AKOŠ UJHELJI

Savez vojvođanskih Mađara

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Akoš Ujhelji je do sada jednom bio narodni poslanik, u 12. sazivu, od 2020. do 2020. godine.

Tokom 12. saziva imao je 19 obraćanja u plenumu, tri puta je učestvovao traženju obaveštenja i objašnjenja, i jednom u postavljanju poslaničkih pitanja Vladi Srbije. Na redovnim zasedanjima u Skupštini je proveo 264 sata, i učestvovao u glasanju o 350 akta, za koje je svaki put glasao “Za”.

U 13. sazivu izabran je za poslanika kao 6. na listi Vajdasági Magyar Szövetség – Pásztor István – Savez vojvođanskih Mađara – Ištvan Pastor, i mandat mu je potvrđen 08.12.2022. godine.

U 13. sazivu deo je poslaničke grupe Savez vojvođanskih Mađara. Član je Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, i zamenik člana Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava, Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo i Odbora za kulturu i informisanje.

BIOGRAFIJA

Rođen je 1977. godine. Osnovnu školu je završio u Kanjiži, a srednju školu u Subotici.
Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Subotici. Magistrirao je 2014. godine u Novom Sadu.

Živi u Kanjiži.

Bio je direktor preduzeća JKP Parking Subotica, a nakon toga šef službe za odnose sa potrošačima u subotičkom JKP Vodovod i kanalizacija.

Obavljao je funkciju člana Gradskog veća Subotice zaduženog za oblast privrede, i bio je predsednik Upravnog Odbora Narodnog Pozorišta u Subotici.

U maju 2012. godine bio je izabran za poslanika u Skupštini Autonomne pokrajine Vojvodine.

Od 2006. godine član je Saveza vojvođanskih Mađara.

Poslednji put ažurirano: 08.01.2023, 15:59

Osnovne informacije

  • Savez vojvođanskih Mađara
  • Subotica
  • Subotica
  • 1977
  • ekonomista

Statistika

  • 1
  • 0
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Drugo vanredno zasedanje , 25.02.2023.

Poštovani predsedniče, predsedništvo, gospodine ministre, uvažena gospodo iz nezavisnih institucija, kolege i koleginice kao što je koleginica poslanica Elvira Kovač u svom izlaganju kao ovlašćena predstavnica već naglasila poslanici poslaničke grupe Savez vojvođanskih Mađara će podržati tačke dnevnog reda.

Danas ću govoriti o Zakonu o potvrđivanju finansijskog ugovora, železnički Koridor 10 u Srbiji, okvirni i sporazum globalna kapija između Republike Srbije i Evropske investicione banke i o Zakonu o potvrđivanju ugovora o zajmu između Republike Srbije i Evropske banke za obnovu i razvoj, odnosno o važnosti železničkog saobraćaja koji je od vitalnog značaja za ekonomski razvoj Srbije.

Država se nalazi na glavnim transportnim pravcima koji povezuju zapadnu i centralnu Evropu sa jugoistočnom Evropom, Turskom i Bliskim istokom. Njen strateški, geografski položaj je od velikog značaja za formiranje saobraćajnih tokova u regionu, zato je železnica ključni element infrastrukture i prevoza u našoj zemlji. Ona bi mogla da nam omogući brz i efikasan prevoz robe i putnika, te da pruži mogućnost povezivanja različitih regija i gradova u Srbiji. Zbog toga je razvoj železničke infrastrukture ključan za dalji ekonomski razvoj i napredak naše zemlje. Modernizacija i proširenje postojeće železničke mreže omogućava brži, sigurniji i efikasniji prevoz robe i ljudi, to će povećati konkurentnost Srbije na tržištu, te je povući nove investitore i poslovne partnere.

Razvoj železničke infrastrukture takođe može imati pozitivan uticaj na životnu sredinu. Železnica je ekonomski prihvatljivi način prevoza od automobila i aviona, te može smanjiti emisiju štetnih gasova u atmosferi. To će pomoći u zaštiti životne sredine i borbi protiv klimatskih promena, što je vrlo važno za našu zemlju. Modernizacija železničke infrastrukture može imati pozitivan uticaj i na razvoj turizma i cikloturizma u Srbiji. Brzi, sigurniji, ugodni vozovi privući će više turista u našu zemlju, te će omogućiti turistima da putuju po Srbiji i da kod nas potroše svoj novac, a time i da pozitivno utiču na standard građana.

Poštovani narodni poslanici, početkom oktobra 2021. godine naša poslanička grupa je podržala predlog Zakona o zaduženju Republike Srbije kod OTP banke za potrebe finansiranja projekta rekonstrukcije i modernizacije železničke pruge Subotica - Horgoš, granica sa Mađarskom, odnosno Subotica - Segedin. O tome je govorio narodni poslanik naše poslaničke grupe, ova pruga će doprineti i smanjenju iseljavanja građana Republike Srbije jer će sada mnogi od njih moći da rade u Mađarskoj, ali da se svakodnevno vraćaju svojim kućama i svojim porodicama u Srbiji, a pri tom da ne čekaju u kilometarskim kolonama na granici. Železnička pruga Segedin - Subotica - Baja, je zapravo regionalna pruga koja povezuje gradove u graničnom području, na teritoriji Srbije i Mađarske.

Poštovani narodni poslanici, za nas je od posebnog značaja nastavak izgradnje pruge između Budimpešte i Beograda, u najskorije vreme između Novog Sada i graničnog prelaza Kelebija. U potpunosti se slažemo sa gospodinom ministrom Vesićem, da je projekat od strateškog značaja za našu zemlju. Dozvolite mi, gospodine ministre da ponovim teme o kojima ste razgovarali sa gospodinom doktorom Balintom Pastorom, šefom poslaničke grupe SVM u januaru koje su od velike važnosti za građane na severu Vojvodine.

Važno je rešiti carinsku kontrolu na brzoj pruzi između Beograda i Budimpešte i na pruzi Segedin - Subotica, na takav način da putnici ne čekaju satima na graničnim prelazima, nego da se obavi tzv. mobilna granična kontrola na svakoj stanici bez čekanja. Pokretanje železničkog saobraćaja na liniji Horgoš - Subotica, preko Bačkih vinograda, Hajdukova i Palića, u što kraćem roku je od izuzetne važnosti. Rešavanje problema koji će nastati u drumskom saobraćaju u centru Subotice zbog početka radova na izgradnji železničke pruge Beograd - Budimpešta. Početak radova u što kraćem roku na železničko pruzi Subotica - Baja.

