ROBERT KOZMA

Zeleno-levi front

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Robert Kozma biran je za narodnog poslanika jednom do sada, u 13. sazivu, od 2022. do 2023. godine.

U 13. sazivu izabran je za narodnog poslanika kao 12. na listi MORAMO – AKCIJA – Ekološki ustanak – Ćuta – Ne davimo Beograd – Nebojša Zelenović, mandat mu je potvrđen 01.08.2022. godine. U 13. sazivu bio je deo poslaničke grupe ZELENO - LEVI KLUB, NE DAVIMO BEOGRAD, MORAMO, član Odbora za evropske integracije i Odbora za prostorno planiranje, saobraćaj, infrastrukturu i telekomunikacije, i zamenik člana Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva. Takođe, bio je zamenik člana u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje.

U 14. sazivu izabran je za narodnog poslanika kao 24. na listi Srbija protiv nasilja - Miroslav Miki Aleksić - Marinika Tepić (Stranka slobode i pravde, Narodni pokret Srbije, Zeleno-levi front, Ne davimo Beograd, Ekološki ustanak - Ćuta, Demokratska stranka, Pokret slobodnih građana, Srbija centar, Zajedno, Pokret za preokret, Udruženi sindikati Srbije "Sloga", Novo lice Srbije), mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

U 14. sazivu deo je poslaničke grupe Zeleno - levi front, Ne davimo Beograd

BIOGRAFIJA

Robert Kozma je rođen 1983. godine u Subotici. Diplomirao je politikologiju na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, a zatim i završio master program političkih nauka na Centralno-evropskom univerzitetu u Budmipešti.

U proteklih trinaest godina radio je u civilnom sektoru.

Na lokalnim izborima 2022. izabran je za odbornika u Skupštini grada Beograda, ostavku je podneo neposredno po potvrđivanju odborničkog mandata.

U pokretu Ne Davimo Beograd bio je od samog osnivanja, bio je i član Malog veća.

Član je predsedništva stranke Zeleno-levi front.
Poslednji put ažurirano: 10.04.2024, 09:20

Osnovne informacije

Statistika

  • 87
  • 11
  • 1 postavljeno / 0 odgovoreno

Pitanja građana

Vlada Srbije pljačka svoje građane

čeka se odgovor 1 godina i 4 meseca i 10 dana

Podneo sam podnesak Narodnoj skupštini Republike Srbije koji sam naslvio na Odbor za rad,..., i Odbor za Finansije,..., Podneska je zavedn pod brojem 07/2409-2022 21.11.2022. godine. i dat je Odboru za rad,...

VIDI SVE POSTAVI PITANJE

Prva sednica (konstitutivna), 20.03.2024.

Hvala vam, predsedavajući.

Ne mogu a da nemam utisak da je prethodnoj govornici za obnovu njene političke i profesionalne karijere ipak bila potrebna partijska knjižica SNS, toj govornici to ipak ide na čast.

Predsedavajući, vi ste na početku govorili da treba da se držimo nekih činjenica, a onda ste vašim partijskim kolegama i koleginicama dozvolili da izvrću činjenice i realnost, kao da su u ovu Skupštinu došli onim letećim automobilima iz promotivnih spotova SNS. Tako je kandidatkinja za predsednicu Skupštine uspela danima i mesecima da brani neodbranjivo da nisu pokrali izbore, a ceo svet je video da su pokrali izbore, svi su videli da su počinili niz krivičnih dela pre i tokom izbora i da su zloupotrebljavali medije, i da su zloupotrebljavali javne resurse, i da su vršili funkcionersku kampanju i da su onda i nakon toga još prekrajali birački spisak, brisali određene građane, a građane iz drugih gradova dovodili u Beograd kako bi pokrali izbore. To su radili i svi su to videli. Onda je prekjuče kandidatkinja rekla da kada se radi o njihovim aktivistima koji idu sa izvodom iz biračkog spiska i kucaju ljudima na vrata, da se tu radi o kampanji od vrata do vrata. Ne, hajde da vratimo na činjenice.

