Nema informacija o predloženim aktima.
Poštovani predsedavajući, potpredsednice, uvaženi ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, 23. marta ove godine sam u ime poslaničke grupe SVM postavio tri pitanja na temu automobila, odnosno vozila učesnika u drumskom saobraćaju.
Pitanja su između ostalog bila upućena Ministarstvu finansija, kao i Agenciji za bezbednost saobraćaja.
Prvo pitanje sam postavio vezano za primenu novog Pravilnika o podeli motornih i priključnih vozila i njihovoj tehničkoj ispravnosti, koji je predviđao mnogo strožu kontrolu emisije štetnih gasova. Molba se odnosila na odlaganje primene novog veoma strogog Pravilnika kako bismo građane rasteretili dodatnih udaraca na kućno budžet u sred svetske pandemije izazvane virusom Kovid 19.
Poštovane kolege, sa zadovoljstvom vas podsećam da smo zahvaljujući ekspeditivnosti Vlade i otvorenosti za razgovor već tokom juna meseca ove godine postigli dogovor i odložili primenu novog Pravilnika za najmanje dve godine.
Drugo moje pitanje postavljeno Ministarstvu finansija se odnosilo na tzv. porez na luksuz koji se obračunava na osnovu zapremine motora putničkih vozila i zbog toga vlasnici takvih vozila plaćaju višestruko veće iznose na ime poreza prilikom registracije njihovih vozila.
Dame i gospodo, danas se pred nama nalazi predlog Ministarstva finansija, odnosno Vlade Republike Srbije o izmenama Zakona o porezima na upotrebu, držanje i nošenje dobara koji predviđa da se propisani iznos poreza na upotrebu motornih vozila umanjuje za motorna vozila preko navršenih pet godina starosti i motorom preko 2.000 kubnih santimetara i to za 25% kod motornih vozila preko pet, a do osam navršenih godina starosti, 40% kod motornih vozila preko osam do deset godina navršenih godina starosti, odnosno 65% kod motornih vozila preko deset navršenih godina starosti. Ovaj zakon treba da stupi na snagu 1. januara 2022. godine.
Treće pitanje se odnosilo na istorijska vozila, odnosno oldtajmere. Ova vozila već treću godinu nemaju adekvatan status kada je u pitanju uverenje o ispitivanju vozila prilikom uvoza. Takođe, nepravednost kod poreza na bazi zapremine motora je još izraženija kod istorijskih vozila koja su najvećim delom upravo sa motorima većih zapremina. Sadašnjim izmenama zakona ćemo rešiti nepravednost kod registracije vozila između pet i 20 godina.
Međutim, vodeći se pozitivnim iskustvom kod prva dva pitanja, siguran sam da ćemo u bliskoj budućnosti zajedničkim radom uspeti da definišemo status i za ova istorijska vozila, i u pogledu ispitivanja i u pogledu njihove registracije, i na taj način sprečiti masovni izvoz istih, odnosno motivisati vlasnike da sačuvaju oldtajmere u Srbiji i da ih neguju kao umetnička dela sve dok je naše, ali svakako i svetske istorije.
Da zaključim, poslanici Poslaničke grupe Saveza vojvođanskih Mađara će u danu za glasanje podržati ovaj predlog zakona, kao i ostale predloge koji se nalaze na dnevnom redu sednice. Hvala na pažnji.
Zahvaljujem.
Poštovani predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, danas je pored ostalih pred nama Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o privrednim društvima.
Kao što smo čuli, ovaj predlog je od naročitog značaja za stvaranje povoljnog poslovnog okruženja za razvoj privrede Republike Srbije i poslovanje privrednih subjekata na teritoriji iste, a to je svakako nešto što poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara podržava i identifikuje kao interes svih građana koje mi zastupamo ovde u Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Srbija je unapređenje pozitivne prakse uvrstila kao jedan od svojih glavnih prioriteta u svih deset oblasti koje prati lista Duing biznis, koju je razvila Svetska banka. Ona se bazira na proceni procedura, cene i vremena potrebnog za njihovo izvršavanje, a odnosi se na poslovanje privatnog sektora. Metodologija Duing biznis posmatra domaća, mala i srednja privredna društva i vrši merenje lakoće poslovanja kroz sagledavanje propisa i njihove primene u praksi. Svetska banka prati uslove poslovanja u čak 190 ekonomija, kroz deset oblasti, a jedna od njih je i zaštita manjinskih akcionara. Indikatori koji se prate su: indeks jačine zaštite manjinskih akcionara, indeks upravljanja konfliktom interesa i indeks obima vlasničkog upravljanja.
