Rasprava o izmenama i dopunama Zakona o udžbenicima, naročito ova rasprava u pojedinostima, govori o tome da i dalje postoji jedna jaka i snažna želja opozicionih narodnih poslanika da dodatno politizuju stanje i da politizuju obrazovni sistem. Želja koja ni malo nije utihnula činjenicom da sve škole u Srbiji rade u potpuno jednom normalnom obrazovnom nastavnom procesu, u jednom normalnom radnom „modu“, da se tako kaže.
Naročito su u tome učestvovali oni koji su pokazali jedno krajnje nerazumevanje kako funkcioniše sam obrazovni sistem. Nije dovoljno biti nastavnik u školi, pa da smatrate da znate kako funkcioniše obrazovni sistem, jer odgovorno tvrdim da 90% nastavnika slabo, čak površno poznaje Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja. Sam kada sam prešao iz učionice u sistem ministarstva, trebalo mi je podosta vremena da shvatim kako taj sistem i na koji način funkcioniše, jer to nisu isti poslovi. Nije dovoljno, a pogotovo da ne pričamo o nastavnicima, odnosno profesorima na fakultetima koji su poprilično van te materije i jako slabo poznaju taj sistem.
Evo, imamo priliku i juče, o Petoj beogradskoj gimnaziji je pričao ekonomista koji zaista o tome ne poznaje i ne zna ništa, osim što ima jaku želju da utiče na političke procese i da koristi nastavnike, roditelje i učenike u političke svrhe.
Zašto se za ovo javljam i zašto ovo pričam? Iz prostog razloga, moj apel je roditeljima, učenicima, nastavnicima da vide šta se radi sa studentima trenutno i da shvate da će i oni doći na red da budu iskorišćeni kao studenti.
Za osnovu mogu vam dati izjavu profesora Pravnog fakulteta, Vladimira Jovanovića, koji je izjavio i obratio se studentima i rekao: „Otkud vama i ko vam je dao tapiju na proteste?“ Radi se o čoveku koji je opšte poznat kao najveći blokader, koji je najviše huškao studente na blokade univerziteta, o čoveku koji izgovara i najteže reči o svojoj državi i koji, s obzirom da smo ušli u izbornu godinu i da se izbori bliže, u stvari iskazuje ono što iskazuje većina opozicionih političkih aktivista, a to je da su studenti obavili svoj zadatak i da njima nije mesto više tu, da prepuste političarima koji su iz iskoristili i koji su ih sve ovo vreme, svih ovih godinu dana huškali na blokade fakulteta, na blokade ulica itd.
Jednostavno, profesor Jovanović je u ime svih onih koji su ih huškali na to što čine, rekao im je: „Više nam vi ne trebate, iskoristili smo vas i odbacili smo vas u otpad.“
Eto, ja prosto želim da i ovo ostalo vreme iskoristim da kažem da je Zakon o udžbenicima, odnosno zakon o izmenama i dopunama Zakona o udžbenicima dobar, jer konačno uvodi red na tržište udžbenika. Ovaj zakon ne može da se kritikuje sa stanovišta samo tržišta i narušavanja tzv. „principa“ slobodnog tržišta, jer to ne postoji nigde u svetu. Jednostavno, udžbenici, naročito oni udžbenici koji se bave nacionalnim identitetom svuda u svetu se njima posvećuje posebna pažnja i mislim da država konačno mora da uvede u red i da ne dozvoli da, recimo, hrvatski izdavači, odnosno njihove ćerke firme u Srbiji, naše obrazovne i vaspitne sadržaje objašnjavaju na njima svojstven i odgovarajući način. Ja samo tome mnogo više pričao na Odboru za obrazovanje, ne bih da dalje širim tu priču.
U svakom slučaju, poslanička grupa Jedinstvene Srbije će glasati za ovaj zakon i naravno neće glasati za ovaj amandman. Hvala.
Poslovnik je Poslovnik.
