Nema informacija o predloženim aktima.
Poštovani predsedniče Narodne skupštine, poštovani ministri, članovi Vlade sa saradnicima, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, na samom početku obraćanja, želim da istaknem da poslanička grupa SVM, daje podršku predlogu zakona o budžetu Republike Srbije za 2024. godinu, kao i svim ostalim predlozima zakona koji su na dnevnom redu tekuće sednice.
Izražavamo zadovoljstvo što su primedbe i predlozi na tekst nacrta zakona o javnom informisanju i medijima, koje je Nacionalni savet mađarske nacionalne zajednice, u toku javne rasprave uputio Ministarstvu za telekomunikacije i informisanje, prihvaćene. U vezi toga, važno je istaći da je njime informisanje pripadnika nacionalnih manjina u Republici Srbiji i dalje predviđeno kao javni interes, koji se nepromenjeno ostvaruje kako kroz javne servise, i konkursno finansiranje projekata, tako još bitnije kroz mogućnost da nacionalni saveti nacionalnih manjina osnuju ustanove i privredna društva, radi izdavanja štampanih i elektronskih medija.
Zakonom se sprovode mere predviđene medijskom strategijom na način kojim se ne umanjuju stečajna prava pripadnika nacionalnih manjina, i to posebno kolektivnih prava na informisanje na njihovom materijalnom jeziku.
Velika novina Zakona o javnom informisanju i medijima je da on predviđa adekvatne mehanizme finansiranja medija čijim izdavačima su osnivači nacionalni saveti nacionalnih manjina. Ovaj put ne kroz prelazne i završne odredbe zakona, već kroz promišljene i budućnosti okrenute odredbe zakona.
Sa druge strane, Zakon o elektronskim medijima i daje kao ovlašćene predlagače Saveta REM-a prepoznaje nacionalne savete nacionalnih manjina, što nam omogućava da sa našim potrebama i problemima, ali i predlozima rešenja budemo prisutni u radu regulatornog tela.
Težište mog obraćanja u nastavku stavljam na Predlog odluke o budžetu Republike Srbije za 2024. godinu.
Savez vojvođanskih Mađara na čelu sa predsednikom Ištvanom Pastorom je kroz aktivnu saradnju sa Vladom Republike Srbije posvećen nastavku politike daljeg ekonomskog osnaživanja Srbije. Smatramo da prioritet mora da ostane na poboljšanju i očuvanju životnog standarda građana, očuvanju zaposlenosti, jačanju privrede i preduzetništva.
Poseban naglasak mora da bude na pomoći poljoprivredi, kao i na realizaciji kapitalnih projekata u oblasti infrastrukture, saobraćaja, zdravstva, obrazovanja, zaštite životne sredine, turizma, kulture, sporta.
Globalna ekonomija je pogođena visokim cenama energenata, rastom inflacije i pooštravanjem uslova finansiranja. Oporavak od negativnih posledica i dalje se odvija usporeno.
Stabilnost naše privrede smo uspeli sačuvati u proteklom kriznom periodu pandemije, kao i u proteklih više od godinu i po dana krize izazvane konfliktom u Ukrajini, a najnovija kriza u Izraelu sa aspekta cene nafte nam tek preti.
Sektorske analize ukazuju da beležimo rast u industrijskom proizvodnji, građevinarstvu i poljoprivredi, da je sa blagim povećanjem potražnje bolja situaciji u trgovini na molo, da se cene hrane stabilizuju i da je inflacija u padu.
Smatramo da je predloženi budžet i ove, kao i prošle godine, planiran sa dosta opreza, što daje nadu da fiskalna kretanja budu i bolja od predviđenih.
Bankarski sektor Srbije je stabilan, depoziti građana i privredi sigurni. Štednja stanovništva raste iz godine u godinu, što je pokazatelj poverenja u održivost i bezbednost finansijskog sistema. Danas štednja građana iznosi visokih 15 milijardi evra.
Koristim mogućnost da gospodina Malog, ministra finansija, pitam – da li smatrate da bi sa aspekta izvora finansiranja deo ove štednje od 15 milijardi evra mogao bitu uložen kroz tzv. narodne obveznice i za finansiranje projekata i deficita budžeta? Mislite li da bi mogućnost kupovine državnih zapisa građanima naše zemlje pružio dobar dodatni modalitet sačuvanja ušteđevine?
Poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara Predlog budžeta Republike Srbije za 2024. godinu analizira kroz dve perspektive. Prvu predstavljaju budžetske stavke i sume opredeljene za konkretne projekte za narednu godinu, a druga perspektiva je sedmogodišnji kontekst. Dakle, analiziramo postignuća u određenim oblastima za period 2016 – 2023. godina.
