DRAGANA MILJANIĆ

Srpska stranka Zavetnici

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Dragana Miljanić prvi put je izabrana za narodnu poslanicu u 13. sazivu kao 10. na listi MILICA ĐURĐEVIĆ STAMENKOVSKI - Srpska stranka Zavetnici, mandat joj je potvrđen 01.08.2022. godine.

U 13. sazivu deo je poslaničke grupe Srpska stranka Zavetnici. Članica je Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo i Odbora za kulturu i informisanje, i zamenica člana Odbora za odbranu i unutrašnje poslove i Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja. Takođe, zamenica je člana Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje i Delegacije u Parlamentarnoj skupštini Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi.

BIOGRAFIJA

Rođena 1978. godine, živi u Beogradu. Po zanimanju je ekonomistkinja.
Poslednji put ažurirano: 01.03.2023, 12:29

Osnovne informacije

Statistika

  • 21
  • 4
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 25.10.2023.

Zahvaljujem, predsedniče.

Poštovani građani Republike Srbije, Zakon o javnom informisanju i medijima iz 2014. godine koji nije sjajan, da se razumemo, manje više je pokušao da u korpus javnog interesa o informisanju prenese osnovnu postavku ljudskih i manjinskih prava. Međutim, u ovom predlogu zakona mi vidimo pokušaj da se kao javni interes nametne promovisanje tzv. rodne ideologije, što je protivno etičkom konceptu srpskog društva, ali i svih verskih i nacionalnih manjina koje čine to društvo.

O ovome svedoči i član 15. ovog Predloga zakona koji kao javni interes prepoznaje, citiram, promovisanje tolerancije, rodne ravnopravnosti i međukulturnog dijaloga. Ovoj e najpre politički nelegitimno, jer tzv. rodna ideologija nije dobila političku podršku većine u našem društvu.

Ovo je takođe i protivustavno, jer je u direktnoj suprotnosti sa članom 15. Ustava koji kao jedno od načela postavlja ravnopravnost polova i ne poznaje kategoriju rodne ravnopravnosti.

Protivustavno je i zato što izlazi iz koncepta ljudskih prava iz člana 18. Ustava koji zakonski upliv u ljudska prava dozvoljava samo onda kada su ona sa ciljem da zaštite ta ljudska prava, a ne kao u ovom slučaju, da inkorporira nešto što se lažno predstavlja kao ljudsko pravo, a zapravo to nije.

Ovo isto važi i za informisanje, gde se u Predlogu zakona kaže da to informisanje treba da bude o procesu evropskih integracija, politikama, vrednostima i budućnosti EU, kako to navodi član 15. ovog Predloga zakona.

A koje su to vrednosti politike EU? Da li je to možda politika kojoa godinama pruža podršku teroru Aljbina Kurtija na severu Kosova i Metohije… (Isključen mikrofon.)

Peto vanredno zasedanje , 05.09.2023.

Poštovani građani Srbije, dame i gospodo narodni poslanici, od Vlade Republike Srbije, tražim da objasni da li je naša država zvanično podržala takozvanu Krimsku platformu, inicijativu koja zagovara vojnu intervenciju protiv Rusije na Krimu, a iza koje stoje vodeće zemlja članica NATO-a. Iako nam je iz Ministarstva spoljnih poslova poručeno da se Beograd nije pridružio ovoj platformi, ostave upitno po kom je osnovu predsednica Vlade, 23. avgusta učestvovala na onlajn zasedanju Samita, koji je organizovan u okviru Krimske platforme.

Složićete se da je u najmanju ruku nejasno kako to ova vlast ne podržava Krimsku platformu, a uzima direktno učešće na sastancima koji se organizuju pod njenim okriljem.

Podsetiću vas da je samo dan pre ovog Samita održan sastanak predsednika Srbije Aleksandra Vučića sa ukrajinskim predsednikom Zelenskim. Na tom sastanku Vučić je prihvatio takozvanu latinsku deklaraciju u kojoj se Rusija direktno optužuje za agresiju i ratne zločine u Ukrajini.

Takođe, neki od najviših zvaničnika ukrajinske Vlade izjavili su nakon tog sastanka da je Srbija donela Odluku o pridruživanju Krimskoj platformi. Tražim od Vlade Republike Srbije da objasni građanima da li je prihvatanje antiruske deklaracije iz Atine i učešćem Ane Brnabić na Samitu u Kijevu, naša država i zvanično podržala zahteve iz Krimske platforme.