Vidim da je premijer Macut otišao, a s obzirom da tu nisu ni ministar finansija, ni ministar energetike, moje prvo pitanje o NIS-u odlazi ad akta, mada sam siguran da vredno rade na tome i s obzirom na informacije iz Hrvatske, gde je JANAF rekao da očekuje pozitivnu odluku za produženje licence na 50 dana, ja sam siguran da je to rezultat njihovog predanog rada, zajedno sa predsednikom Srbije. Zato prelazim na pitanje ministarki Snežani Paunović.
Poštovana ministarka, predstoje nam lokalni izbori u Mionici, Negotinu i Sečnju u nedelju, 30. novembra. Video sam da ste u ponoć, između 14. i 15. novembra zaključili birački spisak. Danas smo mogli čuti od opozicionih poslanika da već počinju da traže opravdanja za debakl koji će doživeti na tim lokalnim izborima, pominjući svakojake izgovore. Pominjali su svašta, ali pčele i birački spisak nisu uzimali u usta. Pčele, jer su shvatili koliko im je to bilo glupo, a birački spisak jer im je taj argument izbijen iz ruku izmenama Zakona o centralnom biračkom spisku.
Moje pitanje vama, kao resornoj ministarki - dokle se stiglo sa izradom pratećih akata koje treba da donesete nakon izmene Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, ali i kako teku pripreme za organizaciju tih izbora u nedelju, da li ima bilo kakvih administrativnih problema i da li možda građanima Negotina, Mionice i Sečnja želite da date neke smernice, odnosno uputstva ili pojašnjenja oko samog toka glasanja?
Takođe, moje pitanje vama je i o mreži jedinstvenih upravnih mesta. Jedinstvena upravna mesta predstavljaju naime ključni iskorak ka upravi usmerenoj ka građaninu, omogućavajući da se više administrativnih usluga završi na jednom mestu, brzo, efikasno i uz značajnu uštedu vremena. Time se ne unapređuje samo funkcionalnost javne uprave, već i poverenje građana u institucije.
Da li je plan vašeg ministarstva da dalje širite mrežu jedinstvenih upravnih mesta u lokalnim samoupravama širom Srbije, s obzirom da znam da ste već sa nekim lokalnim samoupravama, između ostalih i sa onom iz koje dolazim, već nešto i radili?
Ministru Tončevu, vi, poštovani ministre, već više godina kao ministar radite na rešavanju problema nerazvijenih opština i prosto otkako vas znam, a znam vas jako dugo i baveći se politikom uvek ste se zalagali za ravnomerni regionalni razvoj, pitao bih vas da mi prosto uporedite stanje u nerazvijenim opštinama pre 10-15 godina i danas. Hvala.
Hvala.
Slažem se sa vama ministarka. Hteo sam i vama da postavim pitanje, s obzirom da ste bili nedavno u Kini, mislim da ste se pre desetak dana vratili. U isto vreme je jedna delegacija iz Jagodine bila u poseti Kini. Mislim da je to zemlja koja ima, da kažem, neslućene mogućnosti za investiranje. Ona investira širom sveta. Program „Pojas i put“ je jednostavno nešto što je svetski projekat. Mislim da za pojmove naše male srpske ekonomije Kina može biti bitan resurs za nas. Pitanje je da li možemo da očekujemo neke nove investicije iz Kine?
Slažem se i sa vama ministarka. Bili ste u Rekovcu. Rekli ste da tamo postoji selo sa jednim stanovnikom. Postoji i izdvojeno odeljenje osnovne škole sa dva učenika, odnosno sa jednim učenikom iz sela i jednim učenikom koji je dete učiteljice koja predaje u tom selu, znači bukvalno dva.
