Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Rozalija Ekres

Rozalija Ekres

Savez vojvođanskih Mađara

Govori

Hvala lepo.

Poštovana potpredsednice Kovač, poštovani ministre sa saradnicima, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, u ime poslaničke grupe SVM, kao njen ovlašćeni predstavnik, izražavam veliko zadovoljstvo setom predloženih zakona koji su danas na dnevnom redu.

Kao što smo čuli u uvodnom izlaganju gospodina ministra, reč je o četiri predloga, od kojih su dva potpuno nova, veoma značajna, a to su Predlog zakona o elektronskom fakturisanju i Predlog zakona o registru administrativnih postupaka.

Veoma bitnim smatramo i dva predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o rokovima izvršenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama, kao i izmene i dopune Zakona o osiguranju.

Svoje izlaganje ću započeti sa Predlogom zakona o elektronskom fakturisanju.

U Nacionalnom programu za suzbijanje sive ekonomije govori se o potencijalnom doprinosu elektronskih faktura, na suzbijanju sive ekonomije, isticanjem da prelazak na elektronske fakture otvara mogućnosti za efikasnije poslovanje poreskih obveznika, kao i efikasniji nadzor nad plaćanjem poreza na dodatu vrednost.

Kao osnovne pogodnosti uvođenja elektronskih računa ističe se da bi se njima značajno smanjilo administrativno opterećenje i omogućila celovitija informatička rešenja u poslovanju i doprinelo očuvanju životne sredine.

Program razvoja elektronske uprave u Republici Srbiji za period od 2020. do 2022. godine, sa akcionim planom za njegovo sprovođenje, takođe govori u prilog potrebe za donošenjem posebnog zakona koji bi regulisao oblast elektronskog fakturisanja.

Primenom ovog zakona će se uspostaviti vidljivost u pogledu širokog kruga transakcija između subjekata javnog sektora, subjekata javnog i privatnog sektora i subjekata privatnog sektora u sistemu elektronskih faktura.

Kroz obaveze elektronskog evidentiranja u sistemu elektronskih faktura, koji se fazno uvodi od 1. januara 2022. godine, postaće vidljiva svaka obaveza obračunavanja poreza na dodatu vrednost, što omogućava kontrolu i uvid i na taj način značajno će se povećati uspešnost naplate poreza, samim tim, olakšaće se rad poreske uprave.

Zakon će javnom sektoru, a posebno privredi olakšati rad, uštedeti vreme i smanjiti troškove poslovanja. Sa uvođenjem ovakvog zakonskog rešenja pravimo važan korak napred u procesu inovacija i digitalizacije. Srbija postaje moderna država koja ide u korak sa najnovijim poslovnim trendovima u svetu, što SVM svakako podržava. Sve ove činjenicu su dovoljan razlog da Predlog zakona o elektronskom fakturisanju ima našu punu podršku.

Sledeći pravni akt koji je danas na dnevnom redu je Zakon o rokovima izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama. Menja se samo u jednom članu. Navedena izmena je potrebna u cilju usaglašavanja sa Predlogom zakona o elektronskom fakturisanju kojim je propisana obaveza subjekta javnog sektora da primi i čuva elektronsku fakturu izdatu u skladu sa ovim zakonom, kao i obaveza izdavanja elektronske fakture drugom subjektu javnog sektora, počev od 1. januara 2022. godine.

Treći pravni akt koji je danas na dnevnom redu plenumske rasprave je Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o osiguranju. Sektor osiguranja, kao jedna od najvažnijih finansijskih delatnosti u svakoj razvijenoj privredi, u Republici Srbiji poslednjih godina ima konstantan rast, ali ipak nedovoljan, imajući u vidu potencijal sa kojim raspolaže.

Još uvek je osigurano veoma malo građana i njihove imovine, kao i imovine pravnih lica tako da postoji veliki prostor za razvijanje zdravog i efikasnog tržišta osiguranja koji bi doprineo i razvoju same države. Ukupna premija osiguranja u Srbiji iznosi oko 2% BDP i u poređenju sa EU gde iznosi 8%, naše tržište je i dalje nerazvijeno. Prema poslednjim zvaničnim podacima u Srbiji posluje 20 osiguravajućih društava sa preko 11.000 zaposlenih. Poslovima osiguranja bavi se 16 društava, dok se poslovima reosiguranja bave četiri društva.

Kao jedan od faktora koji ima negativan uticaj na razvoj tržišta osiguranja je i postojanje društvenog kapitala u određenim društvima za osiguranje. Ustav Republike Srbije ne prepoznaje društvenu svojinu kao oblik svojine što stavlja u neravnopravan položaj društva osiguranja koja u okviru osnovnog kapitala i dalje imaju društveni kapital. Reč je o tri o kompanije, a to su „Dunav osiguranje“, Dunav re“ i „Triglav osiguranje“.

Trenutno važeći pravni okvir koji se tiče društvenog kapitala u društvima za osiguranje nije dovoljno jasan i precizan, niti je primenjiv u određenim slučajevima. Stoga rešenje predloženo ovim zakonom donosi mnoge pozitivne stvari na finansijsko tržište Republike Srbije.

Naime, ovim zakonom se najzad rešava pitanje društvenog kapitala u društvima za osiguranje na jedan sistemski i efikasan način. Time se omogućava otklanjanje nejednakosti na tržištu koju je društveni kapital donosio predmetnim društvima za osiguranje koja se sada kroz olakšavanje poslovanja i vođenja poslovnih knjiga izjednačavaju sa ostalim učesnicima na tržištu.

Takođe, celokupan kapital u ovim društvima napokon dobija titulara čime se povećava transparentnost i odgovornost u poslovanju. Kao što smo čuli promena vlasničkih prava na društvenom kapitalu u navedena tri društva za osiguranje će se izvršiti na taj način što se 70% društvenog kapitala prenosi na Republiku Srbiju, do 25% kapitala prenosi se zaposlenima i bivšim zaposlenima kroz besplatne akcije, a preostalih 5% društvenog kapitala prenosi se akcionarskom fondu.