Radi ostvarivanja ciljnih vrednosti navedenih indeksa bilo je potrebno između ostalog izvršiti izmene i dopune Zakona o privrednim društvima, procenjeno je da je neophodno preciziranje odredbama zakona koje se odnose na zaključavanje poslova i radnji u kojima postoji lični interes. Uvođenje obaveze za društvo da akcionaru učini dostupnim podatke o iznosu i strukturu naknade i stimulacije direktora, odnosno izvršnog direktora i člana Nadzornog odbora, kao i u pogledu organa nadležnog za donošenje odluka o izdavanju akcija do iznosa odobrenog kapitala.
O usaglašenosti Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o privrednim društvima sa direktivnom EU, odnosno Evropskog parlamenta i saveta, mogli smo ranije danas čuti od naše uvažene koleginice, predsednice Odbora za evropske integracije i potpredsednice Narodne skupštine Republike Srbije, gospođe Elvire Kovač, na osnovu analize važećeg Zakona o privrednim društvima ima osnova da se zaključi da bi u njegovoj primeni mogli da nastanu sledeći problemi.
U pogledu zaključivanja poslova i radnji u kojima postoji lični interes, u pogledu transparentnosti naknada direktora i članova Nadzornog odbora, naročito u javnim akcionarskim društvima, u pogledu identifikacije akcionara i informisanja akcionara i društva. Promene jesu neophodne s obzirom na to da zakon uređuje opšti pravni okvir za položaje privrednih društava, kao i pravni položaj preduzetnika, druge mogućnosti za unapređenje odredaba tog zakona i njihovo usaglašavanje sa drugim propisima ne postoje.
Tačnije, jedino je izmena i dopunama zakona bilo moguće predvideti odredbe kojima bi se doprinelo poboljšanju ranga Republike Srbije na listi Svetske banke u uslovima poslovanja Duing biznis i to unapređenje odredbama koje se odnose na zaštitu prava manjinskih akcionara, kao i onih kojima se vrši usaglašavanje sa odredbama direktive EU. Shodno tome donošenje izmena i dopuna zakona radi realizacije predviđenih ciljeva jeste jedini način za rešavanje problema.
Na rang listi Svetske banke, o uslovima poslovanja Duing biznis za 2020. godinu Republike Srbije je u oblasti zaštite manjinskih akcionara ostvarila napredak za čak 76 mesta, to jest u odnosu na 2019. godinu kada je bila na 86 mestu, u 2020. godini je rangirana na 37 mesto.
Predložena rešenja u zakonu imaće pozitivan uticaj na transparentnost pri zaključivanju poslova, odnosno preduzimanju pravnih radnji u kojima postoji lični interes lica koja imaju posebne dužnosti prema društvu, na podizanje nivoa svesti direktora, članova Nadzornog odbora, zastupnika u pogledu poštovanja zakonskih odredaba pri zaključivanju pravnog posla, odnosno preduzimanju pravne radnje u kojima postoji lični interes, kao i na transparentnost podataka o visini i strukturi naknada i stimulacija menadžmenta akcionarskog društva. Izvor provere će biti izveštaj Svetske banke o uslovima poslovanja Duing biznis za 2020. godinu, odnosno za 2021. godinu.
Savez vojvođanskih Mađara pozdravlja sve napore koji dovode do pojednostavljenja birokratije po svim osnovama i svaku direktivu koja je donete u cilju dugoročnog angažovanja akcionara i poboljšanja transparentnosti između privrednih društava i investitora.
