Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice <a href="https://otvoreniparlament.rs/poslanik/9430">Ana Brnabić</a>

Ana Brnabić

Srpska napredna stranka

Govori

Nikakav problem, pokazaću vam dokument.
Dakle tražili ste dozvole za male hidroelektrane kao investitor. Onda kada vam taj posao nije uspeo, onda ste se okrenuli protiv malih hidroelektrana.
Toliko o integritetu, kao i o integritetu vaših najbližih saboraca koji su kao deo Revizione komisije Ministarstva građevine davali saglasnost za građevinske dozvole za male hidroelektrane, između ostalog i na Staroj planini koju su onda rušili.
(Aleksandar Jovanović: Dajte ime?)
Pa, ovaj kako se zove bivši dekan Šumarskog Fakulteta.
Taj čovek, sada je ja ne znam prodekan ili nisam sigurna šta je, nešto je, mislim da je profesor na Šumarskom fakultetu. Mislim da mu je plata na tom fakultetu dobrano preko stotina hiljada dinara, a mislim da ima i funkciju na Beogradskom univerzitetu. Mislim ili nadam se da više nije u Revizionoj komisiji Ministarstva građevine, pošto je kao istaknuti član te Revizione komisije davao saglasnost na projektno tehničku dokumentaciju za male hidroelektrane, a onda sa vama išao i rušio upravo te male hidroelektrane, ali novac za rad u Revizionim komisijama je zadržao za sebe toliko o integritetu. Toliko o integritetu.

(Aleksandar Jovanović: Ime i prezime?)

Ime i prezime.
Kako se zove onaj čovek što je bio? Ratko Ristić se zove.
(Aleksandar Jovanović: On je rektor univerziteta.)
Da, prorektor Univerziteta, jeste prorektor.
Jeste, jeste, pa, mislim to je opet pitanje za Univerzitet, ja ga nisam tamo stavljala, njihovo pitanje je pitanje njihovog integriteta.
Kao što je iskreno da vam kažem i pitanje takođe i integriteta Beogradskog univerziteta, pa, kako to da se nisu, da nisu našli za shodno, da se definišu prema istupima i pozivima na nasilje profesora Jove Bakića sa Filozofskog fakulteta? Kako to da niko sa Filozofskog fakulteta iz etičke komisije? Kako to da niko sa Beogradskog univerziteta iz etičke komisije? Kako to da niko od njih nije našao za shodno da kaže, znate šta možda je uvaženi profesor malo preterao kada poziva na nasilnu smenu režima, obećava da će neko nekoga juriti po ulicama i bacati u reke? To je opet na Beogradskom univerzitetu, to je na njima i hajde, ako se borite protiv nasilja zaista osudite Jovu Bakića, pitajte Beogradski univerzitet i Filozofski fakultet zašto se nisu oglasili? Da li je to politika koju oni poštuju i podržavaju? To da se nasilno smenjuje vlast? Smenjivaće se vlast, ali na izborima.
Toliko o integritetu, ali opet ja vama nikad tako nešto ne bih rekla, zato što mislim da nije pristojno ili nije za ovaj dom, ali vi nama možete da kažete i da smo robovi, ali to je u vašem maniru i to takođe govori o vašim vrednostima, o vrednostima koje vi projektujete za ovo društvo. Pa, se onda pitamo, a što su vrednosti u društvu takve da imamo nasilje. Pa, zato što neko dođe i kaže, drugom odraslom biću, ti si rob, ti si nečiji rob. Lepo, stvarno, svaka vam čast na tome.
Vi kažete, traži se ono što se traži u svakoj normalnoj zemlji, valjda misleći na ostavku Bratislava Gašića. Opet da vam kažem, juče sam pričala o tome, ali nema veze, pričaću opet pola sata zato što svaki put, da moram da se ponavljam, zato što se i vi ponavljate. Ne, ni u jednoj normalnoj zemlji se to nije tražilo, nikada i nigde. U SAD se nije tražilo. Nije se tražilo u Norveškoj. Nije se tražilo u Nemačkoj. Nije se tražilo u Srbiji 2002. godine. Nije se tražilo u Srbiji 2007. godine, nije se tražilo 2013. godine ni od vlasti ni od gradonačelnika tadašnjeg. Nije se tražilo i nigde se nije tražilo.
(Aleksandar Jovanović: Dobro, ali sada se traži.)
Nije se tražilo u Rusiji. Nije se nigde tražilo.