S obzirom na tendenciju da se u ukupnoj privredi Republike Srbije očekuje značajan rast, realna su očekivanja da će ukupna premija osiguranja u narednom periodu i dalje pokazivati rast. Kao što je poznato, sektor osiguranja direktno zavisi od ukupnog razvoja ekonomije. Osiguranjem se omogućava mudro upravljanje rizikom, postizanje stabilnosti i razvoja. Međutim, pored ekonomskog razvoja potrebno je raditi i na promociji i podizanju nivoa svesti, odnosno edukaciji građana o važnosti osiguranja i načina na koji funkcioniše. Imajući u vidu važne ekonomske i društvene aspekte osiguranja, Predlog zakona o izmeni i dopunama Zakona o osiguranju zaslužuje podršku.

Sledeći novi zakon u okviru današnjeg zajedničkog načelnog pretresa je Predlog zakona o registru administrativnih postupaka. Ovaj zakon ima za cilj uspostavljanje registra administrativnih postupaka. Navedeno znači da će na jednom mestu biti pobrojani administrativni postupci koje sprovodi uprava, a u kojem privredni subjekti i građani mogu ostvariti svoja pojedina prava.

Kada privredni subjekti i građani žele da ostvare neko svoje pravo ili ispune obavezu često ne znaju kome da se obrate, šta im je od dokumentacije potrebno, u kojem se roku rešava njihovo pravo, da li je potrebno da se nešto plati, a ako jeste koliki je iznos koji treba platiti, koja je procedura rešavanja itd. Najčešće ne znaju ni koga bi to pitali.

Svedoci smo da se u praksi često dešavalo da se na raznim šalterima od službenika dobijaju različite informacije u vezi sa istim zahtevom, što je izazivalo dodatnu konfuziju kod građana. Neretko su odustajali od svojih mogućih benefita ili nisu ispunjavali svoje obaveze.

Uspostavljanjem registra postiglo bi se da javno budu dostupne sve informacije o svim administrativnim postupcima koji su propisani republičkim, pokrajinskim i lokalnim propisima.

Takođe, uspostavljanjem ovog registra doći će do uštede, kako na strani privrednih subjekata i građana, tako i na strani samih državnih organa, jer će biti propisani jednostavniji i jasniji obrasci zahteva, veća preciznost i jednoobraznost i elektronsko vođenje postupaka, a za građane i privredne subjekte će biti obezbeđena znatno veća sigurnost jer će imati jasnije postupke i javno dostupne informacije o njima. Istovremeno, moći će se izbeći stvaranje gužvi, što je pogotovo u ovom periodu širenja zarazne bolesti veoma značajno, jer će se lakše dolaziti do obrazaca i spiska dokumentacije koja je potrebna, te će stranke sve neophodno moći pribaviti i bez odlaska kod nadležnog organa, biće dovoljan sam uvid u registar.

Usvajanjem zakona pozitivno će se uticati i na unapređenje poslovnog funkcionisanja pravnih lica. Na jednom mestu će biti pobrojani svi administrativni postupci koja pravna lica mogu da vode, kao i način kako mogu da ostvare svoja prava, što će za posledicu imati brže ostvarivanje njihovih prava, ali i obaveza koje pravni subjekti imaju prema državnih organima.

Zbog svega navedenog, možemo zaključiti da će posle usvajanja ovog zakona postignuća biti višestruka, a to su sigurno i transparentno poslovno okruženje, bitno smanjeni troškovi poslovanja privrednih subjekata i građana kao i pojednostavljenje, ostvarivanje prava i obaveza privrednih subjekata i građana.

Iz našeg ugla gledanja na organizaciju i sprovođenje administrativnih postupaka, u Danu za glasanje poslanička grupa SVM će sa velikim zadovoljstvom podržati Predlog zakona o registru administrativnih postupaka, kao i sve ostale predloge zakona koji se nalaze na dnevnom redu današnje sednice o kojima sam govorila. Hvala lepo.
Poštovani predsedavajući, poštovani ministre, ispred poslaničke grupe SVM kratko ću se osvrnuti na Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana, kao i na Predlog zakona o izmeni i dopuni Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.

Kao što je poznato osnovna sadržina predloženih izmena i dopuna zakona odnosi se na oporezivanje prihoda fizičkih lica koja ostvaruju prihode od autorskih i srodnih prava, kao i po osnovu ugovorene naknade za izvršeni rad na koje se porez plaća samo oporezivanjem. Tim licima po osnovu poreske obaveze utvrđeno rešenje poreskog organa biće omogućeno plaćanjem obaveza u toku 10 godina u 120 jednakih mesečnih iznosa. Na navedene prihode koji su ostvareni u kalendarskoj godini, u visini do 384.000 dinara godišnje ne plaća se porez na dohodak građana.

Drago nam je da je Vlada Republike Srbije postigla juče dogovor sa predstavnicima Udruženja frilensera i Udruženja radnika na internetu u vezi sa načinom plaćanja poreskih obaveza.

Vlada je prihvatila Predlog udruženja da se normirani troškovi povećaju sa postojećih 43 na 50%, stoga obveznici koji su ostvarili prihode do 64.000 dinara mesečno nemaju obavezu plaćanja poreza unazad. Kao što smo već čuli od našeg ovlašćenog predstavnika, poslanička grupa SVM će u danu za glasanje podržati predložene izmene i dopune zakona.

Smatramo da poresko pravni sistem mora biti postavljen tako da obveznici koji redovno izmiruju svoje obaveze ne budu na gubitku u odnosu na one koji to ne čine. S obzirom da se radi o kompleksnoj i osetljivoj materiji, uređivanje ovim zakonom koji daje doprinos pravnoj sigurnosti i stvara jednaka prava i obaveze za sve subjekte koji se nađu u istoj poresko-pravnoj situaciji.

Naša poslanička grupa daje podršku i Predlogu zakona o dopuni Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje koji se odnosi na preciziranje u pogledu utvrđivanja i plaćanja doprinosa po osnovu ugovorene naknade.

Na jučerašnjem sastanku je takođe dogovoreno da se radnicima na internetu, odnosno frilenserima omogući upisivanje radnog staža srazmerno uplaćenom delu obaveza, kao i da se rok za usvajanje svih zakonskih propisa, koji će definisati njihov budući status, pomeri na 1. januar 2022. godine. Smatramo da je ovim rešenjima ispoštovana socijalna komponenta, a pitanje mere optimalizovano. Hvala.
Poštovana potpredsednice Parlamenta, poštovana potpredsednice Vlade sa saradnicima, poštovane kolege i koleginice narodni poslanici, nadovezajući se na izlaganja iz poslaničke grupe SVM, o setu predloga zakona koji je pred nama i koje ćemo u celosti podržati, u svom obraćanju ću se osvrnuti na Predlog zakona o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije, kao i na predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima.

