| 21.10.2020. | Odluka o izboru predsednika Narodne skupštine |
usvojen
|
Zahvaljujem, uvažena predsednice.
Osećaj za socijalnu pravdu duboko je utkan u biće našeg naroda i društva u celini. Solidarnost, pravičnost, jednakost i humani odnos prema slabima i nemoćnima, vrednosti su za koje su se naši preci borili generacijama i koji i danas, u epohi demokratije, vladavine zakona, ljudskih i građanskih prava, moraju imati svoje zasluženo mesto.
Da bih prešao na konkretnu temu mog poslaničkog pitanja, to je koncept socijalnog preduzetništva u Srbiji danas i mogućnosti njegovog unapređenja, najpre ću se osvrnuti na dva prava koji su čvrsto povezana sa tim konceptom, a koji su fundamenti ne samo domaćeg, već i međunarodnog pravnog okvira. Ta prava su pravo na rad i pravičnu naknadu za rad. Kao fundamentalno ljudsko pravo koje kao takvo prepoznaju univerzalna deklaracija o ljudskim pravima i međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima i pravo na dostojanstvo ličnosti, za koje pomenuta univerzalna deklaracija o ljudskim pravima kaže da se sa njima rađa svako ljudsko biće. Oba ova prava prepoznaje i naš Ustav Republike Srbije.
Koncept socijalnog preduzetništva je oblik poslovanja koji u sebi objedinjuje ova dva prava u fini sklad i na dobrobit i pojedinca i zajednice u kojoj živi.
Socijalno preduzetništvo jeste oblik privređivanja, čija funkcija nije samo sticanje profita ili uvećanje imovine pojedinca, već i realizacija društvene misije, koja podrazumeva da je potrebno stvoriti uslove da ranjive i marginalizovane društvene grupe, koje inače teže dolaze do posla dobiju posao koji mogu da obavljaju i za koji mogu dobiti dostojanstvenu i pravičnu nadoknadu.
Podsetiću vas da je naša zemlja bila pionir u ovoj oblasti nakon Drugog svetskog rata, kada su osnivana preduzeća za zapošljavanje osoba sa invaliditetom i kada je subvencionisano zapošljavanje tih osoba u fabrikama koje su na tržištu rada imale siguran plasman robe i usluga i naplatu istih.
Na razvijenom zapadu tek se u Italiji osamdesetih godina formiraju zadruge koje su za cilj imale da na tržište rada uključe ranjive grupe. To znači da smo nekada na ovom polju bili avangarda i da možemo i moramo da budemo na istom nivou i danas.
Narodna skupština Republike Srbije usvojila je 2022. godine Zakon o socijalnom preduzetništvu sa ciljem stvaranja povoljnog poslovnog okruženja za razvoj socijalnog preduzetništva, razvijanja svesti o značaju socijalne ekonomije i socijalnog preduzetništva i zadovoljena i neidentifikovanih društvenih potreba.
Socijalno preduzetništvo je tim zakonom definisano kao obavljanje delatnosti od opšteg interesa, radi stvaranja novih inovativnih mogućnosti za rešavanje društvenih problema, problema pojedinaca ili društveno osetljivih grupa i sprečavanje nastajanja i otklanjanja posledica socijalne isključenosti, jačanja društvene kohezije i rešavanja drugih problema u lokalnim zajednicama i društvu u celini.
Naznačeno je da je socijalno preduzetništvo usmereno na rešavanje društvenih problema u cilju povećanja socijalne kohezije i razvoja društva, kao i da je socijalno preduzetništvo u poslovanju u kome se ostvarena dobit uloži u integraciju društveno osetljivih grupa, zaštitu životne sredine, ruralni razvoj, obrazovanje, kulturu, socijalne inovacije i druge oblasti od šireg društvenog interesa.
4/2 GD/MP
Sve ovo skupa, predstavljalo je važan iskorak naše države u pravcu izgradnje solidarnijeg i pravednijeg društva, te usvajanje ovog zakona još jednom potrebno pozdraviti i pohvaliti napor i senzibilitet koji zakonodavac pokazao po tom pitanju.
Socijalno preduzetništvo je 15 godina u središtu ne samo teorijskog interesovanja već i političke prakse Partije ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije, solidarnost i pravda.
Naša partija je 2011. godine pozvala je sve relevantne partije, i vladajuće i opozicione, na razgovor o pripremi nacrta Zakona o socijalnom preduzetništvu. Okupljali smo oko sebe različita udruženja i organizacije sa ciljem da pomognemo ljudima za kojima poslodavci nemaju potrebu, a neretko ne žele da ih zaposle.