Dakle, upravo suprotno onome što vi kažete. Vi kažete, traži se ono što se traži u svakoj normalnoj zemlji. Ja kažem, upravo je istina suprotna od toga, nijedna normalna zemlja nije za ovakve tragedije optužila vlast ili bilo koga u vlasti, niti jedna. To se desilo i to prvi put, samo u Srbiji, a u Srbiji se takođe ranije dešavalo, ali niko nije optuživao vlast i nije tražio ostavke zato što se to nije koristilo kao sredstvo političke borbe i zato što to nije ljudski i nije pristojno. Ali, dobro, kako smo do toga došli, ja mislim jedan od razloga je takođe cenzus od 3%, ali dobro, šta da radite, cenzus od tri posto može da uđe svako ko može da uvredi neku drugu osobu i to je tako.
Vi kažete mirno ste izašli da šetate, sve u redu, poštujem, svaki protest, sa dužnom pažnjom, dužnim uvažavanjem. Moje pitanje još jednom, zašto samo maltretirate građane. Zašto blokirate Gazelu? Šta su ti građani krivi? Šta su oni krivi što su krenuli sa mesta A na mesto B? Šta su oni krivi, zašto oni dva sata ne mogu da prođu, da stignu do svog roditelja, babe ili dede, do svog deteta, do svog posla, sa posla do svoje kuće, do svog lekara? Šta su krivi? Zašto maltretirate građane? Zašto protest protiv nasilja mora da bude nasilje nad drugim građanima? Zašto protest protiv nasilja mora da bude uskraćivanje osnovnih Ustavom zagarantovanih prava svim drugim građanima, a to je pravo na slobodno kretanje. Zašto? Nemam ništa protiv mirnih protesta, može da bude sto, može 50, može 1000, može 10.000, može 100 hiljada, ali da se ne maltretiraju namerno svi drugi građani.
U redu, ima vas deset hiljada, u redu vi kažete 100 hiljada, neko kaže 150 hiljada, večeras će biti, ne znam, 380 hiljada, svejedno, tu ste, ima vas mnogo, tu ne može da protiče saobraćaj. U redu, legitimno, ali vi odete da blokirate međunarodni putni pravac zato što nije dovoljno da imamo problem u saobraćaju na tom mestu, nego hajde da imamo, da blokiramo sve građane, pa čak i one koji koriste Srbiju kao tranzitni pravac. Čemu takvo nasilje? Čemu takvo maltretiranje? Tako da mirno izašli da šetate, nemam nikakav problem, ali to nije ono što vi radite.
Pričate o poljoprivredi, poljoprivrednicima, tu mu je takođe zanimljiva jedna stvar koja se desila juče i danas i to je najbolji pokazatelj kakav je zaista vaš odnos prema poljoprivrednicima, vaš, velikog dela opozicije, tajkunskih medija, opozicionih medija.
Vidite, 28. aprila ovi poljoprivrednici, sa kojima smo juče postigli dogovor, bili su heroji u tajkunskim medijima, pre svega na „Nova S“, „N1“. Bilo je naslova tipa - sramotna otkupna cena mleka, besni proizvođači planiraju sa mrtvačkim kovčegom kod Vučića, mlekari opet udaraju po džepu šumadijskih stočara itd sada, kada su došli kod predsednika i dogovorili se, od juče hajka na te ljude, koje zovu danas Vučićevi poljoprivrednici.
Ti isti ljudi, taj isti čovek, taj Palamarević 28. aprila bio je heroj, bio je najbolji poljoprivrednik, bio je čovek koji nas hrani, a danas je Vučićev poljoprivrednik. Danas je to čovek koga smo mi podmetnuli valjda da se dogovori sa nama. E takvi su vama poljoprivrednici i njih delite ko je Vučićev, a ko nije Vučićev.
Nema veze šta su oni dobili, nema veze što je budžet za poljoprivredu danas preko 80 milijardi dinara, a pre 10 godina je bio 25,8 milijardi. Nema veze, nego je važno da se i oni politički zloupotrebe. Ako mogu nekako i oni politički da se zloupotrebe, dajte da ih politički zloupotrebimo.
Danas su ovi iz „Stiga“ heroji, iz Požarevca, a sutra jadni ljudi, ne daj bože da se dogovorimo, pa i oni će biti Vučićev poljoprivrednici. Biće najgori. Nisu oni nikakvi poljoprivrednici.Ne, nego je poljoprivrednik ovaj Slankamenac koji je zaposlen u Gradskoj upravi Novog Sada. On je poljoprivrednik, a ovi nisu poljoprivrednici?
(Aleksandar Jovanović: Nemojte da se nervirate.)
Pa, nerviram se. Kako da vam kažem? Nerviram se, ljudsko biće sam. Nerviram se. Nerviram se što kritikujete, opanjkavate bilo koga ko se u tom trenutku ne slaže sa vama. Do juče vam je bio najbliži i najbolji, a sutra je najgori. Nerviram se. Ljudski me boli to zato što ja mislim da su to užasne vrednosti, zato što mislim da to polarizuje ovo društvo, zato što mislim da treba da smanjujemo tenzije, a ne da sedimo ovde i da pričamo kako je neko rob i čovek bez ličnosti i integriteta.
