godini na infrastrukturne projekte biti uloženo 3,6 milijardi evra za godinu dana. Bivši režim je od 2008. do 2012. godine imao izdvojeno samo 1,1 milijardu evra. Zašto? Zato što se kralo i otimalo. Zato što je bivši režim i te kako pokazao kako u Srbiji funkcioniše kriminal i korupcija, a danas mi imamo situaciju da za godinu dana na infrastrukturne projekte potrošimo skoro tri i po puta više nego što su oni trošili za četiri godine.

Pritom, želim da napravim jednu paralelu Beograda i Novog Sada. Iako dolazim iz Beograda, sa Vračara, želim da poručim i građanima Srbije, a posebno većem delu opozicije – Srbija nije Beograd, Srbija je i Leskovac i Novi Sad. Srbija je i Prijepolje i Kikinda. Da, treba da se grade stadioni, treba da se grade bolnice širom Srbije. Treba da se grade i centri za socijalni rad i domovi za stare. Treba da se grade novi vrtići po celoj Srbiji zato što aktuelna vlast vodi računa o celoj Srbiji, ne samo o Beogradu.

Za vreme bivšeg režima imali smo jedan veliki projekat u Beogradu – izgradnju jednog mosta, mosta preko Ade. Da je bivši režim danas na vlasti ova tri mosta koja se grade, koja treba da se grade, Bogu hvala će da se završe u rekordnom roku, u Novom Sadu, bivši režim predvođen DS bi završio, ali jedan most, a uzeo bi novac za tri, zato što je bivši režim u Beogradu i širom Srbije navikao da posluje po sistemu – tri u jedan, stavim tri mosta u džep, izgradim jedan. Tako je radio bivši režim, tako je radila DS i tako su radili vaši sateliti u vlasti.

Inače, samo da podsetim, pošto se danas govorilo o tajkunima, 2008. godine nekoliko tajkuna, da ih sada ne reklamiram, i nekoliko zapadnih ambasadora su pravili Vladu Srbije. Tako ste se vi odnosili prema tajkunima, tako što ste mirno stajali pred tajkunima i zapadnim ambasadorima koji su vam sastavljali Vladu, a onda koristite ova dva dana da ove čestite ljude iz Vlade Republike Srbije koji rade u interesu građana Srbije i naše države kritikujete.

To, ajde, mogu da svatim kritiku, vi ste opozicija, ali čemu uvrede, čemu opet pretnje? I opet pretnje porodicama. Iz dana u dan nastavljate da pretite, da vređate i napadate zato što nemate ni jedan argument da nešto kritički kažete šta ne valja ili šta treba da se uradi. Eto, to je vaš odnos. Takav je vaš odnos i prema državi.

Vi ste, kao što je rekla moja koleginica danas prilikom obraćanja, navijali za sve, većina vas, za sve reprezentacije koje su igrale protiv Srbije samo da bi izgubila Srbija i da bi to mogli da povežete sa aktuelnom vlašću. Vi u svojoj mržnji prema Aleksandru Vučiću i SNS sve živo koristite da bi napadali aktuelnu vlast.

Jedan opozicioni poslanik je rekao da se vremena pamte po ličnostima i izdvojio je nekoliko eminentnih umetnika, a ja mogu da vam kažem povodom toga – pamtiće se i ovo vreme. Pamtiće se i ovo vreme po projektima, ali pamtiće se i ovo vreme po odličnoj politici koju vodi naš predsednik Aleksandar Vučić. To pokazuje i odličan rad Vlade Republike Srbije.

Kada govorimo o pravosuđu, kritikujete izbor sudija i predsednika sudova, a zaboravili ste da do 2012. godine, a to najbolje može da potvrdi i ovde prisutni ministar, gospodin Nikola Selaković kada je preuzeo Ministarstvo pravde, odgovornost za Ministarstvo pravde 2012. godine zatekao je, kao i svi mi građani Srbije, katastrofalnu situaciju u pravosuđu… Vi ste sudije i predsednike sudova birali na sednicama opštinskih odbora DS. Eto tako ste se vi odnosili prema pravosuđu. Vi ste otpustili stotine sudija. Vi ste donosile presude na najsramniji mogući način. Tako ste se vi odnosili prema pravosuđu i zato vam ne odgovara ovo što se danas dešava u Srbiji.

Imali smo promenu Ustava početkom ove godine u oblasti pravosuđa. Zašto? Zato što želimo da naše pravosuđe bude što nezavisnije. Bilo je nezavisno, a sad će biti još nezavisnije zato što mi iz SNS imamo jedan pošten odnos prema građanima Srbije. Mi ne želimo kao za vreme vladavine bivšeg režima od 2001. do 2012. godine da vladaju kriminal i korupcija. Pa nije bilo godine u tih 12 godina koju nije obeležila neka kriminalna korupcionaška afera ili nekoliko ubistava ili zločinačka privatizacija ili posledice zločinačke privatizacije, što je rezultiralo ono od budžeta i što je bilo da uništavate i da otimate. Za četiri godine, a guvernerka, gospođa Jorgovanka Tabaković, će me ispraviti ako grešim, odnos dinara i evra bio je 78 2008. godine, za četiri godine je skočio na 119. Pogledajte koliko je to u procentima. I tako je bilo sve.

Uništavali ste pravosuđe, uništavali ste vojsku, uništavali ste vrednost dinara. Nije se ništa gradilo, a ono što se i gradilo, tu se kralo i otimalo. Zašto? Zato što ste tako navikli i danas vam ne odgovara uređeni sistem, danas vam ne odgovara uređeni sistem, danas vam ne odgovara razvojni budžet, danas vam ne odgovara ovaj budžet koji brine o budućnosti svih naših građana, a videćemo rezultate za godinu dana šta se sve izgradilo i šta se gradi. To je najbolje moglo da se vidi koliko država Srbije vodi odličnu finansijsku politiku i u vreme vanrednog stanja i u vreme prvog i drugog talasa korona virusa, kako je Srbija nabavljala i respiratore i vakcine i kako su se gradile i izgradile kovid bolnice i koliko smo uložili u zdravstvo. Tu je prisutan državni sekretar gospodin Đerlek i on to može odlično da kaže.

Prema tome, na kraju želim da poručim vama iz opozicije - kritikujte bez uvreda i pretnji, ali argumentovano, građanima Srbije – verujte u ovaj budžet, jer je ovaj budžet od interesa za građane Srbije, a Vladi Republike Srbije i prisutnoj guvernerki – nastavite da radite svoj posao u interesu građana Srbije, jer Srbija predvođena Aleksandrom Vučićem ide u sigurnu i stabilnu budućnost. Hvala.
Zahvaljujem se potpredsednice Narodne skupštine, ja ću kratko.

Samo želim da kažem, da kada govorimo o budžetu za 2023. godinu ne možemo, a da ne sagledamo objektivno sve one okolnosti u kojima se nalazimo poslednjih dve ili tri godine, ne samo mi, već ceo svet, govorim pre svega o pandemiji koja je zahvatila ceo svet 2020. godine, 2021. godine, 2022.godine, onda se dešava i sukob u Ukrajini. Mnogo razvijenije zemlje od nas i ekonomski jače imaju u ovom trenutku mnogo veće probleme i kada pričamo i o energetici, kada pričamo o električnoj energiji, kada pričamo o gasu, kada pričamo, bilo je reči o tome i učešću javnog duga u njihovom BDP.

Ono što zapravo želim da kažem jeste da u takvim i ovim okolnostima u kojima se nalazimo naš budžet pre svega ima dve karakteristike zbog kojih ćemo mi kao poslanička grupa SPS Ivica Dačić ga podržati, a to jeste upravo to da on ima socijalnu komponentu s jedne strane, ona se ogleda kroz povećanje plata i penzija i drugu, a ona je investiciona. U ovakvim okolnostima mi pokazujemo da mislimo na građane, da razmišljamo o njihovom životnom standardu s jedne strane, a s druge strane nastavljamo da ulažemo u puteve, nastavljamo da ulažemo u infrastrukturu, u železnice, u bolnice, da privlačimo time i strane investicije, ali da budemo jedna od destinacija, kako da kažem koja u svakom slučaju predstavlja i donosi jednu predvidljivost koja je krucijalna kada pričamo ovako o izazovnim vremenima.

To su sve razlozi zbog kojih poslanička grupa SPS će u danu za glasanje podržati budžet za 2023. godinu. Mislim da kada govorimo o jednom ovakvom važnom zakonu, mislim da je ipak potrebno da u ovaj visoki dom ipak vratimo jedna nivo dostojanstva i da svi zajedno ovde doprinesemo tome da nekako ne izgubimo iz vida da predstavljamo sve građanke i građane Srbije. Moja uvažena koleginica i predsednica poslaničke grupe je danas govorila o tome i ona je pretrpela određene uvrede i ne smemo upravo o strane dela opozicije, odnosno njihovih simpatizera i to su sve razlozi zbog kojih nikada ne smemo da gubimo iz vida da mi ovde ipak predstavljamo građane i da mi njima prvi šaljemo primer kako treba. Zahvaljujem.
Zahvaljujem se, predsedniče Narodne skupštine.

Uvažena mandatarko, poštovani kandidati za članove nove Vlade, koleginice i kolege narodni poslanici, poštovani i uvaženi građani Republike Srbije, moja koleginica i moje kolege iz poslaničke grupe SPS - Ivica Dačić su već dosta toga rekli i ja ću se truditi zbog preostalog vremena da zaista budem maksimalno koncizan kada govorim o budućoj Vladi i ukratko ću se osvrnuti na ekspoze koji je mandatarka pred nama zaista iscrpno izložila.

Podsetiću da naša saradnja već punih 10 godina funkcioniše od 2012. godine i da zaista od te 2012. godine svi strateški ciljevi, koje su tada postavili dvojica lidera Aleksandar Vučić i Ivica Dačić, sve Vlade nakon toga su to sa velikim uspehom ostvarivale, kao i, uvažena mandatarko, vaše prethodne dve Vlade koje ste zaista jako uspešno vodili.

Što se tiče samog sastava Vlade, mislim da će ovu Vladu činiti ljudi ostvareni, pre svega, u svojim profesijama, koje krasi iskustvo. Ima novih mladih lica i ono što njih zapravo i spaja jeste znanje i mislim da taj recept za izazovno vreme koje je pred nama će doneti rezultate.

Moj uvaženi kolega prof. Đukić je rekao jednu suštinu, a ta suština se ogleda u tome da oni, pre svega, treba da vole svoju zemlju, bez obzira koje nacionalnosti su. Najbolji dokaz za to jeste i ova Vlada u kojoj ima i Bošnjaka i Hrvata i Srba, tako da mislim da je poruka koju vi ovimr šaljete za vreme koje je pred nama jeste da nam je za ova izazovna vremena potrebno, pre svega, nacionalno jedinstvo i da po strani ostavimo sve razlike i sve ono što kroz istoriju, što ovako, što nas deli od četnika i partizana, političke, verske i svake druge podele koje su uvek negde provejavale u našem društvu.

O vašem predlogu za prvog potpredsednika i ministra spoljnih poslova mislim da i nema potrebe toliko da govorim. O njemu su govorili čak i poslanici drugih poslaničkih grupa u superlativu, pogotovo imajući u vidu sve ono što je uradio kao ministar spoljnih poslova, povlačenjem samih zemalja, koje su povukle priznanje tzv. države Kosovo.

Ono što ja želim samo da kažem, pošto je juče bilo reči o tome, neki su gospodina Dačića nazivali proevropskim, neki su ga nazivali proruskim, a ono što jeste suština, koju oni znaju, a izbegavaju ovde, da kažu da Ivica Dačić i SPS su zapravo prosrpski i nama je zato i čast da danas, kada dođe vreme za glasanje podržimo ovu Vladu koju ste vi predložili, jer je i ona pre svega prosrpska i ne treba da se vodimo time da li je gas ruski ili nije ruski gas. Mislim da treba pre svega da se po svim temama vodimo našim državnim i nacionalnim interesima, a ne tome da li se to nekome dopada ili ne dopada. Mi imamo jednu Srbiju i nju moramo da čuvamo, a vama uvažena mandatarko i vašim članovima buduće Vlade želim da budete, pre svega, Vlada svih građanki i građana Republike Srbije, jer je, kao što sam rekao, to je jedini način da uspostavimo i ostvarimo preko potrebno nacionalno jedinstvo.

Što se tiče poslaničke grupe SPS - Ivica Dačić, mi ćemo, naravno, podržati ovaj predlog.

Hvala.
Zahvaljujem se, predsedavajuća.

Poštovana ministarka sa saradnicima, uvažene kolege, poštovani građani Republike Srbije, često govorimo o inovacijama, idejama, novim rešenjima za već postojeće probleme. Međutim, mnogi se boje da će im neko ukrasti ideju, pa iz tog razloga i ne žele da ih podele sa drugima.

