ŽELJKO VESELINOVIĆ

Stranka slobode i pravde

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Željko Veselinović prvi put je izabran za narodnog poslanika u 13. sazivu kao 19. na listi Marinika Tepić – Ujedinjeni za pobedu Srbije (Stranka slobode i pravde, Narodna stranka, Demokratska stranka, DZVM – VMDK, Stranka Makedonaca Srbije, Pokret slobodnih građana, Udruženi sindikati Srbije „Sloga“, Pokret za preokret, Pokret Slobodna Srbija, Vlaška stranka), mandat mu je potvrđen 01.08.2022. godine.

U 13. sazivu deo je poslaničke grupe UJEDINjENI - SSP, PSG, PREOKRET, SLOGA. Član je Odbor za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva, i zamenik člana Odbora za privredu, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku.

BIOGRAFIJA

Rođen 1974. godine u Smederevu.

Sindikalnim radom počeo da se bavi krajem 2000. godine, u tadašnjem smederevskom „Sartidu“, a 2003. godine postao je najmlađi predsednik sindikata u istoriji fabrike. Ubrzo po dolasku USS Steel doveo je sindikat do reprezentativnosti u fabrici koja je tada imala gotovo 10.000 radnika.

2005. godine je izabran za predsednika Granskog sindikata metalaca.

2008. godine preuzeo je vođenje Udruženih sindikata Srbije SLOGA, čiji je jedan od osnivača.

2014. godine postavljen je za savetnika predsednika Pokrajinske vlade u oblasti radnih odnosa i socijalne politike.

Član je mreže sindikalista pri Evropskoj levici i Evropskog socijalnog foruma.

Vodio je i organizovao više štrajkova i protesta.

Od 2018. do 2022. bio je odbornik u Skupštini grada Beograda.

Predsednik je Udruženih sindikata Srbije „Sloga“.
Poslednji put ažurirano: 03.09.2022, 08:06

Osnovne informacije

Statistika

  • 13
  • 12
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Druga sednica Prvog redovnog zasedanja , 25.04.2023.

Poštovana potpredsednice, uvaženi ministri, koleginice i kolege narodni poslanici, govoriću malo o Zakonu o bezbednosti i zdravlja na radu i pri tom neću biti ni najmanje demagog, pa da kažem da taj zakon ne valja ništa, mogu reći čak šta više da je taj zakon dosta dobar, da je lepo napisan i da u njemu ima dosta dobrih stvari, s obzirom da nije menjan još od 2005. godine. Međutim, postoji drugi problem, a to je što je taj zakon u našim prilikama potpuno neprimenjiv.

Ministar Selaković je malo pre govorio o tome da vodi računa o radnicima, da država vodi o njima računa. Da država vodi računa o njima na pravi način, verovatno bi glasali za Predlog zakona o radu koji sam ja predložio prošle nedelje. To je moderan evropski zakon o radu, koji bi sa ovim Zakonom o bezbednosti i zdravlju na radu mogao da bude odlično rešenje za sve radnike u Srbiji.

Postavlja se pitanje kako 237 inspektora rada može da kontroliše 400 hiljada pravnih subjekata u jednoj državi? To je prosto nemoguće, ako pri tom znamo da je starosna struktura baš onakva kako je ministar rekao, i to je tačno, da su tu mahom stariji ljudi, da su oni podložni raznim uticajima i da oni u suštini nemaju velika ovlašćenja kada kontrolišu poslodavce koji krše bezbednost i zdravlje na radu.

Svedoci smo da se svakodnevno, pogotovo u velikim kompanijama, dešavaju razni bezbednosni propusti. Slažem se da su povrede na radu sastavni deo svakog posla i da moramo svi da se borimo da ih bude što manje, jer je nemoguće da ih ne bude, ali, prosto, takvih primera stalno imamo recimo u namenskoj industriji „Krušik“, „Milan Blagojević“, „Zastava oružje“ i mnogim drugim firmama.

