PAVLE GRBOVIĆ

Građanska demokratska partija

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Pavle Grbović biran je za narodnog poslanika jednom do sada, u 13. sazivu, od 2022. do 2023. godine.

U 13. sazivu izabran je za narodnog poslanika kao 23. na listi Marinika Tepić – Ujedinjeni za pobedu Srbije (Stranka slobode i pravde, Narodna stranka, Demokratska stranka, DZVM – VMDK, Stranka Makedonaca Srbije, Pokret slobodnih građana, Udruženi sindikati Srbije „Sloga“, Pokret za preokret, Pokret Slobodna Srbija, Vlaška stranka), mandat mu je potvrđen 01.08.2022. godine. U 13. sazivu bio je deo poslaničke grupe PRAVAC EVROPA - SSP, PSG, PREOKRET, SLOGA. Bio je zamenik predsednika Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo, član Odbora za privredu, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku i zamenik člana Odbora za kontrolu službi bezbednosti.

U 14. sazivu izabran je za narodnog poslanika kao 34. na listi Srbija protiv nasilja - Miroslav Miki Aleksić - Marinika Tepić (Stranka slobode i pravde, Narodni pokret Srbije, Zeleno-levi front, Ne davimo Beograd, Ekološki ustanak - Ćuta, Demokratska stranka, Pokret slobodnih građana, Srbija centar, Zajedno, Pokret za preokret, Udruženi sindikati Srbije "Sloga", Novo lice Srbije), mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

U 14. sazivu bio je deo poslaničke grupe Stranka slobode i pravde - Pokret slobodnih građana do 10. aprila 2024, kada je zajedno sa kolegama iz PSG prešao u poslanike koji nisu članovi poslaničkih grupa. Od septembra 2024. predsednik je novoosnovane poslaničke grupe Pokret slobodnih građana (PSG) – Stranka demokratske akcije Sandžaka (SDA Sandžaka) – Partija za demokratsko delovanje (PDD). Član je Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu, i zamenik člana Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo, Odbora za spoljne poslove, Odbora za evropske integracije i Odbora za kontrolu službi bezbednosti. Takođe, član je Delegacije u Interparlamentarnoj uniji i zamenik člana Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.


BIOGRAFIJA

Rođen 19.11.1993. godine u Beogradu. U Beogradu završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Pravnom fakulteta Univerziteta u Beogradu 2016. godine.

Od 2018. do 2022. godne bio je odbornik u Skupštini grada Beograda.

Član je Pokreta slobodnih građana od avgusta 2017. godine. U okviru pokreta obavljaoje funkcije koordinatora medijskog tima, sekretara i člana Izvršnog odbora i sekretara Predsedništva.

Predsednik je Pokreta slobodnih građana.
Poslednji put ažurirano: 27.09.2024, 07:20

Osnovne informacije

Statistika

  • 31
  • 13
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 16.12.2025.

Zahvaljujem.

Prvo pitanje za ministra kulture Nikolu Selakovića, da li će podneti ostavku nakon podizanja optužnog predloga od strane Tužilaštva za organizovani kriminal?

Drugo pitanje koje je povezano sa ovim prvim, jeste za predsednika Vlade, Đura Macuta, da ukoliko Selaković to ne učini, da li će ga premijer razrešiti funkcije ministra, makar do okončanja, to jest do pravosnažnog okončanja ovog postupka?

Sledeće pitanje jeste za ministra MUP, Ivicu Dačića i za direktora BIA. Da li ste nakon nekoliko nedelja konačno utvrdili kada ćete obavestiti javnost čije su i koje strane obaveštajne službe organizovale paramilitarni kamp u izletištu „Sunčana reka“ u blizini Loznice i u njemu obučavali ljude sa zadatkom izazivanja nereda, na tada aktuelnim izborima u Moldaviji?