Pratimo napredak koji je ostvaren, a posebno u oblastima koje su definisane koalicionim sporazumom između Saveza vojvođanskih Mađara i SNS, a referenta godina je 2016. kada su pojedine kapitalne investicije i razvojni projekti u Vojvodini koji prevazilaze lokalni značaj uvršteni među prioritete Vlade Republike Srbije, na primer projekat mađarsko-srpske železnice, Narodno pozorište u Subotici, Ipsilon krak pruga Subotica – Segedin.
Za nas je ključna reč kontinuitet. Kontinuitet u saradnji i podršci realizaciji kapitalnih projekata sa posebnim naglaskom na projekte u Vojvodini. Vreme je pokazalo, a brojke potvrđuju da se u prethodnim sedam godina kroz budžetske stavke kontinuirano izdvajalo za regionalni razvoj, unapređenje infrastrukture i kapitalna ulaganja u AP Vojvodini, bilo da je u pitanju izgradnja i rekonstrukcija graničnih prelaza, železnički koridor Beograd – Budimpešta, pruga Subotica – Segedin ili izgradnja velnes i spa centra na Paliću.
U poslednjih sedam godina broj kapitalnih projekata u Vojvodini koji se finansiraju iz budžeta Republike Srbije kreće se između 16 do 17 projekata godišnje. U predlog zakona za 2024. godina uvršteno je 18 ovakvih projekata. Nakon sedam godina pojavljuju se i nule dinara u budžetskim linijama za 2025/2026 godinu, što znači da su projekti u završnim fazama, kao na primer rekonstrukcija i dogradnja graničnog prelaza Horgoš ili izgradnja postrojenja za prečišćavanje vode za piće u Kikindi. Raste i broj projekata koji se više ne pojavljuju u budžetu, jer su završeni.
Izgradnja, modernizacija i rekonstrukcija brze pruge Beograd – Budimpešta, rekonstrukcija i modernizacija pruge Subotica – Segedin i rekonstrukcija i dogradnja graničnog prelaza Horgoš predstavljaju prioritet koji je definisan Okvirnim sporazumom o ekonomskoj i tehničkoj saradnji između Vlade Republike Srbije i Vlade Mađarske u oblasti infrastrukturnih projekata.
Podsetila bih da je ovaj sporazum potpisan 2018. godine, a nadograđen jula 2022. godine, kada je potpisan i Sporazum o graničnoj kontroli u drumskom, železničkom i vodnom saobraćaju sa ciljem ubrzanja graničnih kontrola na zajedničkom delu granice, koja je ujedno i šengenska spoljna granica EU.
Pruga Beograd – Novi Sad puštena je u saobraćaj 19. marta 2022. godine. Teretni saobraćaj je krenuo 1. avgusta 2022. godine na pruzi Subotica – Segedin, a nakon sedam godina uskoro će krenuti i prevoz putnika.
Godine 2012. imali smo pet graničnih prelaza između Srbije i Mađarske, a danas ih imamo devet.
Predlogom budžeta za 2024. godinu za kapitalne investicije opredeljeno je bezmalo 600 milijardi dinara, što čini 6,8% BDP-a. Investicije po obimu predstavljaju ključni deo rasta ekonomije. Više kapitalnih projekata privlači više stranih direktnih investicija i obezbeđuju povoljniji ambijent za domaća ulaganja privatnog sektora, a samim tim se stvaraju uslovi i za nova radna mesta.
Sredstva koja se iz budžeta Republike Srbije usmeravaju budžetu AP Vojvodine iznose blizu 150 milijardi dinara. Od ovog iznosa 70 milijardi dinara namenjeno je za poverene poslove i za namenske i nenamenske transfere jedinicama lokalne samouprave, a 80 milijardi dinara za kapitalne izdatke.
Projekat mađarsko-srpske železnice, koji sam već spomenula, čini, naravno, najveći deo kapitalnih izdataka sa iznosom od 38 milijardi dinara za 2024. godinu. Za 2025. godinu, kada možemo da očekujemo završetak radova, opredeljeno je 4,3 milijarde dinara.
Radovi na rekonstrukciji i dogradnji graničnog prelaza Horgoš su počeli marta 2022. godine. Rekonstrukcijom i proširenjem prelaza sa 16 saobraćajnih traka na 24 postojeći kapaciteti protoka će biti povećani za 50%, a pored radova na terminalu i samom ulazu i izlazu iz zemlje projekat obuhvata i radove na prilaznom delu autoputa.