Kada imate izvod iz biračkog spiska u rukama, vi činite krivično delo. Kada imate spisak stanara, vi činite krivično delo, to nije kampanja od vrata do vrata. Kampanja od vrata do vrata je ono što radimo mi iz Zeleno-levog fronta, kada sa osmehom kucamo građanima na vrata, da se upoznamo, da predstavimo naš program, da čujemo kako možemo da rešimo njihove probleme, a ne kada vi činite krivična dela, tako što imate izvod iz biračkog spiska i onda to koristite kako bi ucenjivali građane.

Ono što je još jedna činjenica jeste da je kandidatkinja za predsednicu Skupštine zaslužila Oskara za glavnu ulogu za pretvaranje Srbije u društvo sa najvećim ekonomskim nejednakostima, u društvo sa najvećom inflacijom cena, a pogotovo cena hrane u Evropi i pretvaranjem Srbije u društvo sa izrazito skupim stanovima, gotovo nepriuštivim stanovanjem.

Činjenice je da, na primer, 80% građana ne može samostalno da kupi ili da iznajmi stan na tržištu nekretnina. Činjenica je da sve češće čujete komentare građana da kada uđu u prodavnicu osećaju se kao da im radi taksimetar, što se duže zadrže, to je skuplje. Često čujete te komentare – uđem na minut u prodavnicu i ode mi 1.000 dinara. To je politika koju je sprovodila Vlada Ane Brnabić i sada bi da je postave ovde za predsednicu Narodne skupštine. To govori o još jednoj činjenici, da među 100 predstavnika vladajuće većine, pogotovo iz njihove partije, očigledno misle da nema nikoga kadrog i sposobnog da bude predsednik Skupštine, pa premijerku biraju za predsednicu Skupštine.

Moram da kažem jednu stvar, ja se slažem sa time, među vama nema kadrih za predsednika i predsednicu Skupštine. Vi ste oni koji loše zakone izglasavate na zvonce, ne pitajući se kako to srozava život građanima Srbije. Hvala vam.

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 24.10.2023.

Hvala vam predsedavajuća. Koristiću vreme poslaničke grupe.

Ja bih da se nadovežem na kolegu i da vratim ovu raspravu i na budžet i na ono što zapravo zanima građane. Kada smo slušali ministra i druge ministre ispada da pre 10 godina obični građani nisu znali ni šta je točak, nisu imali ni vatru, a sada imaju prelepu baštu u kojoj cveta cveće, teče im med i mleko, osim što svaki put kada treba da uđu u prodavnicu stanu i razmišljaju šta da kupe jer im je dvocifrena inflacija kada se radi o osnovnim životnim namirnicama. Znaju da bez dve ili tri hiljade dinara ne mogu ni osnovne potrepštine da kupe i onda moraju da biraju šta će da stave u potrošačku korpu, a onda imaju predsednika Republike koji im očigledno parizer prodaje kao nekakav neverovatan luksuz, a isti taj parizer nije dostupan građanima Srbije.

Takođe, osvrnuo bih se na to šta još možemo da vidimo u budžetu kada ga pogledamo i na to šta su govorili i predstavnici Fiskalnog saveta. Kada govorimo o budžetu bez obzira što nam ministar govori kako nam sve ide, kako ima raznih investicija, kako su povećanja pa se onda poredi sa stanjem od pre 10 godina u društvu kao da to ima ikakve veze sa sadašnjim životom građana, a taj budžet u njemu se može videti da on ne radi ništa u vezi sa gorućim problemom u Srbiji, a to je da je Srbija društvo sa najvećim ekonomskim i društvenim nejednakostima. To prosto ovaj budžet ne želi da popravi. O tome i govori Fiskalni savet kada govori o tome da se nedovoljno budžetiralo za socijalnu pomoć, a da ne govorimo samo o tome da se socijalnoj pomoći pristupa na takav način da se kroz program socijalnih karata umesto da onima kojima je potrebno pomaže ti isti se skidaju i ne daje im se potrebna novčana i socijalna pomoć. Skidaju se prosto iz sistema socijalne zaštite.