Pitanje za Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave. U kom je pravnom statusu, odnosno u kom pravnom statusu u Republici Srbiji funkcioniše Rusko-srpski humanitarni centar u Nišu, u kom registru je evidentiran i ko sprovodi operativni i finansijski nadzor njegovog delovanja? Imajući u vidu da je u međudržavnom sporazumu kojim je ovaj centar uspostavljen da piše da je reč o pravnom licu koje je registrovano u Republici Srbiji u skladu sa zakonima, a da pretragom bilo kojih evidencija u Srbiji ne možete pronaći nijedno pravno lice pod tim nazivom.

Takođe pitanje za MUP, konkretno za Sektor za vanredne situacije. Koliko puta je do sada Rusko-srpski humanitarni centar zvanično bio operativno angažovan u pomaganju u vanrednim situacijama u Srbiji, od njegovog osnivanja do današnjeg dana?

Pitanje za BIA i za VOA, da li je i kada izvršena procena bezbednosnih rizika u vezi sa aktivnostima ovog centra, imajući u vidu česte navode o potencijalnim obaveštajnim i drugim aktivnostima koje prevazilaze okvire humanitarne misije i da

2/3 JJ/IR

li je izvršena bezbednosna procena po pitanju toga da li objekti, osoblje ili oprema ovog centra pored zvanične imaju i civilno-vojnu ulogu i kakvi su zvanični nalazi te procene ukoliko je ona vršena?

Poslednje pitanje za predsednika Vlade i za Ministarstvo finansija, da li je u kom iznosu Vlada Republike Srbije pomagala rad Rusko-srpskog humanitarnog centra i ko sprovodi nadzor nad finansijskim radom ovog centra? Hvala.

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 16.12.2025.

Zahvaljujem predsedavajuća. Hvala vam na toleranciji.

Danas imamo prilično važne tačke dnevnog reda. Izbor sudija Ustavnog suda. Kada se pogleda lista, kada se pogledaju predloženi kandidati ova tačka bi mogla da se komotno preimenuje u izbor statutarne komisije SNS, jer većina kandidata koji su predloženi jesu kandidati koji su direktno povezani sa SNS.

Tako recimo jedan od njih jeste gospodin Nikola Banjac koji je bio savetnik Miloša Vučevića i dok je bio ministar odbrane i dok je bio predsednik Vlade, a bio je i član i sekretar pokrajinske izborne komisije ispred SNS.

Zatim imamo Slobodanku Gutović koja je bila deo vanpretresnog veća. Onog vanpretresnog veća koje je ukinulo odluku o pritvoru Goranu Vesiću u slučaju pada nadstrešnice. Kada smo kod Gorana Vesića, ona je takođe zaslužna za to što je obustavljen postupak protiv njegovog advokata Nemanja Aleksića koji je fizički napao policiju u Novom Sadu, a nekoliko godina pre toga se proslavila time što je ukinula osuđujuću presudu Predragu Kuluviji. Dakle, još jedan od elemenata koji je kandiduje za tu funkciju.

Zatim imamo Ranku Vujoviću koja je pomoćnica direktora Republičkog zavoda za zakonodavstvo, to je sada već Đurđevićeva struja nakon Vučevićeve struje i Vesićeve struje i onda dolazimo do jednog od najzanimljivijih imena i najpoznatijih, a to je Maja Popović. Maja Popović gospođa koja je bila ministarka od 2020. do 2025. godine koja se proslavila po dva momenta.

Prvi momenat jeste to što smo prvi put dobili ministarku pravde koja u tom trenutku nije znala da je smrtna kazna u Srbiji ukinuta 20 godina pre nego što je ona postala ministarka, a zatim je postala poznata po tome što je zagovarala ustavne promene i reforme pravosuđa i ubeđivala nas kako će pravosuđe od tog momenta da procveta, kako će naš evropski put dramatično da se ubrza i to u momentima kada smo mi iz opozicije bili protiv tog rešenja, ona nas je ubeđivala kako smo antievropski nastrojeni, kako ne razumemo potrebe pravosuđa, itd.