Ono što je zanimljivo i što treba reći jeste to prava intelektualne svojine nisu tvorevina modernog doba već da je svest o izuzetnoj važnosti autorskog dela postojala još u antičkom svetu, mada ne u pravnim okvirima kakvi danas postoje.

Značaj intelektualne svojine, preciznije zaštita autorskih i srodnih prava, kao i prava industrijske svojine, danas su daleko važniji nego ikada pre, posebno kada imamo u vidu globalni domet interneta, a krađa određenih vidova intelektualne svojine na taj način je značajno olakšana. Možemo reći da predstavlja samu srž ekonomskog razvoja, poslovanja i konkurentnosti.

Zahvaljujući sve razvijenijoj pravnoj regulativi danas mogu da se zaštite patenti, žigovi, dizajn, književna, naučna i umetnička dela. Kako su danas na dnevnom redu izmene i dopune Zakona o patentima, fokus mog izlaganja biće upravo na ovoj vrsti prava industrijske svojine.

Patent možemo da definišemo kao skup ekskluzivnih prava koje pronalazaču garantuje država, štiteći njegov pronalazak od upotrebe, iskorišćavanja i prodaje od strane drugih fizičkih i pravnih lica, a patentiranjem proizvoda dobija se monopol nad tim proizvodom sa ciljem da se spreči da bilo koja druga strana može da koristi to pravo.

Patenti se danas dodeljuju za nove mašine i industrijske proizvode, ali značajno poboljšanje već postojećih, za hranu, medicinske i farmaceutske proizvode.

Najznačajnije izmene i dopune Zakona o patentima odnose se na oblast sertifikata o dodatnoj zaštiti i zaštitu pronalaska malim patentom.

Naime, proširen je predmet zaštite malog patenta, tako da se malim patentom može štititi proizvod, a ne samo rešenje koje se odnosi na konstrukciju nekog proizvoda, kako je važećim zakonom propisano.

Na ovaj način širi se spektar proizvoda, što dalje može da ohrabri naša nacionalna preduzeća da stvaraju nove proizvode, a time se ujedno povećava konkurentnost privrednih subjekata koji posluju na domaćem, ali i inostranom tržištu.

U poslovanju par godina ubrzano se razvija tržište lekova i medicinskih sredstava u Republici Srbiji. Ono što je važno i što se želi postići navedenim izmenama i dopunama zakona jeste da se poveća konkurentnost domaćih proizvođača lekova kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu. Na taj način će proizvođači lekova čija se proizvodnja odvija u našoj državi biti u istom pravnom režimu kao i proizvođači iz EU, što će za rezultat imati da će pacijenti u Srbiji imati pristup potrebnim lekovima po povoljnim cenama.

Malopre je bilo reči i o vakcini koja je počela da se proizvodi u našoj zemlji, tako da upravo sve ovo ide kao prilog ovoj diskusiji koju ste malopre vodili.

Svake godine u svetu se podnese veliki broj patentnih prijava. Samo prošle godine prijavljeno je više od 180.000 patenata u Evropskom zavodu za patente. Po broju prijavljenih patenata prednjače Amerikanci, Nemci i Kinezi.

Kada govorimo o konkretnim oblastima zaštite u 2020. godine, najviše je bilo inovacija iz oblasti medicine i faramcije, što je i logično ako imamo u vidu upravo pandemiju izazvanu korona virusom.

Pored toga što je naš slavni i neprevaziđeni naučnik Nikola Tesla imamo ukupno 308 patenata koji su registrovani u 27 zemalja na pet kontinenata, Srbija i danas ima razloga za ponos. Jedan naš mladi naučnik osmislio je sistem za daljinsko navodnjavanje parcela putem SMS-a.

Na osnovu istraživanja drugog našeg naučnika, razvijen je revolucionarni sistem mikrobaterija koji se danas koristi u gotovo svim prenosnim uređajima, a treći je radio na inovativnom sistemu gradnje koji štedi i novac i vreme izgradnje, a čijim korišćenjem se doprinosi ne samo energetskoj efikasnosti, već i ekološki podobnoj, zdravijoj i jeftinijoj gradnji.

Veća pravna sigurnost, stimualcija stvaralaštva, ubrzanje tehnološkog razvoja i suzbijanje piraterije samo su neke od konkretnih koristi koje se garantuju pravnom zaštitom patenata. Svakako, izmene i dopune Zakona o patentima upravo idu u prilog tome.

Pored toga što radimo na unapređenju i boljem kvalitetu zakona iz brojnih oblasti, naše državno rukovodstvo radi i na unapređenju i očuvanju dobrih odnosa sa velikim brojem država upravo zaključujući bilateralne sporazume, bilo da je reč o ekonomskoj, socijalnoj, vojno-političkoj, trgovinskoj ili kulturnoj saradnji. Upravo jedan takav sporazum imamo danas na dnevnom redu, a to je Sporazum između Vlade Republike Srbije i Vlade Mongolije o ekonomskoj i trgovinskoj saradnji.

Mongolija je država sa kojom nemamo dovoljno razvijene odnose, ali su isti tradicionalno dobri i prijateljski i posebno je značajna podrška Mongolije na putu očuvanja našeg teritorijalnog integriteta i naše južne Pokrajine u okviru postojećih državnih granica. Mislim da je vrlo važno, kada govorimo o međunarodnim sporazumima koje sklapamo sa zemljama koje nisu priznale lažnu državu Kosovo, da to uvek nekako ističemo i ponavljamo, jer zaista pogotovo i Mongoliji nije bilo lako da istraje u toj politici.

Mongolija je država o kojoj ne znamo puno i koja je nepravedno zapostavljena. Njena privreda se u poslednje vreme oporavlja nakon dužeg perioda stagnacije. Pretežno je agrarna, sa tradicionalnim proizvodima, poput mleka, mesa i vune u ukupnom BDP-u poljoprivreda, kao i industrija, učestvuje sa nepunih 30%.

Uprkos oporavku i rastu privrede, koja u najvećoj meri počiva na uslužnim delatnostima, nešto povoljnijim cenama bakra i zlata na svetskom nivou, veliki broj stanovništva, čak 36%, u Mongoliji živi upravo ispod granice siromaštva. Ujedno, sve su veće i socijalne razlike, kao i sve veći jazovi između grada i sela.

Između dve države ima dosta prostora za unapređenje sveukupne saradnje, sa posebnim akcentom na jačanje ekonomskih odnosa, ali i poljoprivredne, kulturne, prosvetne saradnje, jer je sve to u interesu obe države.

Imajući u vidu sve na šta se odnose ova dva zakona, kao i sporazum koji se odnosi na „Srbijagas“, poslanici poslaničke grupe Socijalistička partija Srbija izjasniće se afirmativno u danu za glasanje, a sve u najboljem interesu naših građanki i građana.

Hvala.
Zahvaljujem.

Uvažena ministarka sa saradnicima, poštovane kolege, uvaženi poštovani građani Republike Srbije, danas su na dnevnom redu dva zakonska predloga i dva predloga odluke koje se odnose na kadrovska pitanja.

Kao prvu tačku naše današnje rasprave imamo izmene i dopune Zakona o privrednim društvima, zatim, Sporazum sa Kraljevinom Norveškom o poljoprivrednim proizvodima, Predlog odluke o izboru dva člana Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, kao i Predlog odluke o izboru predsednika i članova Komisije za hartije od vrednosti.

Kao ovlašćeni predstavnik poslaničkog kluba SPS, osvrnuću se na sve četiri tačke, kako bih približio građanima ono o čemu ćemo danas govoriti ovde u plenumu.

Ukoliko krenemo od same definicije, privreda predstavlja osnovnu društvenu delatnost jednog društva. Samim tim, privredna društva i preduzetnici koji su nosioci privrednog razvoja veoma su važan deo te privrede. U savremenom društvu u kojem živimo važno je imati viziju, a zajednička vizija svih nas ovde je da Srbija bude zemlja najboljih prilika za sve njene građane.

S tim u vezi, značajno je povezivanje ovih subjekata, kao i poboljšanje njihovog položaja, za šta nam je neophodan dobar zakonodavni okvir koji u našoj državi već i postoji. Brojne su činjenice koje idu u prilog ovoj mojoj konstataciji.

Privreda je u Srbiji uprkos pandemiji u toku prošle i ove godine ostvarila pozitivan rezultat. Najveći profit zabeležen je u sektorima trgovine na veliko i malo, građevinarstvu, poljoprivredi i energetici, dok su najveći teret same pandemije podneli hotelijeri i ugostitelji.

U prvoj godini pandemije privredna društva su povećala broj zaposlenih za oko 43.500, a ovaj trend se nastavio i ove godine, posebno u sektorima trgovine i građevinarstva.

Nedavno je navršeno i godinu dana ove Vlade, što je bila prilika da sumiramo sve rezultate onoga što je u ovom periodu i urađeno.

Kroz programe finansijske podrške malim i srednjim preduzećima u navedenom periodu Ministarstvo privrede je obezbedilo investicije u iznosu od 11 milijardi dinara i realizovalo 76 projekata u 56 lokalnih samouprava. Usvojena je i Strategija državnog vlasništva i upravljanja privrednim subjektima koji su u vlasništvu Republike Srbije za period od 2021. do 2027. godine, kao i Akcioni plan za sprovođenje Strategije industrijske politike Republike Srbije od 2021. do 2030. godine.

U Srbiji je za prvih sedam meseci ove godine osnovano skoro 5.500 privrednih društava, što je za 3,2% više nego u istom periodu prošle godine. Takođe, već postoji u Srbiji i povoljnije poslovno okruženje.

Ono što je cilj izmena i dopuna Zakona o privrednim društvima je da doprinese većoj pravnoj sigurnosti, povećanju transparentnosti prilikom zaključivanja poslova, da se podigne nivo svesti direktora i članova nadzornog odbora pri zaključivanju pravnog posla, kao i da garantuje transparentnost podataka o visini i strukturi naknada menadžmenta akcionarskog društva. Da bi se povećala korporativna transparentnost, odgovornost direktora, posebno je važno da se objavi svaki element i ukupan iznos naknade.

Ovaj zakon uticaće i na uslove konkurencije na taj način da će društva koja budu imala transparentniju politiku naknada, kao i ona koja budu utvrdila identitet svojih akcionara, biti sigurnija za ulaganje stranih investitora i biće prepoznata kao pouzdaniji poslovni partneri. Na taj način stimulisaće se privredna aktivnost i povećaće se tržišna konkurencija. Takođe, stvoriće se uslovi za povoljniji nivo investicione aktivnosti i bolje poslovanje privrednih subjekata.

Sve ovo treba da doprinese daljem razvoju naše domaće privrede, unapređenju vladavine prava, kao i da stvori povoljno poslovno okruženje za privredne subjekte koji posluju na teritoriji Republike Srbije. Predložene izmena ovog zakona jesu neophodne, između ostalog i u cilju poboljšanja naše pozicije na Duing biznis listi Svetske banke o uslovima poslovanja.

Takođe, danas na dnevnom redu imamo i Sporazum o poljoprivrednim proizvodima sa Kraljevinom Norveškom. Naši značajni diplomatski odnosi postoje već preko 100 godina. Mi sa Norveškom imamo više od 20 potvrđenih bilateralnih sporazuma iz različitih oblasti.

Uprkos tome što je Norveška priznala tzv. državu Kosovo i što je glasala za prijem Kosova u UNESKO, postoji dobra, pre svega, ekonomska saradnja, kako na bilateralnom, tako i na multilateralnom nivou, prvenstveno u okviru Sporazuma o slobodnoj trgovini iz 2010. godine koji je zaključen između Republike Srbije i Evropske asocijacije za slobodnu trgovinu, poznatije kao EFTA. Ovim Sporazumom se predviđa potpuno ukidanje carina na industrijske proizvode i time je otvoreno tržište tri evropske zemlje za naše proizvode.

Srbija ima i pojedinačne sporazume o poljoprivrednim proizvodima sa državama članicama EFTA, a o čemu će mnogo detaljnije govoriti moja koleginica, narodna poslanica Dijana Radović.

Ono što ja želim da istaknem jeste investicija „Telenora“ u iznosu od 1,5 milijardi evra koja je jedna od najvećih pojedinačnih investicija u Srbiji, ali i najveća norveška investicija u našoj zemlji. Norveška je zainteresovana za dalje intenziviranje ekonomske saradnje sa Srbijom, povezivanjem poslovnih ljudi dveju zemalja, kao i za saradnju u oblasti inovativnih tehnologija i održivog razvoja.

Takođe, želim da naglasim da ima prostora da se unapredi i saradnja u oblasti kulture, posebno imajući u vidu da preko 10.000 naših sunarodnika živi u Norveškoj.