Da bi inspektori mogli da rade svoj posao, oni moraju da kontrolišu te poslodavce. Ne mali broj slučajeva je bio da su poslodavci isterivali inspektore rada iz svojih firmi i svojih fabrika, na primer, „Jura“, „Magna“ iz Odžaka, „Trajal“ iz Kruševca. Dobro je što je ministar napomenuo, evo, ja ću se potruditi da kao predsednik sindikata, ukoliko budem dobio odgovor, da mu dostavim spisak svih onih kompanija koje su u prethodnom periodu izbacivale inspektore rada sa svog poseda.

Na taj i takav način, ukoliko se to ne promeni, neće postojati mogućnost da se bilo koji poslodavac kazni. Može u teoriji, u praksi je to nemoguće. Jer, bez širokih ovlašćenja, ne samo inspektora za rad, nego bez širokih ovlašćenja lica koja su zadužena za bezbednost i zdravlje na radu u kompanijama, bez šireg ovlašćenja Odbora za bezbednost i zdravlje na radu koju čine predstavnici poslodavca i predstavnici sindikata, mi ne možemo biti sigurni niti možemo računati da će se ta situacija popraviti. Jer, represivna politika, tj. kažnjavanje takvih poslodavaca je nešto što jedino može da doprinese da oni povedu računa o bezbednosti i zdravlju na radu, a 237 ljudi, verujte, nije dovoljno ni za Beograd. Tih 237 inspektora ne može da pokrije ni Beograd, a kamoli celu Srbiju.

Zato apelujem na vas da poboljšate uslove rada, da date veća ovlašćenja i da ponudite veće plate tim ljudima koji bi trebali da se zaposle na tim mestima, jer jednostavno samo na taj i takav način možemo taj Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu primenjivati.

Ja sam jedan od onih ljudi koji su se borili protiv one vlasti 2012. godine i dan danas smatram da ta vlast nije dobra, ali kad govorimo o prosečnoj plati, 17.000 dinara 2012. godine i 40.000 dinara danas, nisu dobre ni jedna ni druga. Moramo govoriti o tome šta neko za taj novac može da kupi i koliko može da kupi.

Ako u minimalnu potrošačku korpu, o tome sam već govorio ovde na Skupštini, država ili taj koji određuje tu minimalnu potrošačku korpu stavi za obrazovanje dece 100 dinara mesečno ili dve kockice čokolade po detetu mesečno, da li možemo da kažemo da je ta minimalna potrošačka korpa reper za nešto? Naravno da nije reper ni za šta. Cene su otišle u nebo i to svi vi znate. Cene su otišle u nebo, uslovi rada su sve gori i gori i mi moramo da nađemo način da zadržimo decu ovde, da zadržimo radnike ovde, da nam ti radnici ne odlaze u Nemačku, kao što ste rekli, ministre, da tamo predaju nemačkoj deci, nego da ostanu ovde.

To možemo samo sa velikim platama, samo sa dobrim uslovima rada i samo sa bezbednim radom, da svako dete i svaki radnik, i majka i otac koji ode na radno mesto, da se svojoj porodici vrati živ i zdrav bez problema. Hvala.

Druga sednica Prvog redovnog zasedanja , 21.04.2023.

Poštovane koleginice i kolege, poštovani predsedniče, Zakon o radu je jedan od možda najvažnijih zakona koji postoje u jednoj državi. To je jedan sistemski zakon koji se odnosi na nekih preko dva miliona radnika, na svu decu koji će sutra biti radnici, ali delimično i na penzionere.

Prosto je nemoguće u tri minuta obrazložiti benefite Predloga Zakona o radu, koji smo mi predložili, ali probaću u nekoliko minuta da kažem neke najvažnije stvari.