Strategijom razvoja energetike Republike Srbije, koju je ovaj visoki dom usvojio 2015. godine, energetska efikasnost se posmatra kao jedan od elemenata, u okviru tranzicije, ka održivom razvoju energetike.

Kao što smo čuli ovim predlogom zakona, koji ima prvobitno za cilj i smanjenje proizvodnje električne energije iz fosilnih izvora, i rešavanja pitanja eksploatacije uglja, određuju se uslovi i način efikasnog korišćenja energije i energenata, kao i politika efikasnog korišćenja energije.

Stvaraju se uslovi za uštedu energije, a samim tim smanjuje se uticaj energetskog sektora na životnu sredinu i klimatske promene. Korišćenje prirodnih resursa će biti na održivom nivou. Cilj koji mi iz SVM je što veća proizvodnja zelene električne energije i smanjenje troškova električne energije koja se dobija iz prljavih izvora.

Sa uštedom energije povećava se konkurentnost privrede, smanjuju se troškovi proizvodnje, poboljšavaju se uslovi za ekonomski razvoj, a u isto vreme se pospešuje smanjenje energetskog siromaštva, a samim tim ispunjavaju se zahtevi direktiva i uredbi EU.

Novina u Predlogu zakon je i osnivanje uprave za finansiranje i podsticanje energetske efikasnosti koju smatramo izuzetno značajnom.

U vezi drugom predloga zakona, Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima mogu reći da smo svi svoja prva saznanja o rudarstvu stekli još u osnovnoj školi i već tada smo bili ponosni što je Republika Srbija bogata rudama. Osećali smo da to bogatstvo na neki način pripada i nama.

Srbija je zemlja sa veoma bogatom rudarskom tradicijom. Prva velika ekspanzija rudarstva počela je još u doba Nemanjića. I tada su postojala pisana i nepisana pravila koja su se odnosila na eksploataciju mineralnih sirovina.
Danas ta pravila nazivamo Zakonom o rudarstvu i geološkim istraživanjima.
Trenutni udeo rudarstva u BDP-u iznosi blizu 2% sa realnim izgledima da se za tri godine povećava na 3,5%. Smatramo da će i predložene izmene i dopune zakona imati veliki uticaj na rast.
Hvala.
Poštovani predsedniče, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, ispred poslaničke grupe SVM želim da se obratim Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja vezano za dualno obrazovanje.

Dolazim iz Novog Sada, iz novinsko-izdavačke kuće „Mađar So“ koja izdaje i štampa jedini dnevni list na mađarskom jeziku u Srbiji. Ove godine beležimo 77 godina kontinuiranog izlaženja lista „Mađar So“ koji je jedan od stubnih institucija za očuvanje identiteta jezika i kulture vojvođanskih Mađara.

Uz redakciju značajan sektor naše medijske kuće je i štamparija „Forum“ koja je osnovana 1957. godine. Pored sopstvenih izdanja knjiga, matičnog lista „Mađar So“, dečijih i omladinskih listova štamparija „Forum“ pruža uslugu štampe i većini manjinskih i lokalnih listova izdatih u Vojvodini, kao i listu „Dnevnik“. Veoma smo ponosni i na to što već blizu 40 godina izrađujemo višemilionske tiraže poštanskih marki za „Poštu Srbije“. Problem sa kojim se u poslednje vreme suočavamo je obezbeđivanje stručnog kadra u oblasti štamparstva.

Kao što je poznato, model dualnog obrazovanja u okviru kojeg učenici srednjih škola usvajaju praktična i primenjiva znanja u realnom radnom okruženju je regulisan Zakonom o dualnom obrazovanju. Na osnovu dosadašnjeg iskustva kroz saradnju sa Tehničkom školom „Mileva Marić Ajnštajn“ iz Novog Sada koja u mnoštvu obrazovnih profila obrazuje i tehničare štamparske i grafičke struke, kao i na osnovu iskrenih i otvorenih razgovora sa privrednicima mišljenja smo da se kroz izmene i dopune Zakona o dualnom obrazovanju situacija može popraviti.

Ovom prilikom molimo Ministarstvo da nam pruži informaciju da li četiri godine nakon početka primene zakona razmišlja o njegovoj dopuni i izmeni? Po našem saznanju postoji inicijativa stručnih škola za izradu identičnog plana i programa nastave i učenje za obrazovni profil koji se može školovati po klasičnom školskom sistemu i po sistemu učenja kroz rad u kompanijama.

To rešenje bi omogućilo da tokom školovanja učenici pronađu kompaniju sa kojom bi sklopili ugovor kako bi se školovali po dualnom sistemu, a kompanije bi imale mogućnost da odaberu za sebe određeni broj učenika koji bi se školovali po tom sistemu. Prilikom sklapanja ugovora treba ostaviti mogućnost raskida, bez posledica za bilo koju stranu, ukoliko jedna od strana nije zadovoljna međusobnom saradnjom. Učenici koji nemaju ugovor sa kompanijama, školovali bi se po klasičnom sistemu.

Na taj način bi privreda dobila odgovarajući kadar koji je školovan u njihovim kompanijama, a svi učenici jednaku šansu da se školuju, da se svojim trudom i zalaganjem izbore za ugovore sa kompanijama i omoguće sebi lakše zapošljavanje.

Nadalje, smatra li ministarstvo opravdanim povećanje praga upisa za četvrti stepen stručnih škola na minimalnih 55 bodova? Naravno, sve sa ciljem povećanja konkurencije među učenicima i motivacije za postizanje boljih rezultata u učenju, kako bi sklopili ugovor sa kompanijama i sebi otvorili put ka zapošljavanju.

Na kraju, da li je moguće pojednostaviti postupak za dobijanje licence za instruktore i omogućiti da obuku za licencu i izdavanje licence instruktorima kompanija vrši škola koja sklopi ugovor o dualnom obrazovanju sa tom kompanijom? Mi u poslaničkoj grupi SVM verujemo da izneta pitanja mogu pomoći da se dođe do što boljih rešenja u interesu učenika, škola, privrede i društva u celini. Hvala.
Hvala, uvažena potpredsednice Kovač.

