AKOŠ UJHELJI

Savez vojvođanskih Mađara

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Akoš Ujhelji je do sada dva puta bio narodni poslanik, u 12. sazivu, od 2020. do 2020. godine, i u 13. sazivu, od 2022. do 2023. godine.

Tokom 12. saziva imao je 19 obraćanja u plenumu, tri puta je učestvovao traženju obaveštenja i objašnjenja, i jednom u postavljanju poslaničkih pitanja Vladi Srbije. Na redovnim zasedanjima u Skupštini je proveo 264 sata, i učestvovao u glasanju o 350 akta, za koje je svaki put glasao “Za”.

U 13. sazivu izabran je za poslanika kao 6. na listi Vajdasági Magyar Szövetség – Pásztor István – Savez vojvođanskih Mađara – Ištvan Pastor, i mandat mu je potvrđen 08.12.2022. godine. U 13. sazivu bio je deo poslaničke grupe Savez vojvođanskih Mađara, član Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, i zamenik člana Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava, Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo i Odbora za kulturu i informisanje.

U 14. sazivu izabran je za narodnog poslanika kao šesti na listi Vajdasági Magyar Szövetség – Elnökünkért, közösségünkért, a jövőért! –Savez vojvođanskih Mađara – Za našeg Predsednika, za našu zajednicu, za budućnost!, mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

BIOGRAFIJA

Rođen je 1977. godine. Osnovnu školu je završio u Kanjiži, a srednju školu u Subotici. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Subotici. Magistrirao je 2014. godine u Novom Sadu.

Živi u Subotici.

Bio je direktor preduzeća JKP Parking Subotica, a nakon toga šef službe za odnose sa potrošačima u subotičkom JKP Vodovod i kanalizacija.

Obavljao je funkciju člana Gradskog veća Subotice zaduženog za oblast privrede, i bio je predsednik Upravnog Odbora Narodnog Pozorišta u Subotici.

U maju 2012. godine bio je izabran za poslanika u Skupštini Autonomne pokrajine Vojvodine.

Od 2006. godine član je Saveza vojvođanskih Mađara.

Poslednji put ažurirano: 17.02.2024, 14:32

Osnovne informacije

  • Savez vojvođanskih Mađara
  • Subotica
  • Subotica
  • 1977
  • ekonomista

Statistika

  • 8
  • 0
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 23.10.2023.

Hvala.

Poštovani predsedniče, predsedništvo, poštovani ministri, dame i gospodo narodni poslanici, poslanička grupa SVM će podržati Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara pošto propisuje smanjenje i ukidanje naknada za odvodnjavanje za poljoprivrednike, za šta se naša poslanička grupa zalaže još od 2010. godine, kada su ove naknade uvedene u naš pravni sistem donošenjem Zakona o vodama.

U prethodnih 13 godina poslanička grupa SVM se dosledno zalagala za izmene. Tražili smo da se utvrdi drugačija metodologija obračuna kako bi se smanjio teret doprinosa za poljoprivrednike, da se naknada obračunava po hektaru, da se utvrdi najviši iznos i godišnje usklađuje sa stopom inflacije, a deo naših primedbi je prihvaćen u važećem zakonu koji je počeo da se primenjuje od 1. januara 2019. godine.

Zalažući se u periodu od 2010. do 2018. godine za promenu metodologije izračunavanja naknade za odvodnjavanje, kad već nije postojala politička volja da se ukine, SVM je uspeo da se važećim zakonom o naknadama za korišćenje javnih dobara osnovica za izračunavanje naknada obračunava po hektaru, s tim da se uveo raspon naknada zavisno od kategorije zemljišta, koji se usklađuje sa godišnjim indeksom potrošačkih cena.

Najznačajnija predložena izmena i dopuna sada u 2023. godini umanjuje iznos naknade za odvodnjavanje za 50% fizičkom licu i preduzetniku, vlasniku poljoprivrednog zemljišta i objekta za poljoprivrednu proizvodnju i stočarstvo, upisanim u Registar poljoprivrednih gazdinstava i druge odgovarajuće registre, odnosno izuzimanje od plaćanja naknade za odvodnjavanje počev od 2024. godine.

Insistirali smo na rešavanju problema naknada za odvodnjavanje, jer je to problem koji ima posebnu težinu u Vojvodini. Od 1,2 miliona obveznika u Srbiji, 69% je onih koji tu naknadu plaćaju u Vojvodini.

Ako je u Vojvodini oko dva miliona hektara zemljišta koje zavisi od sistema za odvodnjavanje i ako se po hektaru plaća 1200 dinara, onda je to godišnji prihod od 2,4 milijarde dinara, odnosno, više od 20 miliona evra.

O kojim sumama govorimo vidimo i na primeru grada Subotice gde je registrovano 6.500 gazdinstava koja obrađuju više od 10 hektara i sama ta kategorija poljoprivrednika plaća za odvodnjavanje najmanje 650 hiljada evra.

Od uvođenja građani su ukazivali na brojne nelogičnosti i sporna rešenja. Postavljalo se obično pitanje - zašto se ova naknada plaća u područjima gde postoji potreba za navodnjavanjem, a ne odvodnjavanjem, pa se tako npr. odvodnjavanje plaćalo i za 2017. godinu, kada je suša uništila useve i njive i kada je nedostajalo 500 litara vode po kvadratnom metru.

Vojvodina ima 22.000 kilometara kanalske mreže, a svega nekoliko desetina kilometara je očišćeno. Svih ovih godina se postavljalo pitanje smisla plaćanja za uslugu koja se ne dobija.

Za poslaničku grupu SVM je važno da od 2024. godine poljoprivrednici neće biti obveznici plaćanja naknade za odvodnjavanje, jer se za poljoprivrednike od 2020. i pandemije Kovid 19, kao i zbog posledica globalnog zagrevanja, sušnih godina, poplava i poslednjih orkanskih nepogoda ovog leta postavlja pitanje da li da nastave da rade u korist sopstvene štete.