Sada smo došli u situaciju gde je najveći problem u oblasti pravosuđa predstavnicima režima u ovom trenutku su upravo te ustavne promene. Onda dolazimo do logične posledice da onaj ko je to zagovarao i ko je to radio loše će biti nagrađen i avanzovaće u sudiju Ustavnog suda. Kada smo kod Maje Popović, ona je sada već Vučićeva struja direktno.

Dolazimo do poslednjeg interesantnog imena, to je Snežana Marković. Ona je izabrana još 2016. godine na predlog Tomislava Nikolića. Pokazali ste visok demokratski kapacitet, jer ste objedinili sve struje unutar SNS i svakome ste dali po nešto.

Gospođa Snežana Marković je istovremeno i predsednica Ustavnog suda u aktuelnom sazivu i ona je personifikacija tog ignorantskog i štetnog delovanja Ustavnog suda u prethodnih više od deset godina. To je upravo onaj Ustavni sud koji je pokazao da može da bude savršeno brz i efikasan onda kada je potrebno braniti političke interese ovog režima, ali koji je sa druge strane takođe pokazao i sposobnost neverovatnog ignorisanja u višegodišnjem periodu onda kada treba braniti interese građana Srbije.

23/2 VS/CG

Tako recimo imamo to da je doneta odluka u istorijski kratkom roku, o legitimizaciji odluke o uvođenju vanrednog stanja 2020. godine. Imamo i to da je Ustavni sud bio neverovatno brz i efikasan kada je trebalo poništiti odluku Vlade kojim se stavlja van snage Prostorni plan za projekat „Jadar“.

Kada smo došli do toga da treba štititi interese građana Srbije, kada treba učiniti nešto što je za njihovo dobro, tada se Ustavni sud vraća u svoje stanje hibernacije, u svoj duboki zimski san i tada se vrlo uspešno pravi mrtav, kao što se pravio mrtav kada je trebalo da odluči o međunarodno priznatim pokradenim izborima u decembru 2023. godine, kao što se pravio mrtav onda kada su narodni poslanici tražili da interveniše zbog toga što je predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić u ovoj instituciji samovoljno odlučila da ne stavi na dnevni red izglasavanje nepoverenja Vladi i time direktno sprovela državni udar u ovoj instituciji, kao što se pravio mrtav onda je u ovoj instituciji donošen sramotni leks specijalis i još sramotnije autentično tumačenje. Govorim o slučaju Generalštaba. Tada su se i te kako pravili mrtvi.

Samo jedna digresija, pošto naravno ne može da prođe ova sednica bez jedne od gorućih tema koja se tiče Generalštaba, jer smo i od strane vas i od strane predsednika Republike optuživani kako smo mi krivi za takav ishod u ovom slučaju.

Odmah da vam kažem. Mi nismo srećni što je ovaj projekat na taj način završen. Mi bismo bili srećni da je tačka na taj projekat stavljena time što ne bi bio usvojen leks specijalis u Narodnoj skupštini. Ovo što je urađeno je velika ljaga na svima nama.

Znate, kada je predsednik države išao u Ameriku i pokušao da se ušunja na privatni posed i da neovlašćeno uđe na donatorsko veče. On je tada osramotio samog sebe. Mi smo svi osećali transfer blama, ali je sramota bila isključivo njegova. A usvajanjem leks specijalisa i ovim pokušajem, najglupljim pokušajem političke korupcije, rukovodstva SAD, otkad ta država postoji, vi ste obrukali sve nas jer ste tu uvukli i Narodnu Skupštinu, i sve relevantne institucije ove zemlje i napravili ste štetu i bruku od koje ćemo se mi kao država teško oporaviti i onda nemate srama, već dođete ovde u Skupštinu da nam objašnjavate kako su navodno blokaderi krivi zbog toga što će Srbija izgubiti investiciju od milijardu i po evra, i što će ta investicija otići u Albaniju. Znate zašto će otići u Albaniju?

