Nema informacija o predloženim aktima.
Poštovana predsedavajuća, uvaženi članovi Vlade, koleginice i kolege narodni poslanici, poštovani građani Republike Srbije danas u parlamentu govorimo o velikom broju međunarodnih sporazuma, što samo potvrđuje intenzivnost i sveobuhvatnost naše međunarodne saradnje kojom vlada i naše državno rukovodstvo, obezbeđuju sve bolji položaj i sve veći ugled Srbije kao pouzdanog partnera u međunarodnim odnosima.
Od velikog broja bilateralnih sporazuma sa dnevnog reda istakla bih sporazume sa više prijateljskih zemalja. Pre svega, sa zemljama koje nisu priznale nezavisnost samoproglašenog „Kosova“ ili su kasnije povukle svoje priznanje, na čemu smo im zahvalni i zbog čega svi oblici bilateralne saradnje sa ovim državama treba da predstavljaju strateški interes naše zemlje.
Tako, danas imamo nekoliko bilateralnih sporazuma sa državama koje nisu priznale nezavisnost tzv. „Kosova“, a to su Republika Kina, Republika Kuba, Ekvatorijalna Gvineja, Republika Burundi, DR Kongo.
Sa Republikom Kinom sa kojom imamo dugogodišnju stratešku saradnju i više desetina bilateralnih sporazuma iz različitih oblasti društvenog razvoja, od „Pojasa i puta“, preko saradnje na infrastrukturnim projektima do saradnje u oblasti kulture i obrazovanja, ovog puta ratifikujemo sporazum o sudskoj pomoći i pomoći u građanskim i privrednim stvarima koji predstavlja poseban pravni okvir za sudsku zaštitu prava građana i privrede u obe strane potpisnice sporazuma, što je veoma važno imajući u vidu obim i sadržaj saradnje naše dve prijateljske zemlje.
Sporazum sa Republikom Kubom sa kojom imamo bliske diplomatske odnose preko 120 godina i dosta međudržavnih sporazuma i memoranduma o saradnji koji učvršćuju prijateljstvo i pozitivno utiču na razvojne prilike obe zemlje, ovoga puta odnosi se na oblast poljoprivrede i njime se unapređuje sektorska saradnja u ovoj oblasti, koja je za obe strane značajna kao potencijal razvoja.
Ne treba zaboraviti da uspešnu bilateralnu saradnju sa mnogim državama sa kojima danas potvrđujemo nove oblike saradnje imamo još iz vremena nesvrstanih, a sa mnogima smo saradnju ponovo učvrstili na proslavi 60 godina od stvaranja Pokreta nesvrstanih koji je, kao i prvi samit 1961. godine, održan ovde u Beogradu 2021. godine.
Najveći broj ovih zemalja nije priznao ili je povukao priznanje samoproglašene nezavisnosti tzv. Kosova. Zato se izuzetno važnim čini set sporazuma Republike Srbije iz oblasti odbrane potpisanih sa vladama Republike Maldivi, Centralnoafričke Republike, Kraljevine Esvatini i Republike Gane, koje su povukle priznanje samoproglašenog Kosova i spadaju u grupu od 28 država koje su svojim povlačenjem priznanja pomogle da se broj onih koji priznaju nezavisnost tzv. Kosova smanji na svega 83.
Treba duboko poštovati ove zemlje bez obzira na njihovu veličinu ili udaljenost, jer ove zemlje, zajedno sa nama kroz sopstveni odnos prema pokušaju secesije Kosova i stvaranje druge albanske države u Evropi, štite međunarodni pravni poredak, a istovremeno i suverenitet i teritorijalni integritet svake zemlje članice UN.
Sa svim ovim državama imamo i parlamentarnu saradnju putem osnivanja poslaničkih grupa prijateljstva. Sećam se da smo u sazivu parlamenta od 2020. do 2022. godine formirali poslaničke grupe prijateljstva sa svim državama koje nisu priznale ili su povukle priznanje nezavisnosti tzv. Kosova, a tu parlamentarnu saradnju unapređujemo i danas.
Iz ovog pretresa izdvajam i sporazume sa Mađarskom u oblasti pravne pomoći u građanskim stvarima i u oblasti zaštite tajnih podataka.
Srbija i Mađarska imaju Sporazum o strateškom partnerstvu i međusobno neguju izuzetno dobre i prijateljske odnose i saradnju na najvišem nivou, sa posebnim intenzitetom u poslednjih desetak godina na obostranu korist naših država.
Danas je pred nama i sporazum sa Severnom Makedonijom, koji je u ime Vlade Republike Srbije potpisao potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić.
Sporazum se odnosi na uspostavljanje zajedničkih kontrola na graničnom prelazu za međunarodni drumskim saobraćaj Preševo – Tabanovci, koji je otvoren 2019. godine.
Ovim sporazumom se pojednostavljuju procedure granične provere po sistemu „one stop control“, što znači da se pasoši i dokumenta proveravaju na jednom mestu. Ovaj model obezbeđuje efikasniji rad graničnih vlasti, kraće zadržavanje na granicama i brži protok ljudi i roba.