Na samo karaju, ali ne i najmanje važno, Norveška se pokazala kao iskren prijatelj Srbije i njenih građana. Podsetio bih ili informisao one koji to ne znaju da je Norveška na samom početku izbijanja pandemije poslala novčanu pomoć u iznosu od pet miliona evra državi Srbiji na čemu želim da im se zahvalim i u ime poslaničkog kluba SPS i u ime SPS.

Danas, razmatramo i dva predloga odluka o kadrovskim rešenjima. Reč je o Republičkoj komisiji za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki i Komisiji za hartije od vrednosti.

Na samom početku važno je reći da je novi Zakon o javnim nabavkama stupio na snagu 1. januara 2020. godine, sa početkom primene od 1. jula iste. To je veoma važan zakon, možemo da kažemo, i sistemski koji uređuje pravila postupaka javnih nabavki koje sprovode svi državni organi kako bi za sebe pribavili određeno dobro, uslugu ili obezbedili određene radove. S obzirom da se ovde radi o novcu poreskih obveznika, odredbe ovog zakona i način na koji se novac troši direktno se tiču svih građana, poštujući pri tom načela ekonomičnosti, efikasnosti, jednakosti privrednih subjekata, zabrani diskriminacije i transparentnosti.

Republička komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama samostalan i nezavistan organ Republike Srbije koji obezbeđuje zaštitu prava u skladu sa ovim zakonom. Ima status pravnog lica i za svoj rad odgovara Narodnoj skupštini kojoj dostavlja godišnji izveštaj.

Takođe, predsednika i članove same Komisije bira i razrešava Narodna skupština, tako da danas pred sobom imamo biografije kandidatkinja. Svaka od njih ima dugogodišnje radnog iskustvo u poslovima koji se tiču javnih nabavki, izuzetne stručne i profesionalne kvalifikacije i poseduju i sam sertifikat.

Na samom kraju, par rečenica i o poslednjoj tački koju imamo danas na dnevnom redu. Kada pričamo o tržištu kapitala, ne možemo a da ne konstatujemo da je usled pandemije ono zaista u jednoj velikoj krizi za čije posledice će trebati vremena da se sagledaju.

U skladu sa tim ukazao bih na značaj Strategije za razvoj tržišta kapitala u Republici Srbiji za period od 2021. do 2026. godine koji je prvi takav dokument koji je naša Vlada donela sa ciljem da se pruži podrška održivom ekonomskom rastu i poveća nacionalna konkurentnost kroz dobro, funkcionalno tržište kapitala. Razvijena i efikasna tržišta imaju ključnu ulogu u finansiranju ekonomskog rasta i obezbeđivanju finansijske stabilnosti.

Komisija za hartije od vrednosti je samostalna i nezavisna državna organizacija, regulator je tržišta kapitala koja je osnovana još 1990. godine. Njen osnovni zadatak je zakonito, pravično i transparentno funkcionisanje tržišta kapitala, zaštita investitora. Za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti ona takođe odgovara Narodnoj skupštini Republike Srbije. U okviru svoje izborne funkcije, Narodna skupština bira i razrešava predsednika i članove Komisije za hartije od vrednosti.

Mi danas pred sobom imamo biografije kandidata za predsednika i četiri člana. Te biografije zaista ulivaju poverenje da će spoj kontinuiteta u vidu predsednika i dva člana u reizboru, kao i dva nova predložena kandidata u ovako izazovnim vremenima za tržište kapitala dati najbolje rezultate. Ovo govorim, imajući u vidu, njihovo iskustvo i poslove koje su do sada obavljali.

Posebno imam zadovoljstvo da je prepoznat i kvalitet predloga poslaničke grupe SPS. Radi se o Ireni Radulović koja je završila Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu, koja ima 10-godišnje radno iskustvo u sektoru bankarstva, a od 2012. godine radi u Komisiji za hartije od vrednosti na različitim poslovima. Verujemo da će svojim znanjem, iskustvom i moralnim vrednostima na najbolji mogući način doprineti radu i funkcionisanju same Komisije, kao i svi predloženi kandidati.

Poslanička grupa SPS će u danu za glasanje podržati sve tačke sa današnje sednice.

Ono što bih na samom kraju i naposletku svog izlaganja iskoristio priliku, s obzirom da sutra neće biti te mogućnosti, želim da čestitam svim građanima Republike Srbije 11. novembar – Dan primirja, odnosno za nas dan pobede u Prvom svetskom ratu. Tog 11. novembra 1918. godine, u 11.00 časova, centralne sile su potpisale kapitulaciju čime je i zvanično prekinut taj surovi, do tada poznati, Veliki rat. Jedanaesti novembar nas sve obavezuje i podseća na žrtvu i junaštvo naših predaka, zahvaljujući kojima mi danas možemo da uživamo u slobodi i zahvaljujući kojima mi danas imamo suverenitet. Slava im i hvala za sve.
Zahvaljujem se, predsedavajuća.

Uvažena ministarka sa saradnicima, uvažene kolege, poštovani uvaženi građani Republike Srbije, ja ću se u današnjoj svojoj diskusiji se fokusirati na Predlog zakona o potvrđivanju Ugovora o garanciji između Republike Srbije i Evropske banke za obnovu i razvoj. Moram zaista da pohvalim kolegu, Filipovića koji je već u svom iscrpnom obraćanju dosta toga rekao, tako da ću pokušati da nešto dodam u njegovoj diskusiji, manje-više u svemu se slažem o onome što je kolega Filipović već pre mene u svojoj diskusiji rekao.

Tako da na samom početku svog izlaganja ne mogu a da se osvrnem na energetsku krizu u kojoj se nalazi cela Evropa koja je posledica niza faktora koji su upravo doveli do te krize.

Pre par meseci usvojili smo set zakona koji se odnosi na sektor rudarstva i energetike, prepoznajući razvojne šanse i potencijal ovog sektora. Tada smo ovim zakonima uveli nove instrumente i mogućnosti. Na taj način otvaramo nova poglavlja, razvojnih šansi u oblasti energetike. Samo takvim kontinuiranim planskim i realnim pristupom možemo nastaviti sa očuvanjem naše elektro energetske nezavisnosti i sigurnosti.

Zato danas Srbija i njeni građani sa mnogo manje neizvesnosti nego građani drugih država dočekuju predstojeću zimu i kada je u pitanju isporuka, ali i cena samih energenata. Nismo se odrekli termoelektrana, ali smo zato uložili u ekološke projekte i filtere i na taj način im produžili upotrebu imajući u vidu ekološke standarde i zaštitu životne sredine, na taj način sačuvali smo nezavisnost.

Pored toga mudrim i istrajnim pristupom uspeli smo da završimo projekat poznatiji kao Turski tok, odnosno Balkanski tok koji je omogućio da Srbija ne bude više samo zemlja uvoznica gasa već i tranzitna zemlja što u mnogome menja i naš strateški i politički položaj.

Naravno, obnovljivi izvori energije jesu budućnost, ali i sadašnjost, jer smo i u tom smeru razvijali, a tek se planira sa razvijanjem svih naših potencijala, ali naravno, ponovo, naglašavam u svemu tome su veoma bitni planiranje, kontinuitet i objektivan pristup našim mogućnostima.

Zato danas govorimo o projektu za pametna brojila čija je vrednost 80 miliona eura i koji će se sprovesti u dve faze. Prva će obuhvatati 205 hiljada brojila čija će instalacija početi u gradovima Čačak, Niš i Kraljevo. Brojni su benefiti koji će dovesti do uvođenja i korišćenja ovih brojila kako za potrošača, operatora, proizvođača ali sa aspekta snabdevanja i zaštite sigurnosti podataka.

Ono što je važno, gledajući iz ugla potrošača je to da će na ovaj način omogućeno direktno očitavanje brojila od strane samih potrošača, kao i bilo kojeg trećeg lica što dalje može značajno da utiče na racionalnu potrošnju električne energije. Druga značajna pogodnost, ažuriranje očitavanja u dovoljno čestim intervalima kako bi se omogućila ušteda energije na osnovu dobijenih informacija. Preporuka je da napredni merni sistem ima mogućnost čuvanja podataka kako bi potrošač imao mogućnost uvida u potrošnju u proteklom periodu.

Iz ugla operatora koji vrši merenje biće omogućeno daljinsko očitavanje naprednog mernog sistema. Takođe, biće uspostavljena dvosmerna komunikacija mernog sistema i operatora, a biće omogućeno i merenje i očitavanje podataka koji se kasnije mogu koristiti za planiranje razvoja i unapređenja same mreže. Ovo poslednje, posebno se odnosi na podatke o ponudi i tražnji, kao i proizvodnji i potrošnji električne energije.

Kada govorimo o snabdevanju veoma je važno da napredni merni sistemi imaju mogućnost da se prilagode tarifnim strukturama tako što menjaju tarifu u vremenu i poseduju daljinsku tarifnu kontrolu. Ova funkcionalnost zajedno sa one dve koje se odnose na potrošače ključne su za osnaživanje uloge potrošača na tržištu električne energije i za povećanje energetske efikasnosti. Sigurnost podataka i visok nivo bezbednosti istih, sve je to značajna tema kojoj se pridaje sve više značaj.

S tim u vezi veoma je važno da se osigura bezbednost podataka i sigurna komunikacija. Ono što je takođe važno to je sprečavanje i otklanjanje same krađe električne energije.

Na samom kraju ovog povezanog niza sa aspekta proizvodnje na distributivnoj mreži da ukažemo i na mogućnost dvosmernog merenja i merenja reaktivne energije što posebno je značajno za korisnike koji imaju funkciju potrošača, ali istovremeno su i proizvođači električne energije.

Ono što na samom kraju želim da istaknem jeste da u realizaciji ovog projekta šansu treba dati našim firmama i kompanijama koja prave ovakva brojila, jer ovo može biti impuls i stimulacija njihovom daljem razvoju. Oni su pokazali na trenutno aktuelni ekspo 2020. Dubai izložbi, da i te kako imaju šta da ponude i da mogu konkurentski i svojim kvalitetom da pariraju svim drugim proizvođačima u svetu, ali mi ćemo na taj način kao država da razvijamo i da podržavamo našu privredu.

Iz svega ovoga navedenog, u danu za glasanje, mi ćemo podržati ovaj ugovor. Zahvaljujem.
Zahvaljujem se, predsedavajući.

Uvažena ministarka sa saradnicima, uvažene kolege, poštovani građani Republike Srbije, drago mi je da danas na dnevnom redu imamo Zakon o zaštiti od buke, iz jednog razloga što mislim da je ovaj problem sve prisutniji, pogotovo kada pričamo o gusto naseljenim gradskim sredinama.

Moje kolege prethodnici su već u prethodnom periodu rekle šta je to buka, koja je njena definicija, na šta sve utiče, kakve neželjene efekte može da ostavi i po decu i po starije. Mislim da kada govorimo o jednom ovakvom problemu moramo da pristupimo pre svega sa jedne praktične strane.

Kao neko ko dolazi iz Beograda i ko je pored toga što je narodni poslanik i šef poslaničke grupe SPS na Starom gradu, i te kako sam upoznat sa ovim problemom i, ministarka, s obzirom na prethodnu funkciju koju ste obavljali kao predsednica GO Savski venac, i te kako sam uveren da i vi odlično znate šta predstavlja buka za građane Beograda. Ona je danas sve prisutnija, što usled određenih građevinskih radova, hvala bogu da ih ima sve više, renoviranja i adaptiranja stanova, ali ono što zapravo u najvećoj meri Beograđanima i ostalim stanovnicima drugih gradova u Srbiji predstavlja problem jeste upravo buka koja dolazi iz ugostiteljskih objekata i koja je neretko u određenoj meri i intenzitetu iznad one koja je propisana.

Mi smo do sada imali, u stvari, i dalje imamo zakon koji je donet još 2010. godine. Mišljenja sam da, pogotovo kada pričamo i o Beogradu, do izbijanja pandemije Beograd je pogotovo za turiste važio kao jedna metropola koja živi 24 sata sedam dana u nedelji. Mišljenja sam da moramo da nađemo balans između toga da Beograd nikada ne spava i toga da ljudi koji žive i rade u Beogradu mogu da imaju priliku da imaju miran san kako bi ujutru mogli odmorni da odlaze na svoje radne zadatke, a s druge strane i da naša deca, naši najmlađi mogu da imaju u određenoj meri jedan kvalitetan san koji, kako smo čuli, i doktorka Ivković je već govorila o tome, poprilično može da utiče i na njihovu budućnost.

Taj zakon je do sada pravno-formalno gledano, obuhvatao dosta toga, međutim, on je u praksi, po mom mišljenju pokazao određene nedostatke. Na prvom mestu mislim, kada govorimo o ugostiteljskim objektima, što su građani uglavnom prvo pozivali, naravno, nisu građani dužni da znaju svaki zakon, pozivali policiju, od policije bi dobijali informaciju da se jave komunalnoj miliciji. Neretko, u određenim slučajevima ti ugostiteljski objekti koji se ne nalaze u stambenim zajednicama, odnosno, koji su izvan stambenih zajednica su mogli i mogu da rade potpuno drugačijem vremenskom intervalu nego ugostiteljski objekti koji se nalaze u stambenim zajednicama.

