Uvažena predsedavajuća, poštovani ministri, kolege poslanici, najzad, mislim da je Parlament dobio zaista kvalitetnu raspravu kada su u pitanju teme koje smo čuli pre nekoliko minuta zato što je to pokazatelj da zaista Vlada Srbije ima šta da pokaže u svom dugogodišnjem radu, bez obzira što je ova Vlada isključivo profesora Macuta na funkciji godinu dana.
Očito da sam proces evropskih integracija koja je otvoren još 2014. godine, jednostavno nikada nije stao. To je ono što treba reći, pogotovo ovim predstavnicima opozicije koje smo imali prilike svašta da čujemo u svojim raspravama. Zato kažem da je ova prethodna rasprava bila zaista kvalitetna i pokazala je da zaista možemo da razgovaramo na argumentovan način, bez obzira što se ne slažemo u mnogim stvarima, ali nama je da iznesemo argumente koje govore o tome da je budžet za poljoprivredu 118 milijardi, nikad veći, nikad bolji kada pogledate protekle godine.
Treba reći da Evropska Unija i razvijene države ukidaju subvencije, pa tako ste imali proteste u Parizu koje su trajale preko skoro mesec dana upravo zbog ukidanja subvencije za poljoprivredu u tim razvijenim državama.
14/3 JD/VZ
Prema tome, mi moramo da pratimo šta se dešava sa državama članice EU u svakom segmentu društva, pogotovo sada kada imamo situaciju otvaranje ratnih dejstava na Bliskom Istoku, trajanje još uvek koje se dešava u Ukrajini i jednu totalnu podelu kada je u pitanju energetska politika na SAD i Rusku Federaciju.
U toj bici, naravno Evropa je izgubila neki korak u tom smislu kako će svoju energetsku politiku kreirati i biće u velikom problemu, jer najlakše bi joj bilo da se okrene Ruskoj Federaciji, ali to je nemoguće jer je od 2022. godine, potpuno ušla u kompletnu konfrontaciju.
Te budžete što je pravio od 2028. do 2034. godine će biti pet puta veći za odbranu, što govori o tome da će se situaciji komplikovati u budućnosti. To je ono o čemu predsednik Vučić je pokušao da kaže svim građanima Srbije, pa sada kako je shvatio ko.
Ova sednica koja govori o tome da imamo 10 zakona, 19 sporazuma, 4 odluke koje se odnose na zaštitu kulturnih dobara, 4 odluke koje govore upravo o zamenama članova u odborima iz opozicionih najviše stranaka kada je u pitanju Narodna skupština i dva koja se odnose na kadrovska pitanja, izbore članova institucija koja su u nadležnosti Narodne skupštine upravo govori o interesu građana.
Dok se neki politički faktori, bezimeni faktori ili oni koji imaju neka kodna imena kao što je Kaluđer, Alek, Cipiripi, bore da ruše Srbiju, pojedini opozicioni kandidati ovde vide sebe za buduće premijere i ministre nisu u ovoj sali, iako su hteli da raspravljaju o poverenju Vladi, nego su se upravo nalazili juče recimo kod ministra odbrane Narodne republike Nemačke, a danas već idu u Stokholm tražeći da se uvedu sankcije Srbiji i tražeći da sva sredstva koja je EU do sada upućivala građanima Srbije zaustave i upute, takozvanim demokratskim medijima za koje znamo ovde u Srbiji da inače nisu ni registrovani u Srbiji nego su određene franšize, kao što su Šolakovi mediji i da se preusmere na nevladin sektor, odnosno nevladine organizacije čiji su oni osnivači.
15/1 GD/MT 12.20 – 12.30
To je jedna velika sramota zato što vi rušite Srbiju pre svega je autoritet države koja u ovom trenutku, u najtežim trenucima pokušava da održi naravno evropski put i put evropskih integracija, dobre odnose sa Ruskom Federacijom, ali i odnose kada je u pitanju Narodna Republika Kina i SAD.
Prema tome, u ovom trenutku jedna mala Srbija koje je uvek bila na tranzitnom putu svih velikih sila ne odustaje od evropskih integracija iako su se političke elite u Briselu promenile, iako se njihova politika promenila. Ne samo prema Srbije, nego prema svim zemljama kandidata. Jednostavno, ona je menjala i svoju metodologiju. Ta metodologija, sećate se, bila je priča o otvaranju poglavlja, o tome da mi imamo priliku da otvorimo, zatvorimo poglavlja i da kažemo da određene teme su nesporne. I Srbija je otvorila 22 poglavlja, od 35, s tim što Srbija ima tu specifičnost da Poglavlje 35 se odnosi na dijalog Beograda i Prištine, odnosno pokušaj da se Srbija prisili da prizna nezavisnu državu Kosovo.
