MARINA LIPOVAC TANASKOVIĆ

Narodna stranka

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Marina Lipovac Tanasković prvi put je izabrana za narodnu poslanicu u 13. sazivu kao 24. na listi Marinika Tepić – Ujedinjeni za pobedu Srbije (Stranka slobode i pravde, Narodna stranka, Demokratska stranka, DZVM – VMDK, Stranka Makedonaca Srbije, Pokret slobodnih građana, Udruženi sindikati Srbije „Sloga“, Pokret za preokret, Pokret Slobodna Srbija, Vlaška stranka), mandat joj je potvrđen 01.08.2022. godine.

U 13. sazivu deo je poslaničke grupe Narodna stranka. Članica je Odbora za prostorno planiranje, saobraćaj, infrastrukturu i telekomunikacije, i zamenica člana Odbora za zaštitu životne sredine i Odbora za prava deteta.

BIOGRAFIJA

Rođena je 1978. godine u Beogradu. Osnovnu školu i 13. beogradsku gimnaziju je završila u Beogradu. Diplomirala je na Saobraćajnom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

Ima preko 20 godina radnog iskustva u projektovanju, izvođenju i nadzoru iz oblasti saobraćaja.

Kao glavna inženjerka, radila je na značajnom broju velikih infrastrukturnih objekata u Srbiji kao što su izgradnja obilaznice oko Beograda, mosta preko Dunava kod Beške, izgradnja autoputa Beograd - Novi Sad, autoputa Pirot-Dimitrovgrad, kao i mnogim projektima rehabilitacije puteva.

Bila je odgovorna projektantkinja i vršilac tehničke kontrole na više od stotinu projekata na teritoriji Srbije, kao i preko 150 saobraćajnih projekata za tržište Zapadne Australije.

Tehnička je direktorka u kompaniji CILT d.o.o. (Chartered Institute of Logistics and Transport).

Potpredsednica je Narodne stranke.
Poslednji put ažurirano: 28.09.2022, 16:46

Osnovne informacije

  • Narodna stranka
  • Beograd
  • Beograd
  • 1978
  • diplomirani inženjer saobraćaja

Statistika

  • 76
  • 4
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 25.10.2023.

Zahvaljujem se, predsedavajući.

Stigli smo do kraja ovog zasedanja i mogu vam reći i do kraja ove sednice koja je imala u sebi čak 60 važnih zakona, od kojih smo mi stigli danas do 4. tačke i vreme nam se smanjilo.

Ono što je recimo interesantno, ovaj zakon o kome ja sada pričam, trebao je da bude zapravo 5. tačka dnevnog reda, a ovaj koja je peta, četvrta, iz prostog razloga što se ovaj zakon sada, a koji treba da komentarišemo oslanja na zakon o kome još nismo raspravljali. Nismo raspravljali jer je napravljena neka greška. To nije ni malo čudno. Mi smo i u ponedeljak krenuli sa pričom o amandmanima, tako što nismo imali izveštaj Odbora. U ovom parlamentu nije se poštovao Poslovnik, nije se poštovalo nešto i što se dogovorimo, ali to je tako i to će tako biti obeležen ovaj saziv.

U ovom amandmanu, predložila sam, odnosno želela sam, tražila sam da se ne menja ime zakona i tražila sam da zakon ostane, ime zakona da ostane isto. Smatram da je jako važno da se ne menja ime zakona i isto tako smatram da je jako važno da kada se i promeni taj naziv da to bude potpuni naziv. To ovde nije slučaj.

Pored toga u amandmanima sam tražila i ukoliko promenimo zakona da onda u okviru zakona kažemo šta to ime znači, konkretno šta znače infrastrukturni objekti. Za mene kao inženjera, to znači most, nadvožnjak, podvožnjak, ali za nekog ko nije inženjer može da bude i neke druge stvari. Međutim ništa od toga nije usvojeno, pa ni ove naprosto inženjerske ili tehničke stvari.

Kada pričamo i ovom zakonu i neke definicije isto su prepisivane iz godine u godinu i napravljeno je loše i prepisivanje.

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 25.10.2023.