Samim tim, komunalna milicija već tu nema svoju nadležnost, jer takvi objekti mogu da rade nesmetano i nakon 24 sata, odnosno vikendom i nakon jednog sata izjutra. Uglavnom bi se kod građana javljala sumnja da neko stoji iza takvih objekata, da ih neko štiti i da zato ne mogu da dobiju podršku od nadležnih institucija, a zapravo, smo dolazili do jedne pravne praznine da je u stvari ekološka inspekcija ta koja se bavi merenjem buke.

S druge strane, ekološka inspekcija nije mogla adekvatno da odgovori na sve te zahteve, ne zato što je prosto, loše radila svoj posao, već pričam o teritoriji grada Beograda, već zato što nije imala dovoljan broj ljudi koji bi mogli da odgovore na sve te zahteve. Onda smo dolazili u jedan vakum gde ljudi, građani nisu mogli da i na kratak i na duži rok tako jednostavno da reše problem s kojim su se susretali, a taj problem je svakodnevno uticao na kvalitet njihovog života.

U svakom slučaju, smatram da je dobro da danas imamo ovakav jedan predlog zakona. Drago mi je da se ponovo potencira na tim strateškim kartama, odnosno, akustičnom zoniranju. Posebno hoću da pohvalim i istaknem, upravo iz svih ovih razloga, što se veća nadležnost daje komunalnoj miliciji, kada pričamo o mogućnosti da meri buku u ugostiteljskim objektima.

Imao bih ovde jednu malu sugestiju ministarka za vas, koliko vidim iz člana 26. stav 3. ministar bliže propisuje uslove koje treba da ispunjava komunalni milicionar da bi mogao da vrši poslove merenja buke, da ti uslovi ne budu s jedne strane, odnosno da se uvaži obrazovni profil komunalnih milicionara, kako ne bi smo na jedan određen način ovom zakonu vezali ruke i ograničili broj komunalnih milicionera koji bi onda mogli da vrše to merenje buke, čime bismo opet došli praktično u smislu u istu tačku na kojoj smo i do sada bili.

Hoću takođe da ukažem na jednu pojavu koja je sve prisutnija. U razgovoru sa, kako svojim starograđankama i starograđanima, ali i ostalim stanovnicima Beograda, primećeno je da, pošto svaki od njih se sa ovim problemom već duže vreme bavi, pa su i oni ljudi sami došli do određenih saznanja, primećeno je da su određene pojave koje su sve izraženije, a pokazale su svoje efekte, a pogotovo najviše u pandemiji i u trenucima kada smo imali mere gde je bio ograničen rad ugostiteljskih objekata, a zapravo o čemu se radi.

Prvo ću citirati član 26. prvi stav, koji kaže da merenje buke poreklom iz ugostiteljskih objekata pored ovlašćenog pravnog lica koje ispunjava propisane uslove može da vrši komunalni milicionar.

Zašto ovo govorim? Ovde je definisano da se radi o ugostiteljskim objektima, a ono što jeste pojava i ono što se sve više dešava, da takvi objekti otvaraju firme koje imaju pravi status d.o. na jednoj lokaciji, a sa ekspoziturama, da se tako izrazim, na drugoj lokaciji gde se zapravo nalazi diskoteka ili praktično posmatrano ugostiteljski objekat koji pravno-formalno je registrovan kao maloprodajni objekta, ima fiskalnu kasu, može da prodaje piće, a ne potpada pod nadležnost. I ovim novim zakonom neće potpadati pod nadležnost komunalne milicije, ekološke inspekcije, već oni zapravo potpadaju pod nadležnost tržišne inspekcije koja ne može da meri buku i na taj način ne može da se planira ovaj problem.

Zašto kaže da se to pojavilo, ovaj problem, pogotovo u pandemiji? Zato što neki od tih objekata su, ministarka, čak završavali u novinama, kao uspešna akcija komunalne milicije, što i jeste bilo, međutim komunalna milicija koja bi im napisala kaznu zbog nepoštovanja mera, odnosno rada van radnog vremena koje je u tom trenutku Krizni štab i Vlada Republike Srbije, da bi se smanjili uzroci izazvani pandemijom, oni su takve kazne obarali na sudu iz razloga što se to radno vreme upravo nije odnosilo na maloprodajne objekte koji su u tom trenutku mogli da rade. Na kraju bi se sve završavalo na tome da bi fizička lica koja su se nalazila u samom objektu plaćala mandatnu kaznu zbog nepoštovanja fizičke distance, odnosno ne nošenja zaštitnih maski.

Smatram da bi u ovom članu moglo da stoji pored ugostiteljskih objekata i svi drugi objekti koji proizvode buku, a koji imaju negativan uticaj po zaštitu životne sredine na svoje neposredno okruženje. Mislim da bismo time omogućili upravo komunalnoj miliciji da može i ovakve objekte da sankcioniše sa jedne strane, sa druge strane da zaštitimo sve građane, a sa treće strane da zaštitimo i sve one ugostitelje na savestan način po zakonima Republike Srbije posluju i odnose se sa savešću, poštujući ono što mi kao zakonodavna vlast donosimo i u ovom slučaju vi kao izvršna, koji ste predložili i predlažete zakone, se borite da mi ovde prihvatimo i uskladimo.

Mislim da bismo u narednom periodu trebalo uvažiti i ovakve primere. Apsolutno sam za to da grad Beograd ostane grad koji živi 24 sata, sedam dana u nedelji, ali iz perspektive toga da Beograđani i drugi stanovnici drugih gradova u Srbiji, pričamo o gradovima zato što u najvećoj meri oni imaju problem sa bukom, mogu da imaju normalna život i normalan kvalitet svog života.

U svakom slučaju ovakvim ozbiljnim pristupom, kako ste i vi pokazali, ovim predlogom zakona, pokazujemo da brinemo o građanima Republike Srbije i SPS će u danu za glasanje podržati ovaj predlog zakona. Zahvaljujem.
Zahvaljujem se, predsedavajući.

Uvažena guvernerko sa saradnikom, poštovane kolege, uvaženi građani Republike Srbije, danas, kao što su već kolege rekle, imamo jednu zaista važnu temu, to jeste reizbor viceguvernera Narodne banke Republike Srbije.

Takođe, ja ću svoju diskusiju podeliti na dva segmenta. Jedan jeste upravo sama biografija kandidatkinje, a drugi je ono što je urađeno u prethodnom periodu, što takođe mislim da u najvećoj meri i kvalifikuje ovu kandidatkinju upravo za ovaj predlog, imajući posebno u vidu da pričamo i o periodu u kome ste vi, guvernerka, sve vreme na toj funkciji i zaista nemamo razloga da vam i ne verujemo na svemu onome što ste i malopre govorili upravo o samoj kandidatkinji.

Osnovni cilj Narodne banke jeste upravo očuvanje cenovne i finansijske stabilnosti. Položaj, organizacija i funkcije Narodne banke uređeni su Ustavom iz 2006. godine, kao i Zakonom o Narodnoj banci. Ona je samostalna i nezavisna u obavljanju svoje funkcije, odgovara nama narodnim poslanicima, odnosno Narodnoj skupštini za svoj rad i guvernera i viceguvernere mi narodni poslanici ovde u Narodnoj skupštini biramo upravo na period od šest godina.

Danas imamo, kao što sam rekao, ispred sebe biografiju gospođe Ane Ivković. Ono što smatram najvažnijim jeste da je ona kandidat koji zaista potiče upravo iz tog sistema, sistema Narodne banke. Preko 20 godina radi u Narodnoj banci, prošla je sve sektore u Narodnoj banci, da kažem, figurativno rečeno, sve korake u tom sistemu. Prethodne tri godine je, takođe, odgovorno obavljala svoju funkciju. Pored toga, ona je autor i više stručnih radova i rukovodilac na više projekata, što smatram izuzetno značajnim da se i u tom smeru takođe razvijala. Ono što je činjenica i logično je da ona zakonom ispunjava sve propisane uslove za tu funkciju.

Iskoristio bih priliku da podsetim da je Narodne banke Srbije imala veoma važnu ulogu u doba pandemije. Vi ste, guvernerka, govorili upravo o toj sinhronizaciji, bez obzira što Narodna banka treba i mora da bude samostalna, ali ipak da je ona deo ove države i da je sinhronizovano donosila u tim kriznim momentima sve odluke zajedno sa Vladom Republike Srbije, što je zaista za svaku pohvalu i ne vidim da bude drugačije.

Odmah ste reagovali na širenje korona virusa u našoj zemlji i paralelno, kao što sam rekao, sa merama Vlade Srbije ste te mere sinhronizovali. Osnovni cilj ovih vanrednih mera bila je podrška domaćoj ekonomiji. Doneta je odluka o smanjenju svih osnovnih kamatnih stopa čime su omogućeni znatno povoljniji uslovi finansiranja domaće privrede i građana. Takođe, omogućeno je da domaći finansijski sektor dobije dodatnu dinarsku i finansijsku likvidnost kako bi moglo da se nastavi sa kreditiranjem domaće privrede i građana.

Prvi zastoj u otplati obaveza obuhvatao je sve građane, poljoprivrednike, preduzetnike i privredna društva. Ovaj period trajao je 90 dana i za prvi moratorijum prijavilo se 94% kreditnih dužnika, za drugi 86%, a za treći znatno manje. Princip za sve tri moratorijuma je bio isti. Rate se tokom ovih perioda ne plaćaju, ali kamata se obračunava i ona se po isteku samog moratorijuma deli na preostali broj meseci. Dozvoljeno je i da se kamata plati u celosti po isteku pauze.

Veoma je važna i mera kojom je olakšan pristup stambenim kreditima kupcima prvog stana. Za kupovinu prve stambene nepokretnosti banka može fizičkom licu odobriti stambeni kredit koji je obezbeđen hipotekom na nepokretnost pod uslovom da je obezbedila da iznos tog kredita nije veći od 90% te vrednosti nepokretnosti.

Želim da pohvalim ovu preporuku Narodne banke iz razloga što se u dobroj meri odnosi na mlade ljude, iz moje perspektive to je barem tako, i znam koliko je ona značajna i važna za mlade parove koji se odlučuju upravo na taj korak zajedničkog života i koliko je ovakvom jednom preporukom njima dat jedan motiv da krenu u jednu takvu životnu odluku koja donekle sa sobom nosi ono o čemu smo govorili ovde, a to jeste upravo proširenje porodice. Vi ste sada upravo govorili o značaju te porodice.

Koristim priliku da sa ovog mesta pozovem i ostale banke koje tu preporuku nisu uvažile da to urade, jer mislim da će time pokazati senzibilitet upravo za ono što su preferencije i potrebe našeg društva.

Kako se zdravstvena situacija menjala i na jesen prošle godine, ponovo znatno pogoršala, Narodna banka Srbije je reagovala preventivno i obezbedila mogućnost korišćenja dodatne jeftine dinarske likvidnosti i na taj način pružila podsticaj domaćoj privredi i ekonomiji. Bankarski sektor ostao je stabilan tokom pandemije, očuvana je visoka likvidnost i dinamična kreditna aktivnost.

U godini kada je ceo svet bio suočen sa pandemijom i krizom nezapamćenih razmera stopa nezaposlenost u Srbiji je bila 9%. Ono sa čime bih to uporedio jeste osam godina pre toga i iznosila je skoro 24%.

Plate zdravstvenih radnika uvećane su od 1. januara ove godine za 5%, dok su plate ostalih zaposlenih u javnom sektoru uvećane najpre za 3,5%, a od 1. aprila za još 1,5%. Ove godine povećana je i minimalna cena rada za 6,6%, a od sledeće godine se planira takođe i novo povećanje.

Ukoliko pogledamo zvaničnu statistiku Svetske banke za tekuću godinu videćemo da Srbija pored Litvanije ima najbolji rezultat u pogledu godišnjeg BDP, ali i BDP po glavi stanovnika. Ovi podaci odnose se na celu Evropu, ne samo na naš region.

Međunarodni monetarni fond daje sličnu prognozu i projekcije za Srbiju i smatra da je to jedan ubedljivo najbolji rezultat kada pričamo o celoj Evropi. U proteklih sedam godina inflacija je u proseku iznosila 2%. U maju ove godine je bila 3,6%, a u naredna dva meseca se spustila na 3,3%. Ocene su da je inflacija izazvana privremenim faktorima i da će u narednim mesecima i godinama naša zemlja nastaviti da se kreće u granicama inflacionog cilja od 3% plus-minus 1,5%.