Da li je državno rukovodstvo na čelu sa Aleksandrom Vučićem procenilo da je došlo vreme da podrži platformu za reintegraciju Krima, dok reintagracija Kosmeta ne samo da nikada nije spomenuto, već su svi zagovornici obnove suvereniteta Srbije izloženi brutalnim medijskim napadima u kojima su etiketirani, kao zagovornici RATEL samo zbog toga što brane Ustav Republike Srbije?

Ovakvi potezi ozbiljno dovode u pitanje poziciju u vojne neutralnosti naše države i ukazuju nam na to da se klatno spoljna politika zvanično u Beograd na sve više pomera u pravcu NATO politike.

Takođe, moje sledeće pitanje upućujem Ministarstvu finansija i ministru, gospodin Sinišu Malom. Interesuje me zašto se, odnosno sistem elektronskih faktura nije deo poreske uprave, kao i kada će biti povezane baze podataka samostalnih ugostiteljskih radnji kod poreske uprave i sefa, koji nije u poslednjem informacionom sistemu poreske uprave.

Da li uvaženi ministre znate koliko se privrednici muče u evidencijama kod prometa na malo kada naknadno moraju da storniraju fiskalne račune i izdaju e-fakturu na zahtev kupca iz javnog sektora?

Takođe, interesuje me kada će se ukinuti obrazac za pregled obračuna o PDV-a, odnosno PDV i da li ministar zna da su PDV evidencije najsloženije upravo u našoj zemlji u odnosu na države i iz regiona i u EU.

Zašto Srbija ne pristupi izmeni Pravilnika o PDV evidencijama i ne uradi jedinstvenu PDV prijavu, kao što to ima većina zemalja u okruženju? Zahvaljujem.

Četvrto vanredno zasedanje , 25.07.2023.

Zahvaljujem, predsedniče.

Poštovani građani Srbije, dame i gospodo narodni poslanici, u jednom od svojih prethodnih izlaganja postavila sam pitanja Vladi Republike Srbije da li je tačno da je američki ambasador na proslavi Dana nezavisnosti u Američkoj ambasadi sugerisao direktoru „Telekoma Srbije“ da od SAD kupi telekomunikacionu opremu za ovo javno preduzeće. Pitala sam vas da objasnite o kakvoj je opremi reč, koja je njena cena i da li je taj poslovni aranžman i zvanično dogovoren.

Do dana današnjeg, kao narodni poslanik, nisam dobila apsolutno nikakav odgovor na ovo pitanje. Razlozi za to verovatno leže u činjenici da određene strukture na izvestan način pokušavaju da sakriju pravo stanje u „Telekomu“, odnosno šta se zaista, da tako kažemo, iza brda valja.

Prema našim saznanjima, a imate priliku da to potvrdite ili opovrgnete, u toku je pokušaj da se raskrčmi i preda državna imovina, odnosno hoću da kažem da je moja dužnost da kao narodni poslanik na to upozorim.

Stoga ću postaviti nekoliko pitanja.

Pre svega, da li je tačno da se sednice Upravnog odbora „Telekoma“ više ne snimaju i ne stenografišu? Takođe, da li je tačno da rukovodstvo u „Telekomu“ planira da po bagatelnoj ceni preda infrastrukturu „Telekoma Srbije“ drugom operateru, odnosno češkoj kompaniji „Jetel“? „Jetelu“ bi prema našim saznanjima trebalo da bude ustupljeno 900.000 korisnika, čime bi „Telekom“ za 10 godina izgubio prema našim proračunima 2,2 milijarde evra prihoda. Primera radi, samo jedan Telekom ugovor sa „Huaveom“ vredan je oko 240 miliona evra.

„Telekom Srbija“ je, podsetiću građane Srbije, uložio 900 miliona evra u izgradnju optičke mreže, koju sada prema našim saznanjima, namerava da ustupi „Jetelu“ za iznos od dva miliona evra mesečno. To bi značilo, da bi građani razumeli, da bi „Jetelu“ trebalo 40 godina da uplati ono što je „Telekom“ uložio.

Takođe, rukovodstvo „Telekoma“ prema našim saznanjima planira da proširenjem postojećeg ugovora, dakle ugovora koji već postoji, pored već dogovorenih 300.000 korisnika „Jetelu“ ustupi još 600.000 korisnika i to verovali ili ne za svega dva evra po korisniku. To je otprilike cena jednog espresa u prosečno beogradskom kafiću.

Postavljam takođe pitanje – ko je uradio ekonomsku procenu jednog ovakvog ugovora? Da li je takva ekonomska procena uopšte urađena? Ako jeste, onda tražim od vas da ovo obelodanite.