Poštovani gospodine, Vesiću, pored navedenog mi želimo da vam predložimo jedno rešenje koje će favorizovati putovanje vozom u odnosu na automobil i na takav način doprineti smanjenju emisija štetin gasova i povećati bezbednost učesnika u saobraćaju. To je uvođenje nove mesečne karte koja omogućava bezbroj putovanja vozom na celoj teritoriji Srbije. Pošto osnovni cilj modernizacije železničke infrastrukture je olakšavanje kretanja za putnike i teret kroz Srbiju podržavamo i smatramo vrlo opravdanim. Modernizaciju železničke pruge Beograd - Niš, jer je okosnica i najduža deonica, glavnog železničkog koridora u Srbiji.

Poštovani narodni poslanici, smatramo da je ulaganje u razvoj železničke infrastrukture od ključne važnosti za dalji razvoj Srbije, jer ona će omogućiti napredak naše zemlje zbog toga će naša poslanička grupa u danu za glasanje podržati predložene zakone.

Na kraju, zamolio bih, gospodina ministra, da kaže par reči o sastanku sa gospodinom ministrom iz Republike Mađarske, sa gospodinom Lazar Janošom, šta su dogovorili u vezi zajedničke saradnje. Hvala na pažnji.

Četrnaesta sednica Drugog redovnog zasedanja, 22.12.2021.

Hvala.

Poštovana potpredsedniče, predsedništvo, gospodine ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara će u danu za glasanje podržati set predloga zakona koji se nalazi pred nama.

Ja ću se u svom izlaganju kao ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe osvrnuti na Predlog zakona o tržištu kapitala i o izmenama Zakona o utvrđivanju druge garantne šeme, jer smatramo da se usvajanjem zakona o tržištu kapitala poboljšava tržište kapitala u Republici Srbiji i da se stvara temelj za korišćenje šireg spektra finansijskih instrumenata u korist privrede i proširuje ponuda hartija od vrednosti na regulisanom tržištu, a usvajanjem izmena Zakona o utvrđivanju druge garantne šeme nastavlja se obezbeđenje likvidnosti privrednih subjekata i proces ublažavanja ekonomskih i finansijskih posledica nastalih usled pandemije bolesti Kovid 19.

Poštovani narodni poslanici, tržište kapitala u Republici Srbiji nije novi koncept, već ima dugu tradiciju utemeljenu iz perioda razvoja prvih državnih i privrednih institucija u zemlji.

Dositej Obradović u svom delu „Mezimac“ prepoznaje trgovinu kao delatnost od istog značaja za organizaciju društva sa naukom i umetnošću. Prvo akcionarsko društvo na teritoriji Republike Srbije osnovano je 1869. godine pod imenom Prva srpska banka, sa većinskim stranim kapitalom.

Beogradska berza je osnovana 1895. godine i na evropskom tržištu predstavlja jednu od 10 najstarijih. Značajan period za Beogradsku berzu jeste 1888. godina kada je usvojen novi zakon koji uređuje preduzeća i definiše da se ista mogu osnivati u vidu deoničarskih društava koja neophodna sredstva obezbeđuje emitovanjem deonica. Ovaj zakon je stvorio uslove za ponovni početak trgovanja na berzi u kontekstu organizovanog tržišta hartija od vrednosti.

Poštovani narodni poslanici razvijena tržišta kapitala mogu igrati ključnu ulogu u finansiranju ekonomskog rasta, kao i da utiču na finansijsku stabilnost i implementaciju monetarne politike. Okviri koji promovišu pravnu sigurnost i ekonomsku efikasnost dodatno podstiču sposobnost tržištu kapitala da služi realnoj ekonomiji.

Utemeljena i likvidna tržišta kapitala doprinose ekonomskom rastu. Na primer, u studiji objavljenoj u decembru 2019. godine Svetska banka potvrđuje da je pronađena snažna korelacija između tržišta kapitala, ekonomskog rasta i ukazuje na povećanu pažnju koja se daje tržištima kapitala kao mehanizmima koji potencijalno mogu pomoći kanalisanju sredstava privrednog sektora za razvoj ključnih strateških sektora privrede od preduzeća do infrastrukture, stanogradnje, malih i srednjih preduzeća, kao i u borbi protiv klimatskih promena.

Smatramo da se usvajanjem ovog zakona poboljšava tržište kapitala u Republici Srbiji i da se stvara temelj za korišćenje šireg aspekta finansijskih instrumenata u korist privrede Republike Srbije kroz smanjenje zavisnosti malih i srednjih preduzeća od bankarskog finansiranja i državnih subvencija, ubrzani ekonomski rast kroz nove finansijske mogućnosti, povećanje broja radnih mesta, kao i dodatnu podršku inovacijama.

Međunarodno iskustvo i akademska literatura pokazuje da razvijeno tržište kapitala predstavlja osnovnu komponentu finansijskih tržišta i ne treba ga smatrati konkurentnim bankarskom finansiranju, već ga treba tretirati kao njegov dodatak i mogućnost da se preduzećima osigura bolja diversifikacija izvora finansiranja njihove aktivnosti.

U stvari, instrumenti tržišta kapitala su znatno bolje dizajnirani za finansiranje rizičnih inovativnih projekata. Diversifikacija izvora finansiranja treba da doprinese smanjenju troškova prikupljanja kapitala, posebno u slučaju malih i srednjih preduzeća.

Zahvaljujući dobroj infrastrukturi tržišta kapitala i efikasnom lancu posredničkih institucija koja na njemu rade, ekonomija je u stanju da bolje raspoređuje rizik i kapital, što je čini potencijalno otpornim na šokove.

Preporuke razvoju tržišta kapitala u Republici Srbiji u poređenju sa razvijenim ekonomijama sveta su jako uska, raspodela finansijske imovine domaćinstva, niska štednja, niska svest privrednih društava u mogućnosti finansiranja poslovanja i istraživanja putem tržišta kapitala i neadekvatna ponuda domaćih finansijskih instrumenata dostupnim malim investitorima.