Mnogi su već ušli, kako kažu, u začarani krug jer ne mogu da vraćaju kredite bankama. Verujemo da je ukidanje obaveze plaćanja naknade za odvodnjavanje samo prvi korak u rešavanju brojnih problema sa kojima se suočavaju poljoprivrednici.

Naknada za odvodnjavanje se plaća samo na površinama koje su melioracionim područjima tj. gde postoje sistemi za odvodnjavanje.

U Vojvodini zapravo plaćaju svi, jer manje više je zasnovano na principu solidarnosti. U ostatku Srbije nisu dobro odrađene granice melioracionih područja, tako da veliki deo plaća neosnovano.

Dakle, poslanička grupa SVM će podržati Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara pošto propisuje smanjenje i ukidanje naknade za odvodnjavanje za poljoprivrednike i to pozdravljamo.

Hvala na pažnji.

Peto vanredno zasedanje , 05.09.2023.

Hvala lepo.

Poštovani predsedniče, predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, pre nego što postavim poslaničko pitanje Ministarstvu poljoprivrede, želeo bih da naglasim da poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara od početka ideje podržava digitalizaciju poljoprivrede, jer smatramo da je E-agrar jedna savremena aplikacija koja modernizuje i ubrzava procese upisa podataka i omogućava uštedu vremena kod obrade zahteva, kao i elektronske obrade zahteva, brže odobravanje podsticaja, bržu isplatu, kao i ubrzanje obrade zahteva usled uvezivanja relevantnih registara. Kao što je poznato, na E-agrar se prijavilo oko 350 hiljada gazdinstava, što potvrđuje njegovu opravdanost.

Poslednjih nedelja u javnosti je odjeknula informacija da su prvom proverom šta je prijavljeno na E-agraru, koje je stanje na terenu, utvrđene nepravilnosti. Problema ne bi bilo da se za neobrađene parcele ne podnesu zahtevi za subvencije, međutim, to nije slučaj. Reč je o 245 neobrađenih hektara. Kao što je poznato, subvencije u ovoj godini iznose 18 hiljada dinara po hektaru i dolazimo do računice od 4,4 miliona dinara. Dakle, ovaj novac građana i države otišao je onima koji nisu poljoprivrednici.

Proverama treba da se napravi razlika između poljoprivrednika i onih koji se tako izjašnjavaju i žive na grbači ratara, stočara, zloupotrebljavajući novac koji je njima namenjen. Oni što su ovo napravili nisu pravi poljoprivrednici i njima je to neka usputna delatnost i tu najviše strada opet mali poljoprivrednik.

Prelazni period na E-agrar je bio dosta ambiciozan i puno poljoprivrednika je napravilo grešku prilikom prijave kulture. Da li će oni koji su greškom prijavili drugu kulturu trpeti bilo kakve sankcije ili će moći da sami isprave grešku i do kog datuma će moći da isprave grešku?

Pošto je cena žitarica u odnosu na prošlu godinu mnogo niža, poljoprivrednicima se moraju isplatiti subvencije što pre. Stoga nas zanima kada će se isplatiti neisplaćeni deo davanja po hektaru i da li će se isplatiti subvencija za primarnu biljnu proizvodnju još u ovoj godini?

Moje drugo pitanje se odnosi na E-agrar, ali pošto je vezano za katastar nepokretnosti, pitanje želim postaviti direktoru republičkog Geodetskog zavoda.

Naime, E-agrar vidi samo one katastarske parcele kod kojih je u listi nepokretnosti upisan i JMBG vlasnika, međutim, zbog toga što katastar u ranijem periodu nije bio u obavezi da upiše u JMBG građana, brojeve vlasnika, veliki broj poljoprivrednika ima problem prilikom upisa parcele u E-agrar, jer prvo moraju otići u katastar nepokretnosti i podneti zahtev i plaćati naknadu za promenu podataka, umesto da katastar bez naknade, po službenoj dužnosti, unese JMBG koji ranije nije uneo.

Pojedini katastri čak traže da vlasnici sa svedocima dokažu da su oni stvarni vlasnici zemljišta, što poljoprivrednicima stvara dodatne troškove.

Pored toga, ukoliko se na primer promeni naziv ulice u kojoj poljoprivrednik živi on ponovo treba da ode u Katastar i da plati hiljadu dinara na ime naknade za promenu podataka umesto da Katastar po službenoj dužnosti automatski bez prisustva poljoprivrednika i bez naknade sprovede promene na osnovu gradske ili opštinske odluke.

Moje pitanje je - da li Katastar može po službenoj dužnosti, bez naknade, da odradi promene i upis navedenih podataka? Hvala na pažnji.

Četvrto vanredno zasedanje , 19.07.2023.

Hvala.

Poštovani potpredsedniče, predsedništvo, poštovana premijerko, poštovani ministri sa saradnica, poslanička grupa SVM će podržati predloge koji se na nalaze na dnevnom redu. Ja ću u svojstvu ovlašćenog predstavnika poslaničke grupe SVM govoriti o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji o IPARD 3 i o setu zakona vezano za železnicu. Koleginica Ekres Rozalija će govoriti o paketu zajmova.

Od 2009. godine Zakon o planiranju i izgradnji je menjan 15 puta kako iz razloga usklađivanja sa promenama u realnom životu, tako i sa odlukama Ustavnog suda.

U decembru 2014. godine smo podržali predložene sistemske promene zakona kojim je prvi put uveden elektronski sistem za izdavanje građevinskih dozvola što je rezultiralo ubrzanjem postupka, dobijanja građevinskih dozvola i povećanjem učešća građevinarstva u BDP, ali i unapređenjem energetske efikasnosti i olakšalo građanima da pod povoljnim uslovima izvedu energetsku sanaciju objekta.