Na osnovu svih ovih pokazatelja vidimo da su aktivnosti NBS u proteklom periodu bile usmerene na očuvanje monetarne stabilnosti, kreiranje povoljnog ekonomskog i poslovnog ambijenta, podršku privrednom rastu, koji je osnova za dalji rast životnog standarda naših građana.

Ono što bih takođe želeo da istaknem, to je da je ove godine 137 godina od osnivanja NBS. Ona je ove godine postala član ugledne međunarodne grupe centralnih banaka i supervizora u okviru mreže za ozelenjavanje finansijskog sistema. Ova mreža trenutno je jedan od vodećih projekata finansijskih institucija koje su usmerene ka ozelenjavanju globalnog finansijskog sistema. Članice su i najveće centralne banke sveta, kao i međunarodne finansijske institucije, poput Evropske banke za obnovu i razvoj, Svetske banke, MMF, Evropske investicione banke. Širina članstva, možda najbolje govori podatak, da obuhvata 85% globalnog društvenog proizvoda.

Cilj ove mreže u kojoj će i NBS biti direktan učesnik je rad na razvoju najnovijih rešenja ka ekološki prihvatljivom i održivom finansiranju. Ekonomije i zaštita životne sredine sve više su povezane i sve više se dopunjuju u savremenom svetu. Naravno, na nju utiče i aktuelna situacija. Sve više će biti očekivanja svih aktera na tržištu, upravo to da kompanije, pre svega pokazuju svoju društvenu odgovornost.

Krajem prošlog veka plaćanje karticama važilo je za fenomen i tehnološko dostignuće. Danas je plaćanje preko mobilnih aplikacija i preko elektronskih servisa postalo sasvim uobičajeno i u praksi mnogo jednostavnije. Ovi mehanizmi koriste se brzo, lako i sigurno.

U Srbiji je u poslednjih devet godina značajno porastao broj platnih transakcija koje su izvršene preko elektronskog bankarstva i on je porastao gotovo za 100%, dok je broj platnih transakcija koje su izvršene mobilnim bankarstvom porastao za 81%. Novo vreme zahteva nove tehnologije, kao i širu i sveobuhvatniju saradnju na međudržavnom, ali i na institucionalnom nivou.

Takođe, usvajanjem Zakona o digitalnoj imovini Srbija je postala jedna od prvih zemalja koje su regulisale upravo ovu oblast.

Navedeni pokazatelji su rezultat uspešne politike koju naša država vodi, ali i svih stručnih ljudi koji odgovorno i savesno rade svoj posao i ovde mislim i na instituciju, naravno, NBS.

Iz svega ovog što sam govorio, mislim i smatram da je kandidatkinja koju ste predložili, uvažena guvernerko, dobar izbor i dajemo poverenje i poslanička grupa SPS će u Danu za glasanje podržati ovaj predlog i kandidatkinji želimo sve najbolje u daljem radu i puno uspeha i da radi naravno kao i vi i svi mi zajedno u najboljem interesu naših građanki i građana. Zahvaljujem.
Zahvaljujem se, predsedavajući.

Uvaženi predstavnici ministarstva, koleginice i kolege narodni poslanici, poštovani građani Republike Srbije, kao što su moje kolege već govorile, danas diskutujemo o Zakonu o zaštiti potrošača koji je zaista veoma značajan, iz razloga što uređuje jednu oblast koja je dosta živa i koja uređuje određene obligacione odnose u koje dolazimo svi svakoga dana u svom svakodnevnom životu.

Takođe, ovo je još jedan korak ka našem usaglašavanju sa pravom EU, odnosno Poglavljem 28 i smatram da ćemo ovim zakonom o potrošačima garantovati brže rešavanje sporova i veću samu pravnu sigurnost.

Praksa je do sada pokazala da Zakon koji je i dalje na snazi a koji reguliše ovu oblast nije na adekvatan način do kraja sve predvideo i mi smo samo u prošloj godini imali 22.213 prigovora, preko 50% od tih prigovora je bilo u Beogradu, petina se odnosila na obuću i oko 10% na samu belu tehniku i uglavnom ti prigovori nisu na kraju išli, odnosno nije se po njima postupalo u korist samih potrošača. Iz te prakse se pokazalo da su trgovci bili uspešniji u tim odnosima i da su uspevali da na neki način ne usvoje te reklamacije, odnosno prigovore građana u toj ulozi potrošača.

Sve te, kao što sam rekao, je bio pokazatelj da nam je bio potreban novi zakon, kako bi samom potrošaču dali više instrumenata da ostvari svoja prava, i zaista smatram i u ime poslaničke grupe SPS bih pohvalio ovaj zakon u celini.

Iskoristio bih vreme da se osvrnem upravo na ono što jesu određene novine kada je ovaj zakon u pitanju.

Jedna od njih jeste to vansudsko poravnanje, koje je postojalo i do sada, ali je sada trgovac u obavezi da ako spor ne uspe sa kupcem da reši, da ide na vansudsko poravnanje, odnosno ako se na njemu ne pojavi, da po prekršajnom nalogu plati kaznu.

Druga stavka jeste registar "Ne zovi". O njemu smo dosta govorili na samom odboru i pohvalio bih jednu ovakvu inicijativu, da postoji registar na kom mogu građani da se prijave koji ne žele da ih uznemiravaju raznorazne agencije ponudama koje ih ne zanimaju i ne interesuju. Sam registar će voditi Ratel. Ono što je meni donekle ostalo nejasno jeste, ako sam dobro razumeo, listing će uzimati Ratel i na taj način uspevati da se dođe do podataka ko je pozivao krajnjeg potencijalnog kupca. Ali, šta se dešava u situaciji ako broj sa kog se poziva nije registrovan? Ne znam na koji način ćemo onda uspeti da sankcionišemo onoga ko sa takvog jednog broja mobilnog telefona poziva kupce i nudi određene proizvode ili usluge?

Takođe, naravno, to ovaj zakon ne može da reguliše, ali mislim da mi ovde zapravo se bavimo posledicom onog uzroka a to je upravo ta trgovina podacima. Svi smo doživeli da naši prodavci u nekim situacijama završavaju kod određenih privrednih subjekata, bar sam ja doživeo, a da te podatke nikada nisam dao tom privrednom subjektu, iz prostog razloga što nikada nisam ni bio u prilici da mu ih dam, a ovde govorim upravo o broju mobilnog telefona. Mislim da je to takođe veliki problem sa kojim se suočavamo, ali, on danas nije na dnevnom redu i ne bi ovaj zakon mogao da ga reguliše, tako da shodno tome mislim da je dobar i ovaj korak da postoji ovakav registar. Mislim da će zadatak ministarstva biti da u narednom periodu upravo ovaj registar što više ispromoviše kod građana kako bi postali svesni da sad imaju jedan od instrumenata koji ih štiti.

Ono što isto pozdravljam i podržavam jeste upravo ona stavka koja se tiče reklamacije. Do sada su trgovci mogli samo da stavi da nije pravilno korišćena ili održavana roba. Tu, pre svega, pričamo o obući. Uglavnom takvi opisi idu kada je obuća u pitanju i kada se ona reklamira. Drago mi je da će sada trgovci morati da u narednom periodu malo obrazlože šta je to nepravilno korišćeno i na koji način se određena obuća posebno održava, da ne bi posle 15 ili mesec dana ljudi dolazili sa već oštećenom robom koja je kupljena nova i neretko nije ni malo plaćena.

Takođe, sektor turizma, koji je dosta pretrpeo u poslednjih godinu i po dana. Mislim da je dobro da se regulišu obligacioni odnosi i u tom sektoru. Bilo je različitih problema u prethodnom periodu, da sada ne govorim pojedinačno koji su to problemi bili, ali mislim da je dobro da donekle na adekvatan način sada i štitimo

upravo potencijalne turiste od nelojalnih agencija koje nisu u stanju da ono što su se ugovorom obavezale da će kao uslugu isporučiti zaista isporuče.

Moram da se složim sa jednim od kolega koji je govorio pre mene, a to je da možda treba, to je i meni upalo u oko, to je moje mišljenje, nije najpoštenije da rizik snose podjednako i prodavac i kupac turističke usluge ako kupac to plati u jednom trenutku i ako dođe do same promene cene, odnosno poskupljenja ima mogućnost da mu prodavac, odnosno u ovom slučaju, na primer, turistička agencija, naplati dodatno to kroz taj protok vremena. Mislim da ne vidim razlog da podjednako i jedna i druga strana u toj situaciji snose rizik.

U svakom slučaju, mislim da je upravo i država Srbija u prethodnom periodu, Vlada Republike Srbije zaista dosta pomogla kada je u pitanju i sektor turizma i usluga i ugostiteljstva pre svega i nadam se da izlazimo iz ovog jednog turbulentnog perioda izazvanog korona virusom i da ćemo se uskoro svi vratiti normalnijem životu.

U svakom slučaju, Socijalistička partija Srbije će u danu za glasanje podržati ovaj predlog zakona i nadam se da ćemo i u narednom periodu određene nedostatke, ako budemo, kao što je rekla i koleginica Paunović, uvideti i da ćemo opet razgovarati ovde o njima i da ćete biti spremni da čujete i naše mišljenje.

Hvala.
Zahvaljujem se predsedavajuća.

Uvažena ministarka, kolege i koleginice narodni poslanici, uvaženi građani Republike Srbije, ja ću na samom početku iskoristiti priliku i istaći da će Poslanička grupa SPS podržati danas Predlog zakona o potvrđivanju Odluke Zajedničkog komiteta Sporazuma o slobodnoj trgovini u Centralnoj Evropi Aneksa 4 ovog Sporazuma kojim se utvrđuje Protokol o definiciji pojma „proizvod sa poreklom“ i metode administrativne saradnje i u narednim minutima ću se potruditi da prvo tu odluku naše poslaničke grupe i obrazložim.

Za temu o kojoj danas govorimo veoma je značajan koncept regionalnih ekonomskih integracija koje predstavljaju udruživanje više zemalja čiji je glavni cilj i osnovni motiv liberalizacija međusobne trgovine i regulisanje trgovine sa trećim zemljama. Na ovaj način ostvaruje se veći obim razmene dobara između tržišta koja su povezana ovakvim ugovorima. Stvaranje regionalne ekonomske zone pomaže svima u regionu da ostvare i osnaže svoj ekonomski potencijal.

Republika Srbija ima više zaključenih i potvrđenih međunarodnih bilateralnih i multilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini. Centralno-evropski ugovor o slobodnoj trgovini poznatiji kao CEFTA osnovale su Poljska, Mađarska i Čehoslovačka u Krakovu 1992. godine. Ove tri države, kao i većina kasnijih njenih članica su pristupom u EU napustile samu CEFTU i nju danas u principu čine uglavnom zemlje Jugoistočne Evrope.

Danas CEFTU čine upravo Albanija, BiH, Severna Makedonija, Srbija, Crna Gora, Moldavija i UNMIK u ime KiM. Stvaranjem zone slobodne trgovine zemlje Zapadnog Balkana opredeljuju se za ekonomski i privredni razvoj pokazujući time da su sposobne da vode zajedničku ekonomsku politiku i preuzmu obavezu i odgovornost za budućnost čitavog regiona, što još više naglašava evropsku perspektivu evropskog regiona i želju za pridruživanje EU.

CEFTA sporazum veoma je značajan iz razloga što omogućava trgovinu pod istim uslovima za sve proizvođače, otvara se veće tržište za trgovinu i investicije, a povećava se i mogućnost za izlazak na evropsko tržište po povlašćenom tretmanu. Neke od najznačajnijih prednosti CEFTE su upravo u prvom redu ekonomska saradnja, takođe liberalizacija trgovine uslugama, dijagonalna kumulacija porekla robe, otklanjanje tehničkih barijera i transparentnost.

Razlozi za potvrđivanje ove odluke odnose se pre svega na potrebu implementacije novog seta pravila o poreklu robe koje je predmet trgovinske razmene unutar CEFTA sporazuma. Reč je o alternativnim pravilima o poreklu robe koja su bazirana, revidirana u Regionalnoj konvenciji o pan-evro-mediteranskim pravilima o poreklu robe koja je poznatija i kao PEM konvencija.

Cilj ove konvencije je da se obezbede identična pravila o poreklu proizvoda, a sve sa ciljem da se obezbede isti standardi u trgovinskim odnosima između samih zemalja potpisnica. Pojam „proizvodi sa poreklom“ odnose se na proizvode koji su u potpunosti proizvedeni u jednoj državi koji mogu da se odnose i na određene materijale koji su dobijeni u toj zemlji, ali pod uslovom da su ti materijali prošli dovoljnu obradu u datoj zemlji.