Takođe, ono što se u budžetu može videti i o čemu su govorili drugi stručnjaci jeste da imamo pogrešan prioritet investicija, odnosno suviše se daje u nepotrebne stvari, kao što je, na primer, nacionalni stadion, koji ćemo platiti između 800 miliona evra i jednu milijardu evra, kada se izračuna sve što se planira oko nacionalnog stadiona, a to je izložba EKSPO i o tome ću govoriti malo kasnije. Vidi se da se ulaže u ove nepotrebne stvari, a ne ulaže se dovoljno u zdravstvo i u prosvetu.

Ono što se pokazuje u budžetu i o čemu je govorio Fiskalni savet jeste da imamo zapravo netransparentno trošenje budžeta. Moja koleginica je govorila i netransparentnom korišćenju budžetske rezerve, ali netransparentnost se ogleda i u tome, čime voli ministar Mali često da se hvali, a to je izgradnja putnih deonica.

Mi imamo situaciju da jedno 11-12 putnih deonica zapravo su odabrani izvođači radova u protekle tri godine, a sve mimo Zakona o javnim nabavkama. To znači da su predstavnici Vlade, ministri, odabrali svoje omiljene firme da budu izvođači radova, a da nisu morali da dokazuju da je njihova ponuda najbolja, da se radi o kvalitetnom izvođaču, da će biti kvalitetni radovi, da će oni biti i najracionalniji, odnosno u tom smislu da ima dobar odnos cene i kvaliteta. Ne, oni izaberu one koji su najbliži njima i njima su davali te investicije. To se takođe može videti u Izveštaju Fiskalnog saveta, ali i u samom budžetu.

Kada govorimo o pogrešnim prioritetima investicija i kada govorimo o netransparentnosti, ne možemo a da se ne dotaknemo i ideje da se iz budžeta izdvaja milijarda evra u naredne tri godine za međunarodnu specijalizovanu izložbu EKSPO, a koja ništa drugo, onako kako predlažu iz Vlade i kako predlažu samim zakonom leks specijalisom za EKSPO, to je ništa drugo nego legalizacija korupcije u građevinarstvu.

Zarad građana, da pojasnimo. U naredne tri godine naša država potrošiće ogromne svote novca, milijardu evra, za koju ćemo se, između ostalog, i zaduživati, kako bi izgradila izložbene salone, kako bi izgradila sajam, kako bi izgradili razne poslovne stambene objekte i nacionalni stadion, a sve zbog EKSPO izložbe 2027, koju predstavljaju kao neki mitski dolazak investitora u zemlju, iako to nije i predstavlja najobičniju dimnu zavesu. A za čega im služi? Služi im isključivo da bi ovu milijardu evra potrošili na isti ovakav netransparentan način, dodeljujući novac njihovim omiljenim građevinskim izvođačima radova.

Kao dokaz za to jeste i taj leks specijalis, u kome se između ostalog spominje i član 14, u kome eksplicitno piše, i to je ono što je Vlada predložila, da izvođači radova, posebno privredno društvo koje će biti formirano i kroz koje će ići novac i dodeljivaće se izvođačima radova, neće morati da se bira poštujući odredbe Zakona o javnim nabavkama. To znači ništa drugo nego da će Siniša Mali, na primer, da bira svoje omiljene izvođače radova i da im dodeljuje milione, a za te radove zaduživaće građane Srbije. Građani Srbije neće imati ništa od ovih utrošenih milijardu evra, kao što nisu imali ništa od jednog prethodnog megalomanskog koruptivnog projekta "Beograda na vodi", gde su država Srbija i grad Beograd potrošili, kada se obračuna sve, celokupno zemljište, kada se izračunaju troškovi izmeštanja autobuske i železničke stanice, kada se izračunaju i svi ostali radovi, država Srbija je na jedan prethodni koruptivan projekat potrošila milijardu, a grad Beograd i država Srbija dobili su šest miliona evra, odnosno jedva i evro po glavi stanovnika. Hvala vam.

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 24.10.2023.

Hvala vam predsedniče.

Dragi građani i drage građanke, ukoliko slušate Siniša Malog, Srbija razvaljuje u ekonomiji, imamo metro, imamo leteće automobile, a svaki student kada se upiše na fakultet dobije četvorosoban stan da u njemu živi dok studira, a ako je na budžetu i vikendicu pride.

