DRUGO VANREDNO ZASEDANjE, 15.07.1999.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

DRUGO VANREDNO ZASEDANjE

15.07.1999

Sednicu je otvorio: Dragan Tomić

Sednica je trajala od 11:20 do 15:50

  • TAGOVI

  • Drugo vanredno zasedanje (1999)
  • Imenovanje sekretara i zamenika sekretara Narodne skupštine (1999)
  • Imenovanje sekretara i zamenika sekretara Narodne skupštine – glasanje (1999)
  • Zajednički načelni pretres o svim predlozima zakona iz dnevnog reda (1999)
  • Predlog zakona o izmenama Zakona o akcizama i porezu na promet (načela) – glasanje (1999)
  • Predlog zakona o izmenama Zakona o akcizama i porezu na promet (pojedinosti) (1999)
  • Predlog zakona o izmenama Zakona o akcizama i porezu na promet – glasanje (1999)
  • Predlog zakona o izmenama Zakona o kontroli_ utvrđivanju i naplati javnih prihoda (načela) – glasanje (1999)
  • Predlog zakona o izmenama Zakona o kontroli_ utvrđivanju i naplati javnih prihoda (pojedinosti) (1999)
  • Predlog zakona o izmenama Zakona o kontroli_ utvrđivanju i naplati javnih prihoda – glasanje (1999)
  • Predlog zakona o izmenama Zakona o porezu na dohodak građana (načela) – glasanje (1999)
  • Predlog zakona o izmenama Zakona o porezu na dohodak građana (pojedinosti) (1999)
  • Predlog zakona o izmenama Zakona o porezu na dohodak građana – glasanje (1999)
  • Predlog zakona o obezbeđivanju sredstava za obnovu zemlje (načela) – glasanje (1999)
  • Predlog zakona o obezbeđivanju sredstava za obnovu zemlje (pojedinosti) (1999)
  • Predlog zakona o obezbeđivanju sredstava za obnovu zemlje – glasanje (1999)
  • Predlog zakona o potvrđivanju uredaba koje je predsednik Republike doneo za vreme ratnog stanja (načela) – glasanje (1999)
  • Predlog zakona o potvrđivanju uredaba koje je predsednik Republike doneo za vreme ratnog stanja (pojedinosti) (1999)
  • Predlog zakona o potvrđivanju uredaba koje je predsednik Republike doneo za vreme ratnog stanja – glasanje (1999)
  • Predlog zakona o sredstima solidarnosti za zaposlene koji su privremeno ostali bez posla usled ratnih dejstava (načela) – glasanje (1999)
  • Predlog zakona o sredstima solidarnosti za zaposlene koji su privremeno ostali bez posla usled ratnih dejstava (pojedinosti) (1999)
  • Predlog zakona o sredstima solidarnosti za zaposlene koji su privremeno ostali bez posla usled ratnih dejstava – glasanje (1999)
  • OBRAĆANJA

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Molim vas, briše se njegovo ime sa potpisa.

    Da li još neko želi reč?

    (Glas iz sale: Umesto Tonkovića, treba da stoji Tošković Vučeta.)

    Dobro, molim vas da se ispravi ta greška, to je ušlo u stenogram, tako da će biti ispravno tamo.

    Da li još neko želi reč? (Ne želi.)

    Pošto se niko ne javlja za reč, zaključujem jedinstveni pretres.

    Molim narodne poslanike da, radi utvrđivanja kvoruma postave svoje kartice u poslaničke jedinice. (Imamo kvorum.)

    Stavljam na glasanje Predlog odluke o narodnim poslanicima na stalnom radu u Narodnoj skupštini Republike Srbije.

    Za 161, niko protiv, niko uzdržan, pet narodnih poslanika nije glasalo. Ukupno prisutno 166 narodnih poslanika.

    Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova usvojila Predlog odluke o narodnim poslanicima na stalnom radu u Narodnoj skupštini Republike Srbije.

    Potrebno je da Narodna skupština donese Odluku o izmeni Odluke o izboru članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije. Uručen vam je Predlog odluke, koji je podnela poslanička grupa Srpske radikalne stranke.

    Otvaram jedinstveni pretres.

    Da li predstavnik predlagača želi reč? (Ne želi.)