Tržište na koje se odnosi CEFTA sporazum obuhvata populaciju od oko 30 miliona stanovnika. Zajedničko svim tim državama je da se radi upravo o malim privredama, čiji proizvodi nisu u dovoljnoj meri konkurentni. Članice uglavnom izvoze poljoprivredno-prehrambene proizvode, a uvoze proizvode visokog stepena prerade i mašine.

Spoljnotrgovinska razmena naše države ukupno posmatrajući u poslednjih deset godina najveće je bilo upravo sa zemljama koje čine EU i ona je činila 61,4% ukupne razmene. Drugi po važnosti partner jesu upravo zemlje CEFTE i u njih smo uglavnom izvozili poljoprivredne proizvode, električne mašine, aparate, drumska vozila i pića. Posmatrajući pojedinačno po zemljama najveći suficit u spoljnoj trgovini Srbija je ostvarila upravo sa BiH, Crnom Gorom i Severnom Makedonijom.

Zapadni Balkan je prostor koji je izuzetno zanimljiv, atraktivna i pogodan za strana ulaganja i investicije. Pored toga što je važno da se uspostavi zajednički pravni okvir, koji donekle i postoji, potrebno je da se radi upravo i na političkoj stabilnosti celokupnog regiona.

Nažalost, često su u praksi suočavamo sa brojnim primerima koji to upravo i negiraju. Jedan od takvih jeste, upravo i primer Prištine, koja je svojim jednostrano uvedenim taksama, od 100% na uvoz srpske robe, zatvorila put za privrednu komunikaciju, čime je učinjena ogromna materijalna šteta celom regionu, ali je narušeno i poverenje, kao i sami politički odnosi unutar regiona.

Uprkos apelima stranih zvaničnika, predstavnika mnogih država i međunarodnih organizacija, da se ukinu takse, Priština je držala iste, punih godinu i po dana, sve do 1. aprila 2020. godine. Uvođenje takse od 10%, a ubrzo potom i od 100% na robu koja se izvozi na prostor KiM, pogodilo je najviše, upravo proizvođače, izvoznike robe široke potrošnje, prehrambene, poljoprivredne i drvne industrije. Posebno one sa juga Srbije, a svakako je uticalo, upravo i na dijalog između Beograda i Prištine.

Uvođenje takse najviše je pogodilo i građane zbog nestašice određenih proizvoda, njihovog poskupljenja, ali i same proizvođače. Mislim da je pitanje koje se upravo postavlja - kako je moguće da mi u 21. veku možemo da po etničkoj pripadnosti klasifikujemo ili brašno ili ulje ili neki drugi proizvod?

U procesu regionalnih ekonomskih inicijativa, kakva je CEFTA, ekonomija treba da se odvija bez carine, bez taksi, bez ograničenja, bez granica, ili bar u što većoj povoljnosti, a sa što manje ograničenja, što je svakako višestruko i za sve strane korisno.

Takođe, bih iskoristio priliku da podsetim da je Srbija jedna od osnivača UN i mnogih drugih međunarodnih organizacija. Srbija je potpisnica mnogih bilateralnih i multilateralnih ugovora, kojima je prihvatila upravo standarde tih organizacija. Naš put ka EU je spoljnopolitički cilj naše zemlje. Istina je da smo više puta bili iznevereni, kada je reč o međunarodnom pravu i pravdi i doživeli dvostruke aršine, ali ostaje nam pravo da verujemo u pravdu, kao vrhovnu vrednost koja će biti podjednaka i za velike, ali i za nas male nacije i narode.

Još jedan značajan korak u pravcu zajedničke saradnje, predstavlja i mini Šengen, zajednička inicijativa Srbije, Albanije i Severne Makedonije, iz 2019. godine, koja se odnosi na slobodan protok robe, kapitala, ljudi i usluga, što su upravo četiri osnovna principa jedinstvenog tržišta EU.

Ideja je da ovaj zajednički projekat tri države vodi ka većoj i čvršćoj povezanosti na Balkanu, što čini ovaj region bližim EU. Akcenat je na ekonomskoj saradnji, jačanju naših ekonomija, međusobnom saradnjom, ali i zajedničkim nastupanjem na trećim tržištima.

Zahvaljujući mini Šengenu, unapređena je trgovinska saradnja zemalja potpisnica, postajemo otvoreniji jedni prema drugima, a ekonomski rast vodi dalje rastu upravo ličnog standarda naših građana.

Za nepune dve godine i prvih inicijativa učinjeno je dosta konkretnih koraka. Potpisan je Memorandum o slobodnom kretanju ljudi samo uz ličnu kartu, objedinjavanje procedure za izdavanje radnih dozvola za sve građane zemalja Zapadnog Balkana, uspostavljeno je dvadesetčetvoro časovno funkcionisanje graničnih kontrola za fitosanitarne i veterinarske kontrole, uspostavljen je i zajednički granični prelaz između Srbije i Severne Makedonije.

Danas se u Skoplju održava veoma važan ekonomski skup, jedan od najznačajnijih u poslednjih nekoliko godina. Skupu prisustvuju premijeri Albanije, Severne Makedonije, predsednik Republike Srbije, predstavnici Vlada i drugih finansijskih institucija.

Na Skopskom forumu o regionalnoj saradnji, okupilo se oko 400 kompanija i privrednika, kako iz Srbije, Albanije, Severne Makedonije, BiH, ali i drugih regionalnih, ali i evropskih ekonomija iz oblasti građevinskog sektora, turizma, prehrambene industrije, energetike, telekomunikacija. Neke od naših kompanija koje učestvuju tamo su „Nektar“, NIS, „ER Srbija“, „Koridori Srbije“, „Putevi Srbije“, kao i „Simpo“.

Na ekonomskom forumu za regionalnu saradnju u organizaciji privrednih komora Republike Srbije, Republike Severne Makedonije i Republike Albanije trebalo bi da budu potpisana tri dokumenta koja se odnose na trgovinu, radne dozvole i međusobnu podršku u slučaju požara, poplava i drugih katastrofa. Predviđeno je da se u narednom periodu na graničnim prelazima naprave i brze trake za brži prolaz ljudi iz regiona.

Takođe je važno reći i to da se region zajedno borio i bori se i dalje protiv pandemije, koja je globalni fenomen i ne zna za granice. Srbija se i ovom prilikom istakla kao nesebičan i solidaran sused, pružila prvu pomoći i ruku prijateljstva zemljama u okruženju, po pogledu nabavke i vakcina i medicinske opreme.

Ono što bi svima nama trebao da bude zadatak i prioritet jeste da radimo na jačanju dobrosusedske saradnje, političkih, ekonomskih, privrednih veza, a sve to se može postići upravo kroz dijalog i kompromis.

Naš zajednički cilj jeste jak i stabilan region, bez tenzija i sukova, kao i povoljna ekonomska klima za privlačenje investicija i bolji životni standard za građane naših zemalja. Regionalna saradnja, dobrosusedski odnosi, međusobna pomoć i podrška su principi na kojima svi u regionu treba da težimo. Moramo shvatiti da bližih od svojih komšija nemamo, da će od naše saradnje i napretka zavisiti životni standard naših građana, ali i kvalitet budućnosti naših pokolenja.

Ovde je osnovno pitanje ne samo za Srbiju, već i za sve ostale zemlje na Balkanu - da li želimo da za 300 godina ove prostore naseljavaju ljudi koji će imati DNK naših naroda ili ćemo zarada dnevno političkih ciljeva dozvoliti da za tuđe interese žrtvujemo svoju budućnost. Verujem i nadam se da dolazi i vreme i generacije neopterećene primarno prošlošću koje će na prvom mestu biti spremna da traže zajedničke imenitelje, da upoznaju tradiciju i kulturu drugih koji će uz unapređenje kvaliteta života rešavati senke prošlosti koje će tada možda izgledati bleđe.

Svako od nas ima svoj stav po ovim temama, ali ovde je pitanje da li smo spremni da izronimo iz svoje brzopletosti i da pokažemo da smo kao narod i mudri i vredni i bolji od onih koji pokušavaju sve zajedno da nas i zavade i predstave drugačijima.

Zato mi u SPS ćemo podržati sve ono što ima za cilj upravo rađanje mostova i integracije. Kao što sam rekao na samom početku, punu podršku ćemo u danu za glasanje dati ovim tačkama koje se nalaze na dnevnom redu. Zahvaljujem.
Zahvaljujem se potpredsedniče.

Uvažena ministarka sa saradnicima, poštovane kolege, uvaženi građani Republike Srbije, pod uticajem društveno političkih i ekonomskih kretanja u svetu, uz nova dostignuća savremene nauke i tehnologije, menjaju se uslovi i način trgovine.

Spoljno trgovinska politika naše države uspešno prati i prilagođava se globalnim pravilima i trendovima. U skladu sa tim, poslovna politika preduzeća koja posluju na našem tržištu mora da bude u skladu kako sa nacionalnim, tako i sa relevantnim inostranim propisima iz ovih oblasti.

Svaka država ima svoj sistem ekonomskih odnosa sa inostranstvom u čijoj osnovi je spoljno trgovinski sistem, a spoljna trgovina obuhvata razmenu i dobara usluga sa inostranstvom, kao i obavljanje brojnih privrednih delatnosti.

Moramo imati u vidu specifičnost spoljntrgovinskog prometa i uopšte sve privredne delatnosti koje podrazumevaju postojanje posebnih stručnih znanja. Posebna pažnja se poklanja elementu inostranosti, jer se za razliku od unutrašnje trgovine naš partner nalazi u inostranstvu. Rizik u poslovanju je veći, neophodno je poznavanje čak i najudaljenijih tržišta na svetu, njihovih spoljnotrgovinskih, deviznih, carinskih, valutnih, ali i političkih i privrednih sistema. Sva ova teorijska saznanja i veština su potrebne i neophodne da bi se trgovina neometano odvijala.

Kada govorimo o sporazumu o slobodnoj trgovini koju je Republika Srbija zaključila, primenjuju se preferencijalne stope carine na robu, poreklom iz tih zemalja koje su niže od onih koje su propisane Zakonom o carinskoj tarifi. Uslov da ovu robu prate odgovarajući dokazi o poreklu.

Srbija ima sporazume o slobodnoj trgovini sa više država i međunarodnih organizacija, kao što su Ruska Federacija, Belorusija, Turska, Kazahstan. Takođe je važno ukazati na CEFTA sporazum, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, kao i EFTA sporazum koji je jedna od tačaka našeg današnjeg dnevnog reda.

Evropsko udruženje slobodne trgovine, kolokvijalno poznatijeg kao EFTA, osnovano je još 1960. godine. Ono danas broji svega četiri države članice, to su Island, Kneževina Linhenštajn, Kraljevina Norveška i Švajcarska konfederacija.

Ostale prvobitne članice napustile su organizaciju po pristupanju EU. Sporazum EFTA ima po sadržaju tipske sporazume o slobodnoj trgovini sa više država i međunarodnih organizacija. Sporazum naše države i EFTE stupio je na snagu 2010. godine. Sprovođenju ovog sporazuma u praksi u velikoj meri doprinosi boljem pozicioniranju Srbije na svetskom tržištu i režimu slobodne trgovine. Ovaj sporazum omogućava izvoz srpskih proizvoda bez carine na tržište koje ima 13 miliona stanovnika.

Kada govorim o spoljnoj trgovini u Srbiji u 2019. godini, u poređenju sa ostalim našim spoljnotrgovinskim partnerima, taj procenat je kada govorimo o EFTI iznosio 1%, što nije zanemarljivo iako ima prostora za dalje unapređenje. Ovo je velika šansa za srpske proizvođače i izvoznike, ali i šansa za privlačenje stranih investicija na naše tržište. Norveška je jedna od članica EFTE i jedan je od najvećih bilateralnih novatora u Srbiji, što je ostvareno raznim programima pomoći, brojnim investicijama i njihovim ulaganjem.

Važno je reći da je 2016. godine osnovano Srpsko – Norveški poslovni forum. Pored Sporazuma o slobodnoj trgovini sa EFTA, Srbija ima i zaključene sporazume o poljoprivredi sa svim njenim državama članicama.

Srbija je tradicionalna poljoprivredna zemlja, spremna za 21. vek zahvaljujući strateškim i sistematskim ulaganjima u razvoj poljoprivrednog sektora. Radimo na tome da naša poljoprivreda bude efikasnija, održivija, produktivnija i otpornija na sve klimatske prilike.

Prema rezultatima poslednjeg popisa poljoprivrede iz 2012. godine u Srbiji je registrovano blizu 600 hiljada poljoprivrednih gazdinstava. Kada govorimo o sporazumima o poljoprivrednim proizvodima sa Islandom i Švajcarskom važno je reći da se navedene izmene ovih sporazuma odnose na definiciju pojma - proizvodi sa poreklom, što je takođe i osnov za izmene i dopune protokola B u Sporazumu o slobodnoj trgovini između država EFTE i Srbije.