Određene političke stranke, ovde, i opcije koje se nalaze u ovom parlamentu se otvoreno zalažu za ove ideje i pošteno je da se to kaže, prema glasačima Srbije, jer danas, sutra ne treba ih jednostavno lagati o tome. Ako neko želi i da uvedemo sankcije Ruskoj Federaciji onda neka to kažu, nemojte da imamo slučaj kao za izbore. Kažu – ne zalažemo se za to, a kad se izbori završe onda kažu – ne, ne, uvesti sankcije Ruskoj Federaciji i jednostavno učiniti sve da bi određeni politički faktori se zadovoljili. A, da li će građani Srbije biti zadovoljni sa time, kada je u pitanju bila energetska politika po pitanju NIS-a, pogotovo pre uvođenja samih ovih sankcija od strane OFAK-a i SAD, to nikoga nije zanimalo. Niti je zanimala budućnost Srbije, niti ih sad zanima, upravo o ovome što je ministar poljoprivrede govorio, da li ćemo imati đubrivo, da li će cene energenata rasti tako da će inflacija jednostavno biti sve veća i veća. Jer, to već postaje realnost za mnoge države u regionu, pa i članice EU, upravo zbog toga što je jako bitno što mi razgovaramo po različitim temama.
Naš put, što se tiče EU, je jasan, transparentan, ne dvosmislen i jednostavno je efikasan, pogotovo kada su u pitanju ovi zakoni.
Pokrenulo se ovde pitanje hitnosti ove sednice, ovih zakona. Pa, ja stvarno ne razumem da određeni politički faktori ovde u Srbiji žive kao u jednoj svojoj slici, jednom svom filmu ne gledajući uopšte šta se dešava kada je u pitanju ta EU. Odlaze u Brisel, očito, kod jednostavno ne adekvatnih ličnosti, jer ono što treba da znaju to je da je sekretar Evropske komisije ovde dolazio i tražio konkretne rezultate. Da izveštaji Evropske komisije o spremnosti Srbije upravo govore ka tome da mi moramo da krenemo jednim upravo efikasnijim putem, da se sada otvaraju tri moguća scenarija za proširenja članstva u EU. To su ili tzv. obrnuto članstvo, zatim deo koji se odnosi, to su sve dileme evropskih parlamentaraca i Evropske komisije, nisu naše dileme. Zatim, ubrzano članstvo, kada je u pitanju otvaranje poglavlja, odnosno klastera i treće je da se jednostavno na tom putu, određene zemlje, posebno razgovara sa njima kako bi mogli da se primene zakoni u što kraćem roku. To je ono što negde nas gura da jednostavno shvatimo ovu temu jako ozbiljno.
Republika Srbija na inicijativu predsednika Vučića je oformila novi operativni tim, to ste vrlo dobro upoznati, na čelu sa gospodinom Apostolovićem i za nas je to od velikog značaja, što smo imali na Odboru za evropske integracije priliku da čujemo šta su ciljevi. Pre svega dinamika potpuno se promenila, i same EU, zatim 91 mera su cilj kada su u pitanju operativni koraci za Poglavlje 23 i 24, a ono što je najvažnije, i to je tražio sekretar Evropske komisije, konkretne aktivnosti što se tiče određenih infrastrukturnih projekata, što se tiče digitalizacije, što se tiče zelene energije.
15/2 GD/MT
Kad pričamo o infrastrukturi, to su upravo sredstva iz kohezionog fonda koja su u proteklih sedam godina ne mala, 378 miliona evra bila za Srbiju. Znači, tu su izgrađeni putevi, bolnice, škole. Kad pričamo o digitalizaciji inicijativa je ukidanje rominga za ceo region i na tome se aktivno radi. Tražilo se, naravno, za zelenu energiju i već su završeni projekti promene kotlova, znači, na pelet, uvođenje zelenih energenata u Priboju i u Novom Sadu. Na kraju imate njihovu inicijativu da se poboljša izvoz kada je u pitanju izvoz pilećeg mesa.