Predlog koji je poslanička grupa Ujedinjeni i udruženih sindikata Srbije Sloga, uz pomoć Centra za dostojanstven rad uradili izgleda upravo ovako. Ima 374 člana, ima 262 strane. Njime je definisano više zakonskih rešenja. Znači, pored Zakona o radu, tu se nalazi i Zakon o pojednostavljenom radnom angažovanju na sezonskim poslovima u određenim delatnostima, Zakon o agencijskom zapošljavanju, Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu, Zakon o socijalno-ekonomskom savetu, Zakon o štrajku, Zakon o uslovima za upućivanje zaposlenih na privremeni rad u inostranstvo i njihovoj zaštiti, Zakon o mirnom rešavanju radnih sporova i Zakon o evidencijama u oblasti rada.

Znači, ovaj Zakon o radu, naš predlog, sadrži još osam zakonskih rešenja. Na njemu je radilo 11 stručnjaka iz oblasti radnog prava. Radili su godinu i po dana. Ovaj zakon je usaglašen sa svim evropskim normama, sa evropskim radnim zakonodavstvom i sa međunarodnim konvencijama rada. Tako da, svako može da vidi da ovakav Zakon o radu postoji svuda u EU, da sve zemlje u EU koriste jedan moderan i evropski Zakon o radu i sa da se poslodavci tamo pridržavaju svih pravila.

Mi znamo da živimo u državi u kojoj je Zakon o radu donesen još 2005. godine, a njegovim izmenama iz 2014. godine radnici su još više obespravljeni. On je imao polovičan učinak. Govorilo se da će lakše otpuštanje dovesti do lakšeg zapošljavanja. Nažalost, on je imao takav uspeh da je došlo do mogućnosti lakšeg otpuštanja, ali nikako do mogućnosti lakšeg zapošljavanja.

Ovim putem bih želeo da apelujem na vas, na sve poslanike i opoziciju i vladajuće koalicije da prihvatimo ovaj predlog zakona, jer sa jednim modernim evropskim zakonom o radu koji će odgovarati i radnicima i poslodavcima, naša država može da krene napred. Naši radnici moraju biti zaštićeni, naši radnici moraju imati prava, kao što imaju njihove kolege na zapadu.

Isto tako, ne smemo dozvoliti da se dešavaju tragedije, kao što su se dešavale porodici Milivojević u Lučanima i nekim drugim ljudima, i to moramo zaustaviti, a možemo ga zaustaviti samo usvajanjem Zakona o radu. Hvala.

Prvo vanredno zasedanje , 08.02.2023.

Poštovani predsedniče, ministarko, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, želeo bih pre svega da se zahvalim ministarki na jučerašnjem odgovoru koji sam dobio, gde ste prosto i vi svesni toga da radni sporovi u Srbiji traju dosta dugo i da kažem, prosto traju toliko da neko čak i ne doživi te sporove. Juče sam preko parlamenta dobio pitanje jednog građanina Smedereva, Dragana Radojkovića, čiji radni spor traje 12 godina i koji je posle 12 godina dobio prvostepenu presudu, a sada ide žalba na apelaciju.

Tako da bih ovom prilikom želeo da apelujem na vas još jedanput da u tom delu koji se tiče parničnih postupaka, obratite posebnu pažnju na te radne sporove. Poenta cele priče jeste u tome da se ti radni sporovi zloupotrebljavaju, da mnogi ljudi ostaju bez posla potpuno protivzakonito i nezakonito, a da sa druge strane njihove porodice za to vreme treba nekako da prežive. U takvoj situaciji dolazimo da mnogi ne savesni poslodavci i državni i privatni zloupotrebljavaju tu instituciju, daju ljudima otkaze, a onda na kraju kada se plaćaju te odštete, nažalost, sve te odštete plaćamo mi.

Drago mi je, da kažem, to targetirali kao jedan problem i nadam se da će taj deo u narednom periodu moći da se popravi, a pre svega mislim na taj deo koji se tiče radnih sporova, jer verujem da je to mnogo važno za svakog građanina Srbije.

Imovinska karta

(Beograd, 25.08.2022.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 93850.00 RSD 12.08.2022 -