Naravno, to je samo u zbirki priča Siniše Malog, pod nazivom „duing biznis u Srbiji i pamuk iz Eritreje“. S obzirom da naravno ovo nije realnost u Srbiji, predložili smo da umesto nepotrebnog nacionalnog stadiona sredstva iskoriste za izgradnju studentskih domova i da se povećaju smeštajni kapaciteti za studente u svim velikim univerzitetskim centrima, u Beogradu, u Novom Sadu, u Nišu, u Kragujevcu, u Novom Pazaru.

Mi u Srbiji imamo ogroman nedostatak mesta za studente u studentskim domovima. Samo da ilustrujem. U Beogradu ima deset hiljada 340 mesta, a studira 93 hiljade studenata. Zbog toga je potrebno da se grade studentski domovi, kako bi prosto, mladi ljudi mogli da studiraju, a ne da moraju da odustaju od školovanja zato što ne mogu sebi da priušte mesto u studentskom domu ili da iznajme stan zajedno sa svojim cimerima. Umesto toga, vi gradite nepotrebni nacionalni stadion i zadužujete Srbiju, a mogli bi da gradimo studentske domove, a ovako studenti odlaze na tržište nekretnina gde ih čeka stambena kriza i gde onda moraju da plate 500 do 600 evra za dvosoban stan ukoliko žele da studiraju.

Mnogi studenti odustaju i ja znam da Siniša Mali neće sada saslušati ovo i odlučiti da ne gradi nacionalni stadion i da gradi studentske domove, jedini način da se ovo promeni jesu izbori 17. decembra i zato pozivam….(Isključen mikrofon).

Treće vanredno zasedanje , 22.06.2023.

Hvala, predsedniče Skupštine.

Opet ću morati da postavim pitanje o slučaju snimka sa naplatne rampe u Doljevcu. Pitanje za Osnovno javno tužilaštvo u Nišu – da li ste tražili kompletan snimak saobraćajne nezgode na naplatnoj rampi u Doljevcu? Prilikom te saobraćajne nezgode ubijena je, odnosno poginula je Stanika Gligorijević. Da li ste dobili snimak? Ukoliko niste dobili snimak, zašto niste preduzeli odgovarajuće radnje i pokrenuli postupak prema odgovornima i to postupak sprečavanja i ometanja dokazivanja? Ukoliko niste ni tražili, ko će u tužilaštvu da odgovara zbog ove nebrige?

Pre četiri i po godine vozilo tadašnjeg visokog funkcionera SNS i direktora "Koridora Srbije" izazvalo je saobraćajnu nezgodu na naplatnoj rampi u Doljevcu i tom prilikom poginula je Stanika Gligorijević. Javnost je bila uznemirena, kako zbog ove saobraćajne nezgode sa smrtnim ishodom, ali tako što je postojala opravdana sumnja da je vozilom upravljao tadašnji direktor "Koridora Srbije" Zoran Babić. Umesto njega, osuđen je njegov vozač, ali ostala je enigma da li je sud imao kompletan snimak sa naplatne rampe.

Prvo je pre dve nedelje MUP nudio zakulisne radnje porodici Stanike Gligorijević, da pogledaju snimak u policiji, ali bez prisustva advokata, a zatim je ministar Gašić u Skupštini rekao da se kompletan snimak nalazi u "Putevima Srbije". Tužilaštvo, jeste li vi tražili ovaj snimak?

Za razliku od vas, novinari portala „Nova S“ tražili su snimak i dobili su ga. Na tom snimku se ne vidi zapravo ko je upravljao vozilom. Mi ne možemo znati da li se ovde radi o kompletnom snimku. Na tužilaštvu je da to ispita i zato pozivam tužilaštvo da počnu da rade svoj posao. Možete za početak da kažete jeste li se obratili policiji, jeste li se obratili "Putevima Srbije" ili da pitate Aleksandra Vučića koji tačno je on to snimak video koji ga je uznemirio. Na protestu „Srbija protiv nasilja“ govorio je Milutin, sin Stanike Gligorijević, tražio je pravdu kako bi njegova porodica dobila preko potreban mir.

