Nema informacija o predloženim aktima.
Zahvaljujem se.
Poštovana predsednice, predsedništvo, poštovani ministri sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, poslanička grupa SVM će u danu za glasanje podržati set predloga zakona i ostalih akata koji se nalaze pred nama. Ja ću se u svom izlaganju osvrnuti na Predlog odluke o davanju saglasnosti na finansijski plan Komisije za hartije od vrednosti za 2026. godinu, jer Komisija za hartije od vrednosti nadzire učesnike tržišta kapitala i proverava da li oni poštuju Zakon o tržištu kapitala, odnosno štiti investitore.
Poštovani narodni poslanici, tržište kapitala u Republici Srbiji nije novi koncept, već ima dugu tradiciju utemeljenu iz perioda razvoja prvih državnih i privrednih institucija u zemlji. Dositej Obradović u svom delu „Mezimac“ prepoznaje trgovinu kao delatnost od istog značaja za organizaciju društva sa naukom i umetnošću.
Prvo akcionarsko društvo na teritoriji Srbije osnovano je 1869. godine pod imenom „Prva srpska banka“ sa većinskim stranim kapitalom. Beogradska berza je osnovana 1895. godine i na evropskom tržištu predstavlja jednu od 10 najstarijih. Značajan period za Beogradsku berzu jeste 1988. godina kada je usvojen novi zakon koji uređuje preduzeća i definiše da se ista mogu osnivati u vidu deoničarskih društava koja neophodna sredstva obezbeđuju emitovanjem deonica. Ovaj zakon je stvorio uslove za ponovni početak trgovanja na berzi u kontekstu organizovanog tržišta hartija od vrednosti.
Smatramo da smo usvajanjem Zakona o tržištu kapitala u 2021. godini poboljšali tržište kapitala u Republici Srbiji i stvorili temelj za korišćenje šireg spektra finansijskih instrumenata u korist privrede Republike Srbije kroz smanjenje zavisnosti malih i srednjih preduzeća od bankarskog finansiranja i državnih subvencija, ubrzani ekonomski rast kroz nove finansijske mogućnost, povećanje broja radnih mesta, kao i dodatnu podršku inovacijama.
Međunarodno iskustvo i akademska literatura pokazuju da razvijeno tržište kapitala predstavlja osnovnu komponentu finansijskih tržišta i ne treba ga smatrati konkurentnim bankarskom finansiranju, već ga treba tretirati kao njegov dodatak i mogućnost da se preduzećima osigura bolja diverzifikacija izbora finansiranja njihove aktivnosti. U stvari, instrumenti tržišta kapitala su znatno bolje dizajnirani za finansiranje različitih i inovativnih projekata. Diverzifikacija izvora finansiranja treba da doprinese smanjenju troškova prikupljanja kapitala, a posebno u slučaju malih i srednjih preduzeća.
Zahvaljujući dobroj infrastrukturi tržišta kapitala i efikasnom lancu posrednih institucija koje na njemu rade, ekonomija je u stanju da bolje raspoređuje rizik i kapital, što je čini potencijalno otpornim na šokove.
Poštovani narodni poslanici, kada govorimo o tržištu kapitala, želim da ponovim ono što sam rekao već nekoliko puta. Naime, u Zakonu o budžetu za 2026.
7/3 TĐ/JG
godinu je navedeno da će sredstva za finansiranje budžetskog deficita biti obezbeđena iz zajmova domaćih i međunarodnih komercijalnih i multilateralnih finansijskih institucija i inostranih vlada kroz emitovanje državnih hartija. Svi mi znamo da građani naše zemlje trenutno mogu kupovati državne papire na veoma komplikovan i skup način. Naš predlog je da se pojednostavi kupovina državnih obveznica kroz trezor sa minimalnim troškovima i bez naknade za vođenje namenskih tekućih računa i bez poreza našim građanima koji su spremni da finansiraju javni dug. Naime, ako je većina javnog duga u rukama naših građana, onda to obezbeđuje stabilnije finansijsko tržište i za vreme ekstremnih događaja, a pored toga minimizira se mogućnost napada inostranih spekulanata na dinar.
8/1 AL/IR 11.15 – 11.25
Sa druge strane, mišljenja smo da je bolje platiti kamatu našim građanima koji veruju u našu politiku i kupuju državne papire i koji će ih potrošiti u zemlji, nego inostranim spekulantima. Susedne zemlje već praktikuju takve načine kupovine državnih papira, koji prate inflaciju i plaćaju oko 3%, 4% kamate na obveznice koje su indeksirane u evrima.