I opet pretite medijima. Vi kažete - jedan od poslednjih brojeva „Informera“. A kako vi to znate? A kako vi znate da li je to jedan od poslednjih brojeva „Informera“? Vi ćete da ih ugasite?
Pa, zamislite vi samo kada bi neko ovde rekao - e to je jedan od poslednjih brojeva tajkunskog dnevnog lista „Nova“. To bi se digla kuka i motika.
Kako vi smete to sebi da dozvolite kao narodni poslanik? Kako vi možete medijima da pretite? Šta ćete, da ih ugasite? Kako ćete to da uradite?
(Narodni poslanik Aleksandar Jovanović dobacuje s mesta.)
To ćete da uradite? Pa, dobro.
Ja vam kažem da nećete, kao što niko neće da gasi na silu nikakve, nijedan medije u Republici Srbiji, bez obzira da li se nama sviđaju ili nam se ne sviđaju. Neće ih niko na silu ugasiti.
Ako je po zakonu… Pa, vi ste ovde poslanik, evo, vi možete, menjajte zakone, pa gasite šta hoćete. Hajde, ali demokratski, u institucijama, na izborima.
(Aleksandar Jovanović: Zakon već postoji.)
Konačno, vi kažete da smo mi nekog simbola rijalitih programa doveli u školu. Nikakve veze mi sa tim nemamo.
Dopustila mu direktorka škole, onda je jedan tajkunski dnevni list njega pljuvao, a ovu grupu koja je zamolila i dovela ga u školu, njih je hvalio zato što su oni valjda protiv vlasti.
Ne znam, ne slušam, ali njih je hvalio, a oni su Kristijana Golubovića doveli u školu, a direktorka škole je dopustila.
Vidite, ta direktorka škole više nije direktorka škole. To je do nas, a taj propust je bio do nje, a tajkunski mediji sebi dozvole da 50% te priče kritikuju, ali 50% te priče brane. Toliko o vrednostima.
I, konačno, što se tiče rijalitija, ja razumem da bi vi sve nas ubacili u neki rijaliti. Ovo je drugi put danas da to čujem. Vaše kolege su rekle da mi odavde možemo svi zajedno da idemo u „Zadrugu“. Vi ste rekli da mi odavde svi zajedno treba da idemo u neki rijaliti i vaš kolega ovde jedan iz opozicije, jedan tzv. sindikalni lider, je isto tako rekao da će mene da ubace u rijaliti, pa će tamo da me siluju crnci pred celom naciojm u tom rijalitiju, tako da dosta sa tim rijalitima.
Taj kolega, da vam kažem, gospodine narodni poslaniče, šeta sa vama protiv nasilja. Taj kolega šeta sa vama protiv nasilja, a vi mu dopuštate da šeta sa vama protiv nasilja taj koji je pretio silovanjem.
(Narodni poslanik Aleksandar Jovanović dobacuje s mesta.)
Pa, narodni poslanik tu.
Raspitajte se. Verujem da svi znaju.
Konačno, ja vam zaista želim sve najbolje i uspešne, što bi vi rekli, prosvjede kada govorite o hrvatskim medijima zato što vas ne razumeju da su to protesti.
Hvala vam mnogo.
Toliko o integritetu.
Hvala vam.
Takođe, ja da kažem, nikog ne blokiramo. Ne mogu baš ljudi u centar grada da dođu traktorom. Čini mi se da je to prilično zdravorazumski, nek ostave traktor i nek dođu ljudi na protest, prosvjed, izvinite, slobodno. Dakle, samo nemojte traktorima, baš sad da pravimo cirkus, čini mi se da je to potpuno prirodno.
Da vam kažem, evo vam ga dokument, evo, Aleksandar Jovanović, prepiska sa Ministarstvom energetike, mala hidroelektrana „Temska“ Stara planina. Vi pišete Ministarstvu rudarstva i energetike – poštovani, javljam vam se po preporuci, ne mogu sad da kažem čijoj preporuci, nije u redu, a u vezi sa projektom mala hidroelektrana „Temska“, pozdrav, Aleksandar Jovanović. Oni vam odgovaraju. To je 2016. godina. Oni vam odgovaraju – poštovani Aleksandre, prema evidenciji izdatih saglasnosti, energetskih dozvola, lokacija je slobodna, neka stranka podnese zahtev, itd, itd. Tako da, to vam je to.
(Aleksandar Jovanović: Gde piše da sam ja investitor? Ja sam takvih zahteva poslao na desetine.)