Da nismo pogrešili potvrđuju i podaci pred 10 godina na građevinsku dozvolu se čekalo u proseku 240 dana, u 2020. godini građevinska dozvola se izdala za devet dana. U 2015. godini na teritoriji Republike Srbije bilo je izdato ukupno 10.438 građevinskih dozvola u 2021. godini taj broj je iznosio 30.177, a vidimo kako raste broj izdatih dozvola i na premeru jednog grada. U Subotici je u 2011. godini izdata 141 dozvola, dok je taj broj u 2021. godini iznosio gotovo šest puta više 815 dozvola.

Takođe, podrška poslaničke grupe SVM prethodnim izmenama Zakona o planiranju i izgradnji značila je podršku velikim infrastrukturnim projektima koji su započeti nakon 2015. godine. Navešću kapitalni projekat, izgradnju železničkog koridora Beograd-Budimpešta kao projekat od strateškog značaja. Uz ovu prugu naveo bih i izgradnju pruga Subotica-Segedin i Subotica-Baja, čime se stvaraju uslovi da Subotica ponovo postane nakon Beograda značajniji železnički čvor u zemlji.

Takođe, pokrenut je projekat „Čista Srbija“, najveće ulaganje u komunalnu infrastrukturu u celoj Srbiji, u Vojvodini, u Subotici, Somboru, Adi, Sremskoj Mitrovici, Molu, Novom Bečeju, Inđiji i Novom Sadu. Za Suboticu koja će po završetku projekta imati izgrađenih 110 kilometara kanalizacije i dva prečistača otpadnih voda u naseljima Čantavir i Bajmok, ove he najveće infrastrukturno ulaganje u istoriji.

Za poslaničku grupu SVM predložene izmene zakona koje imaju za cilj unapređenje elektronskog sistema za izdavanje građevinskih dozvola, ulaganje u komunalnu infrastrukturu, obavezu investitora da sanira i popravi sva oštećenja nastala tokom radova, posebno na putevima na građevinskom, šumskom i poljoprivrednom zemljištu, obaveza investitora da u svom trošku popravi ulice koje je oštetio prolaskom kamiona prilikom izgradnje objekta, obavezu priključenja svih vrsta objekata na postojeću infrastrukturu vodovoda, kanalizacije, gasovoda i daljinskog grejanja i slično, su ne samo deo našeg programa već su deo našeg dnevnog angažovanja, zalaganja da se izgradi železnička infrastruktura, pronađu načini sanacije gradske deponije Aleksandrovačka bara u Subotici i reke Krivaje, spreči zagađenje Kunderaskog jezera kod Bajmoka.

Za poslaničku grupu SVM je od posebnog značaja usklađivanje našeg zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU i zbog toga je važno delimično preuzimanje EU direktiva kojima se uređuju standardi građevinskih radova i proizvoda, kao i regulisanje energetskih performansi zgrada. Takođe, podržavamo predloženo ukidanje leks specijalis Zakona o linijskoj infrastrukturi, što predstavlja ispunjenje preporuka Evropske komisije iz izveštaja o napretku Srbije u procesima evropskih integracija iz prethodnih godina.

U osnovnim načelima predloga zakona se propisuju osnovni zahtevi za objekte, na primer da sve nove zgrade moraju imati sertifikat o energetskim svojstvima. U Srbiji postoji više od četiri i po miliona objekata koji podležu energetskoj sertifikaciji. Pre gotovo pet godina Srbija je na samitu u Sofiji u okviru Berlinskog procesa potpisala Deklaraciju o Zelenoj agendi i za poslaničku grupu SVM je od posebnog značaja da se predloženim izmenama i dopunama regulišu pitanja zelene transformacije energetske efikasnosti i održivosti.

Za poslaničku grupu SVM je od posebnog značaja i odredba člana koja propisuje dužnost priključenja svih vlasnika objekata na postojeću infrastrukturu vodovoda, kanalizacije, gasovoda, daljinskog grejanja, s tim da korisnik koji se priključuje ima obavezu naknadne samo stvarnih troškova nabavke opreme, uređaja i materijala.

Spomenuo sam da će kroz projekat „Čista Srbija“ biti izgrađeno 110 kilometara kanalizacione mreže, biće pokriveno 245 ulica u Subotici, Paliću, Čantaviru i Bajmoku, a u kojoj meri je to značajno pokazuje podaci. Pre otpočinjanja projekta kanalizacionom mrežom je bilo pokriveno 54% teritorije Subotice i 15% teritorije Bajmoka. U godišnjem izveštaju o stanju životne sredine za 2021. godinu Agencija za zaštitu životne sredine navodi da iako je procenat priključenog stanovništva u Vojvodini na javni vodovod u pet okruga sto posto, voda za piće u odnosu na fizičko hemijske pokazatelje je generalno najslabijeg kvaliteta i preko 40% stanovništva na području Bačke i Banata snabdeva se vodom za piće koja sadrži arsen u količinama koje su preko dozvoljenih.

Iako prioritet izgradnje kanalizacione mreže sama po sebi nije dovoljna već je neophodno uporedo graditi sisteme za prečišćavanje otpadnih voda, ali i pripremati kadar koji će se baviti tim poslom i održavati sistem. Pomenuo sam da će se u okviru projekta „Čista Srbija“ u Čantaviru i Bajmoku graditi prečišćavači otpadnih voda, a u koalicionom sporazumu SVM i SNS naveli smo da ćemo se zalagati za izgradnju završetak izgradnje prečišćivača otpadnih voda u Malom Miljušu, Srbobranu, Sivcu, Kovačici i Debeljači, kao i završetak radova u Kanjiži. Za sanaciju zagađenog toka Krivaje završetak izgradnje postrojenja za prečišćavanje vode za piće u Kikindi i Zrenjaninu kao i rekonstrukciju mreže i izgradnju postrojenja za prečišćavanje vode za piće u Novom Knježevcu, Senti, Adi, Bečeju i Čoki.