Da se ne čine ovi i slični napori i da se ne radi konstantno na poboljšanju i usaglašavanju zakona i pravilnika ni mi iz Saveza vojvođanskih Mađara ne bismo mogli da se pohvalimo projektima, kao što je na primer najveći investicioni konkursni projekat, projekat Fondacije „Prosperitati“ koji je zaživeo pre šest godina kao mega projekta Vlade Mađarske, a koji svakako ne bi mogao zaživeti bez razumevanja i prihvatanja vlasti u Srbiji koje su razumele njihov značaj i nisu postavljali nikakve prepreke za realizaciju istog.
Imao sam priliku da se lično uverim i sa ponosom mogu potvrditi kako funkcionisanje i sprovođenje programa Fondacije „Prosperitati“ u Srbiji može poslužiti kao primer najbolje prakse za sve zemlje u okruženju u kojima živi mađarska nacionalna manjina, a koje inače najvećim delom čine zemlje članice EU.
Za šest godina rada programa uz podršku više od 14.000 projekata realizovana je investicija od oko 350 miliona evra uz korišćenje oko 170 miliona evra budžetske podrške.
Korisnici programa su skoro 6.000 porodičnih firmi, poljoprivrednih gazdinstava, više od 2.000 mikro i malih preduzeća, 1.100 mladih parova i samohranih roditelja, projekat kupovine seoske kuće i okućnice, i skoro 750 novih, odnosno start-ap preduzeća.
Od 45 vojvođanskih lokalnih samouprava ovi projekti su realizovani u čak 39 lokalnih samouprava, odnosno u oko 180 naselja, dakle svuda gde ima pripadnika mađarske nacionalne manjine.
Podrška svakom pojedinačnom poljoprivrednom gazdinstvu je podržavanje egzistencije najmanje jedne porodice. Dakle, 6.000 gazdinstava, znači 15.000 do 20.000 ljudi.
Preduzeća u programu zapošljavaju 12.500 ljudi. Do sada je otvoreno oko 1.600 novih radnih mesta, a tekući projekti će otvoriti dodatnih 200 radnih mesta.
Do sada je ukupno realizovano oko 250 srednjih i velikih investicija. Pored direktnih korisnika programa od njega korist ima i veliki krug dobavljača, kao i njihovi zaposleni.
Ono što je najvažnije i što je zapravo bio i strateški cilj programa od gore navedenih činjenica je da prema anketi Fondacija „Prosperitati“ oko 90% svih njihovih korisnika, porodica i zaposlenih zamišlja svoju budućnost u Vojvodini, odnosno u Republici Srbiji.
Da zaključim, poslanici poslaničke grupe Savez vojvođanskih Mađara će u danu za glasanje podržati Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o privrednim društvima, kao i ostale predloge koji se nalaze na dnevnom redu sednice.
Zahvaljujem.
Zahvaljujem.
Poštovani potpredsedniče, uvaženi ministre, dame i gospodo narodni poslanici, danas je, između ostalog, pred nama Predlog zakona o zaduživanju Republike Srbije kod OTP banke za potrebe finansiranja Projekta rekonstrukcije i modernizacije železničke pruge Subotica-Horgoš, granica sa Mađarskom, odnosno Subotica-Segedin.
Ovaj predlog je neophodan za formiranje uslova za potpisivanje ugovora o dugoročnom investicionom kreditu od 70 miliona evra između OTP banke i Republike Srbije. Kredit se odobrava na rok do 84 meseci po povoljnoj kamatnoj stopi od 1,85% godišnje, plus šestomesečni euribor. Datum plaćanja rate i kamate je 15. april i 15. oktobar svake kalendarske godine, zaključno sa datumom konačne otplate, uz mogućnost prevremene otplate sa 0% provizije ukoliko zajmoprimac vrši prevremenu otplatu iz sopstvenih sredstava.
Želeo bih posebno da istaknem važnost ove deonice za građane koje mi iz Saveza vojvođanskih Mađara zastupamo ovde u Narodnoj skupštini.
Nakon 20 godina rada, u prošlom mandatu smo uspeli definisati ovaj projekat i staviti ga u koalicioni sporazum između Srpske napredne stranke i Saveza vojvođanskih Mađara.
