EDIN NUMANOVIĆ

Stranka pravde i pomirenja

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Edin Numanović prvi put je izabran za narodnog poslanika u 14. sazivu, kao šesti na listi Usame Zukorlić - Ujedinjeni za pravdu - Stranka pravde i pomirenja - Bošnjaci Sandžaka, Tomislav Žigmanov - Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

U 14. sazivu nije deo nijedne poslaničke grupe. Član je Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo i zamenik člana Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo, Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu, Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova i Odbora za evropske integracije.


BIOGRAFIJA

Rođen je 1994. godine u Novom Pazaru, gde je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beogradu.

Od 2020. godine odbornik je u Skupštini grada Novog Pazara.

Od 2017. godine je član, a od 2023. godine i potpredsednik Stranke slobode i pravde.
Poslednji put ažurirano: 02.12.2024, 10:46

Osnovne informacije

Statistika

  • 18
  • 0
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Deseto vanredno zasedanje , 26.08.2026.

Uvažena predsednice Narodne skupštine, poštovani ministri, dame i gospodo narodni poslanici, kada govorimo o budžetu, naročito o pojedinačnim delovima, želim se osvrnuti na rad kabineta zaduženog za pomirenje i regionalnu saradnju, društvenu stabilnost ministra Usamea Zukorlića čiji su rad u prethodnih godinu i po dana obeležili konkretni rezultati na polju infrastrukturnog razvoja, podrške lokalnim zajednicama, jačanju društvene kohezije i povezivanju Srbije sa regionom i dijsporom.

Infrastrukturni i komunalni projekti u osam gradova širom Srbije usmereni na poboljšanje kvaliteta svakodnevnog života građana, među najznačajnijim na teritoriji opštine Tutina, selo Mojstir, veliko selo, maltene odsečeno od sveta gde žive i Bošnjaci i Srbi, dobilo je asfalt, povezano. Zatim, selo Paljevo, čiji put ima i regionalni karakter, završen je put na pravcu Sjenica-Dubnica, ali i raniji putni pravci u Suhom dolu, Svračiću, Rakovom polju, kao i nekim gradskim ulicama u Prijepolju, ali i u Bujanovcu, Bosilegradu, Svrljigu, širom Srbije.

Iako su određene solidne stvari i dalje je to mali procenat od onoga što treba uraditi i zato pozivamo na uvećanje izdvajanja kada govorimo o infrastrukturnim ulaganjima u mestima gde žive manjinske zajednice, naročito u Sandžaku, u Mačvanskom okrugu i Bujanovcu.

Značajan doprinos dat je razvoju privrednih potencijala kroz organizovanje prvog Sandžak biznis foruma na kome su učešće uzeli privrednici, investitori, predstavnici institucija iz Srbije, regiona i Evrope, a čime su stečeni uslovi, odnosno koji je organizovan sa ciljem snažnijeg ekonomskog povezivanja i stvaranja novih poslovnih prilika.

18/3 JJ/MJ

Takođe, poseban iskorak napravljen je i u odnosu prema dijaspori kroz organizovanje prvog susreta sandžačke dijaspore u Frankfurtu, time je uspostavljen novi model institucionalne saradnje sa našim ljudima u inostranstvu i stvoren prostor za njihovo aktivnije uključivanje i razvoj naših matičnih sredina.

Sa ovog mesta želim da pozdravim i da iskažem svoju radost zbog ujedinjenja Islame zajednice u Srbije nakon 19 godina i to je veliki dan, radostan dan za sve Muslimane u Srbije, ali i velika šansa da ispravimo i prevaziđemo sve one nagomilane izazove u prethodnih 19 godina. Tu vidimo priliku da državni organi uzmu svoje učešće, da se otklone sve prepreke za vraćanje vakufske imovine i da se ovaj momenat iskoristi da državni organi daju svoj doprinos u pravcu stabilizacije i napretka sandžačkog društva.

19/1 VS/MO 13.05 – 13.15

Kada govorimo o medijskom javnom servisu ostajemo istrajni u svom minimalnom zahtevu da se osnuje redakcija na bosanskom jeziku pri RTS. To su elementarna prava i pitanje koje će uvek biti na dnevnom redu zato što Bošnjaci zaslužuju da dožive ovaj medijski servis kao svoj i da osete da država brine o njihovim pravima.

Međutim, većom vidljivošću Bošnjaka i drugih manjinskih zajednica dajemo priliku i većinskom narodu da bolje upozna i da se približimo većinskom narodu kako bismo otklonili one uslove koji u nepoznavanju i neznanju rađaju nepoverenje i strah. Hvala.

Deveto vanredno zasedanje , 29.07.2026.