Kada smo već kod tih škola i obrazovanja, ja bih postavio pitanje ministru prosvete Dejanu Vuku Stankoviću, ministre kada smo vas birali za ministra prosvetu u aprilu ja sam rekao da vam čestitam na hrabrosti, jer u tom trenutku većina bi odustala od toga. Vi ste se prihvatili tog posla i od vašeg izbora do danas situacija u obrazovnom sistemu se dosta izmenila, sem usamljenih slučajeva. Univerzitetsko obrazovanje funkcioniše normalno. Mislim da tu nema nekih većih problema. Fakulteti, univerziteti kako-tako, vraćaju se u neki redovni hodogram.
Ovih dana usvojićemo izmene i dopune Zakona o udžbenicima. U decembru školske uprave kreću sa planiranjem upisa za srednje škole. To je neki proces koji teče.
Međutim, u vreme ove krize, društvene, koja je generisana dobrim delom i u obrazovnom sistemu pokazale su se i neke, kako bih rekao, slabosti, ali i prednosti našeg obrazovnog sistema.
Moje pitanje je u tom smislu, planira li Ministarstvo prosvete neke opsežnije zakonske zahvate u cilju otklanjanja uočenih nedostataka tokom kriznog perioda, naročito kada je u pitanju visoko obrazovanje? Taj deo obrazovnog sistema koji je u jednom trenutku otet od države i pre svega od najvećeg dela studenata kojima je onemogućeno da se školuju u jednom periodu zahvaljujući nezakonitom postupanju rukovodstva, naročito Beogradskog univerziteta i naročito rektora Đokića.
Pitanje za ministra, ali je otišao Ministar Vujić. Odustajem od tog pitanja.
Hteo bih samo još da pojasnim, ministarka Mesarević je bila u Kini i prosto da nam obrazloži, odnosno građanima Srbije, mi znamo ovde, većina nas, koje su to mogućnosti i šta sve pruža…
Evo ga i ministar Vujić. Da završim sa tim. Dakle, ministre Vujiću, za vas imam jednu molbu i jedno pitanje. Molba je da na Visokom savetu tužilaštva čiji ste član po položaju, vrhovnoj javnoj tužiteljki Zagorki Dolovac prosledite ili prenesete moj zahtev i najvećeg broja narodnih poslanika da podnese ostavku i skrati nam muke oko obuzdavanja njenih nezajažljivih ambicija da sebi omogući još jedan mandat.
Nije problem što će sebi omogućiti jedan mandat, već tom ostavkom bi pre svega odblokirala funkcionisanje tog važnog dela države.
Moje pitanje je da li možete da preduzmete određene zakonske mere da se ne dešava, kao da se desilo opet pre nekoliko dana, da je po ko zna koji put sudija Majić izašao u medije…
Poslovnik je Poslovnik.
Vidim da je premijer Macut otišao, a s obzirom da tu nisu ni ministar finansija, ni ministar energetike, moje prvo pitanje o NIS-u odlazi ad akta, mada sam siguran da vredno rade na tome i s obzirom na informacije iz Hrvatske, gde je JANAF rekao da očekuje pozitivnu odluku za produženje licence na 50 dana, ja sam siguran da je to rezultat njihovog predanog rada, zajedno sa predsednikom Srbije. Zato prelazim na pitanje ministarki Snežani Paunović.
Poštovana ministarka, predstoje nam lokalni izbori u Mionici, Negotinu i Sečnju u nedelju, 30. novembra. Video sam da ste u ponoć, između 14. i 15. novembra zaključili birački spisak. Danas smo mogli čuti od opozicionih poslanika da već počinju da traže opravdanja za debakl koji će doživeti na tim lokalnim izborima, pominjući svakojake izgovore. Pominjali su svašta, ali pčele i birački spisak nisu uzimali u usta. Pčele, jer su shvatili koliko im je to bilo glupo, a birački spisak jer im je taj argument izbijen iz ruku izmenama Zakona o centralnom biračkom spisku.
Moje pitanje vama, kao resornoj ministarki - dokle se stiglo sa izradom pratećih akata koje treba da donesete nakon izmene Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, ali i kako teku pripreme za organizaciju tih izbora u nedelju, da li ima bilo kakvih administrativnih problema i da li možda građanima Negotina, Mionice i Sečnja želite da date neke smernice, odnosno uputstva ili pojašnjenja oko samog toka glasanja?