Takođe, odgovorno tvrdimo da bi ovakav aranžman odneo „Telekom“ u apsolutnu propast, naravno po onom oprobanom receptu da se dovede do ruba propasti i da se onda privatizuje ili da se uradi nešto poput ovoga što sada radimo u EPS-u, odnosno do neke vrste transformacije, po istom onom receptu koji je, recimo, plasirao Šojić - dovedeš preduzeće do potpune propasti i onda ga prodaš za jedan dinar.

Dakle, o onome što se dešava u Javnom preduzeću „Telekom“, onome što se krije od građana Srbije, mogla bih da pričam na svakoj sednici do kraja ovog mandata i budite sigurni da će Srpska stranka Zavetnici to i činiti i da ćemo sigurno braniti imovinu države Srbije.

U tom smislu pozivamo Vladu, pozivamo ministra za informisanje i telekomunikacije i pozivamo direktora „Telekoma“ da podnesu izveštaj Narodnoj skupštini, da odgovore na sva ova pitanja koja smo ovde postavili.

U ime, ne samo Srpske stranke Zavetnici nego u ime svih građana Republike Srbije nećemo vam dozvoliti da trgujete strateškim državnim resursima. Zahvaljujem.

Peto vanredno zasedanje , 05.09.2023.

Poštovani građani Srbije, dame i gospodo narodni poslanici, od Vlade Republike Srbije, tražim da objasni da li je naša država zvanično podržala takozvanu Krimsku platformu, inicijativu koja zagovara vojnu intervenciju protiv Rusije na Krimu, a iza koje stoje vodeće zemlja članica NATO-a. Iako nam je iz Ministarstva spoljnih poslova poručeno da se Beograd nije pridružio ovoj platformi, ostave upitno po kom je osnovu predsednica Vlade, 23. avgusta učestvovala na onlajn zasedanju Samita, koji je organizovan u okviru Krimske platforme.

Složićete se da je u najmanju ruku nejasno kako to ova vlast ne podržava Krimsku platformu, a uzima direktno učešće na sastancima koji se organizuju pod njenim okriljem.

Podsetiću vas da je samo dan pre ovog Samita održan sastanak predsednika Srbije Aleksandra Vučića sa ukrajinskim predsednikom Zelenskim. Na tom sastanku Vučić je prihvatio takozvanu latinsku deklaraciju u kojoj se Rusija direktno optužuje za agresiju i ratne zločine u Ukrajini.

Takođe, neki od najviših zvaničnika ukrajinske Vlade izjavili su nakon tog sastanka da je Srbija donela Odluku o pridruživanju Krimskoj platformi. Tražim od Vlade Republike Srbije da objasni građanima da li je prihvatanje antiruske deklaracije iz Atine i učešćem Ane Brnabić na Samitu u Kijevu, naša država i zvanično podržala zahteve iz Krimske platforme.

Da li je državno rukovodstvo na čelu sa Aleksandrom Vučićem procenilo da je došlo vreme da podrži platformu za reintegraciju Krima, dok reintagracija Kosmeta ne samo da nikada nije spomenuto, već su svi zagovornici obnove suvereniteta Srbije izloženi brutalnim medijskim napadima u kojima su etiketirani, kao zagovornici RATEL samo zbog toga što brane Ustav Republike Srbije?

Ovakvi potezi ozbiljno dovode u pitanje poziciju u vojne neutralnosti naše države i ukazuju nam na to da se klatno spoljna politika zvanično u Beograd na sve više pomera u pravcu NATO politike.

Takođe, moje sledeće pitanje upućujem Ministarstvu finansija i ministru, gospodin Sinišu Malom. Interesuje me zašto se, odnosno sistem elektronskih faktura nije deo poreske uprave, kao i kada će biti povezane baze podataka samostalnih ugostiteljskih radnji kod poreske uprave i sefa, koji nije u poslednjem informacionom sistemu poreske uprave.

Da li uvaženi ministre znate koliko se privrednici muče u evidencijama kod prometa na malo kada naknadno moraju da storniraju fiskalne račune i izdaju e-fakturu na zahtev kupca iz javnog sektora?

Takođe, interesuje me kada će se ukinuti obrazac za pregled obračuna o PDV-a, odnosno PDV i da li ministar zna da su PDV evidencije najsloženije upravo u našoj zemlji u odnosu na države i iz regiona i u EU.

Zašto Srbija ne pristupi izmeni Pravilnika o PDV evidencijama i ne uradi jedinstvenu PDV prijavu, kao što to ima većina zemalja u okruženju? Zahvaljujem.