Uzimajući u obzir da Republika Srbija u prethodnih nekoliko godina doživljava konstantni privredni rast, kao i rast stranih investicija, a utemeljeno i razvijeno tržište kapitala može dodatno da podstakne rast privrednih aktivnosti u Republici Srbiji, kao i standard njenih građana.

Značaj tržišta kapitala za ekonomski razvoj država prepoznat je i od strane Evropske unije. Slobodno kretanje kapitala u slobodno kretanje roba, usluga i radne snage predstavlja jednu od ključnih ciljeva iste.

Na bazi analize koju je sprovela Evropska banka za obnovu i razvoj, evidentno je da napredna tržišta kapitala efikasnije usmeravaju svoju štednju na tržište kapitala nego što to čini Srbija.

Podaci za 2019. godinu govore da u Srbiji svega 2,32% ukupne ušteđevine je usmereno na tržište kapitala. Takođe, na bazi sprovedene analize utvrđeno je da je 58% ušteđevine neiskorišćeno, pa se postavlja pitanje – da li ovi resursi usmeravaju investicije van granica Srbije? Jasno je da bi Republika Srbija mogla da iskoristi ove uštede za unutrašnje reinvestiranje i time doprinese rastu privrede. Osnovni cilj trebao bi da bude da se do 2023. godine, na tržište kapitala usmeri 5% od ukupne štednje i na taj način pozitivno utiče na rast privrede.

Odredbama Zakona o tržištu kapitala uređena je javna ponuda i sekundarno trgovanje finansijskim instrumentima, regulisano tržište, multilateralna trgovačka platforma u Republici Srbiji, pružanje investicionih usluga i obavljanje investicionih aktivnosti, uključujući i izdavanje dozvola za rad i uređivanje investicionih društava i drugih učesnika na tržištu kapitala, obelodanjivanje finansijskih i drugih podataka, kao i obaveze izveštavanja izdavalaca javnih društava u skladu sa ovim zakonom, zabrana manipulativnih i drugih protivzakonitih radnji i činjenja u vezi sa kupovinom ili prodajom finansijskih instrumenata, kao i ostvarivanjem prava glasa u vezi sa hartijama od vrednosti koje izdaju javna društva, kliring, saldiranje i registrovanje transakcija finansijskim instrumentima i organizacija i nadležnosti Centralnog registra, depo i kliring hartija od vrednosti i organizacija i regulatorna i nadzorna ovlašćenja Komisije za hartije od vrednosti.

Tokom prethodnog perioda Zakon o tržištu kapitala više puta je menjan, prateći zahteve i promene uslova na tržištu, kao i potrebe učesnika ovog tržišta.

S jedne strane, globalna kriza u prethodnoj deceniji je uticala i na domaće tržište kapitala. Značajno se smanjio broj učesnika na tržištu, odnosno brokersko-dilerskih društava i ovlašćenih banaka, kao i broj transakcija na regulisanom tržištu, a samim tim i promet na Beogradskoj berzi.

Period globalne krize koji se osetio i kod nas ostavio je za sobom kao posledicu urušeno poverenje investitora spremnih da ulažu u ovu vrstu imovine, što je uticalo da imamo skromnu ne samo ponudu kvalitetnog i razvijenog materijala, već i potražnju finansijskih instrumenata. Smanjio se broj javnih društava čijim se hartijama od vrednosti trguje na berzi, a istovremeno je sve manji broj novih društava podnosio zahteve za odobrenje prospekata za javnu ponudu i uključivanje na tržište.

Imajući u vidu prethodno navedene probleme u praksi neke od izmena i dopuna ovog zakona imale su za cilj da prošire ponudu hartija od vrednosti na regulisanom tržištu, da pojednostave pristup izvorima kapitala, pre svega malim i srednjim preduzećima, kao i da olakšaju pristup stranim investitorima na domaće tržište.

Poštovani narodni poslanici, zahvaljujući novom Zakonu o tržištu kapitala omogućuje se obavljanje takvih finansijskih operacija, otvara se kapija pred takvim finansijskim proizvodima koji do sada nisu ili su delimično bili pristupni na našem tržištu, odnosno na berzi. Na primer, prodaja na kratko, odnosno šortiranje akcija, onda funkcija sredstava kojima se trguje na berzi i koriste se za povezivanje grupe imovine za investitore kojima je pogodnije da poseduju grupu, umesto da kupuju svaku osnovnu hartiju od vrednosti jednu po jednu.

Takođe, ovi finansijski instrumenti mogu se koristiti za praćenje ostalih instrumenata na finansijskom tržištu, poput indeksa ili robe. Moguća pojava tzv. zelene obveznice, koje su po definiciji inovativni finansijski instrumenti koji se ne moraju nužno odnositi na prikupljanje kapitala, a ipak mogu imati potencijalno pozitivan uticaj na naše tržište kapitala, je ideja o dužničkom finansiranju za projekte iz oblasti ekologije. Koncept i upotreba zelenih obveznica relativno je nov u finansijama.

Što se tiče digitalne imovine, smatram da je važno uvođenje kripto valuta na organizovano tržište kapitala, tačnije uvrštavanje kripto valuta na BELEKS.

Poštovani narodni poslanici, poštovani ministre, kada govorim o Zakonu o tržištu kapitala želim da ponovim ono što sam već rekao nekoliko puta. Naime, u Zakonu o budžetu za 2022. godinu ste naveli da potrebna sredstva za finansiranje budžeta deficita planirate obezbediti zajmova domaćih međunarodnih komercijalnih i multilateralnih finansijskih institucija i inostranih vlada kroz emitovanje državnih hartija. Svi mi znamo da građani naše zemlje trenutno mogu kupovati državne papire na veoma komplikovan i skup način.

Naš predlog je da pojednostavite kupovinu državnih obveznica kroz Trezor sa minimalni troškovima i bez naknade za vođenje namenskih tekućih računa i bez poreza našim građanima koji su spremni da finansiraju javni dug.