Zato što je Albanija saveznik SAD, u okviru NATO, zato što je Albanija zemlja koja želi i koja će postati članica EU, zato što nemaju ni predsednika ni premijera koji su pokušali da se ušunjaju neovlašćeno na privatno donatorsko veče, zato što nemaju ministre i Vladu koja će porodicu i predsednika SAD, uplesti u međunarodnu korupcionašku aferu. Zbog toga će otići tamo. Znate, gospodo, jedini blokaderi u ovoj zemlji ste upravo vi. Vi ste ti koji blokiraju normalan život u ovoj zemlji i vi ste ti koji držite dotok minimalne pravde građana Srbije , vi ste ti koji blokiraju bilo kakvu mogućnost da živimo iole normalno u ovoj zemlji. To je direktno vaša odgovornost i to je baš odgovornost zbog načina na koji radite svih ovih godina.

Da se vratimo sada na ovu temu Ustavnog suda, Ustavni sud mora da bude prva linija odbrane ustavnosti i zakonitosti u svakoj zemlji. Vi ste ga pretvorili u poslednji rov odbrane vašeg kriminalnog ponašanja. Imamo institucije koje su toliko neefikasna da u ovom trenutku ima više od 40 hiljada nerešenih predmeta i za to vreme jedan od najistaknutijih članova, sudija, profesor Petrov, je gotovo srastao sa foteljom u televiziji Pink i na drugim televizijama, gde poslednjih godinu i po dana je imao više stotina javnih nastupa, baveći se svime osim onime što je u njegovoj nadležnosti, i čime ustavni sud treba da se bavi, pa smo tako došli do toga da je on, ne samo izgubio

23/3 VS/CG

pojam o tome čime Ustavni sud treba da se bavi, čovek je izgubio pojam o tome šta on kao profesor upravnog prava treba da predaje studentima, tako da smo pored ministarske koja ne zna da smrtna kazna ne postoji, dobili sudiju Ustavnog suda, i profesora Upravnog prava, koji se žali što se pravosuđe otelo od političke i izvršne vlasti, nakon čega više nema legitimitet, ni da bude sudija Ustavnog suda, a još manje da bude profesor upravnog prava, jer taj čovek više nikoga neće smeti da obori ni na ispitu, jer čovek ne poznaje predmet kojim se sam bavi.

Takođe, Ustavni sud je uspeo da pokaže neverovatnu toleranciju i neverovatno ignorisanje jednog od gorućih problema sa kojima se naše društvo suočava, a to je da poslednjih nedelja i poslednjih meseci se na državnom univerzitetu u Novom Pazaru, sprovodi eklatantno kršenje Ustava, zagarantovanog prava na autonomiju i univerziteta. Ustavom zagarantovanog prava na rad, u slučaju profesora koji su podržali svoje studente, koji se bore za pravdu u ovoj zemlji, a koji su žrtve političke odmazde od strane političkih predstavnika na tom univerzitetu i koji zbog toga ostaju bez posla i po tom pitanju je Ustavni sud postao apsolutno nem i nije se ni na koji način mešao u svoj posao. Ja želim da istaknem da Pokret slobodnih građana i naša poslanička grupa koju sa nama čine i SDA i Sandžaka, za demokratsko delovanje, pruža punu podršku svim zaposlenim i svim studentima državnog univerziteta u Novom Pazaru, i onima koji ste oteli pravo da studiraju i zbog toga što su se borili za pravdu u prethodnom periodu i da ćemo biti tu da im pomognemo u svakom slučaju i svakoj situaciji.