Granični prelaz Horgoš-Reske predstavlja deo Evropskog koridora 10 i jednu od ključnih tačaka tranzitnog saobraćaja kroz našu zemlju. Preko njega godišnje prođe više od 6,5 milina putnika i više od milion vozila. Vrednost ugovorenih radova je oko dve milijarde dinara. Predlogom budžeta za 2024. godinu opredeljeno je 400 miliona i sa time se očekuje i završetak radova, pa nisu ni planirana sredstva za 2025. i 2026. godinu.
Za izvođenje dela radova na izgradnji autoputa E-75, deonica granični prelaz Kelebija-Petlja Subotica jug, predlogom budžeta za 2024. godinu je opredeljeno 156 miliona dinara, a za 2025. i 2026. godinu po dve milijarde dinara.
Ra zavoj Palića kao turističke destinacije kontinuirano se obezbeđuju sredstva. U predlogu budžeta za 2024. godinu za unapređenje turističke infrastrukture je opredeljeno 10 miliona dinara.
Završetak izgradnje postrojenja za prečišćavanje vode za piće u Kikindi se planira 2024. godine sa 180 miliona dinara.
Od projekata planiranih u Vojvodini smatramo izuzetno značajnim i izgradnju kanalizacione infrastrukture i infrastrukture za odlaganje komunalnog čvrstog otpada. Za ovaj projekat u budžetu za narednu godinu je planirano 12,5 milijardi dinara, za 2025. godinu 13, a za 2026. godinu 14 milijardi dinara.
Od izuzetnog su značaja i projekat brze saobraćajnice Novi Sad-Ruma i projekat izgradnje obilaznice oko Novog Sada i izgradnje mosta u Novom Sadu sa pristupnim saobraćajnicama. Za ova dva projekta u naredne tri godine se planiraju sredstva u iznosu od 42 milijarde dinara.
Rekonstrukcija Kliničkog centra Vojvodine naredne godine treba da se privede kraju sa opredeljenih tri milijarde dinara.
Subvencije od 185 milijardi dinara učestvuju sa 8,25% u ukupnim rashodima i izdacima i najvećim delom su planirane za subvencije u poljoprivredi, što naša poslanička grupa takođe podržava. Veća su izdavanja i za zdravstvo, prosvetu, socijalnu zaštitu, kulturu.
Sredstva opredeljena za unapređenje položaja nacionalnih manjina, tj. za rad nacionalnih saveta nacionalnih manjina su, takođe, u blagom rastu, i planirana su u iznosu od 332,5 miliona dinara.
Predlogu budžeta za 2024. godinu, koji se temelji na navedenim elementima, dajemo punu podršku i glasaćemo za njegovo usvajanje, kao i za usvajanje svih ostalih predloga koji su na dnevnom redu današnje sednice. Zahvaljujem.
Hvala lepo.
Poštovani predsedniče Narodne skupštine, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, uvaženi ministri sa saradnicima, poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara amandman je podnela na član 92. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji. Cilj podnošenja amandmana je ostvarivanje pune primene prava pripadnika nacionalnih manjina na očuvanje posebnosti garantovane članom 79. Ustava, što se osim Ustavom, garantuje i zakonskim propisima, od koji su najznačajniji Zakon o zaštiti prava i slobode nacionalnih manjina i Zakon o nacionalnim savetima nacionalnih manjina.
Budući da Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji reguliše materiju očuvanja i upravljanja nepokretnim kulturnim dobrima, uz primenu propisa o zaštiti životne sredine, neophodno je osigurati i primenu propisa koji garantuju zaštitu kolektivnih prava i sloboda pripadnika nacionalne manjine.
Zakon o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, između ostalog, utvrđuje koja su pokretna i nepokretna kulturna dobra od posebnog značaja za nacionalnu manjinu, a predlaže i preduzimanje mera zaštite, sanacije i rekonstrukcije istih.
Amandman se predlaže da bi se obezbedilo ostvarivanje ustavne garancije iz člana 20. stav 2. koja propisuje da se dostignuti nivo ljudskih i manjinskih prava ne može smanjivati, a suština je upravo ta da ako ne bismo podneli amandman, prava nacionalnih manjina bi mogla biti umanjena prvenstveno zbog toga što bi ovlašćenja nacionalnih saveta nacionalnih manjina bila povređena u pogledu zaštite graditeljskog nasleđa i nepokretnih kulturnih dobara.
Resornom ministru, gospodinu Vesiću i Vladi Republike Srbije se zahvaljujemo što je naš amandman prihvaćen. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.
