DALIBOR JEKIĆ

Stranka slobode i pravde

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Dalibor Jekić biran je za narodnog poslanika jednom do sada, u 13. sazivu, od 2022. do 2023. godine.

U 13. sazivu izabran je za narodnog poslanika kao 29. na listi Marinika Tepić – Ujedinjeni za pobedu Srbije (Stranka slobode i pravde, Narodna stranka, Demokratska stranka, DZVM – VMDK, Stranka Makedonaca Srbije, Pokret slobodnih građana, Udruženi sindikati Srbije „Sloga“, Pokret za preokret, Pokret Slobodna Srbija, Vlaška stranka), mandat mu je potvrđen 01.08.2022. godine. U 13. sazivu bio je deo poslaničke grupe PRAVAC EVROPA - SSP, PSG, PREOKRET, SLOGA, član Odbora za privredu, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku, i zamenik člana Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava. Takođe, bio je i član Pododbora za razmatranje izveštaja o obavljenim revizijama Državne revizorske institucije.

U 14. sazivu izabran je za narodnog poslanika kao 51. na listi Srbija protiv nasilja - Miroslav Miki Aleksić - Marinika Tepić (Stranka slobode i pravde, Narodni pokret Srbije, Zeleno-levi front, Ne davimo Beograd, Ekološki ustanak - Ćuta, Demokratska stranka, Pokret slobodnih građana, Srbija centar, Zajedno, Pokret za preokret, Udruženi sindikati Srbije "Sloga", Novo lice Srbije), mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

U 14. sazivu bio je deo poslaničke grupe Stranka slobode i pravde - Pokret slobodnih građana do 10. aprila 2024, od kada je deo nove poslaničke grupe Stranka slobode i pravde. Član je Odbor zaa privredu, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku, i zamenik člana Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava i Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu.


BIOGRAFIJA

Rođen 1977. godine, živi u Kragujevcu. Po zanimanju je master inženjer menadžmenta.

Obavljao je dužnost člana Veća grada Kragujevca zaduženog za privredu.

Bio je član G17 plus, a zatim i član Izvršnog odbora Ujedinjenih regiona Srbije.

2014. godine prešao je u Pokret za naš grad, u kome je 2018. izabran za predsednika.

2021. Pokret za naš grad kolektivno je pristupio Stranci slobode i pravde.

Predsednik Gradskog odbora Stranke slobode i pravde u Kragujevcu
Poslednji put ažurirano: 12.09.2024, 12:48

Osnovne informacije

Statistika

  • 16
  • 14
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Treća sednica Drugog redovnog zasedanja , 28.11.2025.

Poštovani građani Srbije, ja moram da pitam Sinišu Malog, čoveka koji svakog dana ponavlja kako Srbija napreduje, kako tačno napreduje? Da li je normalno da za regionalni razvoj izdvojite bednih 3,2 milijarde, a da za softver i licencu Ministarstvu finansija date gotovo 7,5 milijardi? Da li je to vaša vizija razvoja? Da li je to Srbija za koju se borite? Da li je moguće da su važni softveri i licence od ljudi koji žive u Vojvodini, Šumadiji, Zapadnoj Srbiji, Južnoj i Istočnoj Srbiji?

U ta tri regiona žive dve trećine stanovništva Srbije, a svi do jednog žive u nerazvijenim regionima. To je rezultat vaše politike. Kako izgleda regionalni razvoj u režiji Aleksandra Vučića i Siniše Malog? Tako što ga nema, ne postoji. Ne da nema razvoja, nema ni „r“ od razvoja. Siniša Mali troši pare na delfinarijum, dok građani Svilajnca, Despotovca, Petrovca na Mlavi i Žagubice prelaze Veliku Moravu preko pontonskog mosta, koji je pre neki dan odnet i trenutno je uklonjen zbog visokog vodostaja.