Četvrto vanredno zasedanje , 25.07.2023.

Zahvaljujem, predsedniče.

Poštovani građani Srbije, dame i gospodo narodni poslanici, u jednom od svojih prethodnih izlaganja postavila sam pitanja Vladi Republike Srbije da li je tačno da je američki ambasador na proslavi Dana nezavisnosti u Američkoj ambasadi sugerisao direktoru „Telekoma Srbije“ da od SAD kupi telekomunikacionu opremu za ovo javno preduzeće. Pitala sam vas da objasnite o kakvoj je opremi reč, koja je njena cena i da li je taj poslovni aranžman i zvanično dogovoren.

Do dana današnjeg, kao narodni poslanik, nisam dobila apsolutno nikakav odgovor na ovo pitanje. Razlozi za to verovatno leže u činjenici da određene strukture na izvestan način pokušavaju da sakriju pravo stanje u „Telekomu“, odnosno šta se zaista, da tako kažemo, iza brda valja.

Prema našim saznanjima, a imate priliku da to potvrdite ili opovrgnete, u toku je pokušaj da se raskrčmi i preda državna imovina, odnosno hoću da kažem da je moja dužnost da kao narodni poslanik na to upozorim.

Stoga ću postaviti nekoliko pitanja.

Pre svega, da li je tačno da se sednice Upravnog odbora „Telekoma“ više ne snimaju i ne stenografišu? Takođe, da li je tačno da rukovodstvo u „Telekomu“ planira da po bagatelnoj ceni preda infrastrukturu „Telekoma Srbije“ drugom operateru, odnosno češkoj kompaniji „Jetel“? „Jetelu“ bi prema našim saznanjima trebalo da bude ustupljeno 900.000 korisnika, čime bi „Telekom“ za 10 godina izgubio prema našim proračunima 2,2 milijarde evra prihoda. Primera radi, samo jedan Telekom ugovor sa „Huaveom“ vredan je oko 240 miliona evra.

„Telekom Srbija“ je, podsetiću građane Srbije, uložio 900 miliona evra u izgradnju optičke mreže, koju sada prema našim saznanjima, namerava da ustupi „Jetelu“ za iznos od dva miliona evra mesečno. To bi značilo, da bi građani razumeli, da bi „Jetelu“ trebalo 40 godina da uplati ono što je „Telekom“ uložio.

Takođe, rukovodstvo „Telekoma“ prema našim saznanjima planira da proširenjem postojećeg ugovora, dakle ugovora koji već postoji, pored već dogovorenih 300.000 korisnika „Jetelu“ ustupi još 600.000 korisnika i to verovali ili ne za svega dva evra po korisniku. To je otprilike cena jednog espresa u prosečno beogradskom kafiću.

Postavljam takođe pitanje – ko je uradio ekonomsku procenu jednog ovakvog ugovora? Da li je takva ekonomska procena uopšte urađena? Ako jeste, onda tražim od vas da ovo obelodanite.

Takođe, odgovorno tvrdimo da bi ovakav aranžman odneo „Telekom“ u apsolutnu propast, naravno po onom oprobanom receptu da se dovede do ruba propasti i da se onda privatizuje ili da se uradi nešto poput ovoga što sada radimo u EPS-u, odnosno do neke vrste transformacije, po istom onom receptu koji je, recimo, plasirao Šojić - dovedeš preduzeće do potpune propasti i onda ga prodaš za jedan dinar.

Dakle, o onome što se dešava u Javnom preduzeću „Telekom“, onome što se krije od građana Srbije, mogla bih da pričam na svakoj sednici do kraja ovog mandata i budite sigurni da će Srpska stranka Zavetnici to i činiti i da ćemo sigurno braniti imovinu države Srbije.

U tom smislu pozivamo Vladu, pozivamo ministra za informisanje i telekomunikacije i pozivamo direktora „Telekoma“ da podnesu izveštaj Narodnoj skupštini, da odgovore na sva ova pitanja koja smo ovde postavili.

U ime, ne samo Srpske stranke Zavetnici nego u ime svih građana Republike Srbije nećemo vam dozvoliti da trgujete strateškim državnim resursima. Zahvaljujem.

Četvrto vanredno zasedanje , 20.07.2023.

Zahvaljujem, predsedniče.

Poštovani građani Srbije, dame i gospodo narodni poslanici, od kraja februara do početka juna ove godine samo na teritoriji opštine Subotica policija je otkrila 7.341 iregularnog migranta.

