Potpredsedniče Zukorliću, zahvaljujem.
Uvažena potpredsednice Gojković, uvaženi ministre Popoviću, moram pre svega da kažem da smo danas samo saslušali ovlašćene predstavnike i koleginicu Snežanu Paunović, i kolegu Starčevića, i uvažene kolege iz SDS, ova priča bi danas bila dovoljna.
Mislim da danas i ministri koji su sa nama ovde predstavljaju prave ljude, kako to kaže kolega Starčević, koji štite ovaj identitetski deo priče. Tu mislim posebno i na ministra Popovića, ali i na uvaženu potpredsednicu Vlade Maju Gojković, za koju možemo da kažemo da je bila dobar predsednik Narodne skupštine. Tada nisam bio narodni poslanik, a mogu da sudim da je sada izvanredan ministar kulture.
Ono što je danas na dnevnom redu jeste upravo naš Hilandar, iako je deo srpske duše i izvorište naše duhovnosti i kulture, Hilandar nikada osim za carstva cara Dušana nije bio i formalni deo naše otadžbinske crkve, ali svi svetogorski manastiri, pa i naš Hilandar imaju status koji je ravan položaju lokalne samouprave, oni su pravna lica javnog prava Grčke, a sa stanovišta međunarodnih konvencija o svetskoj kulturnoj baštini pripadaju korpusu kulturnog nasleđa Grčke, koja je pred Uneskom odgovorna za očuvanje Svete Gore i svetske baštine.
Nijedan Grk danas neće osporiti da je Hilandar srpska svetinja i da baštini srpsku tradiciju, ali će i kazati da je Hilandar kao duhovna ustanova, pre svega svetogorski manastir i da pripada pod omofor carigradskog patrijarha.
Inače, svi svetogorski manastiri, pa i naš Hilandar samostalni su u unutrašnjoj upravi, pa tako monasi sami biraju igumana.
Bez obzira na svoj poseban status, Hilandar ima najtešnje veze sa srpskom crkvom i čini važan deo duhovnog, ali i istorijskog i kulturnog identiteta našeg naroda i ta veza je dvosmerna.
Patrijarh srpski uživa visoki autoritet među hilandarskim monasima, a ispred srpske crkve upravo je on zadužen za održavanje duhovne veze sa srpskom svetogorskom svetinjom.
Neko će možda pitati zašto se za manastir Hilandar i njegovu obnovu zaštitu donosi poseban zakon, ali mi u poslaničkoj grupi PUPS – „Tri P“ smatramo da je to strateška i mudra odluka Vlade, jer će se na taj način u njegovu obnovu, zaštitu i očuvanje manastirskih svetinja uvesti sigurnost, barem za određen iznos budžetskih sredstava, koji uzgred budi rečeno, ni do sada nije bio mali.
Ovaj zakon je svojevrsni ovovremeni tekstualni pirg, iliti kula Svetog Save, koja je bila glavni odbrambeni objekat na istočnim odbrambenim zidinama Hilandara.
Prva četiri sprata ovog pirga su podignuta u vreme Svetog Save, dok su sledeća tri dograđena u doba Svetog kralja Milutina. Kao što su nekada često i sami monasi sa ove stražare branili manastir od turskih zavojevača, tako će u buduće ovaj zakon koji usvajamo, davati sigurnost i zaštitu našoj svetogorskoj svetinji.
Manastir Hilandar je svih prethodnih godina i bez posebnog zakona zbog svog značaj za srpski narod i državu, dobijao značajnu pomoć iz budžeta Republike Srbije, a naročito za obnovu manastirskog konaka i ostalih objekta nakon strašnog požara u noći između 3. i 4. marta 2004. godine.
Da podsetimo, manastir Hilandar su na ruševinama starijeg manastira iz 1198. godine, podigli veliki župan Stefan Nemanja i njegov najmlađi sin Rastko, isti oni potonji, prepodobni Simeon Mirotočivi, i Sveti Sava, koji su stvorili samostalnu srednjevekovnu državu i izborili autokefalnost Srpske pravoslavne crkve.
U dugoj istoriji Srbije njegovi monasi su igrali značajnu ulogu, jer su bliske veze manastira Hilandar sa matičnom zemljom ostale trajne. Manastir Hilandar koji od svog osnivanja neprekidno postoji kao samoupravna monaška ustanova i ima neprocenjivu vrednost za srpsko istorijsko nasleđe i predstavlja jedinstveni centar srpske duhovnosti, kulture, obrazovanja i tradicije.
U Hilandaru je očuvana najbogatija kolekcija originalnih starih rukopisa, ikona, fresaka tako da on u današnje vreme predstavlja najznačajniju riznicu srpske srednjovekovne kulture. Manastir Hilandar se od 1988. godine, zajedno sa ostalih 19 svetogorskih manastira i celokupnom baštinom Svete Gore Atonske nalazi na UNESKO listi svetske baštine.
Cilj ovog zakona jeste da se obezbedi kontinuirana i na zakonu zasnovana podrška i pomoć Republike Srbije u očuvanju kulturnog i istorijskog nasleđa manastira Hilandara i u tom okviru pomoć obnovi i rekonstrukciji o očuvanju manastira Hilandar u stalnu, izvesnu i sigurnu finansijsku podršku budžetskih sredstava Republike Srbije.