Pitam vas gospodine Mali, da li ste makar jednom razmislili kako deca iz tih mesta idu u školu? Kako ljudi odlaze kod lekara? Kako privreda funkcioniše, kada je odsečena od ostatka zemlje? Naravno da niste, vas to ne zanima. U vašoj glavi postoji samo EHRO, samo šminka za svet, samo projekti za koje stoje dilovi, kombinacije i privatni interesi.

Kako gradite u Srbiji? Pa, evo, vidi se na primeru današnjem u Kragujevcu. Ovde praktično SNS potkopava SNS. SNS „Ino Bačka“ je ovaj objekat gradila, a SNS, investitor koji gradi stambeni kompleks je potkopao ovo. Znači, SNS je udario na SNS. Ovo je kvalitet vaših radova. Još nije pušten objekat na korišćenje, a već se urušio. Sramota.

Kažete da razvijate Srbiju, a pola Srbije se svakodnevno muči sa vodosnabdevanjem, sa nedostatkom kanalizacije, sa ulicama po kojima lome automobile sa opština koje umiru, jer ih je država napustila. Šta mislite, da li je bilo pametnije da se milijarde bačene na EHRO uložili u smanjivanje regionalnih razlika.

Vaš plan nema veze sa razvojem. Vaš plan je pražnjenje Srbije, vaš plan je da se ceo ovaj deo zemlje pretvori u izvor jeftine radne snage i prirodnih resursa koje ćete izmusti do kraja, pa šta ostane-ostane.

Siniša Mali i Andrijana Mesarović izdvojili su neverovatnih 0,2% za smanjivanje regionalnih razlika, 0,12. Pitam vas, ljudi, da li ste vi normalni? U kojoj zemlji mislite da živite, u kojoj stvarnosti? Podsetiću vas na brojke. Region Šumadije i zapadne Srbije zaostaje za prosečnim republičkim, za skoro 38%. Region Južne i Istočne Srbije zaostaje za 29%, region Vojvodine za 6%, region Beograda za 71% veći od republičkog proseka.

Srbija je zemlja ogromnih regionalnih razlika, a kada pogledamo indikatore EU, region Šumadije i Zapadne Srbije na nivou 30% evropskog proseka. Ovo je vaša politika regionalnog razvoja.

Da li je ova primena zakona o regionalnom razvoju o kojem ste pričali? Da li je ovo načelo solidarnosti, da li je ovo približno jednaka šansa za sve građane Srbije? Da li je ovo smanjivanje disperiteta, da li je ovo pravedan budžet? Naravno da nije. Vi ste Zakon o regionalnom razvoju suspendovali potpuno.

Moramo konačno da kažemo. Ko god godinama pravi ovakav budžet, ko god godinama ponavlja iste greške, ko god godinama namerno zanemaruje tri velika regiona u kojima živi dve trećine zemlje, taj ne razvija zemlju, taj je uništava. Hvala.

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 15.10.2025.

Da li katastar sa postojećim stanjem i postojećom strukturom može da izvrši sve zadatke koji se od njega očekuju. Ja ću vam reći – sigurno ne. Urušili ste katastar, urušili ste sve institucije u ovoj zemlji, korupcija je na svakom koraku. U katastru je po sistematizaciji predviđeno 3.070 radnih mesta, od toga imamo za stalno 2.380, a imamo i oko 300 botova koji se uopšte ne bave svojim poslom. Zbog toga je urušen sistem funkcionisanja katastra.

Umesto geodeta i pravnika, vaš direktor Borko Drašković je primao ljude tehničke struke, zbog toga danas postoji problem produktivnosti u katastru. Da bi se posao uspešno odradio, mora da se izvrši prijem ljudi koji su stručni, takođe da se povećaju zarade koje su za 30.000 manje od prosečne zarade u Republici Srbiji. Podsetiću vas da imamo i 400.000 starih predmeta na čekanju.