Pitanje za ministarku zdravlja i za ministra finansija – šta ćete uraditi da uvedete plaćeni staž za naše mlade lekare i lekarke koji su u obavezi da u bolnicama i u našim zdravstvenim ustanovama obavljaju stažiranje od šest meseci do godinu dana?

Juče su studenti Medicinskog fakulteta protestvovali, jer su zbog promene kriterijuma dodele Dositejeve stipendije vrlo odlični studenti Medicinskog fakulteta ostali bez stipendije. Na ovaj način dovedeno je njihovo studiranje i završavanje fakulteta u pitanje.

Međutim, postoji još jedan ozbiljniji problem sa kojim se oni suočavaju, a to je neplaćeno stažiranje u našim bolnicama i zdravstvenim ustanovama, a nakon toga ih čega borba za odgovarajuću specijalizaciju.

Ministarka zdravlja je pre nekoliko meseci obećala da će učiniti sve da se uvede plaćeno stažiranje. Međutim, naši studenti su i dalje stavljeni pred izbor – ili odlazak u zemlje EU gde ih čeka posao ili da ostanu u Srbiji gde ih čeka nesigurna budućnost. Ukoliko se ne reše ovi osnovni problemi sa kojima se suočavaju naši mladi lekari i lekarke, opravdano se možemo zapitati za koga radi naše Ministarstvo zdrava i Ministarstvo finansija? Za nemačke građane ili za građane Srbije? Za koga mi školujemo naše lekare i lekarke, zarad građana ili zarad potreba drugih država za medicinskim osobljem i lekarima?

Takođe, imao bih još jedno pitanje za Visoki savet tužilaštva. Da li je tačno da ste na sednici 19. juna, nasuprot i protivno pravosudnim zakonima, izvršili izbor tužilaca? Da li je tačno da su kandidati izabrani, a da prethodno nije pribavljeno mišljenje Kolegijuma tužilaštva koje je po zakonu obavezno? Da li je tačno da je na ovoj sednici izabran Lazar Lazović, kum i najbliži saradnik beogradskog višeg tužioca Nenada Stefanovića? Na kom mestu se prvobitno na rang listi nalazio Lazar Lazović? Da li je istina da je volšebno isplivao na vrh liste?

Da li je tačno, ovo je pitanje upravo za one članove VST koji su iz reda istaknutih pravnika, da li je tačno da ste na sednici glasali za kandidate, a da pre toga niste obavili razgovor sa kandidatima?

Zarad građana podsetiću – u ovoj Skupštini u februaru su izglasani novi pravosudni zakoni. Vlast se ponosila time i govorila da se radi o reformi pravosuđa i tužilaštva. Međutim, članovi VST umesto da rade po novim zakonima i da pokrenu novu proceduru za izbor tužilaca oni su radili po nepostojećim i starim zakonima i po staroj proceduru.

Jel to reforma pravosuđa i tužilaštva kojom se ponosite?

Hvala vam.

Treće vanredno zasedanje , 13.06.2023.

Hvala vam predsedniče Skupštine.

Postavio bih pitanje za odlazećeg ministra unutrašnjih poslova i za ministarku kulture – šta ste uradili i šta ćete uraditi da se zaustave pretnje koje se proteklih dana upućuju glumcima i glumicama u Srbiji? Šta ćete učiniti da se zaustavi širenje mržnje i pozivanje na nasilje prema glumcima, a pogotovo kada to pozivanje na nasilje i širenje mržnje dolazi od najviših državnih funkcionera, poput potpredsednice Narodne skupštine Sandre Božić?

Mesec dana stotine hiljada građana protestuje, izlazi na ulice, želeći samo jedno – Srbiju bez nasilja. Građani traži pravdu i odgovornost, traže da se zaustavi sistemska promocija nasilja u medijima i javnom prostoru, traže da članovi Saveta REM-a budu smenjeni, jer oni svojim nečinjenjem odobravaju promociju verbalne i fizičke agresije u medijima, traže da se oduzmu nacionalne frekvencije „Pinku“ i „Hepiju“, traže da se ukinu tabloidi koji sistemski šire dezinformacije i laži i sluđuju građane, traže da RTS postane javni servis, a ne da ćuti o ključnim društvenim dešavanjima u Srbiji, traže i ostavke ministra unutrašnjih poslova i šefa BIA, traže i zahtevaju jednu novu Srbiju – Srbiju solidarnosti, brige i razumevanja.