Takođe, moje pitanje vama je i o mreži jedinstvenih upravnih mesta. Jedinstvena upravna mesta predstavljaju naime ključni iskorak ka upravi usmerenoj ka građaninu, omogućavajući da se više administrativnih usluga završi na jednom mestu, brzo, efikasno i uz značajnu uštedu vremena. Time se ne unapređuje samo funkcionalnost javne uprave, već i poverenje građana u institucije.
Da li je plan vašeg ministarstva da dalje širite mrežu jedinstvenih upravnih mesta u lokalnim samoupravama širom Srbije, s obzirom da znam da ste već sa nekim lokalnim samoupravama, između ostalih i sa onom iz koje dolazim, već nešto i radili?
Ministru Tončevu, vi, poštovani ministre, već više godina kao ministar radite na rešavanju problema nerazvijenih opština i prosto otkako vas znam, a znam vas jako dugo i baveći se politikom uvek ste se zalagali za ravnomerni regionalni razvoj, pitao bih vas da mi prosto uporedite stanje u nerazvijenim opštinama pre 10-15 godina i danas. Hvala.
Hvala.
Slažem se sa vama ministarka. Hteo sam i vama da postavim pitanje, s obzirom da ste bili nedavno u Kini, mislim da ste se pre desetak dana vratili. U isto vreme je jedna delegacija iz Jagodine bila u poseti Kini. Mislim da je to zemlja koja ima, da kažem, neslućene mogućnosti za investiranje. Ona investira širom sveta. Program „Pojas i put“ je jednostavno nešto što je svetski projekat. Mislim da za pojmove naše male srpske ekonomije Kina može biti bitan resurs za nas. Pitanje je da li možemo da očekujemo neke nove investicije iz Kine?
Slažem se i sa vama ministarka. Bili ste u Rekovcu. Rekli ste da tamo postoji selo sa jednim stanovnikom. Postoji i izdvojeno odeljenje osnovne škole sa dva učenika, odnosno sa jednim učenikom iz sela i jednim učenikom koji je dete učiteljice koja predaje u tom selu, znači bukvalno dva.
Kada smo već kod tih škola i obrazovanja, ja bih postavio pitanje ministru prosvete Dejanu Vuku Stankoviću, ministre kada smo vas birali za ministra prosvetu u aprilu ja sam rekao da vam čestitam na hrabrosti, jer u tom trenutku većina bi odustala od toga. Vi ste se prihvatili tog posla i od vašeg izbora do danas situacija u obrazovnom sistemu se dosta izmenila, sem usamljenih slučajeva. Univerzitetsko obrazovanje funkcioniše normalno. Mislim da tu nema nekih većih problema. Fakulteti, univerziteti kako-tako, vraćaju se u neki redovni hodogram.
Ovih dana usvojićemo izmene i dopune Zakona o udžbenicima. U decembru školske uprave kreću sa planiranjem upisa za srednje škole. To je neki proces koji teče.
Međutim, u vreme ove krize, društvene, koja je generisana dobrim delom i u obrazovnom sistemu pokazale su se i neke, kako bih rekao, slabosti, ali i prednosti našeg obrazovnog sistema.
Moje pitanje je u tom smislu, planira li Ministarstvo prosvete neke opsežnije zakonske zahvate u cilju otklanjanja uočenih nedostataka tokom kriznog perioda, naročito kada je u pitanju visoko obrazovanje? Taj deo obrazovnog sistema koji je u jednom trenutku otet od države i pre svega od najvećeg dela studenata kojima je onemogućeno da se školuju u jednom periodu zahvaljujući nezakonitom postupanju rukovodstva, naročito Beogradskog univerziteta i naročito rektora Đokića.
Pitanje za ministra, ali je otišao Ministar Vujić. Odustajem od tog pitanja.