Kao rezultat, Projekat rekonstrukcije i modernizacije pruge Subotica – Horgoš, odnosno granica sa Mađarskom je proglašen projektom od posebnog značaja za Republiku Srbiju u skladu sa Zakonom o posebnim postupcima radi realizacije projekta, izgradnje i rekonstrukcije linijskih i infrastrukturnih objekata od posebnog značaja za Republiku Srbiju.
Ta deonica je od izuzetnog značaja za građane sa severa Vojvodine, a posebno za one koji rade ili studiraju, recimo, u Segedinu ili okolini, a žive u Republici Srbiji.
Ova rekonstrukcija i modernizacija je izuzetno važna i zbog glavnog projekta brza pruga Beograd – Budimpešta iz razloga što će upravo ova deonica preko graničnog prelaza Horgoš rasteretiti saobraćaj u toku radova na novoj deonici brze pruge koja će da ide preko graničnog prelaza Kelebija.
Imao sam priliku da se lično uverim da su radovi na ovoj pruzi već uveliko u toku i da zaista napreduju odličnim tempom.
Smatramo da je ova pruga od strateškog značaja u povezivanju Mađarske i Srbije i da će doneti pravi procvat kako u ekonomskom, tako i u svakom drugom smislu.
Moram da naglasim da su na naše veliko zadovoljstvo radovi već otpočeli i na rekonstrukciji i modernizaciji pruge Subotica – Horgoš i verujem da ćemo, donošenjem ovog zakona, omogućiti nesmetan tok tih radova i završetak istih u zadatim rokovima, a svakako do trenutka kada će radovi na drugom velikom projektu, izgradnji brze pruge Beograd – Budimpešta, stići do Subotice, odnosno državne granice i omogućiti funkciju deonice za obilazak i nesmetan rad.
Važno je još dodati da Projekat rekonstrukcije i modernizacije pruge nosi sa sobom i rekonstrukciju i modernizaciju cele infrastrukture oko pruge, uključujući i same železničke stanice, što će sigurno doprineti ekonomskom napretku regiona duž deonice.
Ova pruga će doprineti i smanjenju iseljavanja građana Republike Srbije, jer će sada mnogi od njih moći da rade u Mađarskoj, ali i da se svakodnevno vraćaju svojim kućama i svojim porodicama u Srbiji, a pri tom da ne čekaju u kilometarskim kolonama na granici.
Železnička pruga Segedin – Reske – Horgoš – Subotica – Čikerija – Baja je zapravo regionalna pruga koja povezuje gradove u graničnom području na teritoriji Srbije i Mađarske.
Celokupan projekat uključuje nadogradnju i rekonstrukciju postojećih deonica pruge, kao i izgradnju demontiranih delova u Srbiji i Mađarskoj i ova pruga na području Srbije i Mađarske je ukupne dužine od 90,65 kilometara i to Subotica – Horgoš, granica sa Mađarskom i Segedin, ukupne dužine od 39,23 kilometara i deonica Subotica – granica sa Mađarskom i Baja, ukupne dužine od 58,42 kilometara.
Na teritoriji Republike Srbije nalaze se dve deonice i to Subotica – Horgoš – državna granica (Reske) u dužini od 26,63 kilometara i deonica Subotica – državna granica (Čikerija) u dužini od 11,9 kilometara.
Dozvolite mi da na bazi ovih činjenica još jednom naglasim kako projekat rekonstrukcije i modernizacije pruge Segedin – Reske – Horgoš – Subotica – Baja, pored velike važnosti za građane na severu Vojvodine, od strateškog značaja je i za
Republiku Srbiju i Mađarsku. Realizacija ovog projekta na teritoriji Republike Srbije finansira se delom iz budžeta Republike Srbije, a delom iz ovog kredita čije odobrenje se danas nalazi pred nama u Narodnoj skupštini.
Da sumiram, poslanici poslaničke grupe Savez vojvođanskih Mađara će u danu za glasanje podržati ovaj predlog zakona, kao i ostale predloge koji se danas nalaze na dnevnom redu.
Hvala.
Nema govora na sednicama odbora.