Nedavno je u subotičkoj šumi, na Tresetištu, došlo do oružanog obračuna između pripadnika migrantske populacije.

Takođe, pre nekoliko meseci imali smo situaciju da su se sukobile dve grupe migranata kada su dve osobe zadobile teške telesne povrede. Slični oružani obračun dogodio se i prošle godine u novembru na području Horgoša.

Takođe, imamo i slučaj iz juna ove godine, kada je policija na području opštine Kanjiža i Novi Kneževac otkrila čak 43 ilegalna migranta kod kojih je pronađeno i automatsko oružje.

Kao što vidimo, mi se u kontinuitetu suočavamo sa ozbiljnim slučajevima tzv. migrantskog nasilja prvenstveno na teritoriji AP Vojvodina.

Takođe, građani Subotice mi se svakodnevno javljaju. Opravdano su zabrinuti za svoju bezbednost kao i za bezbednost svoje dece. Tvrde da se ovakvi sukobi migranata u njihovoj opštini događaju gotovo svakodnevno.

Tim povodom kao narodni poslanik Srpske stranke Zavetnici postavljam pitanje Ministarstvu unutrašnjih poslova šta je u okviru ovog Ministarstva konkretno preduzeto da bi se sprečio dalji porast nasilja i osigurala bezbednost građana?

Da li se, uvaženi ministre, preduzimaju sve neophodne zakonske mere kako bi se građani i njihova imovina zaštitili?

Kako je moguće, postavljamo pitanje, da se na teritoriji naše države nalaze ilegalni migranti sa automatskim oružjem za koje nije moguće, naravno, dobiti legalnu dozvolu?

Dok sa jedne strane sprovodite kampanju „Razoružavanje Srbije“, drugim rečima maltretirate lovce, maltretirate one koji imaju uredne dozvole za oružje, s druge strane, migranti se šetaju sa automatskim naoružanjem.

Srpska stranka Zavetnici u više navrata je upozoravala na posledice pogrešnog pristupa u rešavanju ovog pitanja i isticala da Srbija ni na koji način ne može da bude odgovorna za migrantsku krizu i da Srbija ni na koji način ne može da postane depo za migrante.

Ovim putem tražim od Vlade Republike Srbije da podhitno pooštri zakonodavstvo u oblasti azilne politike, a od Ministarstva unutrašnjih poslova da pojača kontrolu na graničnim prelazima i ubrza proceduru za deportaciju onih migranata za koje se jasno utvrdi da u Srbiji borave ilegalno.

Takođe, skrenula bih pažnju da je juče održan sastanak gospodina Petra Petkovića i Besljimija u Briselu. Razgovaralo se o deskalaciji situacije na severu i o daljim koracima za implementaciju francusko-nemačkog plana.

Aleksandar Vučić, predsednik Srbije, je 20. juna izjavio, citiram, da neće biti razgovora sa Kurtijem i predstavnicima Prištine sve dok ne budu pušteni svi uhapšeni Srbi. Većina uhapšenih Srba, kao što svi znamo, je i dalje u pritvoru, tako da možemo samo da zaključimo da je vlast ponovo pogazila ono što je rekla.

Vlast, takođe, nastavlja razgovore o zapadnom planu, a da pre toga nije o tome obavestila Narodnu skupštinu, da nije sprovela raspravu u javnosti bez jasno definisane pregovaračke platforme.

Predsednik države je najavio, takođe, i vanrednu sednicu Saveta bezbednosti UN. Prošlo je od tada dve nedelje, a mi i dalje ne znamo šta je urađeno po tom pitanju.

Postavljamo pitanje da li je zahtev za sednicu upućen nekoj od članica Saveta bezbednosti? Da li je tim povodom kontaktiran generalni sekretar UN? Da li ćete izneti zahtev da se pregovori o Kosovu i Metohiji vrate u UN, jer su sve mogućnosti kompromisnog rešenja u okviru EU apsolutno iscrpljene?

Predsedniče Skupštine, može jedno pitanje za vas? U trenutku dok govorim o ovako važnim temama možete li da obavestite građane Srbije zbog čega trenutno nema prenosa na RTS, već RTS trenutno prenosi žensku fudbalsku utakmicu između Novog Zelanda i, ako se ne varam, Farskih ostrva ili Norveške?

Zahvaljujem.

Imovinska karta

(Beograd, 24.08.2022.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 110191.00 RSD 09.08.2022 -
Republika Srbija (naknada za porodični smeštaj) Republika Mesečno 24150.00 RSD 05.09.2017 -