Shodno tome, u ime poslaničke grupe PUPS – solidarnost i pravda postavljam sledeće poslaničko pitanje: da li i na koji način Vlada Republike Srbije i resorno Ministarstvo za rad, zapošljavanje i boračka i socijalna pitanja planiraju da olakšaju i unaprede implementaciju Zakona o socijalnom preduzetništvu u praksi? PUPS smatra da je u ovom trenutku moguć usvojiti nekoliko mera sa ciljem plodotvornije realizacije ciljeva postavljenih u ovom zakonu.
Zahvaljujem.
Zahvaljujem, predsedavajuća.
Ovo je bilo ovako vrlo ozbiljno, bilo je baš za ovaj visoki dom, a raspravljamo o Ustavnom sudu. Ali, dobro to je u stilu gospodina koji je govorio valjda, tako prilazi svemu u životu na jedan šaljiv i optimističan način, pa valjda tako prilazi i svom političkom radu. To je nešto što je valjda dobro za njega.
Meni ne smeta to, možete vi da pominjete i našu političku organizaciju i mene lično i Krkobabića i sve je to u redu, meni je samo bitno zbog građana Republike Srbije, pa što niste predložili kandidata. Što niste nekog podržali? Da li je moguće da niko ne valja, a svi koji valjaju su naši, jel? Hajde dajte vi vašeg kandidata, pa neka ne bude ni SNS, ni PUPS. Stanite iza svog kandidata, nije moguće da niko ne valja.
29/2 JJ/IR
Znate zašto? Pa, zato što nemaju hrabrosti da ponude svog čoveka sa imenom i prezimenom, jer onda taj isti čovek treba ovde da se brani. Sudija Petrov, šta smeta što je sudija Petrov išao na KTV televiziju. Ono nije bio „Informer“, ono je bila KTV televizija. Kakve to veze ima? Kakve to veze ima sa vladajućom većinom. Pokazao je čovek da ide svuda gde ga zovu. Što da ne? Toliko i hvala.
Zahvaljujem.
Uvažena predsednice, uvažene potpredsednice, potpredsedniče parlamenta i uvažene kolege narodni poslanici, najpre bih iskoristio još jedanput priliku da pohvalim rad Ministarstva zdravlja i Vlade Republike Srbije u celini, kada je reč o brizi prema našim građanima i što se tiče zdravstvenog sektora.
Moramo da prihvatimo da je otvoren veliki broj bolnica, da je većina postojećih renovirana, a država se maksimalno potrudila i kada je reč o nabavci i plaćanju lekova za pojedine retke bolesti.
U nadi da će Vlada Republike Srbije i nadležno ministarstvo nastaviti sa takvom pozitivnom praksom, postavljam sledeće poslaničko pitanje. Da li postoji mogućnost da se ograniči cena lekova za penzionere sa najnižim penzijama?
U Srbiji je u aprilu 2025. godine bilo 1.657.000 penzionera, od čega su većina, skoro 70%, bili starosni penzioneri, dok procenat invalidskih penzionera iznosi 13,6%. U Srbiji je u septembru 2023. godine 165.000 penzionera imalo penziju manju od najniže utvrđene sume od 20.631 dinara, od kojih 124.000 penzionera je upravo primao taj minimalni iznos, dok je ostatak bio u kategoriji zaposlenih i samostalnih delatnosti.
Reč je o našim sugrađanima koji su u najvećem broju slučajeva stalni korisnici lekarskih usluga, kao i lekova za određene bolesti. S obzirom da su u proteklom periodu cene lekova pratile porast cene hrane, za šta odgovornost nose trgovci, a ne država, jasno je da je penzionerima sa najnižim primanjima, uprkos kontinuiranom povećanju penzija, najteže da prate taj rast.
Ograničenje cene lekova i sa pozitivne i sa negativne liste za ovu specifičnu populaciju mogao bi biti samo jedan korak u pravcu potpuno besplatne isporuke lekova toj populaciji. Bio bi to znak naše društvene solidarnosti i zrelog i odgovornog odnosa prema onima koji su svoj radni vek posvetili izgradnji i razvoju ove zemlje.
Zato, očekujem u nekom narednom periodu brz odgovor Ministarstva zdravlja, ali i celokupne Vlade Republike Srbije na jednu ovakvu, ja se nadam, humanu i svrsishodnu inicijativu. Zahvaljujem.