U kojoj meri je važna predložena odredba da će investitori morati pre dobijanja upotrebne dozvole da prilože dokaz o kretanju građevinskog otpada kako se ne bi stvarale divlje deponije, govore i nezvanične procene da je, imajući u vidu infrastrukturne radove u Srbiji gradnju i rekonstrukciju objekta u gradovima i izgradnju brzi puteva i autoputa, količina otpada koji se stvara građenjem i rušenjem veća od 100 miliona tona godišnje. Građevinski otpad u Srbiji čine više od 75% ukupnog smeća.

Potrebno je pronaći ravnotežu između rasta građevinskih aktivnosti i zaštite životne sredine. Posebno je osetljivo pitanje odlaganja otpadnog građevinskog otpada koji se ne može reciklirati. Posle rekonstrukcije i rušenja starih objekata ostaje dosta takvog materijala, u prvom redu azbest. Zato bi se morale odredite posebne lokacije i sprovesti obuka i standardizacija kako se on skida, sklada i odlaže. Po podacima iz Programa zaštite životne sredine u Vojvodini od 2016. do 2025. godine jedina sanitarna deponija u Kikindi ima dozvolu za odlaganje azbesta i to pod kontrolisanim uslovima.

Zato je važno da je nakon sedam godina počela sa radom regionalna deponija koja pokriva Suboticu i opštine Bačku Topolu, Mali Iđoš, Sentu, Čoku, Kanjižu i Novi Kneževac i Fabrika za reciklažu i upravljanje otpadom u Bigovu u koju je uloženo 24 miliona evra i time je omogućeno da započne proces sanacije Aleksandrovačke bare.

Poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara je stava da je važno dalje raditi na usaglašavanju odredbi sektorskih zakona, raditi na otvaranju deponija za odlaganje građevinskog otpada, a jedinice lokalnih samouprava treba da pripreme planove za upravljanje otpadom od rušenja i građenja. Ono što je takođe važno je i školovanje kadrova koji će se time baviti.

Poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara podržava odredbe Predloge zakona koje štite imovinska prava građana kao javnu svojinu, a kojima je propisano da će investitori morati da prilože dokaz o osiguranju eventualne štete trećim licima pre prijave radova, ali i eksplicitne garancije da će platiti popravku eventualne štete na lokalnoj infrastrukturi koja bi mogla da nastane tokom izgradnje.

Dosadašnja praksa je pokazala da nažalost ukoliko investitori ne želi da popravi štetu niko ga nije ni prisiljavao na to. U tom slučaju ostaje jedino tužba suda, ali taj spor može da traje godinama. Sada se Predlogom zakona propisuje da je investitor dužan da nadoknadi štetu koju je učinio izvođenjem radova, prolazom i prevozom, odnosno da vrati zemljište u prvobitno stanje.

Takođe, investitor će morati da priloži i polisu osiguranja prema trećim licima u kontekstu zaštite od mogućih oštećenja susedskih objekata prilikom izvođenja radova.

Savez vojvođanskih Mađara je na ovaj Predlog zakona podneo amandman radi ostvarivanja pune primene prava pripadnika nacionalnih manjina, na očuvanju posebnosti garantovane članom 79. Ustava, što se, osim Ustavom, garantuje zakonskim propisima, od kojih su najznačajniji Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina i Zakon o nacionalnim savetima nacionalnih manjina.

Budući da Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji reguliše materiju očuvanja i upravljanja nepokretnim kulturnim dobrima uz primenu propisa o zaštiti životne sredine, neophodno je osigurati primenu propisa koji garantuju zaštitu kolektivnih prava i sloboda pripadnika nacionalne manjine, kako se nadležnosti nacionalnih saveta nacionalnih manjina ne bi smanjile i obezbedilo ostvarivanje ustavne garancije da se dostignuti nivo ljudskih i manjinskih prava ne može smanjivati.

Poštovani narodni poslanici naša poslanička grupa smatra veoma važnim i potvrđivanje Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Evropske komisije, jer time se omogućava mogućnost razvoja poljoprivrede koja je u jako teškoj situaciji. Ne samo zbog vremenskih nepogoda, odnosno suše, već i zbog niskih otkupnih cena.

IPARD III program će doprineti dostizanju sledećih ciljeva: povećanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, poboljšanje efikasnosti i održivosti proizvodnje na poljoprivrednim gazdinstvima, stimulisanje razvoja poslovanja rasta i zapošljavanja u ruralnim područjima, poboljšanje položaja poljoprivrednih proizvođača u lancu vrednosti i privlačenje mladih u poljoprivredu, doprinos ublažavanju klimatskih promena i podsticanje održivog upravljanja prirodnim resursima, unapređenje razvoja zajednice i slično.

Naša poslanička grupa će podržati set zakona o železnici, jer je ona ključni element infrastrukture i prevoza u našoj zemlji. Ona bi mogla da nam omogući brz i efikasan prevoz robe i putnika, te da pruži mogućnost povezivanja različitih regija i gradova u Srbiji. Zbog toga je razvoj železničke infrastrukture ključan za dalji ekonomski razvoj i napredak naše zemlje.

Modernizacija i proširenje postojeće železničke mreže omogućava brži, sigurniji i efikasniji prevoz robe i ljudi. To će povećati konkurentnost Srbije na tržištu, te privući nove investitore i poslovne partnere.

Razvoj železničke infrastrukture takođe može imati pozitivan uticaj na životnu sredinu. Železnica je ekološki prihvatljiv način prevoza od automobila i aviona, te može smanjiti emisiju štetnih gasova u atmosferu.

