| 26.10.2023. |
|
||
|
|||
|
Zahvaljujem, predsedniče.
Poštovani građani Republike Srbije, Zakon o javnom informisanju i medijima iz 2014. godine koji nije sjajan, da se razumemo, manje više je pokušao da u korpus javnog interesa o informisanju prenese osnovnu postavku ljudskih i manjinskih prava. Međutim, u ovom predlogu zakona mi vidimo pokušaj da se kao javni interes nametne promovisanje tzv. rodne ideologije, što je protivno etičkom konceptu srpskog društva, ali i svih verskih i nacionalnih manjina koje čine to društvo.
O ovome svedoči i član 15. ovog Predloga zakona koji kao javni interes prepoznaje, citiram, promovisanje tolerancije, rodne ravnopravnosti i međukulturnog dijaloga. Ovoj e najpre politički nelegitimno, jer tzv. rodna ideologija nije dobila političku podršku većine u našem društvu.
Ovo je takođe i protivustavno, jer je u direktnoj suprotnosti sa članom 15. Ustava koji kao jedno od načela postavlja ravnopravnost polova i ne poznaje kategoriju rodne ravnopravnosti.
Protivustavno je i zato što izlazi iz koncepta ljudskih prava iz člana 18. Ustava koji zakonski upliv u ljudska prava dozvoljava samo onda kada su ona sa ciljem da zaštite ta ljudska prava, a ne kao u ovom slučaju, da inkorporira nešto što se lažno predstavlja kao ljudsko pravo, a zapravo to nije.
Ovo isto važi i za informisanje, gde se u Predlogu zakona kaže da to informisanje treba da bude o procesu evropskih integracija, politikama, vrednostima i budućnosti EU, kako to navodi član 15. ovog Predloga zakona.
A koje su to vrednosti politike EU? Da li je to možda politika kojoa godinama pruža podršku teroru Aljbina Kurtija na severu Kosova i Metohije… (Isključen mikrofon.)
Poštovani građani Srbije, dame i gospodo narodni poslanici, od Vlade Republike Srbije, tražim da objasni da li je naša država zvanično podržala takozvanu Krimsku platformu, inicijativu koja zagovara vojnu intervenciju protiv Rusije na Krimu, a iza koje stoje vodeće zemlja članica NATO-a. Iako nam je iz Ministarstva spoljnih poslova poručeno da se Beograd nije pridružio ovoj platformi, ostave upitno po kom je osnovu predsednica Vlade, 23. avgusta učestvovala na onlajn zasedanju Samita, koji je organizovan u okviru Krimske platforme.
Složićete se da je u najmanju ruku nejasno kako to ova vlast ne podržava Krimsku platformu, a uzima direktno učešće na sastancima koji se organizuju pod njenim okriljem.
Podsetiću vas da je samo dan pre ovog Samita održan sastanak predsednika Srbije Aleksandra Vučića sa ukrajinskim predsednikom Zelenskim. Na tom sastanku Vučić je prihvatio takozvanu latinsku deklaraciju u kojoj se Rusija direktno optužuje za agresiju i ratne zločine u Ukrajini.
Takođe, neki od najviših zvaničnika ukrajinske Vlade izjavili su nakon tog sastanka da je Srbija donela Odluku o pridruživanju Krimskoj platformi. Tražim od Vlade Republike Srbije da objasni građanima da li je prihvatanje antiruske deklaracije iz Atine i učešćem Ane Brnabić na Samitu u Kijevu, naša država i zvanično podržala zahteve iz Krimske platforme.
Da li je državno rukovodstvo na čelu sa Aleksandrom Vučićem procenilo da je došlo vreme da podrži platformu za reintegraciju Krima, dok reintagracija Kosmeta ne samo da nikada nije spomenuto, već su svi zagovornici obnove suvereniteta Srbije izloženi brutalnim medijskim napadima u kojima su etiketirani, kao zagovornici RATEL samo zbog toga što brane Ustav Republike Srbije?
Ovakvi potezi ozbiljno dovode u pitanje poziciju u vojne neutralnosti naše države i ukazuju nam na to da se klatno spoljna politika zvanično u Beograd na sve više pomera u pravcu NATO politike.
Takođe, moje sledeće pitanje upućujem Ministarstvu finansija i ministru, gospodin Sinišu Malom. Interesuje me zašto se, odnosno sistem elektronskih faktura nije deo poreske uprave, kao i kada će biti povezane baze podataka samostalnih ugostiteljskih radnji kod poreske uprave i sefa, koji nije u poslednjem informacionom sistemu poreske uprave.
Da li uvaženi ministre znate koliko se privrednici muče u evidencijama kod prometa na malo kada naknadno moraju da storniraju fiskalne račune i izdaju e-fakturu na zahtev kupca iz javnog sektora?