Građanima su se pridružili i glumci, stali su uz svoje građane. Svi žele da uspostave sistem koji radi za građane i brine i o građanima. Umesto da vlast čuje vapaj i krik i odmah sprovede zahteve sa protesta „Srbija protiv nasilja“, predstavnici vlasti ponašaju se neodgovorno i dolivaju ulje na vatru i šire mržnju.

Ovaj put crtaju se mete na glumcima i glumicama. Tako je Sandra Božić, potpredsednica Skupštine, sebi dala za pravo da u starom radikalskom maniru iz 90-ih godina napada glumca Milana Marića, daje sebi za pravo da određuje ko je Srbin, ko je antisrbin, ko je izdajnik.

Ovakvo pozivanje na nasilje i širenje mržnje dovodi do toga da se deci glumice Tamare Dragičević preti. Istovremeno, na društvenim mrežama šire se dva snimka u kojima se targetira preko 40 glumica i glumaca, koji se optužuju za veoma opasnu stvar, a to je rušenje ustavnog poretka. Zašto se za to optužuju? Zato što su se drznuli da kritikuju vlast, drznuli su se da stanu uz građane, drznuli su se da podrže proteste „Srbija protiv nasilja“.

Još jedno pitanje za odlazećeg ministra unutrašnjih poslova – da li je istina da je MUP ponudio porodici Stanike Gligorijević da pogledaju snimak ubistva na naplatnoj rampi, ali tajno, bez prisustva advokata? Zbog čega je taj snimak u posedu MUP-a? Da li je MUP dostavio taj snimak tužilaštvu? Ukoliko nije, ko će odgovarati za krivično delo sprečavanje i ometanje dokazivanja?

Pre četiri i po godine vozilo tadašnjeg visokog funkcionera SNS, direktora Koridora Srbije, Zorana Babića izazvalo je saobraćajnu nesreću sa smrtnim ishodom na naplatnoj rampi u Doljevcu. Tom prilikom ubijena je Stanika Gligorijević. Javnost se uznemirila zbog ovog događaja, ali su se takođe uznemirili, jer su postojale opravdane sumnje da je vozilom upravljao upravo Zoran Babić, direktor Koridora Srbije. Umesto njega, za ovo delo osuđen je njegov vozač, ali sud nikada nije pogledao kompletan snimak sa naplatne rampe u Doljevcu.

Međutim, već četiri i po godine se ovaj snimak, ključna dva minuta snimka, kriju od tužilaštva, kriju od porodice i kriju od građana Srbije. Zna se da snimak postoji, ali se krije. Zašto se krije?

Na protestu „Srbija protiv nasilja“ govorio je i Milutin, sin Stanike Gligorijević. Odlazeći ministre unutrašnjih poslova, on je tražio samo jedno - pravdu. On nije tražio da mu se nude neke nove zakulisane radnje, što sada čini MUP na ovaj način, pozivajući da pogledaju snimak tajno bez prisustva advokata.

Pravda podrazumeva da se taj snimak dostavi tužilaštvu. Pravda podrazumeva da odgovaraju oni koji su krivi. Pravda podrazumeva da porodica Stanike Gligorijević dobije preko potreban mir. Hvala vam.

Treće vanredno zasedanje , 06.06.2023.

Hvala, predsedniče Skupštine.

Pitanje za Đorđa Milićevića, v. d. ministra prosvete, šta je bilo presudno pri odluci Ministarstva da se odloži sprovođenje državne mature?

Svi znamo da način na koje je Ministarstvo prosvete planiralo da sprovede državnu maturu, da je to nužno vodilo ka neuspehu i to je sada ozvaničeno. Međutim, zarad građana, da li je pravi i konačni razlog za odlaganje državne mature to što softverski sistem, koji je plaćen 100 miliona dinara, na kraju ne radi.