Ja sam negde izračunala još jedan amandman za ovaj zakon, ali nema veze vezano za ovaj amandman. Htela sam da kažem koliko se loše i prepisuje, znači, pravimo novi zakon, a prepisujemo ono što je bilo u starom, tako smo radili i u ovom zakonu i evo, ovo je vrlo interesantno i trebaju građani Srbije da znaju.

Znači, u zakonu piše – da je katastarski plan infrastrukturnih i podzemnih objekata jeste dvodimenzionalni prikaz infrastrukturnih i podzemnih objekata u ravne državne projekcije.

Ovo ne znači ništa, ravan državne projekcije apsolutno ne znače ništa, izmišljene reči složene jedna pored druge.

Ja sam na odboru to pitala i zamislite direktor RFZO mi je pokušao da objasni da to nešto znači. Onda sam pomislila, možda nisam zaista stručna, nije moja uža specijalnost, hajde da pozovem nekog kolegu geodetu sa gradilišta i da ga pitam šta to znači. Svaki geodeta koga sam pozvala sa gradilišta apsolutno je rekao isto, ovo ne znači ništa.

E sad, ukoliko bi ovde postojao neko ko bi možda i mogao da mi odgovori, pa da kažeš ne znaš ti ništa i taj tvoj kolega ne zna ništa, mogu da vam kažem da sam pitala da pet inženjera sa pet različitih gradilišta koji su na gradilištima ovim što se vi hvalite kako gradite i gradite zaista, ali da se zna da su inženjeri sa tih velikih infrastrukturnih objekata i ja sam tražila ovim amandmanom da se to promeni, da se lepo definiše šta je u stvari katastarski plan, ali to se nije moglo čuti nigde. Tako da, ovo je što se tiče ovog zakona. To je bio poslednji amandman. Sad za ovaj sledeći imam jedan vrlo interesantan i jedva čekam da ga čujete.

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 25.10.2023.

Evo šta je interesantno?

Znači, čovek je kupio stan 2016. godine i nije istog trenutka uknjižio svoj stan, jer je bila obaveza prethodnog vlasnika da obriše teret. On je to sačekao, neko vreme i zaboravio i posle kad se setio podneo je zahtev za upis vlasništva, pričam sve o katastru naravno. Izvršio je to elektronskim putem, ugovorio je i platio je takse, i sve je uradio čovek kako treba i onda je otišao da ponese ugovor koji je prethodno overen bio kod notara.

Međutim, u katastru su mu rekli da to ne može i da mora preko e-šaltera da to uradi. Čovek je inženjer i ima elektronski potpis, ima čak i firmu preko koje bi mogao to da uradi, ali zamislite u naš zakon to ne prepoznaje.

Znači, naš zakon ne prepoznaje da preko e-šaltera može da se podnese ugovor koji je već potpisan, koji je overen od strane notara i da se preda preko e-šaltera.

Ja sam smatrala da e-šalter zato i služi, ali čovek koji je inženjer, koji ima elektronski potpis, koji ima građevinsku firmu nije mogao to da uradi. Otišao je kod notara, notar mu je rekao da ne može ni notar to da uradi zato što je ugovor iz 2016. godine.

Onda je otišao kod advokata i advokat mu je rekao, naravno da može da uradi, ali da to košta 16.000 dinara, 16.000 dinara košta punomoćje za podnošenje zahteva preko e-šaltera i podnošenje zahteva. To je skandalozno i neverovatno.

Ja smatram i NS generalno se zalaže za digitalizaciju i modernizaciju Srbije, ali ovo znači da naši građani to ne mogu da urade, da ta digitalizacija nije jednostavna, da ta digitalizacija košta i traži određena sredstva i da sve to mora da ide preko advokata, znači ne može niko drugi samo advokatska kancelarija. To jeste skandalozno.

Ono što je možda još više skandalozno u tom slučaju, jeste što mu je taj advokat kad ga je pitao zašto ja dajem tolike pare? Rekao je, nemojte ništa da me pitate. Katastar je država u države.

Nema govora na sednicama odbora.

Imovinska karta

(Beograd, 20.08.2022.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Narodni poslanik Republika Srbija (do dana prijave nije bilo prihoda) Republika Mesečno 0.00 RSD 01.08.2022 -
Odbornik u Skupštini Grada Grad Beograd Grad Mesečno 10000.00 RSD 18.06.2018 -