24/1 JD/VZ 15.05 – 15.15

Zbog toga su predlozi koji su došli i od strane predsednika Republike i od strane većine poslaničkih grupa, dakle govorim o svim, su apsolutno neprihvatljivi, jer predstavljaju politiku kontinuiteta nerada ili pogrešnog rada te institucije.

Mi smo kao poslanička grupa predložili jednog kandidata za sudiju Ustavnog suda. Dakle, reč je o advokatu Mihajlu Pavloviću. Smatramo da je reč o čoveku koji poseduje i stručni i profesionalni kredibilitet i integritet, da može da pomogne svojim znanjem, svojim iskustvom, svojim dosadašnjim radom, svojom dosadašnjom praksom, da te institucije krenu u značajno boljem pravcu, da se promeni taj katastrofalni kontinuitet koji postoji poslednjih 10 godina, a da budemo iskreni i mnogo duže od toga.

Smatramo da gospodin Pavlović poseduje neophodno znanje, pogotovo u oblasti međunarodnog prava, odnosno zastupanja pred Evropskim sudom za ljudska prava i drugi međunarodnim sudovima o čemu svedoči i činjenica da je Pravosudna akademija sa gospodinom Pavlovićem morala da zaključi sporazum o sudskom poravnjanju, jer je neovlašćeno uzimala njegove tekstove u kojima se on bavio upravo tim pitanjem.

Tako da imamo i institucionalnu potvrdu kvaliteta, stručnosti i znanja tog gospodina i smatram da bismo učinili jednu dobru stvar ukoliko bismo njegovu kandidaturu podržali i da bi na taj način mogli da utičemo da praksa Ustavnog suda krene u značajno drugačijem i boljem pravcu. Hvala.

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 16.12.2025.

Svaka čast. Veoma ste ovako dovitljivi, predsednice. Svaka čast.

Hajde da krenemo od pozadi. Dakle, šta da se radi sa Generalštabom? Pa, da se obnovi. Da, slažem se da ne treba da ostane ruševina u centru grada i da je to potpuno bespredmetno i sramotno ali mi smo ti koji treba da obnovimo svoju zgradu i svoju imovinu.

Pominjete sudiju Majića, ja sam pročitao sve kandidate za sudije Ustavnog suda, Majić nije kandidat za sudiju Ustavnog suda. Zašto bi se ja bavio nekim ko nije ni sudija Ustavnog suda ni kandidat. To je potpuno besmisleno. Ali dobro, vi imate pravo na svoje impresije.

E, sad, kaže da se izjasni o zabrani sad kakvih organizacija, terorističkih, ovakvih, onakvih, konkretno aludirate, ne aludirate nego direktno pominjete Pokret slobodnih građana i ja nemam ništa protiv da se taj postupak povede, sprovede i da se donese konačna odluka. Vi možete čak i da inicirate pokretanje tog postupka. Imate to pravo. Ja bih samo voleo da se poštuje određeni redosled i određeni prioriteti, pa da se Ustavni sud prvo oglasi o tome što je SNS u sadejstvu sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Ministarstvom državne uprave i lokalne samouprave i drugih institucija pokrala izbore 2023. godine, što je potvrđeno i rezolucijom Evropskog parlamenta.

Onda da se vratimo na vas, gospođo Brnabićka gde ste samovoljno odlučili da legalno i legitimno prikupljene potpise narodnih poslanika, da im ne dozvolite da se stavi na dnevni red izglasavanje nepoverenja Vladi, već se sami odlučili da to ne može da se stavi na dnevni red, što je državni udar zbog čega smo se mi takođe obratili Ustavnom sudu.

Onda nakon toga da se reši i jedan slučaj koji je još stariji od svega toga, a to je primer jedne parapoliticijske organizacije koja radi direktno u dogovoru sa predstavnicima policije i ovog režima što imamo i priznanje od strane njihovih aktera i njihovih lidera, govorim naravno o Pokretu Levijatan, pa kada se sve to završi i kada se konačno vrati taj dašak pravde u Srbiju, e onda slobodno odlučujte i o Pokretu slobodnih građana i o našoj političkoj prirodi, nemamo apsolutno nikakav strah u tom pogledu i sarađivaćemo sa nadležnim institucijama na svaki mogući način, šta god vam bude trebalo, čim završite ove stvari, eto nas odmah sledeći da budemo na dnevnom redu, radujemo se tom pozivu.