Implementacijom novog seta pravila o poreklu robe, predviđeno je da se u svrhu sprovođenja sporazuma i konkretno odredbe koje se odnosi na primenu pravila o poreklu robe poziva na regionalnu Konvenciju o pan-evro-mediteranskim preferencijalnim pravilima porekla.

Takođe, bih se nadovezao i rekao da Ministarstvo životne sredine, ono što trenutno radi smatram da dobro radi, smatram da ministarka zaista svoj posao radi maksimalno odgovorno, kao i ceo njen tim. Takođe da država Srbije sve više sredstava odvaja i sve više pažnje poklanja očuvanju životne sredine u Srbiji. Ovo vidim kao nastavak kontinuiteta i ogromnog rada i prethodnog ministra i prethodne Vlade, jer zaista ne mogu da prekinem taj nit između ove i prošle Vlade.

Ovo mi je prvi mandat kao narodni poslanik i takođe svojim glasom sam glasao za ovu Vladu, ali mislim da su i građani na izborima koji su održani 21. juna potvrdili da je i ona prethodna Vlada koju smo mi zajedno opet činili, zaista dobro radila svoj posao i ne mislim da se kvalitet nečijeg rada može meriti po broju javnih nastupa. Mislim da se on meri na drugačiji način i zaista ministarka i vama i vašem timu želim da čestitam na tome što nastavljate taj kontinuitet i što zaista sa posebnom pažnjom prilazite sve većem problemu koji se odražava na naše građane, kada pričamo o zaštiti životne sredine.

Na samom kraju, par rečenica i o našem bilateralnom sporazumu, odnosima sa Švajcarskom. Švajcarska je jedna od ekonomski najznačajnijih zemalja u svetu, vojno neutralna. Izrazio bih ovom prilikom veliku zahvalnost na svemu onom što su oni učinili za nas. Podsetio bih takođe da se za vreme Prvog svetskog rata, ugledni doktor Arčibald Rajs pokazao kao veliki prijatelj našeg naroda, čovek koji se zaista osećao jednim od, i učestvovao kao dobrovoljac u ratu između, u tom Prvom svetskom ratu, između 1914. i 1918. godine. Takođe se lično angažovao oko zbrinjavanja srpske dece u Švajcarskoj, pružao pomoć srpskom stanovništvu u okupiranoj zemlji i takođe i svojim autorskim radovima nam ostavio mnoga svoja zapažanja koja možda ni mi sami ne primenjujemo i ne vidimo sami o sebi i određene stvari koje je on zapazio i na neki način ostavio određeni trag, pisani trag tog vremena kao opomenu našem narodu.

Zahvalnost takođe Švajcarskoj na humanitarnoj pomoći tokom devedesetih godina, o tome je pričala i moja koleginica Snežana Paunović. Mislim da to ne smemo da zaboravimo i naše izuzetno dobre odnose ukazuje i veliki broj naših sporazuma kojih ima između Srbije i Švajcarske ima ih oko 51. Švajcarska je naš veoma važan partner u pogledu robne razmene i jedan od najvećih investitora u srpsku privredu. Takođe, imamo veliki broj švajcarskih kompanija u našoj zemlji, 550 švajcarskih kompanija koje zapošljavaju 11 hiljada radnika.

Iz svega ovoga što sam naveo jasno je da će poslanički klub SPS danas podržati sve ove sporazume, kao i ostale tačke dnevnog reda. Zahvaljujem.
Zahvaljujem se, predsedavajući.

Uvaženi ministre sa saradnicima, koleginice i kolege narodni poslanici, uvaženi građani Republike Srbije, kao predstavnik ili pripadnik mlađe generacije zaista se osećam i privilegovano da danas imam priliku da govorim na ovu temu koja se direktno tiče moje generacije, mojih prijatelja, mojih drugova i da iz njihove perspektive i svoje lične perspektive nekome ko je i ostvaren u ulozi roditelja govorim upravo na ovu temu i to upravo pred resornim ministrom.

U prethodnom periodu Republika Srbija je uložila veliki napor u pravcu promovisanja populacione politike i usvojen je Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom, Strategiji podsticaja rođenja iz 2018. godine, Akcioni plan strategije i Nacionalni program Srbije 2025.

Veliku zahvalnost za sve ove normativne, ali i konkretne mere podrške dugujemo i bivšoj ministarki bez portfelja sa svojim timom, prof. dr Slavici Đukić Dejanović, ali i celokupnoj bivšoj Vladi na čelu sa premijerkom.

Ono što danas imamo na dnevnom redu jeste upravo Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom i to vidim kao nastavak upravo kontinuiteta o kome sam u samom uvodu govorio.

Ono što jeste neka esencija ovih izmena i dopuna jeste upravo da su korak više da se izjednače porodilje koje žive na selu sa onima koje žive u gradu i da mogu da ostvare naknade po osnovu rođenja i nege deteta one žene koje su poljoprivredni osiguranici, takođe da porodilje neće moći da ostvaruju naknadu, odnosno porodiljsko, manje od iznosa koji u tom trenutku jeste minimalac, što i nije mali broj majki, koliko sam našao podatak, svaka treća majka je primala manji iznos od iznosa koji je predviđa minimalac.

Takođe, unapređuje se i podrška roditeljima koji imaju bolesno dete, tako što će moći istovremeno da koristi naknadu za zarade za vreme odsustva sa rada radi potrebne nege deteta i dodatak za negu i pomoć koju dete ima po osnovu invaliditeta.

Što se tiče samog značaja i ovog zakona i svih ovih izmena, iz nekog mog ličnog iskustva mogu da kažem da se mere pomoći koju mladi bračni parovi koji se ostvare u ulozi roditelja dobijaju mnogo znači i nisu samo finansijske prirode u pitanju. Ukupna podrška koju država, grad i lokalna samouprava obezbeđuju daju jednu dodatnu sigurnost bračnim parovima i pomažu im da, pogotovo u tim prvim danima i mesecima, donekle lakše savladavaju tu ulogu koju su ostvarili, a to jeste upravo uloga roditelja.

Slušao sam i svoje prethodnike pažljivo i ono što jeste donekle bilo reči, bilo je reči o životnom standardu, ekonomiji. Međutim, ministre, moram da se složim sa onim što ste vi rekli i tu sam se iznenadio, u prilog tome da jedino rešenje visoke stope mortaliteta koju mi imamo, odnosno negativnog nataliteta nije samo ekonomija, a u prilog tome govori i podatak da u Evropi ne postoji država koja ima veću stopu nataliteta od 2,1, što je neka nulta tačka o kojoj govorimo kada pričamo o tome da je natalitet u nekoj pozitivnoj tendenciji, odnosno pozitivnom smeru.

Takođe, u prilog tome, rekli ste rečenicu da je nekada porodica, velika i zdrava porodica, predstavljala čast i ugled u našem društvu i ja se pitam kako smo došli do toga da to više nije tako?

Takođe ste rekli i ja se i sa time slažem, da nije presudan novac nego svest. Kako smo kao društvo došli do tog nivoa svesti da osnovna jedinica svakog društva, a to je porodica, nama u poslednjih godinu, godinu i po dana, u uslovima pandemije, možda grešim ako iznesem podatak, ali imamo jako velik, ako ne i rekordan broj razvoda.

Kako je porodica na tako staklenim nogama, a mi mislim da imamo obavezu da i kao predstavnici naroda damo sve od sebe da to ne bude tako. Da li su donekle krivac za to i određene norme i vrednosti koje se predstavljaju mladim ljudima kao društveno prihvatljive? Vi ste govorili, citiraću vas, da mi ne zamerite, o avionima, kamionima i vilama. I jeste, to je istina, to jeste ono čemu mladi ljudi danas teže, ali što nam dolazi kao sadržaj takođe, kao oblici ponašanja koji se usvajaju, pa isto tako i u tim porodicama, kao načini komunikacije, a dolaze nam iz određenih televizijskih formata kojima su isto tako okupirani mladi ljudi, između ostalog, kao najosetljivija grupa.

Mislim da sve to treba da izazove kod nas mnogo veću pažnju i mnogo odgovorniji pristup šta ćemo u narednom periodu promovisati, sa ciljem da utičemo na kolektivnu svet kroz prizmu, kako je to pokojni Vladeta Jerotić govorio, menjanja svesti svakog individualnog čoveka.

Kada govorimo o svemu ovome, nije lak zadatak, pogotovo pred vama. Ja sam već govorio i iznosio ove podatke. Mladi, u principu, u svim anketama pokazuju da su im najvažnije stavke obrazovanje, pored obrazovanja jeste posao u struci, siguran krov nad glavom i ono što sve više dobija na značaju, to jeste upravo zdravstvo. Podaci govore da od izbijanja pandemije do danas, govorim podatke iz ankete koju je radio OEBS, u saradnji sa Krovnom organizacijom mladih Srbije, i već sam ih iznosio ovde, jeste da je 57,5% mladih iskazalo zabrinutost za porodicu i svoje prijatelje u ovom periodu, u periodu pandemije takođe, da se anksioznost pojavila kod 43%, zabrinutost za svoju ličnu budućnost kod 45% itd, da ne nabrajam sve podatke, ali su procenti takvi kakvi jesu, a pitanje je tek šta nas čeka kada izađemo iz pandemije u kojoj se nalazimo i na koji način ćemo prići i pristupiti tim mladim ljudima i na koji način ćemo ih ohrabriti. Ovde ne govorim samo o merama podsticaja koje su sjajne, koje su odlične i koje zaista želim da podržim, jer sam prvi bio korisnik tih mera i znam koliko su značajne i važne. Ovde upravo govorim o toj svesti na koji način prići tim mladim ljudima i na koji način im dati podršku i osloboditi ih straha koji se nalazi u njima.

Takođe, moram da kažem, time ću i završiti, pošto želim da ostavim prostora i mojim kolegama, možda treba razmisliti i o jednoj strategiji, dugoročnoj strategiji, ako postoji ja nemam tu informaciju, koju kao država treba da donesemo, koje neće biti ekonomska, koja će se upravo ticati postizanja i ostvarivanja određenih normi i svesti.

U izgradnju te strategije moj predlog bi bio da budu uključeni upravo pet osnovnih stubova svake države, da oni daju svoje mišljenje i način na koji oni vide rešenje ovog velikog problema sa kojim se mi suočavamo, a to jesu upravo crkva, akademija nauka, univerzitet, inteligencija i, naravno, političke partije, da svi zajedno sednu i donesu određene smernice koje će biti strategija dugoročne politike koja će se ticati našeg društva. Mislim da je to jedan od načina da 2050. godine ne budu isti podaci koji su, kako sam uspeo da vidim od 2007. do 2019, gde nas je manje za preko 450 hiljada, što znači da do 2050. godine, ako se taj trend nastavi, plašim se da će nas biti manje za više od milion i 200 hiljada ljudi.

Država Srbija, koleginica Snežana Paunović je već govorila o nekim gubicima koje smo ostvarivali u nekim borbama za slobodu, sada mislim da treba da se borimo za opstanak našeg naroda i da to mora i treba da nam bude jedan od najvažnijih prioriteta, a to nećemo uspeti da ostvarimo i da uradimo ne budemo li osnažili i ojačali porodicu. Hvala.
Zahvaljujem se predsedavajući.

Uvaženi predstavnici komisija i Kancelarija za javne nabavke, poštovane koleginice i kolege, uvaženi građani i građanke Republike Srbije.

Kao ovlašćeni predstavnik SPS na početku svog izlaganja ukazao bih na značaj današnjeg dana za istoriju našeg naroda.

Danas se navršava punih 22 godine od završetka NATO agresije na našu zemlju koja je trajala punih 78 dana, iako su tada državnici vodećih NATO zemalja i komandanti NATO snaga izjavljivali da će bombardovati samo vojne ciljeve, činjenice su mnogo drugačije.

Podaci govore da je 38% bombardovanih objekata, zapravo imalo civilnu namenu, da je od preko 2000 poginulih, 462 vojnika i preko 2000 civila. Za portparole NATO pakta, Džejmija Šeja su to bile samo kolateralne žrtve. Korišćena je municija koja je u sebi imala osiromašeni uranijum, i čije posledice nažalost, tek danas dolaze na naplatu, procene materijalne štete nikada tačno nije utvrđena, ali kreće se od 30 do 100 milijardi dolara.

Takođe, nakon potpisivanja Kumanovskog sporazuma jako bih podsetio da je NATO agresija započeta pod izgovorom da se zaštite Albanci na prostoru KiM, epilog je da je preko 200 hiljada Srba napustilo svoja vekovna ognjišta na KiM.

Ova agresija predstavlja svojevrstan presedan u međunarodnom pravu jer je bombardovanje počelo bez odluka Saveta bezbednosti UN kao najvišeg, kao povelja koji je najviši i najznačajniji pravni akt u međunarodnom pravu.