Uvaženi predsedniče Narodne skupštine, uvažena predsednice Vlade, uvaženi ministri, moj set pitanja odnosiće se, po meni, na najbitnije trenutno i najbitniju temu za srpski narod, to je pitanje Kosova i Metohije.
Neću postavljati pitanje o dijalogu, o blokadi, o sporazumima i o implementaciji. Moje pitanje je atipično i zato ću ga postaviti upravo čoveku koji je i danas dosta govorio, ali bih voleo da čujem njegovo mišljenje i razmišljanje o ovoj temi.
Ministre Martinoviću, vi ste na čelu Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu, koji ima veliko političko iskustvo i dobro pamćenje, pitanje zato ne postavljam slučajno vama. Konkretno, koliko smo kao država, kao predstavnici države, koliko smo suštinski prisutni među građanima, među Srbima na Kosovu i Metohiji, na severu Kosova i Metohije ali i u ostalim delovima Kosova i Metohije?
Kada kažem – prisutni, ne mislim na izjave, nego na konkretan kontinuiran rad i delovanje, pre svega, u oblasti blagovremenog i istinitog informisanja, ali i koordinaranja aktivnosti bitnih za život i donošenje važnih odluka. Zašto to govorim? Kako bi sprečili neočekivane i neželjene aktivnosti koje smo, nažalost, a vi to dobro znate, imali prilike da doživimo 90-ih godina na teritorijama gde su živeli naši sugrađani i da pratimo i da doživimo tokom raspada bivše zajedničke države. Da pojednostavim, za PUPS egzodus se neće desiti i na to nikada nećemo pristati.
Moje drugo pitanje upućujem predsednici Vlade gospođi Ani Brnabić. Smatramo da je koncept finansijske pomoći namenjen najstarijima i najmlađima izuzetno dobro prihvaćen od strane građana Republike Srbije, pre svega, zato što ta pomoć treba da stigne kada je najpotrebnija, a ona je ovog puta stigla i stiže.
Moje pitanje, takođe, je vezano za naše građane na Kosovu i Metohiji – da li planirate da nešto slično, ali potpuno primereno našim sunarodnicima na Kosovu i Metohiji uskoro ugleda svetlost dana, naravno, uz sve ono što Republika Srbija realizuje na teritoriji AP Kosovo i Metohija, a od posebnog značaja i za građane, za naše sunarodnike bilo da se pomognu domaćinstva, zadruge, seoska poljoprivredna gazdinstva i da se omogući pokretanje različitih poslova koji bi postali siguran izvor egzistencije za naše ljude? Na taj način oni bi imali dodatnu podršku. Zahvaljujem za sada.
Zahvaljujem, uvažena predsednice.
Osećaj za socijalnu pravdu duboko je utkan u biće našeg naroda i društva u celini. Solidarnost, pravičnost, jednakost i humani odnos prema slabima i nemoćnima, vrednosti su za koje su se naši preci borili generacijama i koji i danas, u epohi demokratije, vladavine zakona, ljudskih i građanskih prava, moraju imati svoje zasluženo mesto.
Da bih prešao na konkretnu temu mog poslaničkog pitanja, to je koncept socijalnog preduzetništva u Srbiji danas i mogućnosti njegovog unapređenja, najpre ću se osvrnuti na dva prava koji su čvrsto povezana sa tim konceptom, a koji su fundamenti ne samo domaćeg, već i međunarodnog pravnog okvira. Ta prava su pravo na rad i pravičnu naknadu za rad. Kao fundamentalno ljudsko pravo koje kao takvo prepoznaju univerzalna deklaracija o ljudskim pravima i međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima i pravo na dostojanstvo ličnosti, za koje pomenuta univerzalna deklaracija o ljudskim pravima kaže da se sa njima rađa svako ljudsko biće. Oba ova prava prepoznaje i naš Ustav Republike Srbije.
Koncept socijalnog preduzetništva je oblik poslovanja koji u sebi objedinjuje ova dva prava u fini sklad i na dobrobit i pojedinca i zajednice u kojoj živi.
Socijalno preduzetništvo jeste oblik privređivanja, čija funkcija nije samo sticanje profita ili uvećanje imovine pojedinca, već i realizacija društvene misije, koja podrazumeva da je potrebno stvoriti uslove da ranjive i marginalizovane društvene grupe, koje inače teže dolaze do posla dobiju posao koji mogu da obavljaju i za koji mogu dobiti dostojanstvenu i pravičnu nadoknadu.
Podsetiću vas da je naša zemlja bila pionir u ovoj oblasti nakon Drugog svetskog rata, kada su osnivana preduzeća za zapošljavanje osoba sa invaliditetom i kada je subvencionisano zapošljavanje tih osoba u fabrikama koje su na tržištu rada imale siguran plasman robe i usluga i naplatu istih.