    Da li neko od narodnih poslanika želi reč. (Ne želi.)

    Pošto se niko ne javlja za reč, zaključujem jedinstveni pretres.

    Molim narodne poslanike da postave svoje kartice u poslaničke jedinice, radi utvrđenja kvoruma. (Imamo kvorum.)

    Stavljam na glasanje Predlog odluke o izmeni Odluke o izboru članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije.

    Za 158, niko protiv, tri uzdržana, šest narodnih poslanika nije glasalo, 167 narodnih poslanika je prisutno u sali.

    Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova usvojila Predlog odluke o izmenama Odluke o izboru članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije.

    Poštovani narodni poslanici, uz saziv Drugog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 1999. godini, koje je sazvano na zahtev Vlade Republike Srbije, saglasno članu 79. stav 3. Ustava Republike Srbije i članu 162. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srbije, dostavljen vam je zahtev za održavanje Drugog vanrednog zasedanja - po hitnom postupku - sa utvrđenim dnevnim redom sadržanim u tom zahtevu.

    Dnevni red je sledeći:

    1. PREDLOG ZAKONA O POTVRĐIVANjU UREDABA KOJE JE PREDSEDNIK REPUBLIKE DONEO ZA VREME RATNOG STANjA,

    2. PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KONTROLI, UTVRĐIVANjU I NAPLATI JAVNIH PRIHODA,

    3. PREDLOG ZAKONA O SREDSTVIMA SOLIDARNOSTI ZA ZAPOSLENE KOJI SU PRIVREMENO OSTALI BEZ POSLA USLED RATNIH DEJSTAVA,

    4. PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK GRAĐANA,

    5. PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AKCIZAMA I POREZU NA PROMET I

    6. PREDLOG ZAKONA O OBEZBEĐIVANjU SREDSTAVA ZA OBNOVU ZEMLjE.

    Kao što ste videli, Vlada Republike Srbije je u skladu sa članom 157. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srbije, u obrazloženjima predloga podnetih zakona, obavestila o razlozima za donošenje tih zakona po hitnom postupku i o štetnim posledicama koje bi nastale zbog nedonošenja zakona po hitnom postupku.

    O predlozima zakona iz dnevnog reda ove sednice nadležni odbori će podneti svoje izveštaje u toku trajanja sednice.

    Narodni poslanik Slaviša Krstić predložio je da se obavi zajednički načelni pretres o svim predlozima zakona iz dnevnog reda ove sednice.

    Saglasno članu 136. stav 2. Poslovnika potrebno je da Narodna skupština odluči o ovom predlogu.

    Molim narodne poslanike da, radi utvrđivanja kvoruma, ubace svoje kartice u poslaničke jedinice. Imamo kvorum.

    Stavljam na glasanje predlog narodnog poslanika Slaviše Krstića da se obavi zajednički načelni pretres o svim predlozima zakona iz dnevnog reda ove sednice.

    Za 162, protiv je bilo četiri, uzdržanih nema, nije glasao jedan, ukupno je prisutno 167 narodnih poslanika.

    KONSTATUJEM DA JE NARODNA SKUPŠTINA PRIHVATILA PREDLOG DA SE OBAVI ZAJEDNIČKI NAČELNI PRETRES O SVIM PREDLOZIMA ZAKONA IZ DNEVNOG REDA OVE SEDNICE.

    Saglasno odluci Narodne skupštine da se obavi zajednički načelni pretres otvaram zajednički načelni pretres o svim predlozima zakona iz dnevnog reda ove sednice.

    Da li predstavnik predlagača želi reč?

    Ima reč dr Ratko Marković, potpredsednik Vlade Republike Srbije.