Poštovana ministarko, poštovani predstavnici Republičkog zavoda za statistiku, zvanična statistika je u Srbiji ustanovljena 1862. godine, kada je donet akt kojim se ekonomsko odeljenje Ministarstva finansija obavezalo da vodi i koordinira statističke poslove za sve grane državne uprave.

Razvojem društva statistika dobija sve veću ulogu i značaj u kreiranju politike, društvenog i ekonomskog razvoja zemlje. Njeno prisustvo je neophodno u razvoju društva i države. Aktuelni pravni okvir za proizvodnju i objavljivanje podataka i informacija i za organizaciju sistema zvanične statistike u Republici Srbiji utvrđen je Zakonom o zvaničnoj statistici iz 2009. godine.

Republički zavod za statistiku je ovim zakonom određen kao glavni proizvođač zvaničnih podataka, kao i odgovorni stručni nosilac, organizator i koordinator sistema zvanične statistike u Republici Srbiji i predstavlja zvaničnu statistiku u međunarodnom statističkom sistemu.

Upravo je Republički zavod za statistiku koordinirao izradu programa koji se nalazi pred nama, aktivno sarađujući sa drugim odgovornim proizvođačima zvanične statistike, kao što su NBS, Republički fond za PIO, Nacionalna služba za zapošljavanje, nadležna ministarstva i agencije, što daje realna očekivanja da će ovaj program biti uspešno sproveden.

Donošenje Petogodišnjeg programa zvanične statistike sa Strategijom razvoja u periodu od 2021. do 2025. godine predstavlja jedan od značajnih segmenata u procesu intenzivnih aktivnosti Republike Srbije na planu prilagođavanja i harmonizacije sa standardima i praksom EU, što mi iz SVM svakako podržavamo.

Zakonom o zvaničnoj statistici predviđeno je da se aktivnosti zvanične statistike, odnosno sprovođenje statističkih istraživanja i obezbeđivanje statističkih indikatora od strane odgovornih proizvođača zvanične statistike zasnivaju na petogodišnjem programu koji donosi Narodna skupština, kao i na godišnjim planovima koje donosi Vlada. I pored visokog stepena usaglašenosti statističkog sistema Republike Srbije sa evropskim, pripremanjem i usvajanjem izmena i dopuna u ovom petogodišnjem periodu dodatno će se poboljšati efikasnost organizacije sistema zvanične statistike u Republici Srbiji, kao i profesionalna i dugoročna institucionalna nezavisnost Republičkog zavoda za statistiku u pogledu objektivnosti i nepristrasnosti u odnosu na nosioce tekuće politike, a sve u skladu sa preporukama EU.

Programom se definišu aktivnosti kojima će se postići osnovni cilj da se u navedenom periodu završi potpuna harmonizacija statističkih istraživanja i ostalih aktivnosti, kao i rezultata zvanične politike sa međunarodnim standardima, pre svega sa standardima Evropskog statističkog sistema i EU.

Takođe, planirano je i usaglašavanje sa drugim zakonima koji imaju dodirnih tačaka sa prikupljanjem, analiziranjem i objavljivanjem statističkih podataka, odnosno zakonima koji uređuju oblasti koje predstavljaju izvore podataka, kao što su registri preduzeća, katastarske evidencije, carinske evidencije, evidencije platnog prometa, zarada, obrazovanja, kao i penzionog i zdravstvenog sistema.

Od naročite je važnosti i usklađivanje sa propisima koji regulišu oblast zaštite ličnih podatka.

Završni deo programa odnosi se na očekivane probleme i uslove za realizaciju istog. Posebno se naglašava da kapacitete Republičkog zavoda za statistiku treba ojačati stalnim usavršavanjem veština zaposlenih, uvođenjem naprednih informacionih rešenja, da je potrebno obezbeđenje odgovarajućih resursa, pre svega finansijskih sredstava, infrastrukture i povećanje broja stručnih kadrova, stvaranje boljih uslova i uspostavljanje veće saradnje i koordinacije sa korisnicima i proizvođačima podataka, kao i dalja izgradnja i jačanje kapaciteta svih učesnika u procesu proizvodnje i korišćenja statističkih podataka.

Konačno, mi iz poslaničke grupe SVM očekujemo da će Strategija razvoja zvanične statistike u Republici Srbiji u periodu od 2021. do 2025. godine, koja je sastavni deo Programa zvanične statistike za ovaj period, o kojem danas raspravljamo, obezbediti potpunu harmonizaciju statističkih standarda, metodologije i dobre statističke prakse, sa ciljem dobijanja pouzdanih, odnosno relevantnih podataka zvanične statistike, kao i njihovu uporedivost sa statističkim podacima zemalja EU i drugih zemalja sveta, što je svakako važan deo aktivnosti Republike Srbije u okviru pridruživanja EU.

To je proces koji podrazumeva kontinuirano praćenje razvoja međunarodnih statističkih standarda, kao i instrumenata za njihovu primenu, jačanjem i upoređivanjem saradnje sa relevantnim međunarodnim organizacijama u oblasti zvanične statistike.

Na kraju da potvrdim, poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara će u danu za glasanje podržati Program zvanične statistike u periodu od 2021. do 2025. godine. Hvala.
Hvala lepo, potpredsednice Kovač.

Poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, poštovana ministarka sa saradnicima, problem klimatskih promena je prepoznat u celom svetu. Evropa, a i Republike Srbije je rešila da se uhvati u koštac sa ovim problemom.

Predlog zakona o klimatskim promenama dolazi u momentu kada su dešavanja, odnosno nepovoljni uticaji koji potkrepljuju pojavu klimatskih promena veoma intenzivni.

Poslanička grupa SVM pozdravlja ovaj predlog posebno uzimajući u činjenicu da je on dugo najavljivan i u prethodnom sazivu.

Održivi razvoj koji podrazumeva harmonično sadejstvo ekonomije, društva i životne sredine upravo determiniše ekonomski razvoj koji teži da smanjuje efekte koji prouzrokuju neželjene klimatske promene, kao i da koncipira način odgovora i ponašanja prilikom percepcije ovih uticaja.

Pomoću ovog zakona ćemo zapravo pokušati ograničiti i smanjiti uticaj glavnih faktora koji generišu klimatske promene. Održivost se želi postići prvenstveno ograničenjem emisija gasova sa efektom staklene bašte, zatim monitoringom i izveštavanjem o strategiji nisko-ugljeničnog razvoja, kao i programom prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove.