Na razvijenom zapadu tek se u Italiji osamdesetih godina formiraju zadruge koje su za cilj imale da na tržište rada uključe ranjive grupe. To znači da smo nekada na ovom polju bili avangarda i da možemo i moramo da budemo na istom nivou i danas.
Narodna skupština Republike Srbije usvojila je 2022. godine Zakon o socijalnom preduzetništvu sa ciljem stvaranja povoljnog poslovnog okruženja za razvoj socijalnog preduzetništva, razvijanja svesti o značaju socijalne ekonomije i socijalnog preduzetništva i zadovoljena i neidentifikovanih društvenih potreba.
Socijalno preduzetništvo je tim zakonom definisano kao obavljanje delatnosti od opšteg interesa, radi stvaranja novih inovativnih mogućnosti za rešavanje društvenih problema, problema pojedinaca ili društveno osetljivih grupa i sprečavanje nastajanja i otklanjanja posledica socijalne isključenosti, jačanja društvene kohezije i rešavanja drugih problema u lokalnim zajednicama i društvu u celini.
Naznačeno je da je socijalno preduzetništvo usmereno na rešavanje društvenih problema u cilju povećanja socijalne kohezije i razvoja društva, kao i da je socijalno preduzetništvo u poslovanju u kome se ostvarena dobit uloži u integraciju društveno osetljivih grupa, zaštitu životne sredine, ruralni razvoj, obrazovanje, kulturu, socijalne inovacije i druge oblasti od šireg društvenog interesa.
4/2 GD/MP
Sve ovo skupa, predstavljalo je važan iskorak naše države u pravcu izgradnje solidarnijeg i pravednijeg društva, te usvajanje ovog zakona još jednom potrebno pozdraviti i pohvaliti napor i senzibilitet koji zakonodavac pokazao po tom pitanju.
Socijalno preduzetništvo je 15 godina u središtu ne samo teorijskog interesovanja već i političke prakse Partije ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije, solidarnost i pravda.
Naša partija je 2011. godine pozvala je sve relevantne partije, i vladajuće i opozicione, na razgovor o pripremi nacrta Zakona o socijalnom preduzetništvu. Okupljali smo oko sebe različita udruženja i organizacije sa ciljem da pomognemo ljudima za kojima poslodavci nemaju potrebu, a neretko ne žele da ih zaposle.
Shodno tome, u ime poslaničke grupe PUPS – solidarnost i pravda postavljam sledeće poslaničko pitanje: da li i na koji način Vlada Republike Srbije i resorno Ministarstvo za rad, zapošljavanje i boračka i socijalna pitanja planiraju da olakšaju i unaprede implementaciju Zakona o socijalnom preduzetništvu u praksi? PUPS smatra da je u ovom trenutku moguć usvojiti nekoliko mera sa ciljem plodotvornije realizacije ciljeva postavljenih u ovom zakonu.
Zahvaljujem.
Zahvaljujem.
Uvažena predsednice, uvažene potpredsednice, potpredsedniče parlamenta i uvažene kolege narodni poslanici, najpre bih iskoristio još jedanput priliku da pohvalim rad Ministarstva zdravlja i Vlade Republike Srbije u celini, kada je reč o brizi prema našim građanima i što se tiče zdravstvenog sektora.
Moramo da prihvatimo da je otvoren veliki broj bolnica, da je većina postojećih renovirana, a država se maksimalno potrudila i kada je reč o nabavci i plaćanju lekova za pojedine retke bolesti.
U nadi da će Vlada Republike Srbije i nadležno ministarstvo nastaviti sa takvom pozitivnom praksom, postavljam sledeće poslaničko pitanje. Da li postoji mogućnost da se ograniči cena lekova za penzionere sa najnižim penzijama?
U Srbiji je u aprilu 2025. godine bilo 1.657.000 penzionera, od čega su većina, skoro 70%, bili starosni penzioneri, dok procenat invalidskih penzionera iznosi 13,6%. U Srbiji je u septembru 2023. godine 165.000 penzionera imalo penziju manju od najniže utvrđene sume od 20.631 dinara, od kojih 124.000 penzionera je upravo primao taj minimalni iznos, dok je ostatak bio u kategoriji zaposlenih i samostalnih delatnosti.