Poštovani narodni poslanici, poštovani predstavnici Komisije za hartije od vrednosti, dozvolite mi da kažem par reči o tome kako mi vidimo trgovanje na Beleksu i na šta bi trebalo obratiti veću pažnju u cilju povećanja poverenja investitora.
Pošto se u prethodnom periodu više puta desilo da većinski vlasnici kompanije godinama nisu isplatili dividendu malim akcionarima samo posle prinudnog otkupa akcija, odnosno onda kada su postali 100% vlasnici preduzeća, izuzetno je važno da dajemo veća ovlašćenja nadležnim institucijama u cilju bolje odbrane interesa malih akcionara i kako bi mali akcionari dobili dividendu koji su zaslužili zbog držanja određenih papira.
Kada govorimo o prinudnom otkupu akcija, moram reći i to da se u proteklom periodu više puta desilo da mali akcionari prilikom prinudnog otkupa akcija od strane većinskog vlasnika nisu dobili realne cene, odnosno akcije su kupljene na osnovu neke prosečne trgovinske cene koja je bila dosta niža od knjigovodstvene vrednosti akcija. Zbog toga ukoliko nam je cilj, a svakako je naš zajednički cilj da povećamo likvidnost Beogradske berze i da se mali akcionari vrate na berzu onda ne smemo dozvoliti da mali akcionari pretrpe takve gubitke, koji ne proizilazi iz loših vizija, odnosno pogrešnih odluka malih akcionara, već zbog pravne praznine koje iskorišćavaju većinski vlasnici i obaraju cene akcije na tržištu.
Zbog toga smo mišljenja da zakone treba promeniti u pravcu da kada većinski akcionar odluči da pokrene prinudni otkup akcija onda isplati najvišu moguću cenu malim akcionarima koji su držali papire ponekad i više od jedne decenije.
Pored navedenog, na likvidnost Beogradske berze utiče i to da akcionari koji su pretrpeli kapitalni gubitak imaju pravo na prebijanje kapitalnog gubitka sa kapitalnim dobitkom u roku od pet godina od nastanka kapitalnog gubitka. Mišljenja smo da vremenski interval prebijanja treba produžiti sa pet na 10 godina, jer bi u tom slučaju ohrabrili investitore koji bi uložili više sredstva u hartije od vrednost. Hvala na pažnji.
Zahvaljujem.
Poštovana predsednice, poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici poslanička grupa SVM će podržati Predlog zakona o budžetu za 2026. godinu, jer se kroz ovaj dokument koja je najvažnija ne samo finansijska, nego i politička strategija razvoja našeg društva, potvrđuju naša decenijska zalaganja koja smo formulisali i kroz koalicioni sporazum sa SNS, a imaju za cilj ravnomerni regionalni razvoj i poboljšanje kvaliteta života svih naših građana.
Glasaćemo za predloženi budžet jer ima za cilj povećanje životnog standarda građana i očuvanje makroekonomske stabilnosti, uz snažnu podršku investicijama i socijalnim merama i to: da će se plate u javnom sektoru povećati za 5,1% od 1. januara, a samo u ovoj godini tri povećanja plata u prosveti kumulativno iznose 22,4%. Ako se uzme u obzir da je prosečna inflacija ove godine negde oko 4%, ovo je značajno povećanje plata u prosveti.
Kumulativno povećanje u ovoj godini sa povećanjem od 1. januara za prosvetu iznosiće 28,6%, a u zdravstvu 19,2%. Tome govori i to da minimalna zarada od 1. januara biće povećana za 10,1% i iznosiće 371,00 dinar po radnom satu. To je kumulativno povećanje minimalne zarade od 37% za samo 12 meseci.
Penzije će biti uvećane za 12,2% od 1. decembra i biće isplaćene oko 6 januara, što znači da je kumulativno povećanje penzija za 12 meseci iznosio 24,4%, a navedena mera štiti životni standard penzionera.
Hoću da podvučem da je budžet socijalno odgovoran, da donosi konkretno poboljšanje standarda građana i omogućava nastavak ubrzanog ekonomskog razvoja.
Kada pogledate sve što je urađeno od mera usmerenih ka smanjenju cena, smanjenju kamatnih stopa, povećanju plata i penzija, minimalne zarade, izmenama Zakona o izvršenju i legalizaciji, sve su to mere usmerene ka našim građanima.
Za poslaničku grupu SVM važno je da se na teritoriji AP Vojvodine realizuje 20 kapitalnih projekata, više nego u budžetu za prošlu godinu i da je u revidiranoj fiskalnoj strategiji Vlada navela listu od 52 projekta ukupne vrednosti od 2,5 biliona dinara, planiranih da budu završeni do 2028. godine.