Ja nisam znala da ste vi takvih zahteva poslali na desetine za male hidroelektrane, ja sam znala za ovaj jedan, ali drago mi je što ste rekli da ste ih poslali na desetine. Tako je i vaš kolega Ratko Ristić izdavao na desetine građevinskih dozvola za male hidroelektrane, za to uzimao novac kao član revizione komisije, a onda sa vama išao da ih ruši. Hvala.
Hvala.

Mislim da smo sada izlaganjem, neću reći više nikada poštovanog, ovog narodnog poslanika dotakli dno. Nema dalje. U beščašću, tome da nemate nikakav etički, moralni standard ne postoji dalje. Nema. Neka vam je na čast šta radite i kako radite.

Zloupotrebili ste sve što ste mogli da zloupotrebite politički. Bukvalno sve. Zloupotrebljavate mrtvu decu. Zloupotrebljavate naše najveće stručnjake, psihijatre i psihologe, najveće, nema boljih, samo da vi imate neki politički ćar. Zloupotrebljavate mrtve žene, porodično nasilje. Ne postoji ništa što nećete da zloupotrebite, samo za politički ćar. A gde vam je šef stranke? U Njujorku? Toliko je zabrinut za to šta se dešava u Srbiji. Zašto je tamo? Brani se? Jel se brani tamo pred organima SAD za sve optužbe, za to što je Srbiju proslavio time što je pokazao da iz ovako male zemlje mogu da postoje belosvetski kriminalci?

Dakle, juče ste rekli nešto što nikada do sada nisam čula ni od jednog političara, a to je, rekli ste svima nama ovde, ključna poruka koju šaljete građanima Srbije – baš vas briga. Baš vas briga za 18 mladih života. Baš vas briga. Vi to možete da kažete, vi ste takav čovek. Za 18 života, vi možete nekom da kažete – baš vas briga. Što, vas je briga, a nas nije briga? Vi ste veliki čovek, vama je žao, nama nije žao? Kako možete to da kažete?

Pa ja za vas mislim sve najgore. Zaista imam najgore moguće mišljenje o vama. Mislim da ste bili najgori predsednik opštine u Srbiji. Mislim da ste bili predsednik opštine koji je samo zloupotrebljavao svoju funkciju. Postoje dokazi za to i izveštaji Republičke direkcije, DRI, revizora. Postoje. Čovek koji je sebi dao najveću platu kao predsednik opštine, čovek koji nije mogao jednu stvar da uradi za građane Trstenika, nijednu. Čovek koji je uzimao novac iz budžeta tako što je sa širom porodicom, tastom i taštom, pravio nevladine organizacije pa izvlačio novac. Ne postoji šta niste radili. Ne postoji. Najgore sve mislim o vama. Mislim da ste obična lokalna secikesa, ništa više od toga. Ali nikad, nikad vam ne bih rekla da vam nije žao ubijene dece, nikad. Zato što je to ljudski. Ali dobro, vama zaista na čast i svim ljudima koji glasaju za vas da možete nekom da kažete da mu nije žao dece. Sram vas bilo.

Vi ste danas otišli dalje od toga što ste uradili juče. Vi ste danas napali ženu koja je potpredsednik, praktično najveći naš ekspert koji vodi našu Radnu grupu za mentalno zdravlje dece, direktorka Instituta za mentalno zdravlje, specijalista psihijatrije Milica Pejović Milovančević, i redovni profesor na fakultetu. I vi se usuđujete njoj nešto da kažete. Zašto? Zato što je pristala da bude u Radnoj grupi. A šta želite? Da žena napusti Radnu grupu? To je dobro za ovu zemlju? Jel to dobro za tu decu? Kako vas nije sramota? Jel imate bilo kakav etički standard, da uzmete tu ženu, njeno ime u usta? Ja sam je videla dva puta u životu. Imam samo divljenje i reči hvale za tu ženu. Razumete o kome on priča? To je žena koja je kada se desila ova tragedija, ovo monstruozno ubistvo, odmah sa svojim timom celim ušla u školu i od tada nije izašla iz te škole, radila sa decom, sa roditeljima, sa nastavnim kadrom dan i noć, tako da su i ta deca i ti roditelji rekli – ne želimo nikog drugog.

Vi ste nju danas stavili na tapet. Kako vas nije sramota? Jel vi razumete da postoji nešto što je iznad politike? Jel vi možete to da shvatite u vašoj glavi, lokalnog secikese? Da postoji nešto što se ne dira? Da postoje neki stručnjaci?

(Borislav Novaković: Zašto je braniš?)

Ne branim sebe, branim najstručnije ljude u ovoj zemlji, branim najstručnije ljude u ovoj zemlji, od kojih zavisi mentalno zdravlje naše dece, a koje vi napadate politički, sram da vas bude. Sram da vas bude šta radite.