Ciljevi predloga zakona su veoma jasno definisani, vođeni korišćenjem alternativnih izvora energije u skladu sa klimatskim politikama UN i EU što poslanici SVM svakako pozdravljaju.

Suština je u tome da se ljudskom aktivnošću povećava stvaranje gasova koji doprinose stvaranju efekta staklene bašte i da su određeni sektori prepoznati kao sektori koji pretežno dovode do povećanja emitovanja tih gasova. Zakon je zahtevan, njime se uvodi način praćenja količine emitovanja ovih gasova, kao i njihov izbor. Kada Srbija imala sveobuhvatan uvid u nivo emitovanja gasova moći će da donese mere sa ciljem smanjenja emisije.

Predlog zakona veoma detaljno razrađuje i reguliše uspostavljanje sistema za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte u operativnom smislu, kao i sva pitanja od značaja za ograničenje emisije ovih gasova i prilagođavanje na izmenjene klimatske uslove.

Zakon ukazuje na smernice prilagođavanja, predstavlja sintezu ponašanja po sektorima i nalaže neophodne zadatke teritorijalnih i administrativnih jedinica. To je jasno istaknuto u vidu priprema i donošenja programa prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove što bi trebalo da generiše i sprovođenje sektorskih dokumenata uključujući organe i organizacije lokalnih samouprava o sprovedenim merama prilagođavanja, kao i pojavama kao što su poplave, ekstremne temperature, suše i drugo i njihovim posledicama, a koje generišu i pitanja uloge i zadataka lokalnim samouprava na definisanju lokalnih problema, kao i odgovora na klimatske promene.

Ako se tome dodaju problemi elementarnih nepogoda izazvanih klimatskim promenama, problemi procesa adekvatnih priprema i prilagođavanja postaju još složeniji na koje lokalne samouprave u okviru svojih nadležnosti moraju biti pripremljene.

Program prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove sa pripadajućim akcionim planom priprema se i usvaja radi identifikacije uticaja klimatskih promena na sektore i sisteme i utvrđivanja mera prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove na one sektore i sistema u kojima je potrebno smanjiti nepovoljne uticaje.

Analize su pokazale da postojeći kapaciteti nadležnih institucija nisu dovoljni za pravovremeno i adekvatno sprovođenje odredbi zakona, obzirom na obim i zahtevnost istih, te je neophodno jačanje kapaciteta u vidu dodatnog zapošljavanja kadrova specifično stručno obrazovanog profila.

Cilj ovog zakona je, dakle, stvaranje pravnog osnova za donošenje planskih dokumenata u oblasti klimatskih promena i za uspostavljanje sistema monitoringa i izveštavanja o emisijama gasova sa efektom staklene bašte, a sve u cilju borbe protiv klimatskih promena u procesu prilagođavanja istim.

Donošenje zakona predstavlja prvi ozbiljan i neophodan korak na ovom izuzetno značajnom putu za sve nas, za našu budućnost, što poslanici Saveza vojvođanskih Mađara svakako podržavaju. Hvala.
Poštovana predsedavajuća, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, poštovani članovi Saveta, Komisija za zaštitu konkurencije je osnovana Zakonom o zaštiti konkurencije pre više od 15 godina kao stručno i nezavisno telo od izuzetne važnosti za unapređenje sistema zaštite i obezbeđivanja konkurencije na tržištu Republike Srbije.

Komisija ima zadatak da sa posebnom pažnjom, bez diskriminacije, preduzima mere u cilju efikasnog sprovođenja odredaba propisanih upravo spomenutim Zakonom o zaštiti konkurencije.

Nakon pažljivog sagledavanja podnetog Izveštaja o radu Komisije za zaštitu konkurencije za 2019. godinu, koji se nalazi pred nama i o kojem Narodna skupština Republike Srbije danas raspravlja, je 14. izveštaj koji komisija podnosi Narodnoj skupštini.

Kao ovlašćena predstavnica poslaničke grupe Savez vojvođanskih Mađara, podržavajući aktivnosti i mere koje je do sada sprovodila Komisija, apostrofirala bih sledeće oblasti, najpre sa ciljem jačanja njenog integriteta, kao i daljeg unapređenja sistema zaštite i obezbeđenja konkurencije.

Najpre bih istakla važnost edukacije i saradnje sa telima EU za zaštitu konkurencije i jačanje stručnih kapaciteta Komisije, ali i stručnih kapaciteta Upravnog suda u vezi sa značajem zaštite konkurencije, koji rešava sporove po podnetim tužbama preduzeća protiv rešenja Komisije.

Bitno je informisanje i edukacija široke javnosti u vezi sa značajem zaštite konkurencije.

Za Savez vojvođanskih Mađara je od izuzetnog značaja harmonizacija nacionalnog zakonodavstva sa propisima EU, u ovom slučaju u oblastima zaštite konkurencije. Stoga aktivno pratimo rad pregovaračke grupe za Poglavlje 8. – Politika konkurencije, kao i aktivnosti u pregovaračkom procesu za Poglavlje 5. – Javne nabavke i posebno Poglavlje 23. – Pravosuđe i osnovna prava.

Efikasna primena politike zaštite konkurencije podrazumeva da se u narednom periodu intenzivira i unapredi saradnja Komisije za zaštitu konkurencije sa drugim državnim telima, kao što su Kancelarija za javne nabavke, Republička komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, DRI i Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija, a posebno sa nedržavnim telima, kao što su npr. udruženja za zaštitu potrošača.

Navedeno je važno zbog činjenice da su u Zakon o javnim nabavkama ugrađena načela obezbeđivanja konkurencije i zabrane diskriminacije, kao i posebna ovlašćenja koja se ovim zakonom daju organizaciji nadležnoj za zaštitu konkurencije, tj. Komisiji, da privrednim subjektima može da izriče mere zabrane učešća u postupcima javnih nabavki ukoliko se utvrdi da su oni povredili konkurenciju.

Izveštaji o izvršenim revizijama DRI o javnim nabavkama u javnom sektoru sadrže veliki broj nepravilnosti i značajnih vrednosti, kao i konstatacije da se u velikom broju slučajeva u postupcima javnih nabavki pojavljuje samo jedan ponuđač koji nema nikakvu konkurenciju.