Reč je o našim sugrađanima koji su u najvećem broju slučajeva stalni korisnici lekarskih usluga, kao i lekova za određene bolesti. S obzirom da su u proteklom periodu cene lekova pratile porast cene hrane, za šta odgovornost nose trgovci, a ne država, jasno je da je penzionerima sa najnižim primanjima, uprkos kontinuiranom povećanju penzija, najteže da prate taj rast.
Ograničenje cene lekova i sa pozitivne i sa negativne liste za ovu specifičnu populaciju mogao bi biti samo jedan korak u pravcu potpuno besplatne isporuke lekova toj populaciji. Bio bi to znak naše društvene solidarnosti i zrelog i odgovornog odnosa prema onima koji su svoj radni vek posvetili izgradnji i razvoju ove zemlje.
Zato, očekujem u nekom narednom periodu brz odgovor Ministarstva zdravlja, ali i celokupne Vlade Republike Srbije na jednu ovakvu, ja se nadam, humanu i svrsishodnu inicijativu. Zahvaljujem.
Uvažena predsednice Narodne skupštine, koleginice i kolege narodni poslanici, građani Republike Srbije, juče, 8. oktobra obeležen je Dan palijativnog zbrinjavanja u čast Siseli Sonders, britanske medicinske sestre, koja je davne 1967. godine osnovala pokret za palijativnu negu, motivisana potrebom da oni koji boluju od neizlečivih bolesti dobiju adekvatno zbrinjavanje i brigu.
Palijativna nega predstavlja sveobuhvatnu brigu o pacijentima koji boluju od teških i neizlečivih bolesti, te koji su najčešće u terminalnim fazama bolesti. Reč je o timskom i multisistemskom pristupu olakšavanja simptoma i poboljšanja sveukupnog kvaliteta života pacijenata, kako na fizičkom, tako i na psihičkom planu.
Palijativna nega nije zamena za primarnu negu obolelih pacijenata, ali je njena obična dopuna. Palijativna nega je u savremenom svetu ne samo indikator razvijenosti zdravstvenog sistema jednog društva, već i mera stepena njegove humanosti i solidarnosti.
PUPS – Solidarnost i pravda najpre koristi ovu priliku da pohvali dosadašnji rad ministra Zlatibora Lončara upravo u ovom segmentu s obzirom da je imao sluha i za našu inicijativu prilikom formiranja aktuelne, ali i prethodne Vlade Republike Srbije, da se kovid bolnice pretvore u palijativne centre, što je i realizovano u slučaju kovid bolnice u Batajnici. Svaka pohvala ministru Lončaru i inicijativi predsednika Republike, Aleksandru Vučiću.
Sa nadom da će ovaj pozitivni primer postati početak pozitivne prakse u oblasti palijativne nege, postavljam resornom ministru zdravlja sledeće pitanje –da li postoji mogućnost za formiranje mobilnih palijativnih timova u Srbiji, kao mere zdravstvene zaštite ua građane Srbije?
Predlog PUPS-a za početak je da svaki veći dom zdravlja u Srbiji ima bar jedan takav tim sačinjen od lekara opšte prakse, interniste, fizioterapeuta i psihologa, te da izradi registar obolelih od teških hroničnih bolesti koji bi imali pravo da pozivom broja telefona mobilnog tima zatraže njegovu pomoć. U tu svrhu bi se mogla otvoriti posebna telefonska linija u sklopu gradskih centara za pružanje palijativne nege putem kojim bi pacijenti dobijali savete, preporuke, ali i pažnju uopšte.
Ovo bi bilo od posebne koristi za seosko stanovništvo koje je udaljeno od gradskih centara, za obolele koji žele da provede poslednje dane svog života u svojim kućama ali kojima je ipak potrebna nega i velika pažnja, ua relativno lakše pacijente u slučaju da su na kućnom lečenju zbog prenapunjenosti kapaciteta gradskih centara za palijativnu negu, itd.
Primera radi, u Austriji je od 2000. godine formirano 36 mobilnih timova za palijativnu negu gde je izračunato da je jedan takav tim potreban na svakih 140.000 stanovnika.
Mišljenja smo da je naš zdravstveni sistem u evropskom vrhu, ali da je našoj humanosti i solidarnosti tu mesto i da bi ovo bio pravi način da ih dokažemo u praksi.
Zahvaljujem na pažnji.
(Beograd, 31.08.2022.)
| Funkcija | Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija | Izvor prihoda | Interval | Neto prihod | Valuta | Vreme obavljanja / od-do |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije (Neto zarada) | Republika | Mesečno | 101766.00 | RSD | 01.08.2022 - |
| Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije (Paušal) | Republika | Mesečno | 37242.00 | RSD | 01.08.2022 - |