To će pomoći u zaštiti životne sredine i borbi protiv klimatskih promena, što je vrlo važno za našu zemlju. Za našu zajednicu je od posebnog značaja nastavak izgradnje pruge između Budimpešte i Beograda, a u najskorije vreme između Novog Sada i graničnog prelaza Kelebija.

U potpunosti se slažemo sa ministrom Vesićem da je projekat od strateškog značaja za našu zemlju. Smatramo da je važno rešiti carinsku kontrolu na brzoj pruzi između Beograda i Budimpešte i na pruzi Segedin – Subotica na takav način da putnici ne čekaju satima na graničnim prelazima.

Pokretanje železničkog saobraćaja na liniji Horgoš – Subotica preko Bačkih Vinograda, Hajdukova i Palića u što kraćem roku, kao i početak radova u što kraćem roku na železničkoj pruzi između Subotica – Baja, jer je železnička pruga Segedin – Subotica – Baja zapravo regionalna pruga koja povezuje gradove u graničnom području na teritoriji Srbije i Mađarske.

Ulaganje u razvoj železničke infrastrukture je sigurno od ključne važnosti za dalji razvoj Srbije, jer će omogućiti napredak naše zemlje. Zbog toga će naša poslanička grupa u danu za glasanje podržati predložene zakone, kao i ostale predloge koji se nalaze na dnevnom redu sednice.

Hvala na pažnji.

Druga sednica Prvog redovnog zasedanja , 27.04.2023.

Hvala lepo.

Poštovani predsedniče, predstavništvo, poštovana premijerko i članovi Vlade, dame i gospodo narodni poslanici, želeo bih da u prvom krugu postavim pitanje ministru infrastrukture, gospodinu Vesiću i ministarki za evropske integracije, Tanji Miščević.

Država se nalazi na glavnim transportnim pravcima koji povezuju Zapadnu i Centralnu Evropu, sa Jugoistočnom Evropom, Turskom i Bliskim Istokom, njen strateški i geografski položaj je od velikog značaja za formiranje saobraćajnih tokova u regionu, zbog toga je železnica ključni element infrastrukture i prevoza u našoj zemlji, ona bi mogla da nam omogući brz i efikasan prevoz robe i putnika, te da pruži mogućnost povezivanja različitih regija i gradova u Srbiji.

Savez Vojvođanskih Mađara smatra da je razvoj železničke infrastrukture ključan za dalji ekonomski razvoj i napredak naše zemlje, modernizacija i proširenje postojeće železničke mreže omogućava brži, sigurniji, efikasniji prevoz robe i ljudi. To će povećati konkurentnost Srbije na tržištu, te privući nove investitore i poslovne partnere.

Gospodine Vesiću, u januaru ste razgovarali sa predstavnikom naše poslaničke grupe, sa Balintom Pastorom o tome da je važno rešiti carinsku, odnosno graničnu kontrolu na brzoj pruzi između Beograda i Budimpešte i na pruzi Segedin-Subotica na takav način da putnici ne čekaju satima na graničnim prelazima. Pokretanje železničkog saobraćaja na linije Horgoš-Subotica preko Bačkih Vinograda, Hajdukova i Palića u što kraćem roku je od izuzetne važnosti.

O rešavanju problema koji će nastati u drumskom saobraćaju u centru Subotice zbog početka radova na izgradnji železničke pruge Beograd-Budimpešta i o početku radova na železničkoj pruzi Subotica-Baja. Pošto će voz između Subotice i Segedina krenuti još u ovoj godini prema planu u oktobru, da li će biti rešena granična kontrola na svakoj stanici gde voz stane i ako je odgovor potvrdan, molim vas kažite nam na koji način će se to rešiti. Da li se izgradnja deonice brze pruge između Novog Sada i Subotice odvija po dinamičkom planu? Da li ima napretka u vezi izgradnje železničke pruge Subotica-Baja? Hvala lepo.

Druga sednica Prvog redovnog zasedanja , 27.04.2023.

Hvala.

Moje drugo pitanje bih postavio ministarki za evropske integracije, a odnosi se na IPA III program prekogranične saradnje.

Prioriteti ovog programa su pružanje pomoći zemljama korisnicima u ispunjavanju političkih, ekonomskih i drugih kriterijuma koji se odnose na usvajanje pravih tekovina EU, izgradnju administrativnih kapaciteta i jačanje pravosuđa, kao i pomoć zemljama u procesu priprema za korišćenje strukturnih i kohezionih fondova nakon pristupanja EU.

Pomoć treba da, između ostalog, pruži podršku zemljama u njihovim naporima jačanja demokratskih institucija i vladavine prava, reformi državne uprave, privrede, poštovanju ljudskih i manjinskih prava, unapređenju regionalne saradnje, dostizanju održivog razvoja i smanjenju siromaštva.

Instrument za pretpristupnu pomoć predstavlja usmereni mehanizam koji je EU stvorila kako bi uspešno pružila pomoć zemljama jugoistočne Evrope i Turskoj.

IPA je osmišljena tako da usmeri podršku na reforme kroz jedinstveni i fleksibilni sistem od koga neposrednu korist ostvaruju građani, dok zemlje dobijaju dodatnu pomoć za postizanje evropskih standarda.

Pomoću kriterijuma za izdvajanje sredstava vodi se računa o kapacitetima svake zemlje da koristi fondove i da upravlja njima, kao i poštovanju uslova za pristupanje.

IPA pomaže da te zemlje ostvare standarde i vrednosti na kojima je izgrađena Unija. Na taj način IPA je prava investicija u budućnost za zemlje korisnice, ali i za samu EU.