Nažalost, sve ovo govori da živimo u svetu u kome agresori i zločinci slobodno šetaju ulicama bez toga da budu optuženi i odgovaraju za svoja dela a oni heroji koji su branili samo svoju državu i svoj narod su osuđeni na višedecenijske ili doživotne kazne zatvora i utoliko je veći značaj izvinjenja koje je došlo od češkog predsednika Miloša Zemana, i predstavlja tračak nade, da ovaj svet ipak počinje da se menja.

Sada bih se vratio na tačke dnevnog reda. Mi danas na dnevnom redu imamo izveštaj o radu za 2020. godinu, tri komisije i Kancelarije za javne nabavke. Javne nabavke predstavljaju značajnu komponentu u svakoj savremenoj državi.

U dobro urađenom sistemu javne nabavke slobodna konkurencija omogućava državi da pod najpovoljnijim uslovima nabavlja dobre usluge a privrednim subjektima da pod ravnopravnim uslovima dobijaju priliku da posluju sa državom.

Efikasnost javnih nabavki ima direktan ili indirektan uticaj i na druge javne politike poput fiskalne discipline, modernizacije javne uprave, podsticanja malih i srednjih preduzeća.

Pregovori sa EU u Poglavlju 5. koji se odnosi na javne nabavke otvoreni su 2016. godine, i do sada je naš normativni okvir u velikoj meri usklađen sa pravom EU.

Osnovni pravci delovanja odnose se na povećanje efikasnosti i ekonomičnosti postupka javnih nabavki, jačanje konkurencije na tržištu, smanjenje rizika od neregularnosti, kao i promovisanje i podsticanje ekološkog socijalnog aspekta u javnim nabavkama.

Ono što je takođe važno je to da se radi o modernizaciji postupaka javnih nabavki kroz punu primenu elektronskih vidova komunikacija što dalje znači poboljšanje njihove efikasnosti, transparentnosti i smanjenje rizika od neregularnosti.

Danas na dnevnom redu imamo izveštaj o sprovedenom monitoringu Kancelarije za javne nabavke 2020. godinu i Izveštaj o radu Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki za prethodnu godinu.

Kancelarija za javne nabavke posebno organizacija koja obavlja stručne poslove, u oblasti javnih nabavki i vrše nadzor nad primenom propisa i donosi podzakonske akte, prati i sprovođenje postupaka javnih nabavki.

Novi Zakon o javnim nabavkama koji je stupio na snagu 1. januara 2020. goidne, a počeo sa primenom 1. jula iste godine, u skladu sa njim, Uprava za javne nabavke nastavila je sa radom kao Kancelarija za javne nabavke. Sprovodi i monitoringe nad primenom propisa o javnim nabavkama u cilju sprečavanja, otkrivanja i otklanjanja koje mogu nastati u primeni ovog zakona, i tokom sprovođenja monitoringa, osim Zakona o javnim nabavkama, Komisija primenjuje i niz drugih zakonskih i podzakonskih akata, poput Zakona o opštem upravnom postupku, Zakon o budžetskom sistemu i Krivični zakonik.

Ukazao bih i na značaj programa, razvoja javnih nabavki za period od 2019. do 2023. godine, kao i nacionalni plan za 2021. godinu, za sprovođenje strategije i oba ova dokumenta, usvojila je Vlada Republike Srbije.

Poslovi Kancelarije za javne nabavke, u 2020. godini, sastojale su se od sledećih aktivnosti, i postupanje po podnetim zahtevima ovlašćenih subjekata, preuzimanje preventive i kontrolne aktivnosti i pružanje druge pomoći i drugim institucijama, pre svega organima MUP, i odeljenjima za suzbijanje korupcije viših javnih tužilaštava, podnošenja zahteva za pokretanje prekršajnih postupaka.

U svom radu i prilikom vršenja nadzora, korišćeni su podaci sa portala javnih nabavki koji je razvijen za potrebe i primene novog Zakona o javnim nabavkama, zatim podaci iz plana javnih nabavki i izveštaja naručilaca, posebno su uzeti u obzir podaci do kojih je došla DRI i Republička Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki.

Takođe, iskoristio bih priliku i rekao par rečenica o Izveštaju o radu Republičke komisije za zaštitu prava. U postupcima javnih nabavki za 2021. godinu, komisija je osnovana 2002. godine, na osnovu važećeg tada Zakona o javnim nabavkama.

Tokom svog postojanja, delimično je menjala svoj delokrug rada, svoj sastav i način izbora članova. Ona odgovara Narodnoj Skupštini, za svoj rad.

Pravna materija koja se odnosi na postupak javnih nabavki je izuzetno složena i suština sprovođenja postupaka i pravne zaštite u tim postupcima, ogleda se u racionalnom korišćenju javnih sredstava.

Javne nabavke su tema o kojoj se često govori i špekuliše, povezuje se sa poštovanjem principa konkurencije, na tržištu i korupcijom.

Takođe, veoma je važno da u ovom domu nastavimo da razmotrimo Izveštaj o radu svih institucija, agencija i regulatornih tela koje kontroliše Narodna skupština.

Osvrnuću se i na Izveštaj Komisije za hartiju od vrednosti za 2020. godinu. Komisija za hartiju od vrednosti je osnovana 1990. godine i Ustavom iz iste godine, uvodi se tržišna ekonomija i vraćaju institucije tržišnog kapitala. Osnovni zadatak Komisije je zakonito, pravično i transparentno funkcionisanje tržište kapitala i zaštite investitora. Pored svoje regulatorne funkcije, ona ima i nadzornu ulogu, kada je u pitanju, subjekti na tržištu kapitala, a to su pre svega berze investicionog društva, depozitari i društvo za upravljanje otvorenim investicionim fondovima, kao i samim fondovima.

Nadležnosti Komisije utvrđeni su Zakonom o tržištu kapitala iz 2020. godine.

Komisija ima veliku odgovornost u oblasti regulisanja tržišta kapitala - obezbeđuje zaštitu investitora na tržištu hartije od vrednosti, sprečavanja monopolskog položaja i eventualne radnje.

Veoma je važna i edukativna uloga Komisije, koja izdaje licence za sticanja znanja portfolio menadžera, investicionih savetnika i brokera.

Komisija za svoj rad odgovara Narodnoj skupštini i otuda pred nama ovaj godišnji plan, odnosno izveštaj.

Republika Srbija kao slobodna, nezavisna i suverena država, koja ima svoj osnovne ciljeve i prioritete, koji su proklamovani nizom pravnih akata, pa tako i ekspozeom predsednice Vlade, razvoj i modernizacija Srbije su naš put i naš pravac, a glavni spoljnopolitički cilj Srbiji jeste članstvo u EU.

U skladu sa tim, Poglavlje 8, koje se odnosi na politiku konkurencije, često se ističe kao jedno od najsloženijih u samom pregovaračkom procesu.

Politika zaštite konkurencije često se poistovećuje sa antimonopolskim zakonodavstvom. Još od antičkog perioda i srednjeg veka, postojale su različite zakonske forme za sprečavanje, odnosno za održavanje i očuvanje konkurencije, odnosno sprečavanje monopola i kasnije bih naznačio, takođe, da je prvi antimonopolski zakon bio upravo Šermanov zakon, iz 1980. godine koji je imao za cilj sprečavanje monopola i sprečavanje kartela.

Kada govorimo o pitanju politike konkurencije, usklađivanje našeg zakonodavstva sa pravom EU, koji nam donosi brojne prednosti za preduzetnike i potrošače, podstiče efikasnost, poboljšava kvalitet proizvoda i usluga i potrošači imaju veći izbor.

Na konkurentnom tržištu cene se smanjuju, više ljudi dolazi u mogućnost da dođe do proizvoda i usluga koji imaju veći kvalitet. Pored toga što u fokusu politike konkurencija je borba protiv monopola, sve je važnija politika kontrole državne pomoći, što je danas jedna od naših tema.

Politika državne pomoći je svojstvena u EU kao garant održavanja fer utakmice na zajedničkom tržištu država članica, čijom se kontrolom obezbeđuje da intervencija nacionalnih Vlada ne naruše odnose na samom tržištu.

U principu, svaka državna pomoć je zabranjena, ali njenom kontrolom obezbeđuje se da se intervencijom nacionalnih Vlada ne naruše konkurencije na tržištu.

U određenim situacijama intervencije Vlade su neophodne zarad dobrog funkcionisanja i održivosti te ekonomije.

Mislim da je najbolji primer upravo ona situacija u kojoj smo se danas nalazimo, a koja je izazvana upravo pandemijom korona virusa i koja je donekle pokazala da određeni postulati, koji dolazi još iz socijalizma, su pogotovo efikasni u ovako kriznim situacijama kakva je ova danas u kojoj se nalazimo.

Obaveza Republike Srbije u oblasti državne pomoći definisane su Sporazumom o stabilizaciji pridruživanju, koji je naša zemlja zaključila još 2008. godine.

Sistem kontrole državne pomoći u Republici Srbiji uspostavljen je 2010. godine, donošenjem Zakona o državnoj pomoći, iz 2009. godine, kao i podzakonskim aktima.

Novi Zakon o kontroli državne pomoći usvojen je 2019. godine, a stupio je na snagu 1. januara 2020. godine.

Osnovni razlog za donošenje ovog zakona je usklađivanje sa pravom EU i predstavlja značajni korak ka unapređenju u pregovaranju, pogotovo kada pričamo o Poglavlju 8.

Ovaj zakon uvodi listu instrumenata državne pomoći iz kojih možemo da izdvojimo subvencije, fiskalne olakšice, garancije države, otpis duga i dr.

Zakonom je predviđen novi način konstituisanja rada Komisije za kontrolu državne pomoći, kao i samostalne nezavisne organizacije koja vrši javna ovlašćenja i ima status pravnog lica.

Ograne Komisije bira Narodna skupština, kojoj odgovara za svoj rad i kojoj podnosi godišnji izveštaj o radu.

Ono što je, takođe, važno napomenuti je to da Komisija ne dodeljuje državnu pomoć, ne raspolaže budžetskim sredstvima za navedenu namenu, ne vrši selekciju, to jest ne odlučuje ko će od učesnika na tržištu dobiti pomoć, selekciju nadležnosti davaocu državne pomoći, a davalac može biti nadležni organ Republike Srbije, autonomne pokrajine ili lokalne jedinice samouprave, kao i druga lica u skladu sa samim zakonom.

Iz Izveštaja za 2020. godinu vidimo da su sredstva za rad Komisije obezbeđena iz republičkog budžeta, kao i da je Savet komisije usvojio Predlog finansijskog plana za 2020. godinu.

Tokom prethodne pandemijske godine Komisija je koristila podršku dva projekta finansiranja iz sredstava EU. Ciljevi ovih projekata su pružanje pomoći Komisije u ispunjavanju obaveza Republike Srbije, koji proističu iz SSP-a.

Kada sam posvetio malo više pažnje radu Komisije, uključujući i izveštavanje medija u nameri da kreiram sliku o samoj Komisiji, došao sam do zaključka da u javnosti apsolutno ne postoji dovoljna svest o vašoj nadležnosti, što ste i sami potvrdili na samom kraju ovog izveštaja.

Moram priznati da me je iznenadilo čak i vaše saopštenje na internet stranici, da vi ne dajete pomoć, ne određujete iznos, da ne birate projekte i kompanije koje se finansiraju, već da na neki način postavljate pravni i ekonomski okvir u kome one mogu da se kreću.

Takođe, na samom kraju imam jedno kratko pitanje – da li je državna pomoć koja Komisiji nije prijavljena po automatizmu i zabranjena, odnosno neusklađena?

Poslanička grupa Socijalističke partije Srbije će podržati sve tačke dnevnog reda koje se nalaze pred nama u danu za glasanje i ono što hoću na samom kraju današnjeg svog izlaganja još da iskoristim priliku i da istaknem i kažem i kao narodni poslanik Socijalističke partije Srbije i kao predstavnik Socijalističke omladine Srbije jeste da čestitam našem košarkašu Nikoli Jokiću što je postao najbolji igrač najjače lige na svetu i što od sada, pored toga što imamo broj 1 u svetu tenisa, imamo i broj 1 u svetu košarke.

Mislim da su to upravo putokazi koje imamo obavezu da ističemo ovde kao dobre primere, pogotovo za nove generacije koje dolaze i da tim primerima treba da pokažemo da trud i rad se uvek na kraju i isplate.

Takođe, pred nama je obaveza da ovakve primere uvek spominjemo u Narodnoj skupštini i da, takođe, naše mlade naučnike, fizičare, hemičare, informatičare, koji dolaze sa najeminentnijih međunarodnih takmičenja uvek pohvalimo ovde kako bismo dali primer svima onima koji tek dolaze i koji će se možda jednog dana baviti i imati ulogu koju mi danas imamo – šta su to prave i ispravne vrednosti.

Zahvaljujem.