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 16.12.2025.

Zahvaljujem.

Prvo pitanje za ministra kulture Nikolu Selakovića, da li će podneti ostavku nakon podizanja optužnog predloga od strane Tužilaštva za organizovani kriminal?

Drugo pitanje koje je povezano sa ovim prvim, jeste za predsednika Vlade, Đura Macuta, da ukoliko Selaković to ne učini, da li će ga premijer razrešiti funkcije ministra, makar do okončanja, to jest do pravosnažnog okončanja ovog postupka?

Sledeće pitanje jeste za ministra MUP, Ivicu Dačića i za direktora BIA. Da li ste nakon nekoliko nedelja konačno utvrdili kada ćete obavestiti javnost čije su i koje strane obaveštajne službe organizovale paramilitarni kamp u izletištu „Sunčana reka“ u blizini Loznice i u njemu obučavali ljude sa zadatkom izazivanja nereda, na tada aktuelnim izborima u Moldaviji?

Pitanje za Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave. U kom je pravnom statusu, odnosno u kom pravnom statusu u Republici Srbiji funkcioniše Rusko-srpski humanitarni centar u Nišu, u kom registru je evidentiran i ko sprovodi operativni i finansijski nadzor njegovog delovanja? Imajući u vidu da je u međudržavnom sporazumu kojim je ovaj centar uspostavljen da piše da je reč o pravnom licu koje je registrovano u Republici Srbiji u skladu sa zakonima, a da pretragom bilo kojih evidencija u Srbiji ne možete pronaći nijedno pravno lice pod tim nazivom.

Takođe pitanje za MUP, konkretno za Sektor za vanredne situacije. Koliko puta je do sada Rusko-srpski humanitarni centar zvanično bio operativno angažovan u pomaganju u vanrednim situacijama u Srbiji, od njegovog osnivanja do današnjeg dana?

Pitanje za BIA i za VOA, da li je i kada izvršena procena bezbednosnih rizika u vezi sa aktivnostima ovog centra, imajući u vidu česte navode o potencijalnim obaveštajnim i drugim aktivnostima koje prevazilaze okvire humanitarne misije i da

2/3 JJ/IR

li je izvršena bezbednosna procena po pitanju toga da li objekti, osoblje ili oprema ovog centra pored zvanične imaju i civilno-vojnu ulogu i kakvi su zvanični nalazi te procene ukoliko je ona vršena?

Poslednje pitanje za predsednika Vlade i za Ministarstvo finansija, da li je u kom iznosu Vlada Republike Srbije pomagala rad Rusko-srpskog humanitarnog centra i ko sprovodi nadzor nad finansijskim radom ovog centra? Hvala.

Druga sednica Drugog redovnog zasedanja , 04.11.2025.

Zahvaljujem predsedavajuća.

Pitanje postavljam predsednici Narodne skupštine, predsedniku Vlade, svim ministrima u Vladi, predsedniku Republike - da li ste obavešteni o tome da dok počinje ova sednica ispred Narodne skupštine štrajkuje jedna žena koja traži pravdu zbog stradanja, odnosno zbog smrti njenog sina? Da li ste obavešteni da to radi zato što je korupcija u kojoj ste vi učestvovali ubila njeno dete? Da li ste obavešteni o tome šta su zahtevi te žene, da postoje tri zahteva, da svi koji su stvarno odgovorni budu procesuirani, a ne da budu politički štićeni, da svi studenti i svi drugi politički zatvorenici budu pušteni iz pritvora i treći zahtev jeste da se raspišu izbori? Moje pitanje za vas konkretno jeste da li ste u najmanju ruku obišli tu ženu? Da li ste joj prišli ljudski? Da li ste joj obećali da ćete učiniti sve što je u vašoj moći da se ti zahtevi ispune?