Takođe, interesuje me kada će se ukinuti obrazac za pregled obračuna o PDV-a, odnosno PDV i da li ministar zna da su PDV evidencije najsloženije upravo u našoj zemlji u odnosu na države i iz regiona i u EU.
Zašto Srbija ne pristupi izmeni Pravilnika o PDV evidencijama i ne uradi jedinstvenu PDV prijavu, kao što to ima većina zemalja u okruženju? Zahvaljujem.
Zahvaljujem, predsedniče.
Poštovani građani Srbije, dame i gospodo narodni poslanici, u jednom od svojih prethodnih izlaganja postavila sam pitanja Vladi Republike Srbije da li je tačno da je američki ambasador na proslavi Dana nezavisnosti u Američkoj ambasadi sugerisao direktoru „Telekoma Srbije“ da od SAD kupi telekomunikacionu opremu za ovo javno preduzeće. Pitala sam vas da objasnite o kakvoj je opremi reč, koja je njena cena i da li je taj poslovni aranžman i zvanično dogovoren.
Do dana današnjeg, kao narodni poslanik, nisam dobila apsolutno nikakav odgovor na ovo pitanje. Razlozi za to verovatno leže u činjenici da određene strukture na izvestan način pokušavaju da sakriju pravo stanje u „Telekomu“, odnosno šta se zaista, da tako kažemo, iza brda valja.
Prema našim saznanjima, a imate priliku da to potvrdite ili opovrgnete, u toku je pokušaj da se raskrčmi i preda državna imovina, odnosno hoću da kažem da je moja dužnost da kao narodni poslanik na to upozorim.
Stoga ću postaviti nekoliko pitanja.
Pre svega, da li je tačno da se sednice Upravnog odbora „Telekoma“ više ne snimaju i ne stenografišu? Takođe, da li je tačno da rukovodstvo u „Telekomu“ planira da po bagatelnoj ceni preda infrastrukturu „Telekoma Srbije“ drugom operateru, odnosno češkoj kompaniji „Jetel“? „Jetelu“ bi prema našim saznanjima trebalo da bude ustupljeno 900.000 korisnika, čime bi „Telekom“ za 10 godina izgubio prema našim proračunima 2,2 milijarde evra prihoda. Primera radi, samo jedan Telekom ugovor sa „Huaveom“ vredan je oko 240 miliona evra.
„Telekom Srbija“ je, podsetiću građane Srbije, uložio 900 miliona evra u izgradnju optičke mreže, koju sada prema našim saznanjima, namerava da ustupi „Jetelu“ za iznos od dva miliona evra mesečno. To bi značilo, da bi građani razumeli, da bi „Jetelu“ trebalo 40 godina da uplati ono što je „Telekom“ uložio.
Takođe, rukovodstvo „Telekoma“ prema našim saznanjima planira da proširenjem postojećeg ugovora, dakle ugovora koji već postoji, pored već dogovorenih 300.000 korisnika „Jetelu“ ustupi još 600.000 korisnika i to verovali ili ne za svega dva evra po korisniku. To je otprilike cena jednog espresa u prosečno beogradskom kafiću.
Postavljam takođe pitanje – ko je uradio ekonomsku procenu jednog ovakvog ugovora? Da li je takva ekonomska procena uopšte urađena? Ako jeste, onda tražim od vas da ovo obelodanite.
Takođe, odgovorno tvrdimo da bi ovakav aranžman odneo „Telekom“ u apsolutnu propast, naravno po onom oprobanom receptu da se dovede do ruba propasti i da se onda privatizuje ili da se uradi nešto poput ovoga što sada radimo u EPS-u, odnosno do neke vrste transformacije, po istom onom receptu koji je, recimo, plasirao Šojić - dovedeš preduzeće do potpune propasti i onda ga prodaš za jedan dinar.
Dakle, o onome što se dešava u Javnom preduzeću „Telekom“, onome što se krije od građana Srbije, mogla bih da pričam na svakoj sednici do kraja ovog mandata i budite sigurni da će Srpska stranka Zavetnici to i činiti i da ćemo sigurno braniti imovinu države Srbije.
U tom smislu pozivamo Vladu, pozivamo ministra za informisanje i telekomunikacije i pozivamo direktora „Telekoma“ da podnesu izveštaj Narodnoj skupštini, da odgovore na sva ova pitanja koja smo ovde postavili.
U ime, ne samo Srpske stranke Zavetnici nego u ime svih građana Republike Srbije nećemo vam dozvoliti da trgujete strateškim državnim resursima. Zahvaljujem.
Nema govora na sednicama odbora.
(Beograd, 24.08.2022.)
| Funkcija | Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija | Izvor prihoda | Interval | Neto prihod | Valuta | Vreme obavljanja / od-do |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije | Republika | Mesečno | 110191.00 | RSD | 09.08.2022 - |
| Republika Srbija (naknada za porodični smeštaj) | Republika | Mesečno | 24150.00 | RSD | 05.09.2017 - |