Potrebno je da se, u skladu sa zakonom, osnovni koeficijent uveća sa dodatnim koeficijentom koji smo predložili u ovom amandmanu. Nemojte mi reći da za ovo nema novca. Ima, čim direktor Drašković izdvaja enormne sume za fizičko-tehničko obezbeđenje, pa je tako 2019. godine koštalo 70 miliona, a 2025. godine 160 miliona. Takođe, za troškove održavanja higijene 46 miliona 2019. godine, a 2025. godine 160 miliona. Takođe ću vas podsetiti da ste nabavili softver koji košta tri miliona evra, a da danas plaćamo održavanje tog istog softvera takođe tri miliona evra.

Direktor se očigledno bavi samo dilovima i revanšizmom, jer ko god mu se suprotstavi i biva upućen na rad u neku drugu opštinu ili grad. Ali zato korupcija cveta, a posebno na drugom stepenu, gde odgovornost ima i pomoćnik direktora Bjelanović.

Za stanje u katastru nemojte tražiti krivce među zaposlenima, već među onima koji su ovu instituciju pretvorili u politički plen. Hvala vam.

Četvrto vanredno zasedanje , 25.07.2023.

Poštovani predsedavajući, poštovani građani Srbije, građani opštine Ćuprija su dobili više puta obećanje da će biti završen internistički blok u Opštoj bolnici, odnosno da će biti izgrađen. Prvo obećanje je bilo 2016. godine. Od tad do danas je prošlo punih sedam godina. Znači, prvo obećanje 2016. godine, drugo obećanje 2020. godine i citiraću predsednika Vučića: "Krenućemo već u roku od deset dana sa punom obnovom i ogromnim ulaganjima u bolnice u Vranju, Pirotu, Kikindi i Ćupriji. To su ta četiri nova važna mesta u kojima krećemo u izgradnju, obnovu ili renoviranje opštih bolnica". Kao što vidimo, proteklo je tri godine i još uvek nije počela rekonstrukcija odnosno izgradnja internističkog bloka ćuprijske bolnice.

Ovim putem postavljam pitanje za Ministarstvo zdravlja - kada će i da li će otpočeti izgradnja internističkog bloka Opšte bolnice u Ćupriji?

Ponavljam pitanje koje sam i prošlog puta postavio Ministarstvu zdravlja a nisam do danas dobio odgovor - da li će biti rekonstruisana odnosno da li će biti izvršena druga i treća faza opšte bolnice "Stefan Visoki" u Smederevskoj Palanci?

Drugo pitanje jeste pitanje za Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. U kampanji 2022. godine, podsetiću, kada su bili lokalni izbori u Smederevskoj Palanci, obećana je rekonstrukcija svih regionalnih puteva, Palanka- Azanja-Selevac, dužine 20 km, Selevac-Bačinac, dužine 4 km, Palanka-Krnjevo, dužine 13 km, Palanka-Mihajlovac, dužine 13 km, Palanka-Mala Plana, dužine 5 km, Palanka-Rača, dužine 7 km. Ovaj put danas ovako izgleda. Mogu slobodno da kažem da je to jedan od najgorih puteva koje sam ja prošao u poslednjih godinu dana. Da li Palančani i Račani zaslužuju da svakodnevno koriste ovakav put? Pozivam ministra Vesića da prođe ovim putem i da da nalog da se ovaj put pod hitno dovede u neko normalno stanje.

Postavljam takođe pitanje da li su predstavnici lokalne samouprave dali obećanje građanima na osnovu nekog dokumenta koje su dobili od resornog ministarstva i ako jesu, da mi se dostavi, a ako nisu, takođe da se dostavi informacija, pošto je obećanje bilo da će se uraditi 120 km regularnih puteva a kad saberemo sve ove puteve, vidimo da je 62 km puta, od čega je urađeno samo 20 km. Takođe pitam nadležno ministarstvo – da li su zaista u planu rekonstrukcije navedenih putnih pravaca?