Konkretno pitanje za Ivicu Dačića, ministra policije, zbog čega policija prethodnih dana nije reagovala na sramne provokacije prema toj gospođi? Zbog čega policija nije reagovala na puštanje muzike od strane populacije nastanjene u mentalno nehigijenskom rezervatu ispred Narodne skupštine, koji ženi koja je izgubila sina pušta pesme i peva joj „Pošla majka da potraži sina“?

Mi smo znali i odavno smo vam rekli da su vam ruke krvave i to je činjenica koju svi znaju. Po svemu sudeći i po onome što radite vama su izgleda i duše krvave.

Umesto da ste učinili bilo šta da toj ženi pomognete da prekine sa štrajkom glađu koja može da se završi sa dugotrajnim, a nekada i nepopravljivim posledicama po zdravlje i život, vi ste organizovali kontra štrajk. Uspeli ste sve da pretvorite u cirkus.

Sada imamo situaciju da imamo dva štrajka glađu ispred mesta u kome mi danas treba da radimo. Na jednom mestu štrajkuje majka, na drugom mestu štrajkuje partijski vojnik. Majka traži pravdu za poginulo dete, partijski vojnik traži šansu da napreduje u stranačkoj hijerarhiji, da se dokaže.

Da li vi, gospođo Brnabić, smatrate da okruženje koje danas postoji ispred Narodne skupštine, gde mi moramo da prolazimo, da sklanjamo one rešetke kao da ulazimo u zatvor ili rezervat, gde imamo majku koja štrajkuje glađu, koju ne puštaju da priđe tu, okruženu policijom, okruženu i prema njoj okrenuti i oni monstruozni zvučnici, ne bili je ceo dan maltretirali muzikom i ne bili joj otežavali taj poduhvat, da li vi smatrate da su to uslovi i da je to dostojanstven način da Narodna skupština zaseda i raspravlja demokratski normalno o različitim temama koje treba da budu na dnevnom redu? Da li ste nešto učinili da se ta atmosfera promeni? Da li ćete nešto učiniti da sačuvamo makar minimum dostojanstva Narodne skupštine?

Treća sednica Drugog redovnog zasedanja , 08.12.2022.

Hvala.

Prvo pitanje upućujem generalnom sekretarijatu predsednika republike i predsedniku republike. Mislim da bi bilo dobro da dobijemo zvanični odgovor da ne bismo imali ovakve nejasnoće, da li i šta je potpisano u Tirani? Odnosno, da li se Srbija pridružila zajedničkoj Deklaraciji o usklađivanju spoljne politike sa spoljnom politikom EU?

Članstvo u EU je strateško opredeljenje Republike Srbije i svaki korak koji tome doprinosi je korak u pozitivnom pravcu. Ukoliko je neko odlučio da od tog puta odustane, bilo bi najpre politički pošteno da dođe ovde u Skupštinu, da o tome razmatramo i da se onda usvoji neka zvanična deklaracija i zvanična pozicija Srbije koja je suprotna toj koja je trenutno na snazi.

Dakle, bilo bi dobro da o tome ne saznajemo iz medija, da ne dobijamo protivrečne informacije, nego da dobijemo informaciju koja je jedino tačna i kompletna.

Drugo pitanje jeste namenjeno predsednici Vlade Ani Brnabić, kojim kriterijumima se vodila kada je za direktora BIA predložila Aleksandra Vulina? Reč je o čoveku čije političke izjave i politički akti sada kada dođe na mesto na kome se našao mogu u značajnoj meri da ugroze saradnju sa međunarodnim i sa stranim informativnim agencijama i policijama i sa zemljama EU i sa zemljama SAD, pa bih u tom kontekstu želeo da upitam i određene ministre kako su po tom predlogu glasali?