Hteo bih samo još da pojasnim, ministarka Mesarević je bila u Kini i prosto da nam obrazloži, odnosno građanima Srbije, mi znamo ovde, većina nas, koje su to mogućnosti i šta sve pruža…
Evo ga i ministar Vujić. Da završim sa tim. Dakle, ministre Vujiću, za vas imam jednu molbu i jedno pitanje. Molba je da na Visokom savetu tužilaštva čiji ste član po položaju, vrhovnoj javnoj tužiteljki Zagorki Dolovac prosledite ili prenesete moj zahtev i najvećeg broja narodnih poslanika da podnese ostavku i skrati nam muke oko obuzdavanja njenih nezajažljivih ambicija da sebi omogući još jedan mandat.
Nije problem što će sebi omogućiti jedan mandat, već tom ostavkom bi pre svega odblokirala funkcionisanje tog važnog dela države.
Moje pitanje je da li možete da preduzmete određene zakonske mere da se ne dešava, kao da se desilo opet pre nekoliko dana, da je po ko zna koji put sudija Majić izašao u medije…
Poštovana predsednice Narodne skupštine Republike Srbije, uvaženi ministri u Vladi Republike Srbije, prvo pitanje hteo bih da postavim ministarki prosvete doktorki Slavici Đukić Dejanović, ako je tu? Ne, nema je. Ništa, onda bih postavio pitanje ministarki za državnu upravu i lokalnu samoupravu gospođi Jeleni Žarić Kovačević.
Imali smo prilike da vidimo da ste najavili da krećete u izmene Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja i da ste rekli da je to imalo negativne posledice na budžete lokalnih samouprava, što i ja, kao neko ko je iz Jagodine i bavi se lokalnom samoupravom, takođe znam i prosto bih postavio pitanje - na koji tačno način i koje su to najvažnije promene koje ćete nam predložiti tim izmenama zakona? Taj zakon je najavljen svojevremeno kao zakon koji će uvesti transparentnost u radu državnih institucija itd, pa smatram da su i izmene i dopune tog zakona takođe jako važne, jer će uticati na transparentnost rada državnih organa.
Vidimo, takođe, da obilazite upravne okruge. Da li to znači da ćete proširiti njihove nadležnosti? Dolazim iz Jagodine koja je centar Pomoravskog upravnog okruga i smatram da pored proširenja nadležnosti upravnih okruga trebate da radite i na poboljšanju položaja načelnika upravnih okruga i vratiti im status koju su imali ranije. Bili su državni službenici na položaju, a sada su postavljena lica. Predlog Jedinstvene Srbije bio bi da im se vrati status državnih službenika na položaju.
Ono što je pitanje za vas ministarka Kovačević, vidim da ste u stalnoj komunikaciji sa jedinicama lokalne samouprave. Na koji način možete da im ponudite konkretnu pomoć i koji su to projekti kojima Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu pomaže lokalnim samoupravama?
Hteo bih da postavim ovom prilikom pitanje ministru Lončaru, ministru zdravlja. Poštovani ministre, vi ste u prethodnih nekoliko vikenda organizovali preventivne zdravstvene preglede širom Srbije u zdravstvenim ustanovama. Mi iz Jedinstvene Srbije smatramo da je to jako dobro i lično ste ispratili taj proces, koliko sam video, i prosto, kao neko ko dolazi, kao što rekoh, iz Jagodine koja je te preventivne preglede organizovala godinama unazad, smatramo da je to vrlo važan posao i negde moje pitanje je da li već imate efekte tih organizovanih preventivnih zdravstvenih pregleda i naročito me interesuju efekti u pogledu brisanja ili ukidanja listi čekanja u zdravstvenim ustanovama.
Poštovana predsedavajuća, dame i gospodo narodni poslanici, ovom prilikom ću postaviti pitanje vrhovnoj javnoj tužiteljki Zagorki Dolovac. Gospođo Dolovac, postavljam vam pitanje da li ćete i kada ćete podneti ostavku na mesto Vrhovno javnog tužioca i zašto nećete?