Na šta liči da uzimate tu ženu u usta?
(Borislav Novaković: Je li ovo zaista govor predsednika Vlade?)
Ovo nikada nije viđeno u istoriji političke borbe, ne u Srbiji, u Evropi, u svetu. Nikada.
Da li hoćete da oterate najbolje ljude zato što smo ih pozvali i oni su pristali, i hvala im beskrajno, da rade sa nama na mentalnom zdravlju dece? I to hoćete politički da zloupotrebite?
Kada smo već kod zloupotreba, 18 žena žrtava. U redu, nije ih ni 18, ali nema veze, kao da je to važno. Da li je važan broj? Nije. Važno je politički da ih zloupotrebe. A da li je malo? Ne, mnogo je, ali da vam kažem samo, znate, dok ste vi bili na vlasti, svake godine, ali bukvalno svake godine, kada ste vi bili na vlasti, od 2001, 2002, 2003, 2004, 2005, 2006, 2007, 2008, 2009, 2010, 2011. i 2012. godine, svake godine je bilo više ubijenih žena u porodičnom nasilju nego prošle godine i pretprošle godine i godine pre toga.
Što se tada niste bavili time? Što tada niste davali ostavke? Zašto? Da li ste tada imali opoziciju koja vas je optuživala za smrt žena? Niste. Da li znate zašto? Zato što ste u opoziciji imali pre svega ljude, a onda političare, a mi danas imamo lokalne secikese, koji nikakve veze nemaju sa moralom, nikakve veze nemaju sa etikom, nikakve veze nemaju sa tim šta znači da se borimo za našu decu. Da li vas je briga? Baš vas briga! Napali ste ženu koja se bori za mentalno zdravlje ove dece. Sram vas bilo!
(Borislav Novaković: Nemoj da vređaš.)
Hvala vam mnogo, poštovani predsedniče.
Pre svega u ime Vlade Republike Srbije i u svoje lično ime želim još jednom da iskažem najdublje saučešće, najdublje saučešće porodicama tragično nastradalih, ubijenih u neshvatljivim monstruoznim zločinima 3. i 4. maja ove godine.
Poštovani narodni poslanici, poštovane građanke i građani Republike Srbije, kao neko ko duboko veruje u demokratske vrednosti, ja verujem da je Narodna skupština pravo mesto za razgovor, razgovor o svim temama, ne performanse, za razgovor o svim temama, a posebno o temama koje su ovako teške, ovako emotivne i ovoliko važne za naše društvo i za naše građane.
Kao predsednica Vlade sedeću ovde, odgovarati na pitanja narodnih poslanika i raspravljati koliko god da bude potrebno o bezbednosnoj situaciji pre i posle ove tragedije, o merama koje smo kao Vlada preduzeli, o očekivanjima od ovih mera i dokle smo stigli sa njihovom implementacijom. Saslušaću sa pažnjom i uvažavanjem svaki dodatni predlog mera kako bi deca iznad svega i svih, ali i svi građani Republike Srbije bili bezbedniji, osećali se bezbednije i kako bi svi zajedno, a ne podeljeno po političkim i svakim drugim linijama, kao što su to radile mnoge druge zemlje nakon sličnih tragedija, a ni u jednoj drugoj zemlji nisu viđene političke podele ili politizacija tragedije, radili na predlozima da kako kao društvo nastavimo dalje.
Mislim da ovo nije vreme za političke podele, iako nažalost upravo sada, danas, vidim da neki i dalje žele da koriste ovo na najgrublji i najbanalniji način za podele. Mislim takođe da je Skupština jedini i apsolutno jedini forum u kome ozbiljni i odgovorni političari treba da raspravljaju o merama, koje kao društvo preduzimamo.
Ukratko ću dati pregled bezbednosnih mera pre tragedije sa posebnim akcentom na škole.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije izradilo stratešku procenu javne bezbednosti za period 2022. do 2025. godine, koja prikazuje stanje i kretanje javne bezbednosti, identifikuje ključne bezbednosne pretnje, rizike, i predlaže strateške prioritete u radu policije. Stanje javne bezbednosti u Republici Srbiji se prati i procenjuje na osnovu dva ključna pokazatelja – objektivne prirode kroz statističke podatke i subjektivne prirode kroz percepciju građana.
U skladu sa strateškom procenom javne bezbednosti između ostalih, strateški prioriteti su sprečavanje i suzbijanje krivičnih dela i prekršaja izvršenih na javnom prostoru i sprečavanje i suzbijanje nasilja sportskim priredbama i školama. Bezbednost dece, učenika i škola je jedan od prioriteta u radu policije.