Iz sažetog pregleda aktivnosti Komisije za 2019. godinu se vidi da je značajan broj okončanih predmeta, mada se nekoliko desetina i prenelo za rad u narednoj godini.

Data su mišljenja kako na predloge propisa, tako i na važeće propise koji imaju uticaj na zaštitu konkurencije i izrađene su tri izuzetno značajne sektorske analize.

Cilj ovih analiza jeste da se dobije bolji uvid u stanje konkurencije na onim tržištima za koje osnovni tokovi ili za koje cenovni tokovi ili druge okolnosti upozoravaju na mogućnost nastupanja ograničavanja, narušavanja ili sprečavanja konkurencije.

Raduje nas što su veliko interesovanje poslovne i akademske zajednice za unapređenje zakonskog okvira politike zaštite konkurencije, kao i njihovi komentari osnažili namere Komisije da je saradnja sa poslovnom i akademskom zajednicom pravi put ka unapređenju ambijenta koji će obezbediti ravnopravne uslove za sve učesnike na tržištu.

Da zaključim, poslanička grupa SVM podržava Izveštaj o radu Komisije za 2019. godinu, kao i generalno aktivnosti Komisije na zaštiti i unapređenju konkurencije u Republici Srbiji, kroz stalno unapređenje saradnje sa nezavisnim telima i državnim organima i organizacijama.

Posebno podržavamo međunarodnu saradnju, kao i aktivnost u procesu pridruživanja Republike Srbije EU i aktivnosti na podizanju svesti javnosti o značaju politike zaštite konkurencije. Hvala.
Poštovana predsedavajuća, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, ispred grupe SVM želim da uputim i jedno pitanje i da predočim jedan problem Ministarstvu finansija.

Pitanje je vezano za produženje roka za uvođenje rodno odgovornog budžetiranja do 2024. godine. Rodno budžetiranje je delimično nova praksa u Srbiji, ali i u svetu. Pre nekoliko godina smo započeli sa postepenim uvođenjem rodnih principa u budžetski proces. Zvanično od 2015. godine.

Slobodno možemo reći da idemo gotovo u korak sa zemljama koje su vodeće u ovoj oblasti. Podršku uvođenju ovog procesa u Srbiji na republičkom i na pokrajinskom nivou pružala je Agencija UN za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena, a na nivou lokalnih samouprava Stalna konferencija gradova i opština, kao i Zavod za ravnopravnost polova. Uprkos solidnim rezultatima, nažalost, još uvek postoji nerazumevanje rodnih principa, a verovatno iz tog razloga proističe i izvestan otpor u primeni.

Moje pitanje je – da li će se do roka koji je predložen izmenom i dopunom Zakona o budžetskom sistemu raditi rodne analize? Da li postoji ideja, plan ili metod po kom će se raditi? Kakva je situacija sa rodnim statistikama i da li bi unapređenje tih podataka pomoglo kvalitetnijem vođenju ovog procesa imajući u vidu da nam je za smisleno rodno budžetiranje pre svega potrebna rodna analiza?

Problem na koji želim skrenem pažnju tiče se materije koju uređuje Zakon o budžetskom sistemu. Radi se o planiranju kapitalnih ulaganja u slučajevima kada se iz republičkog ili pokrajinskog budžeta transferišu sredstva za kapitalna ulaganja nosiocima investicija, uglavnom jedinicama lokalnih samouprava. Iako se radi o kapitalnim ulaganjima, transfer, kao rashod Klase 4, u smislu ekonomske klasifikacije nije moguće iskazati u trogodišnjem budžetu.

U tom smislu ideja da se podrži investicija lokalne samouprave putem transfera mora se ili u celini za višegodišnje potrebe planirati godišnjim budžetom, čime se vrši zarobljavanje sredstava za koje je izvesno da neće u gotovinskom smislu biti utrošena u toj godini, ili se planirati u godišnjem iznosu sufinansiranja, čime lokalna samouprava ukoliko se oslanja na izvor drugih nivoa vlasti ima neizvesnost u smislu daljeg obezbeđivanja izvora finansiranja.

Smatramo da je mogućnost rešenja izmena Zakona o budžetskom sistemu, odredbe člana 54. o preuzimanju obaveza, u smislu definisanja trogodišnjeg iskazivanja u kapitalnom delu budžeta, osim kapitalnih izdataka Klase 5 i rashoda kapitalnog karaktera Klase 4 koji su namenjeni za investiciona ulaganja.

Rezultat ovakvog normiranja bilo bi, s jedne strane, predvidljivije planiranje u budžetima, s druge strane raspoređivanje tereta cele investicije na više budžetskih ciklusa. Naravno, treba imati u vidu i činjenicu da je višegodišnje planiranje preuzimanje obaveza za više godina unapred, te u tom smislu treba razmotriti i potrebu utvrđivanja granica kao npr, kod zaduživanja. Hvala.
Hvala lepo.

Poštovana predsedavajuća, poštovana predsednice Vlade, poštovani ministri, poštovane kolege i koleginice narodni poslanici, pridruživanje EU predstavlja strateško opredeljenje Republike Srbije.

U Narodnoj skupštini postoji apsolutna podrška evropskim integracijama. Savez vojvođanskih Mađara kao proevropska, tačnije evro-atlantska stranka se zalaže za ubrzanje pristupa procesa pristupanja Srbije EU, konsolidaciju demokratskih institucija i jačanje vladavine prava. Smatramo da postoji tehnika spremnost i politička zrelost društva za to.

Kao što je poznato, Srbija je otpočela pregovore o članstvu početkom 2014. godine, a u decembru 2015. godine otvorena su prva pregovaračka poglavlja. Do sada je otvoreno svega 18 pregovaračkih poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena. Smatramo da je potrebno ubrzati ovaj proces, jer je Srbija potpuno tehnički, administrativno i stručno spremna za proces pregovora i sprovođenje obaveza koje iz tog procesa proističu.

Svesni smo da se EU suočava sa najvećim izazovima od svog osnivanja, kao što su kriza izazvana pandemijom, migrantska i ekonomska kriza, izlazak Ujedinjenog kraljevstva iz Unije nakon 47 godina članstva, kao i klimatske promene.