Na prošloj sednici Narodne skupštine Republike Srbije tražio sam vašu ostavku. Događaj i u tužilaštvu nakon te sednice, samo su potvrdili da sam bio u pravu. Vašim činjenjem i ne činjenjem došlo je do svojevrsne blokade i opstrukcije rada Visokog saveta tužilaštva zbog koje je došlo i do poništavanja konkursa za popunjavanje tužilačkih mesta.
Tužilaštva su suočena sa nedostatkom kadrova, koji će u narednom periodu biti još veći, jer će dobar broj tužilaca otići u penziju. Time ste doveli u nezavidan položaj tužilaštva širom Srbije i onemogućili funkcionisanje ove važne pravosudne grane.
Svojim činjenjem i ne činjenjem ste bukvalno podelili tužilaštva na vaša i nezavisna i samostalna. Imamo situaciju da po istim predmetima imamo potpuno različita postupanja tužilaštva. Svojim činjenjem i ne činjenjem doveli ste građane Srbije u poziciju da vam više niko ne veruje i da su građani Srbije skeptični po pitanju mogućnosti da dođu do pravde i istine.
Nije li vas makar malo sramota što ste Srbiju i njene građane i tužilaštvo, kao važan sektor naše države i društva, doveli u takvu situaciju? Osećate li makar malo odgovornosti za to ili se kod vas jedino računa vaša fotelja vrhovnog javnog tužioca?
Neću ni da pomislim da je razlog druge prirode i da ste vi jednostavno u poziciji da ne odlučujete o sebi samoj, odnosno da vam neko drugi nalaže da ostanete na poziciji na kojoj ste.
Vi ste svojim činjenjem i ne činjenjem doveli čitavo društvo, državu Srbiju i njene građane u stanje opšteg nepoverenja u rad tužilačke, pravosudne grane. Doveli ste u pitanje poverenje javnosti u Tužilaštvo i time naneli ozbiljnu štetu ugledu javno-tužilačke funkcije, što je po članu 103. stav 1. Zakona o javnom tužilaštvu dovoljan razlog za prestanak vršenja javno-tužilačke dužnosti.
Povredili ste i član 51. Zakona o javnom tužilaštvu, gde u stavu 2. stoji da je nosilac javno-tužilačke funkcije dužan da postupa i odlučuje nepristrasno, kao i da očuva poverenje u nepristrasnost u svom radu.
Krivi ste za nepostupanje u slučajevima izazivanja panike, kao što je u slučaju izmišljenog zvučnog topa, izmišljene smrti pretučenog momka u Valjevu koji uopšte i nije postojao kao takav, izmišljenog seksualnog uznemiravanja studentkinje i izmišljotine da je policija pretukla studentkinju Poljoprivrednog fakulteta. Ako to nisu krivična dela izazivanje panike, onda ne znam šta su.
Povredili ste član 53. Zakona o javnom tužilaštvu, koji nalaže javnost u radu javnog tužioca i nosioca javno-tužilačke funkcije. Vas nigde nema. Sve vreme vršenja svoje dužnosti vrhovnog tužioca vi ste ignorisali svoju zakonsku obavezu vezano za javnost u svom radu. Svojom netransparentnošću, izazvali ste podozrenja i sumnju u pravedno postupanje pravosudne grane na čijem ste čelu.
Nema čoveka u ovoj sali koji vam više veruje. Vi polažete račune Narodnoj skupštini, eto jednog razloga da podnesete ostavku. Prekršili ste i član 54. Zakona o javnom tužilaštvu, jer ste tolerisali političko delovanje pojedinih tužilaca, čak i otvoreno anti-državno ponašanje, ako niste imali dovoljno autoriteta ili možda niste imali dovoljno volje, a možda ste se i slagali sa političkim stavovima dotičnih tužilaca.