Poštovani predsedniče Narodne skupštine, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, uvažene premijerko, uvaženi ministri sa saradnicima, ovlašćeni predstavnik naše poslaničke grupe, narodni poslanik Akoš Uljhelji je u svom izlaganju nagovestio da će poslanici poslaničke grupe SVM podržati predložene zakone koji se nalaze na dnevnom redu sednice.
Želim naglasiti da dajemo punu podršku i predlozima zakona vezanim za sporazume i ugovore o zajmu.
Ovo ističem zbog toga što na sednicama Odbora za finansije kolege iz redova opozicije ovaj odbor često maliciozno nazivaju odborom za zaduživanje. Međutim, treba naglasiti da je stvaranjem stabilnih uslova poslovanja naša ekonomija ušla u investicioni ciklus 2015. godine i od tada investicije po obimu predstavljaju znatan deo rasta ekonomije.
Ulaganja u infrastrukturu, razvojne projekte u energetici, zaštiti životne sredine, obrazovanju, nauci, zdravstvu su generator daljeg privrednog rasta i razvoja društva.
Smatramo da su uravnotežene javne finansije naše zemlje uz sprovođenje predviđenog smanjivanja javnog duga na oko 52% BDP-a stabilan osnov i garant opravdanosti predloženih kreditnih aranžmana.
Predlogom zakona o privrednom registru majki i drugih lica kojima se uplaćuje novčana pomoć u iznosu od 10.000 dinara za svako dete do 16 godina starosti. Predviđa se opravdana, ciljana podrška namenjena pre svega deci predškolskog i školskog uzrasta. To je upravo ona grupa mladih ljudi koja prethodnim merama kada je država finansijski potpomogla penzionere i građane od 16 do navršenih 29 godina života nije bilo obuhvaćena.
Savez vojvođanskih Mađara smatra da je obzirom na izuzetan značaj socijalne zaštite neophodno da država nastavi sa merama podrške kako bi se delimično ublažile ekonomske posledice u današnjim teškim svetskim i domaćim okolnostima.
Naša poslanička grupa će podržati i predložene izmene i dopune Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom, jer su ne samo deo naših aktivnosti, već stub našeg programa u poslednjih blizu 30 godina. Dobrobit i očuvanje porodice, dece i zajednice su vrednosti za koje se zalažemo. Naime, u više navrata smo ukazivali na nejednak tretman preduzetnica, odnosno žena koje obavljaju samostalnu delatnost i rad van radnog odnosa.
Dok su sedamdesetih godina prošlog veka zemlje sa višim natalitetom bile one u kojima su žene uglavnom ostajale kod kuće kao majke i domaćice, danas su to zemlje u kojima su žene ravnopravno zastupljene na tržištu rada i imaju konkretnu pomoć od države u usklađivanju karijere i majčinstva, zemlje u kojima žene mogu slobodno raditi i uz malu decu i ne moraju strahovati da će ostati bez posla. Ekonomsko osnaživanje žena je osnov za postizanje rodne ravnopravnosti, ali i uslov za održivi razvoj društva.
Važećim zakonom su za očeve čije supruge obavljaju samostalnu delatnost propisani stroži uslovi u odnosu na očeve čije su žene zaposlene kod poslodavca. Predlogom zakona u proceduri izvršena je dopuna kojom se omogućava da otac deteta koji je u radnom odnosu posle navršena tri meseca života deteta koristi odsustvo sa rada radi nege deteta i naknadu zarade za to vreme, a ukoliko je dete bolesno i odsustvo sa rada radi posebne nege dete u dogovoru sa majkom deteta koja je lice koje samostalno obavlja delatnost ili kao nosilac porodičnog, poljoprivrednog gazdinstva ima status lica koje samostalno obavlja delatnost.
Pored toga, preduzetnice koje rode treće i svako sledeće dete moći će da ostvare pravo na odsustvo sa rada u trajanju od dve godine. Iskustvo potvrđuje da za većinu žena ravnoteža između poslovnog i privatnog života predstavlja ključnih faktor u odlučivanju da li će pokrenuti sopstveni biznis. Da zaključim, u danu za glasanje naša poslanička grupa će glasati za sve predloge koji se nalaze na dnevnom redu. Zahvaljujem.
Nema govora na sednicama odbora.
(Novi Sad, 30.01.2013.)
| Funkcija | Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija | Izvor prihoda | Interval | Neto prihod | Valuta | Vreme obavljanja / od-do |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Електротехничка школа "Михајло Пупин (Наставник (10% норме)) | Javni prihod | Mesečno | 3700.00 | RSD | 07.11.2003 - |