Od navedenih 52 projekta u AP Vojvodini se realizuje 12 kapitalnih projekata, skupljih od 20 miliona evra, a među njima je četvrti po vrednosti izgradnja auto puta Beograd-Zrenjanin.
Šta znači realizacija kapitalnih projekata u Vojvodini i u kojoj meri doprinosi ravnomernom regionalnom razvoju, vidimo iz sledećih brojki. Ukupan iznos transfera iz budžeta i sredstava budžeta Republike Srbije koji se usmeravaju AP Vojvodini u pregledu budžeta za 2026. godinu iznosi 183 milijarde dinara, što je za 13,5 milijardi dinara više u odnosu na 2025. godinu. Za 2022. godinu iznos je bio 133,6 milijardi dinara, a u 2019. godini 69 milijardi dinara.
Kada govorimo o budućim projektima, moram da spomenem i jedan veoma važan projekat koji je nedavno završen, ali još nije u potpunosti isplaćen. On se odnosi na rekonstrukciju i dogradnju graničnog prelaza Horgoš – Rska. Granični prelaz je proširen sa sadašnjih 16 na 24 trake, što je od velikog značaja ne samo za poslaničku grupu SVM, već i za celu Srbiju, region, jer ovaj prelaz predstavlja vrata ne samo između Srbije i Mađarske, nego i između Zapadnog Balkana i EU.
Sa druge strane, uz uvažavanje argumenta predsednika SVM dr Balinta Pastora sa predsednikom Vlade Mađarske Viktorom Orbanom, dogovoreni su konkretni koraci koji olakšavaju prelazak granice, povećan je broj graničnih policajaca na prelazima Rska, Tompa i Hercegsanto. Produžen je rad graničnog prelaza Horgoš 2 i olakšane su carinske kontrole na pruzi Subotica-Segedin.
Pored navedenog, podršku dajemo predloženom budžetu i zato što su troškovi projektovanja i izgradnja dela radova na izgradi autoputa E75, deonica Kelebija, petlja Subotica – jug, predviđeni budžetom. Pored ovih, još 18 važnih projekata finansiraće se u 2026. godini na teritoriji AP Vojvodine.
Podršku predlogu budžeta poslanička grupa SVM daje i na osnovu Izveštaja Evropske komisije o napretku Srbije u evropskim integracijama od 4. novembra 2025. godine, u kojem se pohvaljuje posvećenost Srbije održavanju makro-ekonomske stabilnosti i unapređenju ekonomskih reformi i konstatuje da je deficit tekućeg računa u potpunosti kompenzovan prilivima neto stranih direktnih investicija u 2024. godini, dostižući 5,6% BDP. U okviru Intereg IPA 2021-2027 EU je obezbedila finansiranje u iznosu od 83,4 miliona evra, uz 15% lokalnog sufinansiranja.
Nemoguće je proceniti značaj svih do sada realizovanih i budućih projekata iz ovog programa, jer oni znače šansu za nova zapošljavanja stanovnika pograničnih regiona, ali i šansu za njihov ostanak u zavičaju.
Moram naglasiti da će zahvaljujući projektu prekogranične saradnje Intereg IPA3 koji su zajedno podneli Subotica i Kiškunhalaš, nakon 113 godina biti sprovedena prva sveobuhvatna obnova Gradske kuće u Subotici, koju je 1912. godine, otvorio veliki gradonačelnik Karolj Biro. Ovaj projekat je rezultat dugogodišnjeg zalaganja SVM i posebno predsednika Balinta Pastora, koji se tokom četiri godine mandata na mestu predsednika Skupštine grada Subotice istrajno zalagao za zaštitu graditeljske baštine i secesijskog nasleđa Subotice.
Poštovani narodni poslanici, za našu poslaničku grupu pomoć mladima u kupovini prve stambene nepokretnosti deo je sistemskih napora koji predstavljaju ekonomsku, socijalnu, demografsku i populacionu meru i iznad svega meru koja će osigurati ostanak mladih u zavičaju. Zahvaljujući detaljnom i preciznom predstavljanju uslova i procedure u medijima, više od 3.700 porodica uzelo je stambeni kredit za mlade, a kako smo čuli od ministra Malog, planirano je da se garantnom šemom pokrije dodatno 5.500 stanova. Moram naglasiti da je kod ovih vrsta kredita sopstveno učešće svega 1%, a kod komercijalnih kredita, bez državne garancije, najmanje 10%, što na primeru jedne nekretnine vrednosti od 50 hiljada evra znači da sopstveno učešće iznosi svega 500 evra, dok je kod komercijalnih kredita najmanje 5000 evra.