Naime, ako je većina javnog duga u rukama naših građana, onda to obezbeđuje stabilnije finansijsko tržište i za vreme ekstremnih događaja, kao što je pandemija, a pored toga minimizira se mogućnost napada inostranih špekulanata na dinar.

S druge strane, mišljenja smo da je bolje platiti kamatu našim građanima koji veruju u našu politiku i kupuju državne papire i koji će ih potrošiti u zemlji, nego inostranim spekulantima.

Susedne zemlje već praktikuju takve načine kupovine državne papire koji prate inflaciju i plaćaju oko 4% kamate na obveznice koje su indeksirane u evrima.

Poštovani narodni poslanici, poštovani ministre, dozvolite mi da kažem par reči o tome kako mi vidimo trgovanje na BELEKS-u i na šta bi trebalo obratiti veću pažnju u cilju povećanja poverenja investitora.

Pošto se u prethodnom periodu više puta desilo da većinski vlasnici kompanija godinama nisu isplaćivali dividendu malim akcionarima, samo posle prinudnog otkupa akcija, odnosno onda kada su postali stopostotni vlasnici preduzeća, izuzetno je važno da dajemo veća ovlašćenja Komisiji za hartije od vrednosti u cilju bolje odbrane interesa malih akcionara kako bi mali akcionari dobili dividendu koju su zaslužili zbog držanja određenih papira.

Kada govorimo o prinudnom otkupu akcija, moram reći i to da se u proteklom periodu više puta desilo da mali akcionari prilikom prinudnog otkupa akcija od strane većinskog vlasnika nisu dobili realne cene, odnosno akcije su kupljene na osnovu prosečne trgovinske cene koja je bila dosta niža od knjigovodstvene vrednosti akcija. Zbog toga ukoliko nam je cilj, a svakako je naš zajednički cilj da povećamo likvidnost Beogradske berze i da se mali akcionari vrate na berzu, onda ne smemo dozvoliti da mali akcionari pretrpe takve gubitke koji ne proizilaze iz loših vizija, odnosno pogrešnih odluka malih akcionara, već zbog pravne praznine koju iskorišćavaju veliki vlasnici i obaraju cene akcija na tržištu.

Zbog toga smo mišljenja da zakone treba promeniti u pravcu da kada većinski akcionar odluči da pokrene prinudni otkup akcija onda isplati najvišu moguću cenu malim akcionarima koji su držali papire ponekad i više od jedne decenije.

Pored navedenog, na likvidnost beogradske berze utiče i to da akcionari koji su pretrpeli kapitalni gubitak, na primer zbog prinudne prodaje, imaju pravo na prebijanje kapitalnog gubitka sa kapitalnim dobitkom u roku od pet godina od nastanka kapitalnog gubitka.

Mišljenja smo da vremenski interval prebijanja treba produžiti sa pet godina na deset, jer bi u tom slučaju ohrabrili investitore koji bi uložili više sredstva u hartije od vrednosti.

Poštovani narodni poslanici, poštovani ministre, naša poslanička grupa pozdravlja Predlog izmena Zakona o utvrđivanju druge garantne šeme, jer je njegov prevashodni prioritetni cilj doprinos ublažavanju ekonomskih i finansijskih posledica po privredu Republike Srbije nastalih usled pandemije Kovid 19, izazvane virusom SARS-CoV-2.

Smatramo da je izuzetno važno da se izmenom omogućava povećanje maksimalnog iznosa kredita najugroženijim sektorima, čije je poslovanje u najvećoj meri ugroženo merama za suzbijanje epidemije, a to su pre svega sektori putničkog transporta, ugostiteljstva, hotelijerstva i turizma.

Zahvaljujući prethodnoj uredbi i zakonu značajno je povećan dinarski deo plasmana, što je rezultiralo rastom dinarskih kredita privredi, odnosno padom kamatnih stopa na dinarske kredite.

Rast u kreditnoj aktivnosti doprinela je i niska i stabilna inflacija, kao i mere Narodne banke Srbije u cilju podrške procesu dinarizacije.

Da sumiram, kao što sam već naglasio na samom početku svog obraćanja, poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara će u danu za glasanje podržati predložene zakone i zbog toga jer su u proteklim godinama, zahvaljujući najpre donacijama Vlade Mađarske privrednici u Vojvodini ostvarili ogromne investicije i sa tim paralelno su podigli investicione kredite i svoje kompanije stavili u hipoteku kod domaćih banaka. To znači da bez ovih vidova kredita većina pomenutih privrednika ne bi pribavila dodatna sredstva za likvidnost i za nastavak investicija, pogotovo sa tako dobrim uslovima koje krediti sa garantnom šemom obezbeđuju i zbog toga bi imali dosta finansijskih poteškoća.

U danu za glasanje podržaćemo i ostale predloge zakona koji se nalaze na dnevnom redu tekuće sednice.

Hvala vam na pažnji.

Deveta sednica Drugog redovnog zasedanja , 02.12.2021.

Hvala lepo.

Poštovani potpredsedniče, predsedništvo, članovi Vlade, dame i gospodo narodni poslanici, poslanička grupa SVM će podržati Predlog zaključaka povodom predstavljanja Izveštaja Evropske komisije o Republici Srbiji za 2021. godinu jer smatramo da je članstvo u EU najvažniji prioritet naše zemlje.

Naša poslanička grupa pozdravlja odluku da se Izveštaj Evropske komisije ponovo nađe na dnevnom redu redovnog zasedanja jer je pristupanje EU proces u kome ne učestvuje samo država, već celokupno društvo i zbog toga je važno da pored državne administracije zadužene za sprovođenje reformi proces razumeju i u njega se uključe i sami građani Republike Srbije.

Razumevanje procesa povećava podršku, aktivno učešće građana, što neminovno dovodi do kvalitetnih strateških odluka.

Danas diskusiju ne vodimo samo o Izveštaju Evropske Komisije, već i o tome kako želimo da Srbija izgleda na kraju procesa pregovora i o tome se pitamo svi mi građani Republike Srbije.

Zbog toga, treba da načinimo sve korake kako bismo kao odgovorni građani na kraju pregovora mogli sa sigurnošću da kažemo da smo spremni da Srbija postane punopravna članica EU.