Policija Republike Srbije kontinuirano prati stanje bezbednosti u ovoj oblasti i u skladu sa procenama bezbednosti o ugroženosti usmerava svoje aktivnosti koje se odnose na preventivno delovanje promotivne i edukativne kampanje.
Na teritoriji Republike Srbije policijske uprave, i ovo mi je izuzetno važno da čuju i svi narodni poslanici i svi građani Republike Srbije, na teritoriji Republike Srbije policijske uprave na početku svake školske godine imaju obavezu da izvrše analizu stanja bezbednosti učenika i škola u prethodnoj školskoj godini sagledavajući krivična dela i prekršajne javnog reda i mira i druge bezbednosne pokazatelje, kao i ostvarenu saradnju sa školama i školskim upravama.
U okviru toga, u prvoj polovini svakog septembra organizuju se sastanci sa direktorima škola i predstavnicima školskih uprava, sa ciljem sagledavanja najprisutnijih bezbednosnih rizika i pretnji i definisanja mera i aktivnosti za njihovo prevazilaženje.
U školama gde je doneta zajednička ocena od strane direktora škole i komandira policijske ispostave opredeljeni su školski policajci koji vrše delatnosti na pozorničkim rejonima koji obuhvataju područje škole i deo naselja u neposrednoj okolini škole.
Radno vreme školskih policajaca je planirano u skladu sa bezbednosnom problematikom, a u vreme raspusta, u skladu sa procenom.
Od 2018. godine obučeno je 327 policijskih službenika opšte nadležnosti da rade kao školski policajci.
U toku školske 2022/23 godine policija je preduzela značajne aktivnosti na realizaciji preventivno edukativnih programa usmerenih na podizanje svesti učenika o bezbednosnoj samozaštiti i održala ukupno 3.385 predavanja, tribina, radionica, poseta učenika policiji, druženja učenika sa policijom na javnom mestu.
U skladu sa programom rada Vlade Republike Srbije do 2026. godine i prioritetom unapređenje bezbednosti dece, mladih i prosvetnih radnika u ustanovama obrazovanja i vaspitanja, preduzete su aktivnosti na pripremi za puštanje u rad elektronskog sistema prijave nasilja za građane i nadležne organe i ustanove u okviru nacionalne platforme za prevenciju nasilja koja uključuje decu, to je platforma „Čuvam te“.
Pored video snimaka sa predavanjem na različite teme u vezi sa bezbednošću i vršnjačkim nasiljem, na platformi „Čuvam te“ kreiran je sistem za prijavu nasilja koji će koristiti građani, nadležni organi i ustanove.
Na jednom mestu, preko trijažnog tima koji je uspostavljen u okviru Ministarstva za informisanje i telekomunikacije, svi nadležni organi će pratiti svaku, bukvalno svaku prijavu nasilja prema detetu i tok njenog rešavanja, tako da će status prijave biti dostupan u svakom trenutku, a takođe i građani će moći da podnose prijave trijažnom timu i prate tok i ishod.
Ovaj sistem za prijavu nasilja će početi da funkcioniše od sutra, 19. maja ove godine.
Što se tiče policijske uprave za grad Beograd, na području Beograda nalazi se 327 vaspitno-obrazovnih ustanova, i to 199 osnovnih škola, 103 srednje škole i 25 škola za osnovno i srednje obrazovanje.
Od 3. maja ove godine na unapređenju stanja bezbednosti u školama u Beogradu je bilo, odnosno do 3. maja u školama je bilo angažovano 140 školskih policajaca koji su pokrivali 205 škola, 140 osnovnih i 65 srednjih škola, za koje je na početku godine procenjeno da su bile bezbednosno ugroženije, dok su ostale škole pokrivane kroz redovnu službu.
Nakon tragičnog događaja u osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“, istoga dana je naloženo da policijske uprave ostvare kontakt sa direktorima svih škola, radi usaglašavanja prioriteta za unapređenje bezbednosti u školama i da izvrše analizu stanja bezbednosti.
Naloženo je da novim planovima pojačanih mera i aktivnosti planiraju angažovanje maksimalnog broja policijskih službenika na pozorničkim rejonima u blizini škola, uz intenziviranje zajedničkog rada svih linija policije.
Nakon drugog tragičnog događaja u skladu sa merama koje je Vlada Republike Srbije donela, naloženo je hitno pojačano vidljivo prisustvo policije na javnim prostorima i objektima.
Policijski službenici su u obavezi da na područjima svih osnovnih i srednjih škola za vreme održavanja nastave odnosno prilikom dolaska i povratka učenika iz škole preduzmu mere bezbednosne zaštite i posebnu pažnju usmere na rano prepoznavanje mogućih rizika i pretnji.