Ono što je jako važno za građane Srbije, svi ovi zakoni o kojima je i ministarka trgovine govorila i ministar poljoprivrede, upravo je taj set zakona sa kojima insistira EU da se u tom operativnom delu jednostavno mnoge stvari poboljšaju za naše poljoprivredne proizvođače i za prehrambenu industriju i mislim da je to od velikog značaja, a zašto hitnost ovih zakona i ove sednice, pa upravo zato – da bi naši građani osetili što pre boljitak.
Mi smo imali ovde prilike da čujemo sada u raspravi da su protiv smanjenja marži koje je Republika Srbija uvela, da jednostavno ne vide uopšte potrebu za usvajanje ovakvih zakona o kojima smo govorili kada je u pitanju trgovina i poljoprivreda i prehrambena industrija. Čak smo čuli juče da Srbiji nije potrebna gasna elektrana u Nišu koja treba da bude čvorište kompletne energetske diversifikacije koji inače EU insistira i samo da znate, Azerbejdžan je jedna država koja ima najveći broj evropskih kompanija kada je u pitanju gas i nafta i da EU kada je prekinula saradnju sa Rusijom najviše dotok gasa ide preko sporazuma sa Azerbejdžanom i sada ne razumem uopšte tu potrebu da određene stranke ovde traže da mi ne sarađujemo sa zemljama sa kojima sarađuje EU, gde EU odobrava ovakav vid saradnje, jer, na kraju krajeva, i njihove te energetske transferzale će biti u tom smislu i mi ćemo biti deo te energetske mreže.
Prema tome, mislim da je zadatak naš da se borimo za bolji život građana, mislim da je naš put evropski ne manje dobar nego što je proteklih godina bio. To pokazuje trgovinska i ekonomska saradnja sa državama članicama EU koja iznosi preko 59%, tačnije 58,9%, ukupne trgovine koju Srbija ima sa svim državama. Od toga 33 milijarde je sam izvoz, a 41,8 milijardi evra je uvoz. Znači, 79% je pokrivenost uvoza izvozom, što pokazuje u stvari veliku ekonomsku i trgovinsku stabilnost naše države kada su u pitanju evropske integracije.
Sada mi imamo odavde određene glasovi koji žele, jednostavno, sve ovo da se zaustavi, sve ovo upravo da ide u negativnom pravcu i mi smo imali prilike prošle godine, kada su bile blokade, da vidimo suštinski da politika tih bezimenih činioca, na čijem čelu treba da bude političar Đokić, treba da izađe pred građane i da kaže – mi želimo da zaustavimo Srbiju i građane Srbije zato što je Aleksandar Vučić predsednik i zato što ovakva politika ima svoje rezultate. Znate šta, građani Srbije nisu baš toliko nemi ni gluvi prema onome što vide. Na kraju krajeva, svakodnevno su svedoci toga šta se dešava u svetu i kako se bore svakodnevno za ekonomski opstanak svojih porodica i svoje dece.
Šta smo još imali priliku da čujemo kada je u pitanju koheziona politika? Ne vidite razlog zbog čega bi ona bila potreba da se usvaja sada. Pre svega, očito da mnogi ovde politički faktori ne znaju da od 2021. do 2027. godine mi smo iz tih kohezionih fondova imali određena sredstva i da to predstavlja u stvari prilagođavanje EU, standardima koje treba da obezbede usklađenost, odnosno ravnomerni regionalni razvoj kako smo mi to zvali i da uslov da biste to jednostavno povlačili ta sredstva je da država koja povlači ta sredstva treba da budu ispod 90% od tog dohotka po glavi stanovnika koji inače u EU u mesečnom iznosi 3.300 evra. Naravno da smo mi ispod tog proseka.
16/1 TĐ/LjL 12.30 – 12.40
To je jedan od uslova da ne samo kao jedna od država, ali jedna od članica koje su kandidati na ovom evropskom putu, naravno, moramo da spremimo sve instrumente da bi mogli da povlačimo ovakva sredstva. To znači konkretne projekte, to znači ovaj rad o kome su govorili ovde ministri i to znači kontinuiranu borbu upravo za evropske integracije.