Na primer, kako je glasala ministarka za evropske integracije Tanja Miščević, da li je podržala imenovanje čoveka koji je više puta u svojstvu ministra rekao da Srbija treba da odustane od EU?

Interesuje me kako je glasao ministar Marko Blagojević, imajući u vidu da je Aleksandar Vulin kao ministar unutrašnjih poslova 2020. godine na sastanku sa Nikolajem Patruševim, sekretarom Saveta za nacionalnu bezbednost Ruske Federacije radio na formiranju radne grupe za sprečavanje obojenih revolucija? Čisto da bi se znalo šta je zadatak te radne grupe, jeste sprečavanje svakog vida opozicionog delovanja, svakog vida društvenog bunta u Srbiji, sprečavanje svakog vida rada civilnog sektora u Srbiji.

Nakon tog sastanka podsetiću vas da je više od 50 organizacija civilnog društva i pojedinaca se našlo na udaru Uprave za sprečavanje i pranje novca, gde su bili optuženi da peru novac, pa bih pitao ministar Blagojevića koji je potekao iz tog sektora, da li je glasao za imenovanje Aleksandra Vulina i kako može posle svega toga da pogleda u oči svojim dojučerašnjim kolegama? Dakle, on je čovek iz tog sektora došao.

Takođe bih pitao predsednicu Vlade, pošto je rekla da nije bila upoznata sa formiranjem te radne grupe, da li se u međuvremenu upoznala i da li je to imala u vidu kada je Aleksandra Vulina predložila na mesto na kome se on danas nalazi?

Zaista razumem i koalicione dogovore i deljenje koalicionog plena, to je sve u redu, ali zaista mislim da su mogli da ga stave na neko manje osetljivo mesto koje neće ugroziti našu saradnju sa polovinom sveta.

Takođe bih želeo da pitam i ministra unutrašnjih poslova Bratislava Gašića da razreši jednu dilemu koja se pojavila, koju smo dobili sa strane, konkretno iz Španije. Pojavili su se određeni navodi da u Srbiji, odnosno u Beogradu, baš kao i u Madridu postoje ilegalne kineske policijske stanice. To je jedno bezbednosno veoma interesantno pitanje, jer bi to značilo da ukoliko one postoje, da je suverenitet Srbije na teritoriji našoj ozbiljno ugrožen.

Jedino što smo od ministarstva do sada čuli jeste da oni te informacije nemaju. Prosto mislim da to nije dovoljno, MUP i BIA moraju da izađu sa egzaktnim podacima da li te stanice postoje ili ne postoje, sa proverljivim i tačnim činjenicama i da sa tim upoznaju javnost da građani Srbije ne bi živeli u strahu. Prosto moramo da imamo u vidu da u Srbiji, odnosno u Beogradu već imamo više od 2.000 kamera za elektronsko prepoznavanje lica čiji je vlasnik, odnosno čiji softver se koristi kineske „Huavei“ kompanije.

S tim u vezi, moje poslednje pitanje za Anu Brnabić jeste kako je to ova prosrpska Vlada koja se nalazi na evropskom putu skrenula u totalitarizam po kinesko-ruskom modelu.

Poslednje pitanje koje imam za danas, upućeno je vama gospodine predsedniče Narodne skupštine. Dobro znate da je Zaštitniku građana istekao mandat još u julu ove godine, pa je moje pitanje upućeno vama, koje sam već uputio u pisanom obliku, ali nikada nisam dobio odgovor, kada ćete prestati da ignorišete svoju zakonsku obavezu da raspišete javni poziv i da Srbija zaista dobije Zaštitnika građana kakvog zaslužuje? Hvala.

Imovinska karta

(Beograd, 30.08.2022.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 110000.00 RSD 01.08.2022 -