Uvažena predsednice Narodne skupštine, poštovani predsedniče Vlade, ministri, dame i gospodo narodni poslanici, na temu rada Vlade najpre ću se osvrnuti iz ugla Bošnjaka iz Sandžaka i širom Srbije, ali i brojnih manjinskih zajednica koje u nama vide naše predstavnike. I da – punog srca izgovaram reč Sandžak. I želim se osvrnuti na negativnu diskusiju ministra Dačića, o terminu Sandžak, sinoć. Sandžak je mnogo više od termina, pa i od tla i od teritorije. To je kultura, istorija, identitet, jedan poseban moralno-etički sklop koji odlikuje sve Sandžaklije, ma iz kog naroda dolazili. Dok ima tih Sandžaklija, uzaludno je pokušavati ukinuti ga i ne znam i odakle biste krenuli.

Želim da znate da je poslednji predsednik Sandžaka u ZAVNOS-u bio Sreten Vukosavljević, Srbin, narodni poslanik iz perioda pre Drugog svetskog rata i u tom svetlu pozivam vas da se Sandžaka ne plašite već da dođete da učite o dobroti, o pravednosti, o multikulturalnosti, jer zaista Sandžak ima mnogo toga što može pokazati.

Kada govorimo o radu Vlade, najpre želim pohvaliti rad Kabineta za pomirenje, regionalnu saradnju i društvenu stabilnost ministra Usame Zukorlića koji je u poslednjem periodu odlikovan konkretnim rezultatima na polju infrastrukturnog razvoja, podrške lokalnim zajednicama, jačanju društvene kohezije i povezivanju Srbije sa regionom i dijasporom. Kroz rad Kabineta podržano je 10 infrastrukturnih i komunalnih projekata u osam gradova širom Srbije. Među najznačajnijima jeste asfaltni put kroz selo Mojstir, čiji su meštani posle decenija čekanja dobili asfalt. To je veliko selo u kome žive i Srbi i Bošnjaci. Zatim, tri kilometra asfalta, koliko je dozvolila opština Tutin, u selu Paljevo, koje ima tendenciju da postane važan putni pravac, jer povezuje magistralni put prema granici sa Crnom Gorom, ali i putni pravac od Novog Pazara prema Tutinu, što značajno ojačava mrežu puteva u ovom delu Sandžaka. U Prijepolju je završena potpuna rekonstrukcija Sportskog centra „Orsi“, što daje nove savremene uslove deci, mladima i građanima za bavljenje sportom i rekreacijom.

Takođe brojni projekti u Bujanovcu, Svrljigu, Boru, Surdulici, Bosilegradu, gde žive Srbi, Bošnjaci, Albanci, Bugari, Romi. Dakle, bez razlike, konkretni koraci ka pomirenju na delu. Takođe u saradnji sa drugim kabinetima asfaltirani su putevi u Suhom Dolu, Gracu, Svračiću, Rakovom Polju.

Posebna pažnja posvećena je jačanju društvene kohezije, podršci civilnom društvu. Tu je za 48 najuspešnijih prijavljenih projekata data vrednost od 88 miliona dinara, gde su odobreni projekti usmereni na podršku najugroženijim društvenim grupama u multietničkim sredinama kroz humanitarne aktivnosti, psiho socijalnu podršku, programi socijalne inkluzije, obrazovanja, školski pribor, stipendiranje za decu sa smetnjama u razvoju.

Takođe je data podrška mladima u obrazovanju, gde je data stipendija u iznosu od 11 miliona dinara Omeru Mihoviću za nastavak školovanja na Oksfordu. Tu su i brojni drugi projekti za koje sada nemam vremena da iznosim, ali želim kazati i da je otklonjena diskriminacija, što je za svaku pohvalu u Prijepolju, gde je devojkama sa hidžabom bilo onemogućeno da se zaposle i obave stručnu praksu zbog nekakvog diskriminatorskog pravilnika. Taj pravilnik je izmenjen. Usklađen je sa Ustavom i to je veoma dobra i snažna poruka Bošnjacima.

Otpočeo je proces popravljanja proporcionalne zastupljenosti nacionalnih manjina u državnim institucijama. Povećan je broj Bošnjaka u policiji. Preko 100 mladih Bošnjaka i Bošnjakinja su na obuci u Sremskoj Kamenici, što mnogo doprinosi vraćanju poverenja u institucije i integraciji Bošnjaka u državni sistem.

2/2 TĐ/MP

Svakako i od mene i od ministra Zukorlića uvek ćete imati iskreno i verodostojno predstavljanje Bošnjaka, znaćete šta oni misle, govore i žele, i to je ključ za stabilnost, za zdrave odnose i za međusobno poverenje.

Postoje i stvari sa kojima nismo zadovoljni poput „Drinske regate“, koja je finansirana od Ministarstva turizma, na kojoj se širila verska i nacionalna mržnja i šovinizam, i to na veoma posebnom, osetljivom području za Bošnjake – na Drini, na Perućcu, koji su u stvari masovna grobnica Bošnjaka, ne samo iz genocida u Srebrenici, već i onih zločina u Štrpcima i Sjeverinu. Na te stvari moramo paziti zbog međusobnog poštovanja i poverenja i adekvatno reagovati. Hvala.