Srbija pokazuje posvećenost evropskim integracijama uz sve teškoće koje postoje i u EU i u regionu. Posvećena je prevazilaženju tereta prošlosti i sprovođenju unutrašnjih reformi, a o tome najviše govori da nedavno usvojeni budžet Republike Srbije u potpunosti odgovara Mastriškom ugovoru, iliti Ugovoru EU. To u prevodu na brojke znači da će pored planiranog povećanja BDP-a od 4,5% fiskalni deficit Republike Srbije iznositi 3%, a javni dug opšte države biti 56,55%.

Poštovani narodni poslanici, na osnovu donetih zakona u prvoj polovini 2021. godine jasno je da je Vlada Republike Srbije dala prioritet reformama u vezi sa EU i postavila Agendu o vladavini prava kao jedan od svojih ključnih prioriteta.

Vlada je ispunila niz važnih, do sada ne rešenih merila u okviru Klastera 3 i 4, stoga je Komisija preporučila da se ovi klasteri otvore.

Evropska Unija je nastavila da pruža suštinsku podršku Republici Srbiji. Dodelila je 78,4 miliona evra Srbiji za socio-ekonomki oporavak i 15 miliona evra za hitne potrebe, kao što su medicinska oprema, podrška ugroženim grupama u društvu i vanredno angažovala je 200 dodatnih medicinskih radnika kako bi se ublažio pritisak na medicinsko osoblje.

Pored toga, Srbiji je dodeljeno skoro 12 miliona evra u okviru Fonda solidarnosti EU. Evropska Unija je Srbiji odobrila bespovratna sredstva u iznosu od preko 27 miliona evra kako bi mogla da nabavi vakcine od država članica EU, kao i opremu.

Kada je reč o ekonomskim kriterijumima, Srbija je ostvarila izvestan napredak i umereno je pripremljena, odnosno ostvarila je dobar nivo pripremljenosti u pogledu razvoja funkcionalne tržišne privrede.

Privreda naše zemlje je zabeležila samo blagi pad 2020. godine jer je uticaj krize izazvane pandemijom Kovid 19, ublažen snažnim zamajcem pre krize, značajnim i pravovremenim merama fiskalne i monetarne politike, sektorskom strukturom privrede i relativno niskom prosečnom strogošću mera suzbijanja. Spojene ravnoteže su se smanjivale tokom krize dok je njihovo finansiranje nastavilo da se u potpunosti pokriva prilivima stranih direktnih investicija.

Fiskalni prostor kreiran pre krize omogućuje Srbiji da obezbedi značajnu fiskalnu podršku za ublažavanje kriza u 2020. godini ili 2021. godini i da znatno poveća kapitalnu potrošnju. Stabilnost bankarskog sektora je očuvana uz snažan rast kreditiranja, podržana je moratorijumom na otplatu kredita i merama za povećanje likvidnosti.

Tržište rada je zabeležilo dalje smanjenje nezaposlenosti u 2020. godini. Postignut je izvestan napredak u reformama Poreske uprave i privatizaciji banaka u državnom vlasništvu.

Poštovani narodni poslanici, ako što je poznato, instrument za pretpristupnu pomoć je finansijski instrument EU koji podržava strategiju proširenja čija je namena da pruži pomoć kandidatima i potencijalnim kandidatima u procesu pristupanja EU. prioriteti ovog programa su pružanje pomoći zemljama korisnicima u ispunjavanju političkih, ekonomskih i drugih kriterijumima koji se odnose na usvajanje pravnih tekovina EU, izgradnju administrativnih kapaciteta, jačanje pravosuđa, kao i pomoć zemljama u procesu priprema za korišćenje strukturnih i kohezionih fondova nakon pristupanja EU.

Pomoć treba između ostalog da pruži podršku zemljama u njihovim naporima jačanja demokratskih institucija i vladavine prava, reforme državne uprave, reforme privrede, poštovanju ljudskih i manjinskih prava, unapređenju regionalne saradnje, dostizanje održivog razvoja i smanjenju siromaštva.

Instrument za pretpristupnu pomoć predstavlja usmereni mehanizam koji je EU stvorila kako bi uspešno pružila pomoć zemljama jugoistočne Evrope i Turskoj, IPA je osmišljen tako da usmeri podršku na reforme kroz jedinstveni i fleksibilni sistem od koga neposrednu korist ostvaruju građani, dok zemlje dobijaju dodatnu pomoć za postizanje evropskih standarda.

Pomoću kriterijuma za izdvajanje sredstava se vodi računa o kapacitetima svake zemlje da koristi fondove i da upravlja njima, kao i o poštovanju uslova za pristupanje. Dalje, IPA pruža različite oblike pomoći zemljama koje sprovode reforme na svom putu ka članstvu u EU, IPA nudi EU povezan okvir za upravljanje i postepenu decentralizaciju ili upravljanje koje prenosi zemljama korisnicima. Pored toga, ona omogućava fleksibilnost u pripremi pomoći, IPA uspostavlja snažnu vezu između budžetskog i strateškog aspekta proširenja. Ona jasno stavlja na znanje zemljama korisnicima šta mogu da očekuju u smislu pomoći pod uslovom da ispune uslove za njeno dobijanje.

Na taj način IPA dodatno jača smernice koje EU dalje zemljama kandidatima i zemljama potencijalnim kandidatima o prioritetima koje treba da slede, pre svega IPA pomaže da te zemlje ostvare standarde i vrednosti na kojima je izgrađena Unija. Na taj način IPA je prava investicija u budućnost za zemlje korisnice, ali i za samu EU. zahvaljujući IPA programima, u proteklim godinama smo uspešno ostvarili izuzetno važne projekte kao što je na primer, izrada tehničke dokumentacije za prugu Subotica – Baja, revitalizacija navigacione infrastrukture kanala Begej, izgradnja mađarskog doma kulture na Paliću, izgradnja više kilometara biciklističkih staza u Subotici, izgradnja graničnog prelaza Rabe – Kubekhaza itd.

Prema predlogu Evropske komisije, EU bi do 2027. godine treba da obezbedi bespovratna sredstva u iznosu od 14,5 milijardi evra za IPA 3 jugoistočnoj Evropi i Turskoj koja će se koristiti za finansiranje projekata koji doprinose sprovođenju političkih, ekonomskih i institucionalnih reformi i napretku procesa evropskih integracija.