Zahvaljujući IPA programima u proteklim periodima godinama uspešno smo ostvarili izuzetno važne projekte u Vojvodini, kao što je na primer izrada tehničke dokumentacije za prugu Subotica - Baja, revitalizacija navigacione infrastrukture kanala Begej, izgradnja Mađarskog doma kulture na Paliću, izgradnja više kilometara biciklističkih staza u Subotici i u Novom Kneževcu, izgradnja graničnog prelaza Rabe-Kibekhaza itd.

Ako prevedemo gore navedena ulaganja na dinare, onda možemo reći da je EU na svaki naš dinar dodala još oko sedam dinara. To nijedna zemlja nije uradila, osim EU.

Prema predlogu Evropske komisije, EU bi do 2027. godine trebalo da obezbedi bespovratna sredstva u iznosu od 14,5 milijardi evra za IPA III jugoistočnoj Evropi i Turskoj, koja će se koristiti za finansiranje projekata koji doprinose sprovođenju političkih, ekonomskih i institucionalnih reformi i napretku procesu evropskih integracija.

U kojoj fazi se nalazi realizacija programa IPA III i da li imate informaciju kada će se raspisati konkurs i koje teme će finansijski podržati?

Hvala lepo.

Deseto vanredno zasedanje , 29.07.2021.

Hvala lepo.

Poštovani predsedniče, predsedništvo, članovi Vlade, narodni poslanici.

Želeo bih da u pravom krugu postavim poslaničko pitanje premijerki Vlade Republike Srbije.

Kao što znate poslanička grupa SVM je podržala rebalans budžeta za 2020. godinu, kao i budžet za 2021. godinu, pošto su bili sastavljeni tako da su stvorili dobar osnov za suzbijanje pandemije izazvane virusom Korona i pomoć privredi, a svakako glavni cilj nam je bio da očuvamo svako radno mesto i da ne ostavimo ni jednog radnika bez posla. Sada već možemo reći da u najvećoj meri je to ostvareno.

Svi znamo da je uticaj pandemije Kovid 19 na globalnu ekonomiju ogroman, a posledice su teške. Zbog toga je jako važno da se fiskalna politika i dalje fokusira na privatni sektor i da nastavi da se smanjuju ukupno poresko opterećenje rada, čime se dodatno rasterećuje privreda, odnosno povećava konkurentnost privatnog sektora, zadržavaju postojeća radna mesta.

Bitno je reći i to, da su na rashodnoj strani prioritet imali infrastrukturni i kapitalni projekti, te politika penzija i plata, a Vlada Republike Srbije je vodila računa o tome da sa povećanjem ove dve najveće kategorije rashoda ne izađe iz planiranog održivog okvira. Zahvaljujući makroekonomskoj i fiskalnoj stabilnosti postignutoj u prethodnoj godini Republika Srbija je imala dovoljno prostora da monetarnim i fiskalnim merama pomogne privredi, ublažavanju negativnih efekata pandemije.

Bio je predviđen sveobuhvatni paket mera kojim je pružena pomoć privredi čiji su se pozitivni efekti odrazili na makroekonomske pokazatelje. Ukupna vrednost paketa mera, pomoć privredi i stanovništvu iznosila je oko 12,5% BDP. Odgovorno vođenje ekonomske politike i konstantno dobro stanje u budžetu ponovo je stvorilo dovoljno prostora da Vlada Republike Srbije pomogne privredi u ublažavanju negativnih efekata pandemije virusa Korona, te je stoga usvojen novi treći ekonomski paket mera za podršku privredi i građanima, vredan 294,4 milijardi dinara, čime je između ostalog obezbeđeno dodatnih 500 miliona evra za privrednike kroz prvu garantnu šemu i 500 miliona evra kroz druge garantne šeme kako bi se obezbedila dodatna likvidnost privredi. Moramo ponovo naglasiti da je sve urađeno u cilju očuvanja postojećih radnih mesta.

Moje pitanje glasi. Koje mere planira Vlada Republike Srbije, odnosno kakve programe predviđa za ubrzavanje privrednog oporavka, a u cilju ne samo očuvanja, već i otvaranja novih radnih mesta. Hvala lepo.

Peto vanredno zasedanje , 05.09.2023.

Hvala lepo.

Poštovani predsedniče, predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, pre nego što postavim poslaničko pitanje Ministarstvu poljoprivrede, želeo bih da naglasim da poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara od početka ideje podržava digitalizaciju poljoprivrede, jer smatramo da je E-agrar jedna savremena aplikacija koja modernizuje i ubrzava procese upisa podataka i omogućava uštedu vremena kod obrade zahteva, kao i elektronske obrade zahteva, brže odobravanje podsticaja, bržu isplatu, kao i ubrzanje obrade zahteva usled uvezivanja relevantnih registara. Kao što je poznato, na E-agrar se prijavilo oko 350 hiljada gazdinstava, što potvrđuje njegovu opravdanost.

Poslednjih nedelja u javnosti je odjeknula informacija da su prvom proverom šta je prijavljeno na E-agraru, koje je stanje na terenu, utvrđene nepravilnosti. Problema ne bi bilo da se za neobrađene parcele ne podnesu zahtevi za subvencije, međutim, to nije slučaj. Reč je o 245 neobrađenih hektara. Kao što je poznato, subvencije u ovoj godini iznose 18 hiljada dinara po hektaru i dolazimo do računice od 4,4 miliona dinara. Dakle, ovaj novac građana i države otišao je onima koji nisu poljoprivrednici.

Proverama treba da se napravi razlika između poljoprivrednika i onih koji se tako izjašnjavaju i žive na grbači ratara, stočara, zloupotrebljavajući novac koji je njima namenjen. Oni što su ovo napravili nisu pravi poljoprivrednici i njima je to neka usputna delatnost i tu najviše strada opet mali poljoprivrednik.