U ime poslaničke grupe SVM, nedelju dana nakon početka primene zakona postavio sam poslaničko pitanje Ministarstvu finansija, ukazao sam i drago mi je da je Ministarstvo finansija prihvatilo našu argumentaciju da je važna solidarna pomoć svih članova porodice, dakle, ne samo roditelja, nego i ostalih članova porodice, kako bi što veći broj mladih ljudi mogao da podnese zahtev za kredit i reši svoj stambeni problem i stambeni problem svoje buduće porodice.
Iskoristiću ovu priliku da pomenem i još jednu dilemu, pitanje koje postavljaju zainteresovani mladi ljudi, a tiče se realne životne situacije.
Naime, član 5. zakona propisuje da korisnik kredita može biti samo lice koje nema, niti je imao u vlasništvu stambenu nepokretnost i koje nije korisnik stambenog kredita kod neke od poslovnih banaka. U praksi dolaze nam mladi ljudi koji su suvlasnici imovine koja predstavlja susvojinu više naslednika, tri, četiri ili pet. To su situacije nasleđenih starih kuća i malih procenta vlasništva, gde postoji zakonom utvrđeno pravo da kao suvlasnik mladi čovek koristi imovinu srazmerno svom suvlasničkom udelu, ali je to u stvarnosti neizvodljivo, jer je suvlasnički udeo mali ili postoji više vlasnika koji ne mogu da postignu sporazum. Formalno-pravno ti mladi ljudi jesu vlasnici nepokretnosti, ali to ništa ne znači u smislu rešavanja njihovog stambenog pitanja.
Na osnovu navedenog, poslanička grupa SVM smatra da bi radi rešavanja ovog problema Ministarstvo finansija trebalo da utvrdi minimum vrednosti nekretnina, npr. do 15.000 evra koje mladi mogu da poseduju a da im to ne bude prepreka za dobijanje navedenog stambenog kredita. Na drugačiji način oni ne bi mogli da reše svoje stambeno pitanje. Na sličan način je i Vlada Mađarske rešila da lica koja poseduju bezvrednu imovinu ne budu isključena iz programa.
Poštovani narodni poslanici, želim da vam skrenem pažnju na to da je SVM preko svoje strategije za ekonomski razvoj Vojvodine i zahvaljujući finansijskoj podršci Vlade Mađarske omogućio mladim ljudima kupovinu preko 1300 seoske kuće u Vojvodini i na taj način uspeo da ih zadrži u svom zavičaju.
Poštovani narodni poslanici, kada govorimo o prošlosti, moram da pomenem i sadašnjost. Sadašnji predsednik SVM dr Balint Pastor najavio je u januaru ove godine izradu nove verzije navedene strategije koja je završena pre nekoliko dana. Naša partija kroz novu strategiju nastavlja da podržava kupovinu seoskih kuća i pružiće podršku razvoju različitih ekonomskih aktivnosti kako bi što veći broj ljudi ostao ovde, vratio se ovde i gradio svoju budućnost ovde u zavičaju.
Poštovani narodni poslanici, znam da je Republika Srbija suočena sa velikim izazovima u oblasti energetike, posebno usled međunarodnih sankcija koje utiču na stabilnost snabdevanja energentima. Zato će SVM podržati set predloga zakona iz oblasti energetike, sa ciljem povećanja sigurnosti, kvaliteta i pouzdanosti snabdevanja domaćeg tržišta, kao i usklađivanja sa propisima EU u ovim oblastima.
Usvajanjem ovih zakona jačamo energetsku otpornost države, povećavamo sigurnost naših građana i privrede i pokazujemo da je Srbija spremna da odgovorno i strateški upravlja svojim energetskim resursima u skladu sa evropskim standardima.
Zbog svih napred navedenih razloga, poslanička grupa SVM će u danu za glasanje podržati Predlog zakona o budžetu za 2026. godinu, kao i sve ostale zakone koji su na dnevnom redu, jer su za našu poslaničku grupu, kako je naš predsednik rekao, normalnost, zdrav razum i odgovorno upravljanje osnovni principi na kojima istrajavamo. Zahvaljujem na pažnji.
Zahvaljujem.
Poštovana predsednice, poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici.
U ime poslaničke grupe Savez vojvođanskih Mađara, želim da postavim pitanje Ministarstvu finansija. Naime 14. marta 2025. godine stupio je na snagu Zakon o utvrđivanju garantne šeme i subvencionisanju dela kamate kao mera podrške mladima u kupovini prve stambene nepokretnosti, čija rešenja predstavljaju deo sistemskih, ekonomskih, socijalnih, demografskih i populacionih politika koja će mladim ljudima omogućiti da po povoljnim uslovima steknu prvu nekretninu. Nesporno je da Rešenje ovog zakona znače zaštitu osnovnih ljudskih prava, prava na dom, uživanje imovine i zaštite svojinskih prava.