Poštovani narodni poslanici, suština pregovaračkog procesa nije samo otvaranje poglavlja, napredak na putu ka članstvu EU ne meri stepenom spremnosti preuzimanja obaveza koje iz tog članstva proističu. Pravim uspehom se može smatrati samo ispunjenje neophodnih uslova za zatvaranje poglavlja, jer to znači da je Srbija zaista spremna da preuzme sve svoje obaveze.

Smatramo da je potrebno značajno unaprediti informisanje javnosti o neophodnim reformama u vezi evropskih integracija. Hvala na pažnji.

Deseto vanredno zasedanje , 29.07.2021.

Hvala lepo.

Poštovani predsedniče, predsedništvo, članovi Vlade, narodni poslanici.

Želeo bih da u pravom krugu postavim poslaničko pitanje premijerki Vlade Republike Srbije.

Kao što znate poslanička grupa SVM je podržala rebalans budžeta za 2020. godinu, kao i budžet za 2021. godinu, pošto su bili sastavljeni tako da su stvorili dobar osnov za suzbijanje pandemije izazvane virusom Korona i pomoć privredi, a svakako glavni cilj nam je bio da očuvamo svako radno mesto i da ne ostavimo ni jednog radnika bez posla. Sada već možemo reći da u najvećoj meri je to ostvareno.

Svi znamo da je uticaj pandemije Kovid 19 na globalnu ekonomiju ogroman, a posledice su teške. Zbog toga je jako važno da se fiskalna politika i dalje fokusira na privatni sektor i da nastavi da se smanjuju ukupno poresko opterećenje rada, čime se dodatno rasterećuje privreda, odnosno povećava konkurentnost privatnog sektora, zadržavaju postojeća radna mesta.

Bitno je reći i to, da su na rashodnoj strani prioritet imali infrastrukturni i kapitalni projekti, te politika penzija i plata, a Vlada Republike Srbije je vodila računa o tome da sa povećanjem ove dve najveće kategorije rashoda ne izađe iz planiranog održivog okvira. Zahvaljujući makroekonomskoj i fiskalnoj stabilnosti postignutoj u prethodnoj godini Republika Srbija je imala dovoljno prostora da monetarnim i fiskalnim merama pomogne privredi, ublažavanju negativnih efekata pandemije.

Bio je predviđen sveobuhvatni paket mera kojim je pružena pomoć privredi čiji su se pozitivni efekti odrazili na makroekonomske pokazatelje. Ukupna vrednost paketa mera, pomoć privredi i stanovništvu iznosila je oko 12,5% BDP. Odgovorno vođenje ekonomske politike i konstantno dobro stanje u budžetu ponovo je stvorilo dovoljno prostora da Vlada Republike Srbije pomogne privredi u ublažavanju negativnih efekata pandemije virusa Korona, te je stoga usvojen novi treći ekonomski paket mera za podršku privredi i građanima, vredan 294,4 milijardi dinara, čime je između ostalog obezbeđeno dodatnih 500 miliona evra za privrednike kroz prvu garantnu šemu i 500 miliona evra kroz druge garantne šeme kako bi se obezbedila dodatna likvidnost privredi. Moramo ponovo naglasiti da je sve urađeno u cilju očuvanja postojećih radnih mesta.

Moje pitanje glasi. Koje mere planira Vlada Republike Srbije, odnosno kakve programe predviđa za ubrzavanje privrednog oporavka, a u cilju ne samo očuvanja, već i otvaranja novih radnih mesta. Hvala lepo.

Deseto vanredno zasedanje , 29.07.2021.

Hvala lepo.

Moje drugo pitanje želeo bih da postavim ministarki za evropske integracije, a odnosi se na IPA III. Prioriteti oba programa su pružanje pomoći zemljama korisnicima u ispunjavanju političkih, ekonomskih i drugih kriterijuma koji se odnose na usvajanje pravnih tekovina Evropske unije, izgradnju administrativnih kapaciteta i jačanje pravosuđa, kao i pomoć zemljama u procesu priprema za korišćenje strukturnih i kohezionih fondova, nakon pristupanja Evropskoj uniji.

Pomoć treba, između ostalog, da pruži podršku zemljama u njihovim naporima jačanja demokratskih institucija i vladavine prava, reforme državne uprave, reformi privrede, poštovanju ljudskih i manjinskih prava, unapređenju regionalne saradnje, dostizanju održivog razvoja i smanjenju siromaštva.

Pomoću kriterijuma za izdvajanje sredstava vodi se računa o kapacitetima svake zemlje da koristi fondove i da upravlja njima, kao i o poštovanju uslova za pristupanje. IPA pomaže da te zemlje ostvare standarde i vrednosti na kojima je izgrađena unija. Na taj način IPA je prava investicija u budućnost. Zahvaljujući IPA programima u proteklim godinama, uspešno smo ostvarili izuzetno važne projekte u Vojvodini, kao što je npr. izrada tehničke dokumentacije za prugu Subotica-Baja, revitalizacija navigacione infrastrukture kanala Begej, izgradnja Mađarskog doma kulture na Paliću, izgradnja više kilometara biciklističkih staza u Subotici, izgradnja graničnog prelaza Rabe-Kubekhaza.

Ako prevedemo gorenavedena ulaganja na dinare, onda možemo reći da Evropska unija na svaki naš dinar doda još oko sedam dinara. To nijedna druga zemlja do sada nije uradila, osim Evropske unije. Moramo podvući i reći da je Ministarstvo za evropske integracije, na čelu sa ministarkom Joksimović, u proteklom periodu uradilo ogroman posao i zahvaljujući tom radu država je uspela da bez gubitka ijednog dinara završi kapitalne projekte i investicije koje je delom finansirala Evropska unija.

Prema predlogu Evropske komisije, Evropska unija bi do 2027. godine trebalo da obezbedi bespovratna sredstva u iznosu od 14,5 milijardi evra za IPA III jugoistočnoj Evropi i Turskoj koji će se koristiti za finansiranje projekata koji doprinose sprovođenju političkih, ekonomskih i institucionalnih reformi i napredak u procesu evropskih integracija.