Sledeće pitanje je takođe za Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, a tiče se luke u Smederevu. Stara luka u Smederevu je tik pored pešačke zone, kranovi su takođe iznad pešačke zone, pored dečjeg igrališta. Ta luka radi 24 sata dnevno i buka i prašina koje se šire samim centrom grada ugrožavaju kvalitet građana Smedereva.

Pored toga što ugrožava životnu sredinu, takođe je i veoma opasna, imajući u vidu da se vrlo često prevozi i tečni naftni gas i grad Smederevo je tražio simulaciju od MUP-a, Sektora za vanredne situacije, šta bi se dogodilo u slučaju eksplozije. U slučaju eksplozije samo tri cisterne došlo bi do pogibije 15 ljudi, 75 povređenih, oštećeni brojni objekti kao što su muzej, tvrđava i drugi objekti u okolini.

Podsetiću da grad Smederevo ima novu luku koja je samo na tri kilometra odatle i nalazi se u industrijskoj zoni, znači na adekvatnom mestu. Izvršena je prva faza, druga faza nije izvršena. Pitam nadležno ministarstvo – kada će biti izvršena druga faza, odnosno izgradnja industrijskog koloseka, kako bi se ova luka stavila u pun kapacitet za korišćenje, a stara luka ugasila, koja izuzetno utiče na kvalitet života građana grada Smedereva, a sa druge strane sprečava razvojne šanse Smedereva. Gašenjem stare luke dobili smo marinu, turističku luku i uticali smo na to da se turizam u gradu Smederevu, a i sam razvoj Smedereva poboljša.

Sledeće pitanje postavljam Ministarstvu kulture i Ministarstvu za javna ulaganja – da li Karađorđev dom u Rači treba da izgleda ovako? Karađorđev dom u Rači se nalazi u devastiranom stanju u potpunosti. To je objekat koji je izgrađen 1932. godine. Pitam – kada će i da li će biti obnovljen Karađorđev dom, koji je izuzetno značajan kako za razvoj turizma u Rači, tako i za razvoj turizma u celom regionu Šumadije?

Treće vanredno zasedanje , 06.06.2023.

Poštovani predsedavajući i poštovani građani Srbije, postavljam pitanje zašto se fabrika „Zastava oružje“ uništava i zbog čega skoro šest meseci nije imala direktora? Kod vas je sve prvi put u istoriji, tako je i ovo prvi put i istoriji gde jedna fabrika, koja je jako ozbiljna, bila bez direktora šest meseci.

„Zastava oružje“ je fabrika iz koje je nastala cela industrija grada Kragujevca i od izuzetnog značaja za sam grad Kragujevac i za Republiku Srbiju. „Zastava oružja“ se nalazi u sistemu namenske industrije i bitna je za bezbednost naše države. Frapantno je da nije imala direktora. U godini kada se obeležava 170 godina postojanja ove fabrike ona se suočava sa najvećom krizom u poslednjih 20 godina. „Zastava oružje“ se nalazi u izuzetno teškoj situaciji i apel zaposlenih je ujedno i vapaj da se ovoj fabrici što pre pomogne i da se preduzmu neke mere pod hitno.

Pokazatelji poslovanja su zaista zabrinjavajući, postavlja se pitanje da li se ova fabrika namerno uvodi u problem i gura u provaliju ili se priprema da se obezvredi, da se privatizuje po što manjoj vrednosti. Neto gubitak ove fabrike u 2022. godini je 554.132.000, u 2021. godini 997.553.000, u 2020. godini 616.520.000, u 2019. godini 1.076.000.000. Ukupan gubitak od kako je na čelu te fabrike došao vaš Mladen Petković, čovek koji je uništio „Krušik“, je tri milijarde 244 miliona 205 hiljade dinara. Gubitak iznad visine kapitala je preko pet milijardi, a ukupne obaveze preko 20 miliona dinara. Doprinosi za zarade zaposlenih se ne plaćaju od decembra meseca.