Treća sednica Prvog redovnog zasedanja , 13.05.2026.

Uvažena predsednice Narodne skupštine, poštovana ministarko sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, kratko ću se osvrnuti na predložene zakone i izmene zakona.

Dobro je što su uvažene preporuke ODIHR-a i što uopšte govorimo i radimo na demokratizaciji i na unapređenju izbornog procesa kao jednog od osnovnih stubova zdravog, stabilnog, demokratskog društva. Međutim, svaki posao i svaki proces jeste podložan kritici i dobro je da ovde zdravo sučeljimo argumente i pretresemo, što u stvari jeste posao narodnih poslanika.

Kao neko ko dolazi iz Bošnjačkog naroda iz Sandžaka moram primetiti mogućnost brojnih zloupotreba koja se otvaraju kada govorimo o izmenama vezanim za grupe građana, odnosno davanje mogućnosti da oni izlaze po privilegovanim uslovima, kao liste nacionalnih manjina, što može u mnogome otežati ostvarivanje prava koja su već data manje brojnim narodnima ali i dodatno zakomplikovati političku scenu kada govorimo o manjinskim narodima.

Ovo ne govorim slučajno i ovde se moram osvrnuti na brojne izborne neregularnosti i političku nestabilnost koju smo imali u Novom Pazaru na lokalnim izborima 2023. godine, kada su novoosnovane fiktivne male strančice i grupe kroz svoje predstavnike u gradskoj izbornoj komisiji značajno kreirale i uticale na odluke ove Komisije čime su onemogućene ispravke brojne neregularnosti koje smo imali u izbornom procesu, a što je za posledicu imalo proteste naroda, gubljenje izbornog legitimiteta i ozbiljnu političku i društvenu nestabilnost u decembru i januaru 2023. godine.

Ovakvim izmenama bi se olakšalo osnivanje ovakvih grupacija i dodatno otežalo ostvarivanje prava manjinskih zajednica.

Manje brojni narodni zahtevaju poseban senzibilitet. Pored brojnih olakšica koje uživamo, brojni su i izazovi koje samo mi možemo da vidimo i iz tog razloga i najmanja odluka koja ne ide u prilog manjinskim zajednicama mnogo u realnosti menja mogućnost ostvarivanja naših prava i otežava nam da zdravo i konstruktivno politički delujemo.

21. sednica Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo, 23.02.2026.

Uvaženi predsjedniče, poštovane predstavnice Vlade, kolege narodni poslanici. Jedno pitanje o kom sam mnogo puta govorio i na odboru i na plenarnim sednicama, s razlogom. To je pitanje, erm, spornog diskriminatorskog pravilnika u predškolskoj ustanovi Miša Cvijović u Prijepolju, koji, erm, zabranjuje isticanje vjerskih simbola upošljenicima u toj predškolskoj ustanovi. Između ostalog, hidžab, krst, zvijezda, kipovi, nešto što je u suprotnosti sa pravima koja garantuje Ustav i zakoni Republike Srbije. U tom svjetlu, erm, Ministarstvo prosvjete je donosilo jako dobre odluke, ozbiljne.

Prije svega, Sektor za unapređenje ljudskih i manjinskih prava u obrazovanju i Republička prosvjetna inspekcija su potvrdili da je, erm, Pravilnik sporan, da je u suprotnosti s Ustavom i zakonima i naložili su izmjene ovog Pravilnika. U međuvremenu je i smijenjena direktorka predškolske ustanove nakon incidenta kada su dvije djevojke u Prijepolju zbog, erm, hidžaba koji stalno nose, odbijene da se zaposle i obave stručnu praksu u ovoj ustanovi i došlo je do, erm, izmjene Pravilnika. Međutim, u Pravilniku je sporni član zbog koga je i naložena izmjena ostao nepromijenjen.

Dakle, i dalje postoji ta odredba da je zabranjeno isticanje, erm, vjerskih simbola, što, što dodatno daje ozbiljnost ovom pitanju i otprilike, erm, otvara nam brigu da li u budućnosti, erm, ne samo djevojke s hidžabom već i drugi vjernici koji žele slobodno da- (kašalj) ispovijedaju svoju veru, da, da će imati problem kada govorimo o ravnopravnosti, erm, u obrazovanju. Ovo je za nas jako, jako bitno pitanje i, erm, željeli bismo da se spremnost Ministarstva prosvjete koja se zaista pokazala u ovim prethodnim odlukama nastavi, da ustvari u kra-, u konačnici imamo, erm, rezultat da je Pravilnik usklađen u potpunosti s Ustavom i zakonima i u tom svjetlu moje pitanje je kada bi, kada bi mogli da očekujemo sljedeće konkretne korake kako bismo u potpunosti dovršili ovaj proces? Hvala.