Međutim smatramo da pomenuti izazovi ne isključuju nastavak politike proširenja, već naprotiv ukazuju na potrebu većeg jedinstva integracija. Zapadni Balkan u tom smislu treba posmatrati kao integrativni deo Evrope kao deo rešenja.

Zbog čega je Srbija tu gde jeste u ovom procesu? Razlog je, pre svega, taj što države članice nisu zadovoljne kako napreduju reforme i kako Srbija stoji kada su u pitanju vladavina prava, sloboda medija, stanje demokratije.

Mi u Savezu vojvođanskih Mađara smatramo da je važno da sagledamo ključne aspekte daljeg napretka Srbije u svetlu novih događaja i izazova u Evropi i šire, ali i razvojne šanse koje su pred nama.

Moramo imati u vidu da se stabilnost i saradnja potvrđuju kroz jednu od najuspešnijih politika EU, politiku proširenja.

Srbija je posvećena reformskim procesima, aktivno doprinosi inicijativama i sudeluje u politika EU u skladu sa svojim obavezama u procesu evropskih integracija.

Dalji proces proširenja je od velikog značaja, kao za zemlje koje teže priključenju, tako i za EU.

Dinamika evrointegracija je od izuzetnog značaja i za očuvanje reformskog zamaha kod država kandidata i kao značajan podsticaj dostizanju kriterijuma za članstvo, pre svega u interesu građana regiona.

Pregovori nisu automatski proces, već rezultat sprovedenih reformi i od toga zavisiće i naš napredak na putu ka EU.

Ključne oblasti reformi ostaju vladavina prava, osnovne slobode, jačanje demokratskih institucija, reforma javne uprave, kao i ekonomski razvoj i unapređenje konkurentnosti.

Proces pristupanja je definisan brojnim obavezama i odlukama koje se moraju doneti, a koje zahtevaju snažnu političku volju, sprovođenje reformi i rešavanje sporova sa susedima.

Takođe, i EU mora biti kredibilan partner koji će kroz različite mehanizme angažovanja i prisustva u regionu, uključujući i finansijsku podršku, omogućiti da države regiona brže i efikasnije ispunjavaju svoje obaveze.

Moraju se postići konkretni rezultati u jačanju vladavine prava i reformi sudstva, borbi protiv korupcije, izgradnji funkcionalne ekonomije koja može da izdrži konkurenciju EU, kao i da se postigne pravno obavezujući sporazum sa Prištinom.

Polazeći od suštinske uloge parlamenta u predstavljanju građana, kao i ključnog zadatka u procesima evropskih integracija na nama je, parlamentarcima, da posvećenim radom na reformskim procesima i primenom evropskih standarda u budućnosti učvrstimo temelje demokratije i mira u regionu.

Mi u Savezu vojvođanskih Mađara smatramo da razgovor o budućnosti EU treba da bude o daljem proširenju i značajno je da zemlje zapadnog Balkana koje uspešno pregovaraju imaju jasnu perspektivu članstva.

Vlasništvo nad reformama je na samoj zemlji kandidatu, kao i u interesu njenih građana, a kvalitet pregovora je daleko važniji od broja otvorenih poglavlja, što ne mora biti nužno merilo uspeha.

Politika proširenja mora zadržati mesto ključne evropske politike kao investicija u mir, demokratiju, prosperitet, bezbednost i stabilnost evropskog kontinenta.

Sa populacijom od oko 500 miliona stanovnika države EU danas čine najveću zajednicu uspešnih demokratija na svetu, iako u ovoj zajednici postoje različite grupe država od kojih svaka ima svoje karakteristike, istorijske pripadnosti i političke procese njihovo jedinstvo i solidarnost predstavlja temelj sigurnosti njihovih građana.

Dosadašnja proširenja EU pokazuju da je proces proširenja dvosmeran. Nove države članice doprinose političkoj stabilnosti i ekonomskom napretku Unije, kao što članstvo u EU doprinosi ekonomskom boljitku i političkoj stabilnosti njihovih građana i država.

Zbog toga smo uvereni da samo sa Srbijom, pa i sa celim zapadnim Balkanom kao njenim integralnim delom EU može biti jedinstvena i kompletna.

Vrlo je bitna činjenica koju poslanička grupa SVM svakako podržava, je da punopravno članstvo u EU ostaje jedan od ključnih spoljnopolitičkih prioriteta nove Vlade i da na putu ka tom cilju Srbija nastavlja da radi na implementaciji sveobuhvatnih reformi, posebno u oblasti vladavine prava.

Jasno je da Srbija u narednom periodu treba da se fokusira na najvažnije i najhitnije reforme, posebno na ispunjavanje prelaznih merila za Poglavlje 23 i 24, što uključuje izgradnju nezavisnog i efikasnog pravosuđa, ustavne reforme, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Za EU je u procesu evro integracija Srbije, vladavina prava podjednako važna, kao i rešavanje problema KiM.

Akcionim planom za Poglavlje 23 bilo je predviđeno da se Ustava promeni još krajem 2017. godine, a taj predlog je sada ušao u skupštinsku proceduru. Potrebna je i jasna, istinita i sveobuhvatna komunikacija sa građanima o tome u kojoj meri je EU pružila pomoć Srbiji.

Mi iz SVM ćemo svakako nastaviti da se zalažemo za ubrzanje procesa pristupanja Srbije EU, konsolidaciju demokratskih institucija i jačanje vladavine prava, efikasnije usklađivanje sa korpusom evropskih pravnih tekovina, zaštitu temeljnih prava i sloboda i posebno ekonomske reforme.

Očekujemo da će nova metodologija vratiti kredibilitet politici proširenja, da će se mnogo pravednije vrednovati do sada postignuti rezultati kroz inteziviranje dinamike otvaranja pregovaračkih poglavlja, ubrzati proces pristupanja i učiniti ga predvidivim, a izuzetno značajan segment predstavlja i finansijska podrška kako bi se započete reforme uspešno privele kraju.

Ohrabreni rezultatima akcionog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina iz 2016. godine, zalagaćemo se za donošenje i sprovođenje novog manjinskog akcionog plana za naredni period. Hvala lepo.
Poštovana potpredsednice, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, u svom obraćanju želim da se osvrnem na izveštaj o radu DRI za 2019. godinu sa predlogom zaključka Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava.