Moje pitanje glasi – u kojoj fazi se nalazi realizacija programa IPA III?

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 02.11.2021.

Hvala lepo.

Poštovani potpredsedniče, predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, kao što znate Srbija se danas nalazi u velikom investicionom ciklusu vrednom više milijarde evra, čiji je cilj da se infrastruktura podigne na značajno viši nivo i postane motor razvoja naše privrede. Grade se auto-putevi, brze saobraćajnice, železnice velike brzine, komunalna infrastruktura u mnogim opštinama u Srbiji.

Poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara je podržala drugi rebalans budžeta za 2021. godinu, jer pored toga što predviđa dodatna sredstva za kapitalne projekte, ukupno 234 miliona dinara, omogućava i realizaciju kapitalnih projekata koji su za nas od posebnog značaja, a to su rekonstrukcija i modernizacija železničke pruge između Subotice i Segedina, čijom realizacijom se skraćuje zadržavanje na graničnim prelazima i razvija prekogranična saradnja.

Dalje, rekonstrukcija delova auto-puta između Horgoša i Novog Sada, izgradnja auto-puta između Beograda i Zrenjanina, izgradnja saobraćajnica između Novog Sada i Rume, izgradnja druge faze postrojenja za prečišćavanje pijaće vode u Kikindi, unapređenje uslova za prevođenje brodova u okviru brane na Tisi kod Novog Bečeja, izgradnja nadvožnjaka kod Pačira preko ipsilon kraka.

Poštovani narodni poslanici, SVM je u koalicionom sporazumu sa SNS pored gore pomenutih projekata definisao i najznačajnije projekte, putne, železničke i vodne infrastrukture koji Srbiju ubrzano infrastrukturno povezuju sa regionom, time stvaraju bazu za ubrzani ekonomski razvoj i jačanje.

Pošto naša poslanička grupa smatra da se sa realizacijom projekata koji su definisani koalicionom sporazumom poboljšavaju uslovi života stanovnika u naseljenim mestima na području lokalnih samouprava AP Vojvodine želim da postavim poslaničko pitanje Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture – u kojoj fazi se nalazi priprema sledećih projekta: izgradnja puta između Oroma i Čantavira čija dužina je šest kilometara? Put je značajan jer će olakšati komunikaciju na širem području koje predstavlja granično područje grada Subotice i opštine Kanjiža.

Takođe, izgradnjom puta će se obezbediti efikasniji i bezbedniji dovoz komunalnog otpada iz opština Čoka, Bačka Topola, Mali Iđoš i Senta na regionalnoj deponiju koja je u neposrednoj blizini ovog putnog pravca.

Rekonstrukcija poveznog puta između državnog puta 1B13 i mesta Martonoš u opštini Kanjiža, dužina puta je 3.150 metara. Deo puta je rekonstruisan 2016. godine u dužini od 550 metara.

Dalje, izgradnja semafora na raskrsnici kod Palića, odnosno kod Velikog Radanovca na državnom putu 2A100 i semafora na državnom putu 1V11 kod ulice Zorkina u Subotici.

Dalje, izgradnja neizgrađene deonice između Subotice i Sente od petlje Subotica Istok do Sentre. Ukupna dužina deonice je 24 kilometara, od čega je 11 kilometara izgrađeno i potrebna je rehabilitacija, dok je 13 kilometara potrebno izgraditi. Ova deonica je praktično nastavak ipsilon kraka prema Senti i Banatu. Deo je Banatske magistrale.

Dalje, izgradnja obilaznice oko Kanjiže, planskom dokumentacijom predviđena u ukupnoj dužini od 4,64 kilometara. Projektna dokumentacija postoji.

Dalje, izgradnja kružne raskrsnice na ukrštanju puta 2B303 i lokalnog puta Subotica - Čantavir u naseljenom mestu Čantavir. Ova kružna raskrsnica je potrebna zbog bezbednije odvijanja saobraćaja i regulisanja saobraćaja teretnih vozila koja se kreću ovim putnim pravce do najvećeg proizvođača stočne hrane u Srbiji, „ Gebi Čantavir“.

Dalje, rehabilitacija putnog pravca 1B12 Sombor – Subotica. Ukupna dužina je 45,8 kilometra. Ovaj putni pravac je izuzetno opterećen, a stanje kolovozne konstrukcije je u lošem stanju zbog neravnina, čak je i neobezbeđen za vozila.

Na kraju, da podvučem, naša poslanička grupa pozdravlja sve napore Vlade Republike Srbije i Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture koje ulaže u realizaciju gore navedenih projekata koji infrastrukturno povezuju našu zemlju sa regionom, a time stvaraju dobar osnov za ubrzani ekonomski razvoj.

Hvala na pažnji.

Peta sednica Prvog redovnog zasedanja , 06.04.2021.

Hvala lepo.

Poštovani predsedniče, predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, poslanička grupa Saveza vojvođanskih Mađara je podržala rebalans budžeta za 2020. godinu i budžet za 2021. godinu, pošto su bili sastavljeni tako da su stvorili dobar osnov za suzbijanje pandemije izazvane korona virusom i pomoć privredi.

Globalna pandemija, nažalost, još uvek nije završena. Jako je važno da se fiskalna politika i dalje fokusira na privatni sektor i da nastavi da se smanji ukupno poresko opterećenje rada, čime se dodatno rasterećuje privreda, odnosno povećava konkurentnost privatnog sektora i zadržavaju postojeća radna mesta.

Zahvaljujući makroekonomskoj i fiskalnoj stabilnosti postignutoj u prethodnoj godini, Republika Srbija imala je dovoljno prostora da monetarnim i fiskalnim merama pomogne privrede u ublažavanju negativnih efekata pandemije. Bio je predviđen sveobuhvatni paket mera kojim je pružena pomoć privredi i čiji su se pozitivni efekti odrazili na makroekonomske pokazatelje. Ukupna vrednost paketa mera pomoći privredi i stanovništvu iznosila je oko 12,5% BDP.