Policijski službenici opšte nadležnosti, njih 12.368, saobraćajne i kriminalističke policije, su već počeli i u narednom periodu će nastaviti obezbeđivanje 1.832 škole, kako državne, tako i privatne. Angažovan je maksimalan broj policijskih službenika na javnim prostorima i objektima na kojima boravi ili se okuplja veći broj građana. Preduzimaju se intenzivne aktivnosti na kontroli držanja i nošenja oružja, prikupljanju saznanja i pronalasku neovlašćenog držanja i nošenja oružja.
Na području Beograda uspostavljena je akcija „Salus“, u cilju stabilizovanja stanja bezbednosti i vraćanja osećaja sigurnosti građana. Akcija „Salus“ na teritoriji grada Beograda sprovodi se od 8. maja ove godine, u vremenskom periodu od osam časova do 22 časa, a angažovani policijski službenici sprovode opservaciju kritičnih mesta u i oko školskih objekata, legitimišu sumnjiva lica, proveravaju sumnjiva vozila i rade na zapažanju bezbednosno interesantnih pojava.
Nakon donošenja zaključaka Vlade Republike Srbije od 4. maja…
Ja se izvinjavam, ali mi je zaista žao što narodni poslanici, određeni narodni poslanici opozicije, koji su takođe tražili i zahtevali ovaj izveštaj koji smo sa dužnom pažnjom i poštovanjem pripremali, došli u Skupštinu, na vaš poziv, treba da predstavimo Skupštini, da razgovaramo na najozbiljniji mogući način o najtežoj mogućoj temi, jedino što je vama važno izgleda je da li vas je RTS snimio ili vas RTS nije snimio, a ne šta ja imam da kažem u okviru izveštaja koji ste sami tražili.
(Jovanović Stefan: Jel vam žao ili vam je smešno?)
Jel zaista mislite da je ovo način na koji mi kao odgovorni ljudi, valjda svi mi odgovorni, ja ne delim ovde vas i nas i ja nisam od onih koji kažu da vama nije žao a da je nama žao, valjda je žao svakome ko je čovek, ali svako ko je odgovoran političar, ako je želeo da traži izveštaj, tražio ga je valjda da bi ga čuo, a ne da bi pravio performans.
(Dragana Rakić: Šta je smešno?)
Hvala.
Nakon donošenja zaključka Vlade Republike Srbije od 4. maja, ministar unutrašnjih poslova naložio je da se preduzmu sve mere u cilju provere ispunjenosti zakonskih uslova svih vlasnika za dalje držanje oružja, sa posebnim osvrtom na to da li se to oružje drži obezbeđeno i zaključano…
(Milenko Jovanov: Koliko puta treba majku da mi psujete. Koliko puta, Rakićka? Kako te nije sramota? I vi da pričate o nasilju?)
Hvala.
Dakle, 4. maja, ministar unutrašnjih poslova Bratislav Gašić naložio je da se preduzmu sve mere u cilju provere ispunjenosti zakonskih uslova svih vlasnika za dalje držanje oružja, sa posebnim osvrtom na to da li se oružje drži obezbeđeno i zaključano, kao i da li se drži odvojeno od municije.
Preduzete su takođe mere i radnje sa ciljem da se obezbedi moratorijum od dve godine na izdavanje dozvola za držanje i nošenje oružja. Naloženo je da se izvrši kontrola rada svih streljana na teritoriji Republike Srbije i do sada je izvršena kontrola rada u 25 streljana. Ove godine, 5. maja ministar unutrašnjih poslova doneo je naredbu o predaji neregistrovanog oružja, koja je otpočela 8. maja i trajaće do 8. juna ove godine.
Ovom naredbom predviđeno je da vlasnici oružja koji drže neregistrovano oružje mogu predati to oružje i municiju bez dokazivanja porekla i bez pravnih posledica za neovlašćeno držanje i nošenje nelegalnog oružja.
Od pokretanja akcije, 8. maja u 7.00 časova do 17. maja do 19.00 časova, za devet dana, ukupno je predato 26.339 komada oružja, od toga 21.059 oružja i 5.280 minsko-eksplozivnih sredstava i 1.105.267 komada municije. Koliko je ova akcija uspešna, najbolje govori podatak da je tokom celog prethodnog poziva 2020. godine predat ukupno 541 komad vatrenog oružja, 11 bombi i jedno minsko-eksplozivno sredstvo i 2.978 komada municije. Ja i ovom prilikom želim da se zahvalim svim našim građanima koji su odgovorno i ozbiljno postupili i odazvali se na poziv da predaju oružje i pozivam sve da ovo učine do 8. juna 2023. godine.