Za našu poslaničku grupu pomoć mladima u kupovini prve stambene nepokretnosti je deo sistemskih napora koji predstavljaju i ekonomsku, socijalnu i demografsku i populacionu meru i iznad svega meru koja će osigurati ostanak mladih u zavičaju. Zahvaljujući detaljnom i preciznom predstavljaju uslova i procedure u medijima više od 3.000 porodica uzelo je stambeni kredit za mlade i kako smo čuli od gospodina ministra Malog planirano je da se garantnom šemom pokrije 5.500 stanova.
Moram naglasiti da je kod ovih vrsta kredita sopstveno učešće 1%, a kod komercijalnih kredita bez državne garancije najmanje 10% što npr. u jednom konkretnom slučaju znači - ako je vrednost nekretnine 50.000 evra onda sopstveno učešće iznosi svega 500 evra dok je kod komercijalnih kredita najmanje 5.000 evra.
U ime poslaničke grupe Savez vojvođanskih Mađara nedelju dana nakon početka primene zakona postavio sam poslaničko pitanje Ministarstvu finansija. Ukazao sam i drago mi je da je Ministarstvo finansija prihvatila našu argumentaciju, da je važna solidarna pomoć svih članova porodice dok ne samo roditelja, nego i ostalih članova porodice da bi što veći broj mladih ljudi mogao da podnese Zahtev za kredit i reši stambeni problem svoj i stambeni problem buduće porodice.
Želim da vam skrenem pažnju na to da je Savez vojvođanskih Mađara preko svoje strategije za ekonomski razvoj Vojvodine i zahvaljujući finansijskoj podršci Vlade Mađarske omogućio mladim ljudima kupovinu 1.341 seoske kuće u Vojvodini i na taj način uspeo da ih zadrži u svom zavičaju.
Iskoristiću ovu priliku da pomenem još jednu dilemu pitanje koje postavljaju zainteresovani mladi ljudi, a tiče se realne životne situacije.
Naime, član 5. Zakona propisuje da korisnik kredita može biti lice koje nema niti je imao u vlasništvu stambenu nepokretnost i koje nije korisnik stambenog kredita kod neke od poslovnih banaka.
U praksi dolaze nam mladi ljudi koji su suvlasnici nad imovinom koja predstavlja su svojinu više naslednika tri, četiri ili pet, to su situacije nasleđenih starih kuća, malog procenta vlasništva gde postoji Zakon o utvrđenom pravu da kao suvlasnik mladi čovek koristi imovinu srazmerno svom suvlasničkom udelu, ali i je to u stvarnosti neizvodljivo, jer je suvlasnički udeo mali ili je više vlasnika koji ne mogu da naprave sporazum.
Formalno-pravno, ti mladi ljudi su vlasnici nepokretnosti, ali to ništa ne znači u smislu rešavanja njihovog stambenog pitanja.
Na osnovu navedenog, poslanička grupa SVM smatra da bi radi rešavanja navedenog problema Ministarstvo finansija trebalo da utvrdi minimalnu vrednost nekretnina, na primer do 15.000 evra, koje mogu da poseduju mladi, a da im to ne bude prepreka za dobijanje navedenog stambenog kredita. Na drugačiji način oni ne bi mogli da rešenje svoje stambeno pitanje.
Inače, na sličan način je Vlada Mađarske rešila da lica koja poseduju bezvrednu imovinu ne budu isključena iz programa.
Moje pitanje, dakle, glasi – da li će Ministarstvo finansija izaći u susret mladima koji poseduju imovinu bez vrednosti koje ne mogu da koriste za stanovanje i da li će navedeni program biti nastavljen i u 2026. godini? Zahvaljujem na pažnji.
Nema govora na sednicama odbora.
(Subotica, 20.01.2018.)
| Funkcija | Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija | Izvor prihoda | Interval | Neto prihod | Valuta | Vreme obavljanja / od-do |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Član gradskog veća | Grad Subotica | Grad | Mesečno | 94380.00 | RSD | 23.06.2016 - |
| - | Jkp Vodovod i kanalizacija Subotica | Javni | Mesečno | 60000.00 | RSD | 01.04.2015 - 31.03.2017. |
| Član | Narodno pozorište u Subotici | Javni | Godišnje | 20613.00 | RSD | 26.10.2016 - |