Ministarstvo prosvete u oktobru 2021. godine zaključilo je ugovor sa kompanijom „Komtrejd sistem integrejšn“ i kupila softver za pregledanje testova na državnoj maturi i to je platilo Ministarstvo 1,7 miliona evra. Na kraju, ispostavilo se u junu 2023. godine da softversko rešenje za unos, skeniranje i pregledanje testova ne radi.

Pre samo nekoliko dana je probno testiranje iz maternjeg jezika moralo da bude prekinuto jer softver nije funkcionisao. Odmah da bude jasno, ne radi se o nekoj visokotehnološkoj stvari, nego tome da nije funkcionisalo skeniranje testova i unos u bazu podataka.

Zarad građana, pored ovog softvera koji ne radi, a plaćen je 1,7 miliona evra, Ministarstvo prosvete je na državnu maturu od 2019. godine potrošilo skoro četiri miliona evra i to iz fondova pretpristupne pomoći EU. Četiri miliona evra i plus ovih 1, 7 miliona evra su povučeni, plaćeni, a državna matura na kraju nije sprovedena i nije urađena, nego je odložena. Došli smo u situaciju da se državna matura odlaže za 2025/2026 godinu.

S obzirom na način na koje je Ministarstvo prosvete i planiralo da sprovede državnu maturu, ova je i dobra stvar. Svaka čast svim roditeljima, svim đacima, svim nastavnicima i obrazovnim stručnjacima koji su ukazivali da način na koje ministarstvo prosvete radi nije dobro i da nužno vodi ka neuspehu.

Odmah da bude jasno, državna matura može biti dobar koncept i ona se uspešno sprovodi u zemljama EU. Međutim, neuspeh Ministarstva prosvete je u tome da ne razume državnu maturu, ne razume kako treba da je sprovede, ima u potpunosti odsustvo volje da isplanira, uzimajući u obzir i potrebe škola i potrebe nastavnika i đaka, ali i fakulteta.

Zbog toga, mi konstantno ne uspevamo da sprovedemo državnu maturu na koju smo, nažalost, bacili četiri miliona evra, a sada i ovih 1,7 miliona evra na softver koji ne radi.

Takođe, moram da pitam predsednicu Vlade Republike Srbije, da li Vlada Republike Srbije planira da u potpunosti ukine Ministarstvo prosvete? Vi ste to nagovestili vašom odlukom o prekidu školske godine, koja se završava danas, 6. juna. Izgleda da se državni sekretari, pomoćnici ministara, ali i obrazovni stručnjaci ništa ne pitaju, niti da imamo obrazovnu politiku, nego je na snazi suludi pi ar Vladinog Saveta za kreativne industrije.

Pri ovoj odluci o prekidanju školske godine, niste konsultovali ni nadležne u Ministarstvu prosvete, ni struku, ni direktore škola, ni nastavnike, ni roditelje, ni đake. Stotine hiljada građana na protestima „Srbija protiv nasilja“ tražilo je ukidanje, između ostalog, rijalitija sa nasilnim sadržajem. Umesto toga, Vlada Republike Srbije ukinula je škole.

Šta je Vlada Republike Srbije poručila ovim nastavnicima, ovom odukom? Poručila je da je za Vladu Republike Srbije, da su nastavnici nebitni.

Na njih ste prebacili sve obaveze da sprovedu ovu suludu odluku, ali oni p po vama ne moraju ništa da se pitaju o svom poslu. Za vas nastavnici su prosto tu da sprovode vaše odluke, bez obzira kakve bile, bez obzira kako ih donosili.

Moram da pitam – da li je Vlada razmišljala kako to utiče na položaj i integritet nastavnika? Da li ste se zapitali da li ovakvom odlukom vi poboljšavate ili degradirate položaj nastavnika i kako će nastavnici moći ubuduće da rade svoj posao ako kontinuirano, sistemski vi svakom vašom olukom degradirate položaj nastavnika i direktora škola?

Hvala vam.

Imovinska karta

(Beograd, 24.08.2022.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 130000.00 RSD 01.08.2022 -