Apelujem na premijerku, Anu Brnbabić i ministra odbrane Vučevića, da pod hitno reše krizu u ovoj izuzetno značajnoj fabrici, da ne dovode u pitanje opstanak fabrike i egzistenciju 2500 zaposlenih.

Kukavički je da se za stanje u fabrici optužuju zaposleni, što je već učinjeno. Odgovornost je isključivo na vama, vašem direktoru i vašem Nadzornom odboru. Potrebno je da se pod hitno usvoji plan konsolidacije i da se prekine negativan trend poslovanja. Podsetiću da ova fabrika izvozi u preko 40 zemalja.

Postavljam pitanje, Ani Brnabić i ministru Vučeviću, ko je odgovoran za štetu koja je nastala u ovoj fabrici? Takođe, još jedno pitanje, zbog čega „Zastava oružje“ nije imala direktora skoro šest meseci?

Sledeće pitanje, upućujem Ministarstvu zdravlja. Osmoj juna 2020. godine započeta je rekonstrukcija Opšte bolnice „Stefan Visoki“ u Smederevskoj Palanci, bivši ministar je pompezno ili grandiozno najavio taj projekat, da će se realizovati u tri faze. Do sada je samo odrađena jedna faza, u vrednosti 270 miliona i trenutno je u fazi projektovanje. Vrednost ove investicije najmanje je tri milijarde, a do sada je potrošeno samo nekih 300 i nešto miliona, što predstavlja deset puta manju vrednost.

Kako se ova opšta bolnica nalazi u izuzetno lošem stanju, postavljam pitanje, ministarki zdravlja, da li je nastavak radova na rekonstrukciji Opšte bolnice „Stefan Visoki“ u vašem planu i ako jeste da mi dostaviti plan početka i završetka radova druge i treće faze? Drugo pitanje, da li je Nadzorni odbor utvrdio da su radovi u prvoj fazi izvedeni u skladu sa projektom i da mi dostavite izveštaj o tome? Treće pitanje, da li ste upoznati sa činjenicom da je stanje u ovom objektu alarmantno? Hitno se moraju preduzeti neophodne mere kako bi se stvorio minimalni higijenski, sanitarni uslovi koji već godinama nisu na adekvatnom nivou.

Sledeće pitanje koje postavljam, je pitanje za Ministarstvo kulture i Ministarstvo javnog ulaganja. Dvorana „Šumadija“ u izbornoj kampanji 2020. godine u Kragujevcu je obećana. Videli smo bilbord na kojoj je bio i predsednik Aleksandar Vučić kao garant da će ta investicija realizovati se. Do dana današnjeg nismo otpočeli sa rekonstrukcijom dvorane „Šumadija“. Ako se za nacionalnu koncertnu dvoranu opredeljuje 120 miliona evra, smatramo da je i za grad Kragujevac treba da se opredeli 12 miliona kako bi se rekonstruisala dvorana „Šumadija“ i dvorana „Pionir“. Postavljam pitanje, kada će i da li će biti rekonstruisana gradska dvorana „Šumadija“? Da li je primereno da se kulturni događaji u četvrtom gradu po veličini organizuju u holovima gimnazija i školskim salama?

Sledeće pitanje za ministarku pravde, da li su tačni navodi da su maloletna lica uzrasta od 14 godina koja su na društvenim mrežama veličala ubicu iz Osnovne škole „Ribnikar“ smešena u istim pritvorskim jedinicama sa odraslim licima? Hvala vam.

Imovinska karta

(Kragujevac, 08.09.2022.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Energetika d.o.o. Kragujevac (Rukovodilac sektora prodaje) Republika Mesečno 113000.00 RSD 15.06.2016 -
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 37240.00 RSD 01.08.2022 -