    Ratko Marković

    Poštovani gospodine predsedniče, gospodo narodni poslanici, vi imate pred sobom vladin Predlog zakona o potvrđivanju uredaba koje je predsednik Republike doneo za vreme ratnog stanja. Ratno stanje je inače ustavna kategorija. Ono je regulisano ustavima, a to stanje je jedna anomalija inače u poređenju sa redovnim, normalnim stanjem u životu naroda i država.
    Ratno stanje je jedna anomalija kada je reč o stvaranju prava i kada je reč o pravnom poretku isto tako. To stanje u oblasti pravnog poretka i stvaranja prava povlači za sobom poremećaj normativne nadležnosti u odnosima između zakonodavne, legislativne i izvršne, egzekutivne vlasti.
    Kod nas zakonodavnu vlast vrši, po Ustavu, Narodna skupština, a izvršnu predsednik Republike i Vlada Republike Srbije.
    Šta je karakteristično za to stanje? U kom smislu je poremećaj?
    Poremećaj je u tom smislu što u tom stanju Narodna skupština, kao zakonodavac, abdicira od vršenja svoje zakonodavne nadležnosti u korist egzekutive, kod nas - predsednika Republike i Vlade. Naime, za vreme tog stanja zakonodavnu nadležnost, pošto Skupština nije u mogućnosti da se sastane, jer je mnogoljudno telo, ima veliki broj članova, vrši Vlada odnosno predsednik Republike. Po našem Ustavu, predsednik Republike u tom stanju, ratnom, može po svojoj inicijativi ili na predlog Vlade Republike Srbije donositi uredbe iz zakonodavne nadležnosti.
    Štaviše, tim uredbama on može ograničavati samo pojedine slobode i prava čoveka i građanina, ne dakle sve, nego pojedine, i dalje može izmeniti organizaciju, sastav i ovlašćenja izvršne i sudske vlasti, dakle Vlade Republike Srbije i sudova i javnog tužilaštva.
    Ovaj predlog zakona o potvrđivanju uredaba koje je predsednik Republike doneo za vreme ratnog stanja je po sebi jasan. On ima svega tri člana i ne zahteva neka nročita tumačenja. Međutim, on je u našem političkom životu krajnje naopako protumačen i upravo zbog toga je Vlada i smatrala da je potrebno dati jedan ekspoze i jedno objašnjenje sadržine ovog zakona.
    U kom smislu je ta pogrešnost u tumačenju ovog zakona?
    Pogrešnost je u tome što je došlo do konfuzije dva pojma. Pojma - potvrđivanja akata, koje je predsednik Republike doneo za vreme ovog ratnog stanja, i pojma - pravnog važenja tih akata koje je predsednik Republike doneo za vreme ratnog stanja.
    Potvrđivanje akata koje je doneo predsednik Republike je ustavna obaveza. Taj čin po Ustavu mora uslediti. Skupština mora sve te akte potvrditi ili im uskratiti potvrdu, ali je donosioc tih akata dužan da ih podnese na potvrdu Skupštini.
    Time što se potvrđuju ne znači da ti akti automatski ostaju na snazi, da oni važe. To je sasvim drugo pitanje. Pitanje pravne važnosti tih akata je posebno pravno pitanje. Pitanje potvrđivanja je čisto političko pitanje, a pitanje pravnog važenja je čisto pravno pitanje.
    Pitanje potvrđivanja je okrenuto prošlosti, a pitanje pravnog važenja je okrenuto sadašnjosti i budućnosti.
    Potvrđivanju je posvećen član 1. ovog zakona i tu su nabrojane sve uredbe koje je predsednik Republike na vladin predlog doneo za vreme ratnog stanja. Pravnom važenju je posvećen član 2. ovog zakona, a stupanju na snagu ovog zakona je posvećen član 3, i to je sva sadržina ovog zakona.
    Šta znači akt potvrđivanja?
    Akt potvrđivanja je u stvari akt političke verifikacije i odobravanja rada čitave egzekutive u tim posebnim ratnim uslovima. Zakonodavac odnosno Narodna skupština ima sada mogućnost da potvrdi sve ove akte i na taj način da politički odobri rad egzekutive za vreme ratnog stanja.
    Ona može i da uskrati potvrdu i na taj način otvara pitanje postavljanja predloga o nepoverenju Vladi, kao inicijatoru tih uredaba i predsedniku Republike, odnosno pitanje opoziva predsednika Republike kao donosioca tih uredaba. Dakle, reč je o eminentno političkom činu. Verifikacija je ustavna obaveza. Potvrđivanje je ustavna obaveza.