Kada pričamo o tome da je koheziona politika nešto što nam za sada nije potrebno, upravo govorimo o tome da smo mi ovaj zakon imali od 6. februara ovde u raspravi, znači da ste imali prilike kao poslanici da pogledate na sajtu Skupštine ovaj predlog zakona, zatim smo imali nekoliko puta na sednicama Odbora za evropske integracije raspravu sa ministrom o tome, zatim smo imali prilike na javnom slušanju da čujemo ponovo jednu debatu široku kada je ova tema u pitanju i upravo te rezultate te kohezione politike i finansiranje iz ovih fondova smo imali prilike da čujemo iz unutrašnjosti, gde su te kancelarije za regionalni razvoj u stvari bile glavni činioci koji su nosili ove projekte koji su završeni.
Prema tome, mislim da je građanima Srbije jako važno da čuju istinu i ta istina ovde mora da se kaže, zbog toga što je pokušaj da se laž ovde predstavi kao istina permanentna, ne samo ovde u parlamentu nego i na tim medijima koji govore za sebe da su demokratski, a onda vidimo da u stvari nema ni "d" od demokratije.
Za nas je najvažniji deo kada govorimo uopšte o ovome da u životu možda možemo da budemo evrooptimisti ili evropesimisti, ali ono što je najvažnije je da svaka porodica želi da živi bolje i svaka porodica želi da zna koja je ta budućnost u kojoj će njihova deca živeti, kada je u pitanju Srbija.
Ono što se ova Vlada, a i prethodne vlade trudile, na čelu sa Aleksandrom Vučićem, to je da uvek stvorimo jedan predvidivi ambijent kada je u pitanju uopšte privreda i kada je u pitanju naš život i uopšte u društvu promene koje se dešavaju, ali na ono što se dešava u svetu, na šta ne možemo toliko da utičemo, mi moramo uvek da budemo spremni da na adekvatan način sačuvamo pre svega našu državu, naš suverenitet, integritet, i kada je u pitanju KiM i kada su u pitanju politički pritisci uvođenja sankcija Ruskoj Federaciji i kada je bilo pokušaja rušenja Dejtonskog sporazuma, izmišljajući raznorazne rezolucije o tome da je Srbija genocidna tvorevina, iako mi imamo političke faktore koji se time bave, permanentno šireći jednu kampanju sa kojom mi želimo, na kraju krajeva, da se suočimo na izborima pred građanima.
To bi za nas predstavljalo jedan veliki zadatak da upravo čujemo koji su to argumenti zbog čega ovi politički faktori žele da dezintegrišu Srbiju ovakvim agendama. Neka kažu ko stoji iza tih agendi, jer nam je mnogo lakše da znamo sa kim razgovaramo, nego da slušamo ovde zvučnike koji jednostavno to na svoj način pokušavaju da Srbiju prikažu kao jednu nedemokratsku državu, jer od toga kako ćemo živeti u budućnosti nećemo imati nikakve koristi da raspravljamo o nečemu što je pokazatelj rušilačke politike Srbije nego nešto oko čega možemo konsenzusom da se složimo o tome kako bi Srbija mogla da ide dalje.
Zato je vrlo važno da proevropske partije ovde u parlamentu, bez obzira što su opozicione, glasaju za ove predloge zakona, ja se nadam da će pokazati svoj demokratski kapacitet, bez obzira što smo to mi predložili, jer to je inače inicijativa svih evropskih predstavnika ovde u Srbiji i Evropske komisije, jer tamo u izveštajima o stanju Srbije, reći ću vam, još na osnovu izlaganja ministra za evropske integracije, Srbija uopšte ne stoji tako loše kao što vi želite da pokažete. Ocenjuje se u dve mogućnosti, to je sam proces, u kome smo 11 poglavlja visoko ocenjeni, 11 umereno i 11 negde je potrebno još ih doraditi.
16/2 TĐ/LjL
Što se tiče same ocene spremnosti za ulazak u EU, u ocenama od 1 do 5 mi imamo ocenu 3,2. Nalazimo se odmah iznad Crne Gore koja ima ocenu 3.59 a koja je sada zvezda EU i jedan od prvih kandidata koji će ući. Iznad njih je Albanija, koja je na 3,8, za koju ste imali prilike da vidite kako izgleda ta demokratija na izbornim mestima. Tako da, očito je pitanje spremnosti ulaska u EU pitanje same Evrope, na koji način će ona kvalifikovati rezultate jedne države. Mi smatramo da to radimo u skladu sa interesima naših građana i tako će ostati.
U danu za glasanje naša skupštinska većina podržaće ove predloge zakona. Hvala.