Za Srbiju, koja spada u red visoko tranzitnih država i graniči se sa čak sedam država i ima čak 62 granična prelaza, koji su u rangu međunarodnih ili međudržavnih prelaza, ovakva organizacija rada granične policije, pasoške kontrole i carina, od izuzetnog je značaja i za uštedu resursa i za brži tranzit kroz našu zemlju.
Na kraju, možemo zaključiti da broj bilateralnih sporazuma koje danas ratifikujemo ovde u parlamentu potvrđuje intenzivnost i sveobuhvatnost međunarodne saradnje u celini, kojom državno rukovodstvo obezbeđuje sve bolji položaj i sve veći ugled Srbije na međunarodnoj političkoj sceni.
Hvala.
Poštovana predsedavajuća, uvaženi predstavnici Vlade, poštovane kolege, poštovani sugrađani, građani, ja bih, pošto je ovo moje prvo obraćanje u ovom mandatu, želela da posebno pozdravim svoje sugrađane iz grada Čačka. Na početku da iskoristim tu priliku.
Kada je u pitanju ovaj izuzetno važan predlog zakona ja bih se osvrnula na ovaj amandman koji su predložili kolega Jovanović i drugi, a to je da Alimentacioni fond piše tromesečni izveštaj o radu.
Mi smatramo da to nije potrebno jer to je budžetski fond koji se formira u okviru Ministarstva za porodičnu zaštitu, pritom ima svog prvog supervizora u tom ministarstvu, a kako koristi budžetska sredstva podleže i državnoj reviziji.
Od ovakvog administriranja je mnogo važnije da Alimentacioni fond može da u što kraćem vremenu da ostvari rad u punom kapacitetu, kao i da obuhvat dužnika alimentacije bude što veći kako bi se što pre popravio materijalni položaj što većeg broja roditeljskih porodica, a pre svega dece čijem odrastanju i školovanju jeste namenjena alimentacija.
Mi smo u našoj poslaničkog grupi imali tokom prethodnim saziva da se srećemo sa roditeljima, pre svega to su bile majke, koji su zbog neplaćanja alimentacije dovele i sebe i decu u stanje gotovo potpune nematerijalne obezbeđenosti.
Navešću primer majke kojoj je bivši supružnik, na primer, nikada za 12 godina nije platio alimentaciju za dete i bio je dužan čak 800.000 dinara a ni jedan organ, ni sud, ni centar za socijalni rad nisu tokom tih godina efikasno uspeli da reše ovaj problem.
Tako da, smatramo da je mnogo važnije da se taj rad tog Alimentacionog fonda ostvari u što kraćem vremenskom roku u punom kapacitetu.
Hvala.
Hvala predsedavajuća.
Mislim da su razlozi za odbijanje ovog amandmana opravdani, jer se sadržaj prosto odnosno na Porodični zakon kojim bi iskreno ovog moglo da se reguliše.
Kada je u pitanju Alimentacioni fond, mislim da svi treba da podržimo donošenje ovog zakona, kojim se na najkonkretniji i najefikasniji način prevazilazi ogroman životni problem jednoroditeljskih porodica, posebno dece koju drugi roditelj ne plaća redovno alimentaciju. Nesavesni i neodgovorni roditelji nažalost, ne samo u našoj zemlji već svuda na svetu, ostavljaju svoju decu bez minimalne materijalne zaštite na koju su zakonom i sudskim izvršnim odlukama obavezani. Mnoge države imaju neki oblik alimentacionog fonda i na primer u regionu to imaju Slovenija, Hrvatska, Crna Gora.
Poslanička grupa SPS podržava osnivanje Alimentacionog fonda jer će doprineti humanizaciji života mnogih jednoroditeljskih porodica, posebno dece koja su vrlo često zbog nedostatka sredstava za život siromašna, obeležena, socijalno izolovana, a ne retko podležu različitim oblicima asocijalnog, čak kriminalnog ponašanja što država ne sme dozvoliti. Za razliku od ranijih godina i ranijih skupštinskih saziva kada je poslanička grupa SPS intenzivno pokretala i pitanje osnivanje Alimentacionog fonda kroz aktivnosti u Odboru za prava deteta, kroz diskusije naših poslanika u ranijim sazivima i kroz poslanička pitanja, danas je Alimentacioni fond realno zakonsko rešenje za koje se zahvaljujući ekonomskom snaženju naše države mogu obezbediti budžetska sredstva. Hvala vam.
Poštovani predsedavajući, poštovane kolege narodni poslanici, poštovani građani Republike Srbije, pre nego što bih postavila pitanje, želela bih da u ime poslaničke grupe „Ivica Dačić – Socijalistička partija Srbije“ čestitam našem danas najpoznatijem Srbinu u svetu, zbog koga više niko ne može da kaže da nije čuo za Srbiju, da čestitam Novaku Đokoviću na 23. grend slem tituli, 23. titula u 2023. godini, može biti simbolika.
Ponosni smo i na najboljeg svetskog a našeg košarkaša Nikolu Jokića, koji takođe pronosi ime Srbije u celom svetu.