Višestruka ubistva su, nažalost, okarakterisala i ranije periode. Počev od 2000. godine izvršeno je ukupno 14 višestrukih ubistava na teritoriji Republike Srbije, sa četiri i više usmrćenih, od kojih su najmasovnija bila u Velikoj Ivanči 2013. godine, sa 13 usmrćenih, u Jabukovcu, Negotinu 2007. godine, sa devetoro usmrćenih lica i Leskovcu 2002. godine, sa sedam usmrćenih.
Kako bi se ovome oduprli i pokušali da sprečimo ovakve tragedije i zločine u budućnosti, Vlada nastavlja sa implementacijom mera koje smo usvojili u borbi protiv nasilja.
Pod jedan, i najvažnija mera, razoružavanje Srbije, sa ciljem da se smanji broj oružja u posedu građana Srbije i do 90%.
Pod dva, zapošljavanjem dodatnih 1.200 policajaca koji će raditi na bezbednosti u školama. Ovo možemo da završimo do kraja godine, imajući u vidu da u okviru Centra za osnovnu policijsku obuku trenutno na obuci imamo 1.312 polaznika koji će obuku završiti u narednih šest meseci, i to 35. klasa – 251 polaznik, koji završavaju 17. jula, 36. klasa – 271 polaznik, koji završavaju 18. jula, 38. klasa – 233 polaznika, koji obuku završavaju 6. novembra, 39. klasa – 311 polaznika, koji obuku završavaju 11. decembra i 40. klasa od 246 polaznika, koji obuku završavaju 27. novembra.
Pod tri, radimo na izmenama svih zakona potrebnih za punu implementaciju mera koje je usvojila Vlada Republike Srbije i svih mera usmerenih na borbu protiv nasilja. Ministarstvo pravde pripremilo je izmene i dopune Krivičnog zakona i Zakona o maloletnim učiniocima krivičnih dela i krivičnopravnoj zaštiti maloletnih lica i započelo konsultacije vezano za navedene izmene. U okviru ovoga se razmatra smanjivanje starosne granice krivičnopravne odgovornosti maloletnih lica sa 14 na 12 godina starosti.
Imajući u vidu da je pitanje krivičnopravne odgovornosti maloletnih lica veoma kompleksno, mi želimo da čujemo mišljenje i struke i nauke, ne samo pravne, već i medicinske – psihologe, pedagoge, sociologe, kao i stručnjake međunarodnih organizacija koji se bave zaštitom prava deteta. Izmene i dopune Krivičnog zakona koje je Ministarstvo pravde pripremilo obuhvataju propisivanje dva nova krivična dela – nesavesno držanje vatrenog oružja i obučavanje maloletnog lica za korišćenje vatrenog oružja, kao i pooštravanje kazne zatvora za sve oblike krivičnog dela – neovlašćena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija iz člana 348. Krivičnog zakonika.
Takođe, u skladu sa inicijativom predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića, predviđene su pooštrene kazne u odnosu na krivično delo nasilje u porodici i grupu krivičnih dela protiv polne slobode. Prihvatanjem inicijative predsednika Vučića, državni organi šalju jasnu poruku žrtvama nasilja u porodici, a pre svega svim ženama, da će država najoštrije reagovati s ciljem da se svi oblici nasilja odlučno suzbijaju i najoštrije kazne svi učinioci ovih krivičnih dela.
Konačno, u cilju podizanja nivoa bezbednosti građana, krenuli smo u proces izmena i dopuna Zakona o oružju i municiji, kako bi se pooštrili uslovi za držanje i nošenje vatrenog oružja.
Sve navedeno predlaže se kako bi se, sa jedne strane, broj komada oružja u posedu pravnih i fizičkih lica drastično smanjio i, sa druge strane, preventivno delovalo u cilju sprečavanja zloupotreba i na taj način podizanje nivoa javne bezbednosti u Republici Srbiji.
Neću ići dalje u detalje izveštaja koji je dostavljen narodnim poslanicima. Kao što sam rekla na početku, tu sam za sva pitanja i pojašnjenja i iskreno želim da tokom ove rasprave čujemo možda predlog dodatnih mera za podizanje bezbednosti građana u našoj zemlji, za smanjenje nasilja, kao i smanjenje poziva na nasilje, a čuli smo ih toliko u poslednjih nekoliko dana, za smanjenje tenzija u društvu, ali i zamerke na konkretne mere koje preduzimamo i koje smo preduzeli.
Mislim da ćemo time poslati pravu poruku našim građanima. Još jednom mi je žao što se deo opozicije odlučio već na samom početku za performans, a ne za razgovor, za performans o raspravi koja se tiče najteže teme koju smo do sada ikada imali u našem društvu i najteže situacije koju smo do sada ikada imali u našem društvu. Za performans, a ne za razgovor.