Podnošenjem ovog izveštaja Narodnoj skupštini, DRI je ispunila svoju zakonsku obavezu izveštavanja. Poslanička grupa SVM će podržati zaključak koji je povodom razmatranja godišnjeg izveštaja o radu DRI za 2019. godinu predložio Odbor za republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava.

Kao što je poznato, DRI je prema Zakonu o DRI, koji je donet 2005. godine najviši državni organ revizije i javnih sredstava u Republici Srbiji, u čijoj nadležnosti se nalazi oko 11.000 korisnika javnih sredstava. Od osnivanja do danas, uz stalan i dinamičan razvoj kadrovskih kapaciteta i unapređenja revizorskog rada i proizvoda, DRI je kao nezavisna institucija postala prepoznatljiv i nezamenljiv činilac u ostvarivanju svoje uloge da pomaže Republici Srbiji da mudro upravlja koristeći resurse i da pouzdanim informacijama doprinosi maksimalno transparentnosti i odgovornosti u javnom sektoru.

U ostvarivanju navedene uloge realizuje se, unapređuje i jača dobra saradnja sa Odborom za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava, kada se predstavljaju sektorski izveštaju, daju predlozi, odnosno inicijative za izmenu i dopunu propisa.

Uz kontinuiranu edukaciju i razvoj kadrovskih kapaciteta dobro je da se stalno razvijaju revizorski proizvodi, jer obrađuju značajne teme koje narodnim poslanicima kao i izvršnoj vlasti mogu biti od izuzetne pomoći u postupku donošenja relevantnih odluka.

Veoma su značajni učinci ostvareni u postupcima revizija u različitim oblastima, ako i kao krajnji rezultat imaju značajne efekte zbog ostvarenih ušteda usled smanjenja troškova ili povećanja prihoda u javnom sektoru, kao i unapređenje i transparentnost finansijskog izveštavanja kod subjekata u javnom sektoru.

Važno je naglasiti da je pored datih preporuka za ispravke utvrđenih nepravilnosti po izvršenim revizija u 2019. godini kojih je bilo 1.970 DRI dala preporuke i za izmene važnih zakonskih propisa kao što su Zakon o budžetskom sistemu, Zakon o javnoj svojini, Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji, Zakon o javnim preduzećima, Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, Zakon o zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti, kao i određenih podzakonskih akata i uredbi kojima će se dodatno unaprediti i precizirati raspolaganje javnim sredstvima.

Našu poslaničku grupu, poslaničku grupu SVM čini izuzetno zadovoljnom što je u Skupštini AP Vojvodine pre pet dana, kada je predstavljen izveštaj o reviziji konsolidovanih finansijskih izveštaja završnog računa budžeta AP Vojvodine za 2019. godinu istaknuto da je poslovanje kompletno u skladu sa zakonskim rešenjima i standardima i da je AP Vojvodina prva dobila ovako pozitivnu ocenu.

Predsednik Saveta DRI je podsetio na to da je DRI dala dva puta za redom pozitivnom mišljenje na finansijske izveštaje o kontroli pokrajinskog budžeta ističući da je to prvi put da je ta institucija od početka svog rada dala takvu ocenu o nekom finansijskom izveštaju o kontroli budžeta. Svi direktni korisnici budžeta AP Vojvodine radili su po zakonu i dobili pozitivno mišljenje DRI.

Uloga DRI je od izuzetne važnosti i zbog procesa pristupanja Republike Srbije EU, na uspostavljanju i unapređenju sistema finansijskog upravljanja i kontrole, internih kontrola, kao i usklađivanja sa propisima davanjem smernica i postupcima revizije obzirom da je ova tema obuhvaćena Poglavljem 32 – finansijska kontrola u procesu pristupanja.

Pored navedenog poglavlja DRI je uključena u aktivnostima na Poglavlju 23 – pravosuđe i osnovna prava i Poglavlju 5 – javne nabavke. S tim u vezi je od izuzetnog značaja uloga DRI u sprovođenju revizija pravilnosti sa posebnim osvrtom na javne nabavke, odnosno postupak javnih nabavki, odabira ponuđača i zaključivanja ugovora, ali i realizacije zaključenih ugovora zato što DRI ima kadrovski potencijal koji ima integritet, stručna znanja i sposobnosti tako da istovremeno sa izvođenjem postupaka revizije finansijskih izveštaja može ostvariti celovit uvid u dokumentaciju u vezi sa postupcima, kao i realizacijom javnih nabavki i doneti kvalitetne i pouzdane nalaze, kao i predloge mera za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i unapređenje poslovanja u vezi sa postupcima javnih nabavki.

U obavljanju ovih značajnih aktivnosti važno je naglasiti međunarodnu saradnju koja DRI ostvaruje, naročito sa vrhovnim revizorskim institucijama, Evropskim revizorskim sudom, programa UN za razvoj, Svetskom bankom, Organizacijom za evropsku bezbednost i saradnju, kao i bilateralnom saradnjom sa zemljama u okruženju. Zbog zacrtanog cilja pristupanja EU od značaja je činjenica da se revizije sprovode u skladu sa međunarodnim standardima revizije i osnovnim principima vrhovnih revizorskih institucija.

Kao zaključak možemo reći da je prepoznatljiva uloga DRI u aktivnostima na unapređenju zakonitog, racionalnog, namenskog i efikasnog korišćenja sredstava javnog sektora i u odgovornom raspolaganju državnom imovinom. Od izuzetnog značaja je i uloga u jačanju odgovornosti i transparentnosti u javnom sektoru, kao i u definisanju trajnih strateških ciljeva. Ove činjenice su dovoljan razlog da DRI ima našu punu podršku u obavljanju svojih aktivnosti i u narednom periodu.

Uverena sam da će uz ovakav trend razvoja koji je predstavljen u godišnjem izveštaju o radu DRI u narednom periodu ostvariti u potpunosti planirane strateške ciljeve i ispuniti najvažnija očekivanja. To su – jačanje odgovornosti integriteta i transparentnosti državnih organa i entiteta javnog sektora. Zbog svega navedenog poslanička grupa SVM će podržati zaključak koji je polazeći od preporuka i izveštaja DRI predložio Odbor za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava čijom realizacijom će se omogućiti otklanjanje nepravilnosti na koje je DRI ukazala u svom izveštaju za prošlu 2019. godinu. Hvala lepo.

Whoops, looks like something went wrong.