Član 107. Zakona o javnom tužilaštvu u stavu 1. kaže da odluka o prestanku javno-tužilačke funkcije vrhovnog javnog tužioca donosi Narodna skupština, a na predlog Visokog saveta tužilaštva posle sprovedenog postupka u kojem se utvrđuje razlog za prestanak javno-tužilačke funkcije i vrhovnog javnog tužioca.
Imamo Narodnu skupštinu, imamo razloge za vaše razrešenje, ali ste vi, kako smo videli, upravo iz tih razloga paralizovali rad Visokog saveta tužilaštva. Hvala.
Poštovani predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, postavljam pitanje Ministarstvu zdravlja u vezi problema sa kojim se suočavaju Dom zdravlja i Opšta bolnica u Jagodini, ali ne samo ove jagodinske zdravstvene ustanove, već i druge zdravstvene ustanove u Srbiji.
Naime, već dugi niz godina postoji, kako bih rekao, neka vrsta neusaglašenosti između Ministarstva zdravlja i Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje po pitanju kadrovske obezbeđenosti zdravstvenih ustanova. Kadrovskim planovima koje donosi Ministarstvo zdravlja utvrđuje se ukupan broj zaposlenih po kadrovskoj strukturi koja se priznaje zdravstvenoj ustanovi. To praktično znači da će se tom priznatom broju radnika obezbediti radni odnos na neodređeno vreme i plate koje se finansiraju iz sredstava Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje.
Međutim, prijavljivanje i ugovaranje zaposlenih kod Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje je sasvim druga priča. Osnovi problem zdravstvenih ustanova je nesklad i razlika između broja priznatih radnika po kadrovskom planu i broja radnika koje finansira Republički fond za zdravstveno osiguranje, tzv. ugovorenih radnika.
Kao razlog zbog koga je nemoguće zaposliti onoliko radnika koliko je utvrđeno kadrovskim planom navode se normativi koje je dao Institut za javno zdravlje „Batut“. I to bi bilo logično i to bi bilo dobro i ispravno ukoliko bi se zahtevom tražilo zapošljavanje preko broja utvrđenog kadrovskim planom. Međutim, nemogućnost zapošljavanja radnika u okvirima kadrovskog plana predstavlja problem zdravstvenim ustanovama i stanovište zdravstvenih ustanova jeste da kadrovski plan mora biti ispoštovan od strane Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje.
S druge strane, i ti postojeći normativi su, kako bih rekao, jako niski i diskutabilni, u smislu da se do njih dolazi na osnovu broja stanovnika, a pritom se ne uzimaju u obzir, na primer, raseljena i izbegla lica kojih u Jagodini ima nekoliko hiljada. I ta lica, ti ljudi, žive u Jagodini i leče se i u Domu zdravlja i u Opštoj bolnici u Jagodini. Jednostavno, ta lica nisu obuhvaćena.
Što se tiče Opšte bolnice u Jagodini, u toku epidemije kovida-19 zaposleno je ukupno 37 lica, medicinskih sestara, tehničara, zbog povećanog obima posla na određeno vreme. Smatramo da je potrebno hitno rešiti pravni status ovih zaposlenih, jer oni na određeno vreme rade duže od dve godine, a ugovaraju se na svaka tri meseca. Opšta bolnica u Jagodini ima devet neugovorenih radnika, koji zbog blokade računa ne primaju platu. U Domu zdravlja u Jagodini 87 zaposlenih pre neki dan je ugovoreno do 31. avgusta. Moje osnovno pitanje je – da li će i kada biti ugovoreni radnici po strukturi do broja koji je utvrđen kadrovskim planom?