Odmah po izbijanju požara Vlada Republike Srbije u budžetu za 2004. godinu predvidela je 75.000.000 dinara za obnovu. Taj iznos se iz godine u godinu uvećavao tako da je za potrebe obnove i zaštite manastira Hilandar Zakonom o budžetu Republike Srbije za 2021. godinu opredeljen iznos od 360.000.000 dinara.
Inače, za potrebe obnove i zaštite manastira Hilandara u budžetu Republike Srbije samo na razdelu Ministarstva kulture za ovu godinu u okviru projektnih aktivnosti obezbeđen je iznos od 80.000.000.
Koliko je država odlučna u nameri da se institucionalno stara o očuvanju Hilandara govori činjenica da Vlada obrazuje Komisiju za manastir Hilandar, kao i posebno radno telo Vlade.
Takođe, ovim zakonom se obezbeđuje da naziv, ime i lik kulturnog i istorijskog nasleđa i dobra u sastavu manastira Hilandara u komercijalne svrhe na teritoriji Republike Srbije može koristiti samo manastir Hilandar, odnosno zadužbina Svetog manastira Hilandara u Srbiji, a druga lica isključivo po odobrenju manastira Hilandara.
Ovaj zakon predviđa da se osim iz budžeta države Srbije sredstva za realizaciju projekata za očuvanje kulturnog, istorijskog nasleđa manastira Hilandar mogu obezbediti i u budžetu AP i jedinicama lokalne samouprave.
Moramo ovde da se pohvalimo, primera radi opština Čajetina u kojoj PUPS čini deo vlasti već duže vreme pruža podršku obnovi Hilandara, ali i organizuje druge brojne aktivnosti i saradnji sa bratstvom manastira. Nedavno je rukovodstvo Čajetine sa igumanom manastira Hilandar dogovorilo izgradnju obrazovno-naučnog centra Hilandara na Zlatiboru sa ciljem organizovanja naučno-obrazovnih kampova koji bi potom prerastao u obrazovnu ustanovu u okviru sistema srednjoškolskog obrazovanja Republike Srbije. Za ovaj centar koji će imati i objekat za obrazovanje sa internatom za smeštaj učenika i terenima za sport i rekreaciju već je opredelila parcelu od oko 70 hektara.
Ovo je sigurno način da mladi zdravije žive, vrate se tradicionalnim vrednostima, boravku u prirodi, a internatski sistem organizacije boravka učenika omogući će toj deci da se i brže osamostale.
Koja promena se zapravo predlaže na planu nastavljanja podrške i pomoći naše države Hilandaru? Ovaj zakon daje potpuni pravni osnov Republici Srbiji za pružanje podrške i pomoći očuvanju kulturnog i istorijskog nasleđa manastira Hilandara, da obezbedi institucionalne osnove za detaljno uređenje i očuvanje kulturnog i istorijskog nasleđa manastira Hilandar.
Donošenje zakona je zaista bilo neophodno i jedino moguće rešenje za sveobuhvatno regulisanje, obezbeđivanje institucionalne osnove za detaljno uređenje i očuvanja kulturnog i istorijskog nasleđa manastira Hilandar.
Ono što je veoma važno u izradi nacrta ovog zakona bila je uključena i nedobitna fondacija koja deluje u Srbiji, zadužbina Svetog manastira Hilandara čiji je osnivač manastir Hilandar sa ciljem da u javnom interesu pomogne i podstakne očuvanje i predstavljanje celokupnog nasleđa manastira Hilandara, kao i njegov razvoj, negovanje, veze sa otadžbinom i savremeni doprinos srpskoj kulturi.
Hilandar je četvrti po redu u hijerarhiji manastira Svete gore i jedan od najznačajnijih duhovnih i kulturnih središta srpskog naroda. U dugoj istoriji Srbije njegovi monasi su igrali značajnu ulogu, jer su bliske veze njihovog manastira sa matičnom zemljom ostale trajne.
Veliki je deo hilandaraca bio u razvoju srpske književnosti, umetnosti i kulture, a najsposobniji među njima dolazili su i da zauzmu vodeće položaje u Srpskoj pravoslavnoj crkvi u zemlji.
Sveta carska srpska lavra Hilandar je i danas, kada broji manastirsko bratstvo od 50 monaha, važno mesto srpskog i hrišćanskog hodočašća i predstavlja najbogatiju riznicu i arhiv srednjovekovnog nasleđa srpskog naroda.
Zašto na kraju ili je trebalo da to uradim na početku, ne istaći još nešto? Ovaj zakon koji ćemo, očekujem, jednoglasno usvojiti, rezultat je prošlogodišnje posete predsednika Republike Srbije, Aleksandra Vučića, koji je monaškom bratstvu Hilandara obećao svu pomoć i podršku Srbije. Ovim je predsednik Republike, Aleksandar Vučić održao svoju reč, a mi narodni poslanici ćemo usvajanjem zakona ispuniti svoj dug prema našim precima koji su srpsku Svetu lavru na Atosu sa pirga Svetog Save branili i svojim telima kada to drugačije nije moglo.
Poštovane kolege narodni poslanici, poštovani i uvaženi predstavnici Vlade, u danu za glasanje poslanička grupa PUPS – „Tri P“ podržaće ovaj predlog.
Zahvaljujem.