Svi mi znamo da je uticaj pandemije na turistički sektor ogroman. Zbog epidemije su mnoge zemlje uvele ograničenja u putovanjima, što je organizatore putovanja dovelo u jako težak položaj. Već rezervisana putovanja su morali odložiti ili, u najgorem slučaju, otkazati. Turističke organizacije kažu da troše svoje poslednje rezerve. Ako ograničenja putovanja na globalnom nivou ostanu još na snazi, više hiljada ljudi će izgubiti svoj posao.

Upravo zbog toga smo u debati o rebalansu za 2020. godinu posebno pozdravili predlog Vlade prema kojem su svakom pojedinačnom hotelu isplatili 350 evra po krevetu i 150 evra po sobi.

Mislim da nije preterano reći, da su turističke agencije i turistički radnici, jedni od najvećih gubitnika, zbog pandemije, zajedno sa zaposlenima iz saobraćaja, vodičima i rentakar kompanijama.

Pomoć kroz plate za zaposlene, kao i za sve ostale delatnosti, sa dodatom jedne minimalne zarade, je svima puno značila. Međutim, ako uzmemo u obzir da je na globalnom nivou, pa i na lokalnom, smanjenje obima poslovanja bilo oko 85% do 90%, onda smatram da je potrebno da se dodatno pomogne sektoru turizma.

Na sve ove probleme, prouzrokovane pandemijom, pojavili su se i problemi sa obnovom licence za poslovanje turoperatera, ograničavanjem broja izdatih polisa, kao i mnogostrukim povećanjem cena polisa osiguranja, od strane osiguravajućih kompanija.

Situacija je trenutno takva, da od 400 turoperatera, sa početka pandemije, koji su imali licencu za rad, u ovom trenutku ih je samo oko 110, koji su obezbedili ove uslove.

Siguran sam da velika većina agencija i dalje želi da nastavi rad, ali za to je potrebno da se steknu uslovi, pre svega promenom pravilnika o garancijama, a zatim da se pod pokroviteljstvom Vlade, odnosno nadležnog ministarstva, pregovarajući sa osiguravajućim kompanijama obezbede i pravični uslovi za nesmetan rad. Ako se ne reši ovaj problem i državna kasa će izgubiti značajan prihod od poreza.

Pitanje glasi, da li Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija, planira da izmeni pravilnik o garancijama, kako bi se rešili problemi oko osiguranja, odnosno kakve mere planira Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija, Ministarstvo finansija, za pomoć sektoru turizma, koje bi pomogle da se ublaže negativni ekonomski efekti pandemije?

Hvala.

Peta sednica Prvog redovnog zasedanja , 30.03.2021.

Hvala lepo.

Poštovani predsedniče, predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, poslanička grupa SVM smatra da je Srbija napravila dobar izbor kada je članstvo u EU odredila kao svoj najvažniji spoljno-politički prioritet.

Predsednica Vlade je prošle nedelje, u četvrtak u ovom visokom domu rekla da ostajemo na ovom putu. Naša poslanička grupa smatra da je pristupanje EU proces u kome ne učestvuje samo država već celokupno društvo i da je važno da pored državne administracije proces razumeju i u njega se uključe sami građani Srbije. Razumevanje procesa povećava podršku i aktivno učešće građana. Kao što je poznato potrebno je da se harmonizuje zakonodavstvo sa pravom EU ali i standardi i sistem vrednosti.

Pravne tekovine EU u oblasti zaštite potrošača regulišu bezbednost robe i zaštitu ekonomskih interesa potrošača u brojnim sektorima. One podrazumevaju opšti okvir finansira i pravila koje regulišu zaštitu potrošača na nivo EU i nivo država članica uključujući mere zabrane i pristup pravdi uz mere za poboljšanje saradnje između vlasti država članica.

Harmonizacija prava, u zaštiti potrošača, ima za cilj da odstrani prepreke na tržištu i da omogući integrisani ekonomski prostor, kako bi usluge i robe mogle da cirkulišu sa istim standardima bezbednosti i kvaliteta, a potrošači uživali visok nivo zaštite svojih prava.

Dati okvir se, takođe odnosi na aspekte u vezi sa opštom bezbednošću potrošača, kao što su opasne imitacije odgovornost za proizvode sa nedostacima i EU sistem brzog uzbuđivanja, takozvani RAPEKS.

Pored toga, regulisana su i pitanja, kao što su prodaja robe i garancije u vezi sa tim, nepovoljni uslovi ugovora, navođenje cena prodaja od vrata do vrata, prodaja na daljinu, marketing finansijskih usluga na daljinu, potrošački kredit, lažno i uporedno oglašavanje, nepoštena trgovina, putovanja i prava putnika koji lete.

Poslanička grupa SVM, smatra da će kroz zajedničku politiku, zaštita potrošača, a preko regulisanja i nadzora na tom području, u Republici Srbiji, biti omogućen veći stepen bezbednosti proizvoda, a time i bolja zaštita potrošača, kao i opšte poboljšanje kvaliteta života.

Tako se smanjuju izdaci u zdravstvu, odnosno troškovi lečenja povrede i bolesti, uzrokovanih korišćenjem nebezbednih proizvoda. Razvoj sistema van sudskog rešavanja sporova na ovom području, rasterećuje sudove, a rad udruženja za zaštitu potrošača doprinosi jačanju njihovog uticaja.

Uključivanje u sistem RAPEKS, za brzu razmenu upozorenja i informacija, o opasnim i nebezbednim proizvodima, podiže se opšti nivo bezbednosti proizvoda, između ostalog sprečavanjem prodaje i povlačenje sa tržišta proizvoda koji predstavljaju rizik za zdravlje i bezbednost potrošača.

Pitanje glasi, u kojoj fazi se nalazi harmonizacija domaćeg zakona, sa pravom EU, u oblasti zaštite potrošača? Koje mere su preuzete do sada i koje planira da donese Vlada Republike Srbije, radi što efikasnije zaštite interesa, ali i zdravlja potrošača?

Hvala lepo.

Imovinska karta

(Subotica, 20.01.2018.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Član gradskog veća Grad Subotica Grad Mesečno 94380.00 RSD 23.06.2016 -
- Jkp Vodovod i kanalizacija Subotica Javni Mesečno 60000.00 RSD 01.04.2015 - 31.03.2017.
Član Narodno pozorište u Subotici Javni Godišnje 20613.00 RSD 26.10.2016 -