Inače, u Opštoj bolnici u Jagodini neophodno je zaposliti još 10 čistačica. Naime, od broja 43, taj broj je spao na 29 i pritom je starosna i zdravstvena struktura jako nepovoljna. U Opštoj bolnici se takođe pojavio, nažalost, iznenada jedan veliki problem, a to je da je u jednom kratkom vremenskom periodu ostala bez četiri anesteziologa, a u naredne dve godine još dva anesteziologa će otići u penziju. Tako da je potrebno zaposliti nove lekare, uputiti ih na specijalizaciju, a u međuvremenu omogućiti pomoć drugih zdravstvenih ustanova Opštoj bolnici u Jagodini. U tom smislu, potrebna je i neophodna pomoć i Ministarstva zdravlja i ovom prilikom apelujem na Ministarstvo da pomogne u rešavanju ovih problema. Hvala.
Poštovani predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, poslanička grupa JS želi ovom prilikom da zatraži informaciju o nadležnim državnim organima o sledećem.
Naime, 7. decembra 2014. godine u Policijskoj stanici Vračar napravljena je službena beleška po prijavi bivše supruge Dragana Đilasa, Ive Đilas, po prijavi da je Dragan Đilas izvršio nasilje u porodici.
Naime, u toj službenoj belešci stoji da je Dragan Đilas 6. decembra oko 18.00 časova došao u stan Ive Đilas i njene porodice, da je napao Ivu Đilas, da je udario tasta, odnosno oca Ive Đilas, svog bivšeg tasta, da mu je naneo teške telesne povrede i da je pretio svojoj supruzi Ivi Đilas da će joj odrubiti glavu.
Po odlasku sa mesta na kome je vršio porodično nasilje i nasilje nad bivšom suprugom, Dragan Đilas je silazeći niz stepenice rekao nekom – pozovi policiju. To nam daje pravo da sumnjamo da je Dragan Đilas tim pozivom želeo da uz pomoć svog političkog i uz pomoć svog ekonomskog uticaja izvrši pritisak na nadležne državne organe i institucije.
Obzirom da je danas 2021. godina, tražimo informaciju da li se nešto po ovoj službenoj belešci radilo i preduzelo, ako nije, zašto nije, i tražimo da u tom slučaju, ako nije, da nadležni organi preduzmu sve zakonom dozvoljene i potrebne radnje.
Naime, radi se o predsedniku Stranke slobode i pravde, čoveku koji je osmislio lično, što preko svog radnika Marinike Tepić, i posejao više laži po Srbiji, nego što su poljoprivrednici posejali žita u poslednjih 10 godina. Oni za farmu kokošaka kažu da je mesto na kome se proizvodi droga. Oni blate funkcionere ove države, direktore javnih preduzeća, lokalne funkcionere, ali im to nije dosta i ništa im nije sveto. Oni nastavljaju u svom maniru da blate predsednika Republike, blate članove njegove porodice, smišljaju najgnusnije laži protiv dece predsednika Republike, a pri tome ne daju ni jedan dokaz i svoje laži plasiraju po medijima kao jednu krajnju istinu, baš kao i u slučaju Drana Markovića Palme.
Kao predsednik Stranke slobode i pravde, Dragan Đilas misli da je sloboda da lažeš koliko hoćeš i šta hoćeš i da pri tom ne odgovaraš. On slobodu vidi kao slobodu da tuče, da preti, ucenjuje, upada i razbija institucije, a da za to ne odgovara. On pravdu vidi tako što su pravda njegove laži. Te laži uzima kao činjenice kojima on podiže optužnicu i po kojima on presuđuje i da nikome pri tom ne da za pravo da se brani. To je Đilasova sloboda i to je Đilasova pravda
E, pa neće moći, neće moći. Pravda je jedino u institucijama države Srbije, a nije ni u Draganu Đilasu, ni u Stranci slobode i pravde, ni u jednoj drugoj političkoj stranci. Tome jednom za svagda moramo stati na put i zbog toga tražimo od organa da reaguju za slučaj porodičnog nasilja i nasilja nad ženama u slučaju gde imamo žrtve, gde imamo svedoka, gde imamo počinioca, odnosno krivca, a to je Dragan Đilas. Pravda za Đilasovu ženu i tasta. Hvala.