Bravo Nole, bravo Nikola, najveći ste.
Važno je da i mi kao država prepoznajemo doprinos naših sportskih velikana, ali i drugih uglednih Srba koji svojim dostignućima promovišu našu otadžbinu. Da pomenem da su i Novak i Nikola dobili povelju Ministarstva za spoljne poslove za lični doprinos promociji Srbije i njenog naroda u svetu.
S druge strane, koliko god niko ne može da osporava Đokovića, niti Jokića, niti jednu Nadicu Božanić, na primer, dobitnicu svetskog zlata u tekvondou 2022. godine, i da ne pominjem plejadu naših a svetskih sportskih asova, toliko danas atakuju na istoriju Srbije, i to na najružniji način, očiglednim falsifikatima. Ništa novo od onih koji nemaju dovoljno svoje istorije, pa im je drago da prisvajaju našu, i ličnosti i istorijske događaje. Gotovo svakodnevno svedoci smo toga kako Albanci prisvajaju i prekrajaju sve, u želji da naše kulturno i istorijsko blago prikažu kao svoje, ne bi li ušli u Unesko, na primer. A dovoljno bi bilo da pogledaju turske arhive i popise iz srednjeg veka, pa da vide koliko ih je na Kosmetu bilo tada i šta je njihovo kulturno nasleđe. Ne brani se ništa falsifikatima, gospodo.
Višedecenijski falsifikatorski proces na račun naše istorije veoma uporno sprovodi i Hrvatska. Dovoljno je pomenuti ozbiljnu reviziju iz Drugog svetskog rada i genocid u Jasenovcu. Sramno i mnogo njih koji se nikad nisu pokajali zbog zverstava učinjenih prema 700.000 Srba, Jevreja i Roma. Ni danas takva revizija istorije ne prestaje. Sada je u pitanju zloupotreba imena i dela Nikole Tesle, našeg velikog naučnika koga javno prisvajaju i veličaju kao Hrvata, po ne znam kojim kriterijumima. Najpre su na svoju kovanicu smislili da stave lik Nikole Tesle kao simbol Hrvatske, a sada su otišli još dalje. Pripremili su kampanju za 2024. godinu za svoj paviljon u Evroparku u Nemačkoj, koji su nazvali „Teslina lijepa Hrvatska“, dakle lijepa njihova uz Nikolu Teslu, koga na krajnje podli način predstavljaju kao Hrvata.
Ovakva krađa istorije je nezapamćena. Pritom, oni nikada nisu pomenuli kako su u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u logorima smrti ubili 91 člana porodice Tesla, a od kojih je 14 ubijeno u Jasenovcu. Tada su Teslinu porodicu ubijali kao Srbe, a sad Teslu prisvajaju kao Hrvata. Obraza nemaju.
Ovo je direktan udar na naš nacionalni identitet. Oni Teslu mrtvog hoće i da pokrste u katolika, da zanemare činjenicu o tome da se Tesla lično i javno do kraja života izjašnjavao kao pravoslavni Srbin.
Iskoristila bih priliku da pohvalim i kampanju Ministarstva inostranih poslova i ministra Ivice Dačića koja se vodi u ovoj 2023. godini kada obeležavamo 80 godina od smrti Nikole Tesle.
Ta kampanja pod nazivom „Teslina godina, Teslinog naroda“ izuzetno je primljena u našoj dijaspori, ali i u našoj javnosti. To je primer da javna i kulturna diplomatija dobijaju sve više na značaju i da daju dobre rezultate.
Činjenica da nas falsifikatori stavljaju u ulogu žrtve i presreću svojim izmišljenim istorijama, otetim od našeg naroda i naše države, potrebno je da se u čuvanje ne samo istine o Tesli, njegovom životu, već i čuvanje istorije našeg naroda i sprečavanje ovakvih grubih falsifikata, uključi i čitava država, svi državni organi, obrazovne institucije, institucije kulture, naučna zajednica i mediji, ugledni pojedinci, dakle, svi koji vole Srbiju. Potrebno je da zaustavimo sve falsifikatore istorija, a to možemo ako smo glasniji od njih i njihovih para kojima žele da uzmemo naše i u tom smislu bih želela da postavim pitanje Vladi. Imajući u vidu sve češće i otvorenije pokušaje falsifikovanja srpske istorije, da li Vlada planira da pokrene državnu kampanju kojom bi se sprečili i osujetili sve glasniji i beskrupulozniji pokušaji revizije falsifikovanja srpske istorije, a time sprečio udar na državni i nacionalni identitet?
Hvala na pažnji.
(Čačak, 17.11.2022.)
| Funkcija | Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija | Izvor prihoda | Interval | Neto prihod | Valuta | Vreme obavljanja / od-do |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije (polsanički dodatak - paušal) | Republika | Mesečno | 37242.00 | RSD | 18.10.2022 - |
| Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije (plata) | Republika | Mesečno | 93105.00 | RSD | 01.11.2022 - |
| Odbornik | Skupština grada Čačka | Grad | Po sednici | 4000.00 | RSD | 01.07.2020 - |