Prelazni period na E-agrar je bio dosta ambiciozan i puno poljoprivrednika je napravilo grešku prilikom prijave kulture. Da li će oni koji su greškom prijavili drugu kulturu trpeti bilo kakve sankcije ili će moći da sami isprave grešku i do kog datuma će moći da isprave grešku?

Pošto je cena žitarica u odnosu na prošlu godinu mnogo niža, poljoprivrednicima se moraju isplatiti subvencije što pre. Stoga nas zanima kada će se isplatiti neisplaćeni deo davanja po hektaru i da li će se isplatiti subvencija za primarnu biljnu proizvodnju još u ovoj godini?

Moje drugo pitanje se odnosi na E-agrar, ali pošto je vezano za katastar nepokretnosti, pitanje želim postaviti direktoru republičkog Geodetskog zavoda.

Naime, E-agrar vidi samo one katastarske parcele kod kojih je u listi nepokretnosti upisan i JMBG vlasnika, međutim, zbog toga što katastar u ranijem periodu nije bio u obavezi da upiše u JMBG građana, brojeve vlasnika, veliki broj poljoprivrednika ima problem prilikom upisa parcele u E-agrar, jer prvo moraju otići u katastar nepokretnosti i podneti zahtev i plaćati naknadu za promenu podataka, umesto da katastar bez naknade, po službenoj dužnosti, unese JMBG koji ranije nije uneo.

Pojedini katastri čak traže da vlasnici sa svedocima dokažu da su oni stvarni vlasnici zemljišta, što poljoprivrednicima stvara dodatne troškove.

Pored toga, ukoliko se na primer promeni naziv ulice u kojoj poljoprivrednik živi on ponovo treba da ode u Katastar i da plati hiljadu dinara na ime naknade za promenu podataka umesto da Katastar po službenoj dužnosti automatski bez prisustva poljoprivrednika i bez naknade sprovede promene na osnovu gradske ili opštinske odluke.

Moje pitanje je - da li Katastar može po službenoj dužnosti, bez naknade, da odradi promene i upis navedenih podataka? Hvala na pažnji.

Treće vanredno zasedanje , 27.06.2023.

Hvala lepo.

Poštovani predsedniče, predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, naša poslanička grupa od samog početka podržava Program „Čista Srbija“ jer se u potpunosti slažemo sa poslovicom – ponašajte se dobro prema zemlji, ona vam nije data od vaših roditelja, nego je pozajmljena od vaše dece. Ne nasleđujemo zemlju od naših predaka, pozajmljujemo je od naše dece.

Projekat izgradnje komunalne infrastrukture i infrastrukture za odlaganje komunalnog čvrstog otpada u Republici Srbiji sa radnim nazivom „Čista Srbija“, za čije sprovođenje je nadležno Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, koncipiran je na osnovu potrebe za povećanom ekološkom zaštitom voda i zemlje. Cilj programa – izgradnja kanalizacione mreže i postrojenja za preradu otpadnih voda je da se problemi gradova i opština koji do sada nisu bili u fokusu iz razloga nedovoljne aktivnosti samih lokalnih samouprava, ali i zbog nedostatka finansijskih sredstava potpuno reše što se tiče ovog segmenta.

Program u fokusu ima tri dela – održavanje sistema pijaćih voda u gradovima i opštinama koji su ugroženi usled nekontrolisanog izlivanja kanalizacije, zatim na zaštitu reka od prekomernog zagađenja i očuvanje životne sredine i samim tim obezbeđivanje jednog od najbitnijih uslova za dalji opstanak ljudi na ovom prostoru.

U koalicionom sporazumu SVM i SNS posebno smo se osvrnuli na važnost izgradnje kanalizacione mreže i prečistača u Malom Iđošu, Srbobranu, Bajmoku, Čantaviru i Sivcu, Kovačici, Debaljači, kao i njen završetak u Kanjiži, sanaciju zagađenog toka Krivalje, završetak izgradnje postrojenja za prečišćavanje vode za piće u Kikindi i Zrenjaninu, kao i na rekonstrukciju mreže i izgradnju postrojenja za prečišćavanje vode za piće u Novom Kneževcu, Senti, Adi, Bečeju i Čoki.

Efekat programa „Čista Srbija“ je nemerljiv. Očuvanje vode za piće koja će biti glavni resurs u godinama pred nama i sprečavanje zagađenja reka koja je sada dostigao kritičan nivo. Ujedno ćemo ispuniti jednu od najbitnijih obaveza prema EU u postupku pristupanja. Broj stanovnika koji je obuhvaćen ovim programom je 2,5 miliona u 69 jedinica lokalne samouprave. Izgradiće se preko pet miliona metara kanalizacione mreže, a broj postrojenja je skoro polovina od potrebnih za celu Srbiju. Projekat je uključen u program Srbija od 2020. do 2025. godine koji sadrži plan investicionih projekata za dalji razvoj Srbije u narednih pet godina što potvrđuje njegov izuzetan značaj, naglašava potrebu za hitnom realizacijom. Zahvaljujući koalicionom sporazumu između Saveza Vojvođanskih Mađara i SNS i programu „Čista Srbija“ u gradu Subotica uskoro će krenuti izgradnja kanalizacije ukupne dužine od oko 50 kilometara sa crpnom stanicom kojim se omogućava da se dodatnih 2.735 domaćinstava priključe na mrežu. U naselju Palić izgradiće se oko 11,2 kilometara kanalizacione mreže i tri crpne stanice kojim se omogućava priključenje oko 500 domaćinstava. Vrednost ove investicije iznosi 25,4 miliona evra.

Moje pitanje želim da postavim Ministarstvu građevine u vezi izgradnje kanalizacione mreže u naselju Bajmok i Čantavir na osnovu podataka koje sam dobio od subotičkog vodovoda u oba naselja bi se izgradilo po 25 kilometara kanalizacione mreže sa prečistačima. U Bajmoku će nakon izgradnje moći da se priključe 1.556 domaćinstava u Čantaviru oko 1.300 domaćinstava. Kada se očekuje potpisivanje aneksa ugovora u vezi izgradnje prečistača i kanalizacione mreže u ova dva naselja i kada se očekuje početak radove ne samo u Bajmoku i Čantaviru nego u Subotici. Hvala na pažnji.

Treća sednica Prvog redovnog zasedanja , 23.05.2023.

Hvala.

Poštovani predsedniče predsedništva, dame i gospodo narodni poslanici, pre nego što postavim poslaničko pitanje Ministarstvu poljoprivrede i Ministarstvu građevine, želeo bih da pozdravim postignuti dogovor o subvencijama između Udruženja poljoprivrednika i Vlade Republike Srbije.

Poštovani narodni poslanici, naša poslanička grupa od samog početka podržava digitalizaciju poljoprivrede, jer smatramo da je E-agrar jedna savremena aplikacija koja modernizuje i ubrzava proces upisa podataka i omogućava uštedu vremena kod obrade zahteva, kao i elektronske obrade zahteva, brže odobravanje podsticaja, bržu isplatu, smanjenje mogućnosti greške pri podnošenju i obradi zahteva, kao i ubrzanje obrade zahteva usled uvezivanja relevantnih registara. Takođe, omogućava ukidanje potrebe za štampanjem i arhiviranjem papirne dokumentacije, efikasnije izveštavanje, praćenje statistike podsticaja i veći stepen kontrole.

Registar i procedure vezane za poljoprivredna gazdinstva i odobravanje podsticaja formulisane je 2004. godine, te su mnoga tehnološka, softverska ali i proceduralna rešenja zastarela. Procedura je bila komplikovana, zbog čega su odobravanje i isplata podsticaja kasnili. Tako je, na primer, za upis u registar poljoprivrednih gazdinstava bilo potrebno otići na minimum četiri šaltera i popuniti 89 zahteva podataka na osam različitih obrazaca, od čega su se brojni podaci unosili više puta. Procenjeno je da je bilo potrebno odvojiti četiri i po sati za pripremu i podnošenje zahteva i 1.320 dinara na ime taksi, provizija i za štampanje dokumentacije.

Ono na šta želim da ukažem je to da organski proizvođači voća, sem grožđa, i oni iz konvencionalne poljoprivrede čija su gazdinstva ispod pola hektara ne mogu obnoviti registraciju svojih gazdinstava preko aplikacije E-agrar, pa im je tako onemogućena i prijava za dobijanje podsticaja od strane države. Sa ovom problematikom me upoznalo udruženje „Teras“ iz Subotice prošle nedelje, kada su me kontaktirali i zamolili su me da pred Skupštinom iznesem navedeni problem.

Naime, u novom Pravilniku u upisu u registar poljoprivrednih gazdinstava, promeni podataka i obnovi registracije, elektronskom postupanju, kao i o uslovima za pasivan status poljoprivrednog gazdinstva, u članu 3. piše da se u registar može upisati i proizvodnja biljnih kultura na manje od pola hektara poljoprivrednog zemljišta ako se proizvode pečurke, povrće u zatvorenom prostoru, stono i grožđe vinskih sorti. U odnosu na stari pravilnik izostavljeno je – ostalo voće, kao što su borovnice, godži bobice ili aronija.

Zbog gore navedenog, ovi poljoprivrednici, bilo konvencionalni ili organski, ne mogu dobiti uverenje o obnovljenoj registraciji poljoprivrednog gazdinstva, pa tako ni ostvariti podsticaje u poljoprivredi od strane države. Očito je napravljena greška pri izradi Pravilnika, bez namere da se onemogući rad malim proizvođačima. Zbog toga želim da pitam Ministarstvo poljoprivrede na koji način će rešiti navedeni problem?

Moje drugo pitanje se odnosi na E-agrar, ali pošto je vezano za katastar nepokretnosti, pitanje želim postaviti nadležnom Ministarstvu za građevinu. Naime, E-agrar vidi samo one katastarske parcele kod čijih vlasnika je u listu nepokretnosti upisan jedinstveni matični broj građana. Međutim, zbog toga što katastar u ranijem periodu nije bio u obavezi da upiše JMBG brojeve vlasnika, veliki broj poljoprivrednika imaju problem prilikom upisa parcela u E-agrar, jer prvo moraju otići u katastar nepokretnosti, predati zahtev i platiti naknadu za promenu podataka, umesto da katastar bez naknade, po službenoj dužnosti unese jedinstvene matične brojeve građana koji ranije nisu uneti. Pojedini katastri čak traže da vlasnici sa svedocima dokažu da su oni stvarni vlasnici zemljišta, što poljoprivrednicima stvara dodatne troškove.

Pored toga, ukoliko se promeni naziv ulice u kojoj poljoprivrednik živi, on ponovo treba da ode u katastar i da plati 1.000 dinara na ime naknade za promenu podataka, umesto da katastar po službenoj dužnosti, automatski, bez prisustva poljoprivrednika i bez naknade, sprovede promene na osnovu gradske ili opštinske odluke.

Moje pitanje je – da li se može rešiti da katastar po službenoj dužnosti, bez naknade, odradi promene i upis navedenih podataka? Hvala na pažnji.

Imovinska karta

(Subotica, 20.01.2018.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Član gradskog veća Grad Subotica Grad Mesečno 94380.00 RSD 23.06.2016 -
- Jkp Vodovod i kanalizacija Subotica Javni Mesečno 60000.00 RSD 01.04.2015 - 31.03.2017.
Član Narodno pozorište u Subotici Javni Godišnje 20613.00 RSD 26.10.2016 -