    I u skladu sa tom obavezom odmah po prestanku ratnog stanja, a ono je prestalo odlukom Savezne skupštine 24. juna 1999. godine, koja je stupila na snagu 26. juna 1999. godine, predsednik Republike je 25. juna 1999. godine posredstvom Vlade, jer je Vlada ta koja treba da izradi predlog zakona o potvrđivanju, dostavio svih 16 uredaba Narodnoj skupštini, koje je doneo za vreme ratnog stanja, na potvrdu.
    Dakle, toliko što se tiče potvrđivanja. Potvrđivanje je ustavna obaveza koja ima političko značenje, značenje saglašavanja odnosno odobravanja parlamenta sa radom egzekutive, predsednika Republike i Vlade, za vreme tog posebnog ratnog stanja.
    Što se tiče važenja, važenje ne proizilazi automatski iz čina potvrđivanja. Te uredbe su vezane za jedno stanje i prestankom tog stanja one prestaju i da važe.
    Međutim, ovde se sprovodi podela svih 16 uredaba u 4 kategorije. U prvu kategoriju ulaze uredbe iz stava 1. čl. 2. to su temporalne uredbe, uredbe koje su vezane za samo ratno stanje i prestankom ratnog stanja isto tako prestaje i njihovo važenje. U drugom stavu je reč o jedinstvenoj uredbi, o bilansu javne potrošnje u Republici Srbiji za mesec april, maj i juni 1999.godine i po prirodi stvari važnost te uredbe je istekla, kalendarskim istekom meseca juna, jer je sa ograničenim trajanjem, odnosno važenjem ta uredba doneta. U trećoj grupi, u stavu trećem člana 2. ovog predloga zakona, se nalaze uredbe koje će produžiti svoj život, ali ne sada u formi uredbe, neko u formi zakona i to su zakoni koji slede posle ove tačke, tako što će sadržina tih uredaba biti prebačena, preneta u zakone čije predloge imate u tačkama posle ove tačke. Na taj način se čuva kontinuitet pravnog normiranja, jer sadržina tih uredaba prelazi u zakon, a inače je reč o zakonodavnoj materiji. I najzad, u četvrtu grupu ulaze uredbe koje ostaju na snazi, to su jedine dve od ovih 16 uredaba u tački 11 i 12. Naime, ratno stanje se poklopilo sa vremenom kada je bilo potrebno doneti završni račun, završni račun je donet u formi uredbi, međutim, ovim aktom, ovim zakonom je ova forma transformisana od uredbe u zakon. Tako da su te dve uredbe, na taj način, pošto ih je zakon potvrdio, one su produžile svoj pravni život u formi zakona i u formi zakona su inkortorirane u pravni poredak. I najzad, treće pitanje koje se tiče ovoga zakona, koje je obuhvaćeno ovim zakonom je vezano za dan stupanja, početka važenja ovog zakona. To je inače forma koju sadrže svi propisi, zbog prirode regulative koju sadrži ovaj zakon. Za njega ne važi klasičan vakacio legis, on stupa narednog dana od dana objavljivanja. Evo, gospodo poslanici, to bi bila sva sadržina i normativna i politička vladinog Predloga zakona. Hvala.

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Zahvaljujem potpredsedniku Ratku Markoviću. Molim ministra finansija Borislava Milačića da uzme reč.

    Borislav Milačić

    Poštovani narodni poslanici, za današnje razmatranje na sednici Narodne skupštine, Vlada Republike Srbije je predložila ukupno 6 zakona. Reč je o zakonima koji su direktno vezani za proteklo ratno stanje, prestanak ratnog stanja i posledice koje su u vezi sa tim proistekle. Pre svega, predlaže se donošenje zakona o potvrđivanju uredbi, ukupno 14 uredbi i 2 izmene  i dopune uredbi, koje je predsednik Republike doneo za vreme ratnog stanja. U pitanju je izvršavanje ustavne obaveze, prema kojoj Narodna skupština odlučuje o potvrđivanju akata o pitanjima iz nadležnosti Narodne skupštine, koje je predsednik Republike doneo za vreme ratnog stanja. Istovremeno, s obzirom na prestanak ratnog stanja, ovim zakonom predlaže se prestanak važnosti svih navedenih  uredbi, osim završnog računa budžeta Republike i AP Kosova i Metohije. Brutalna agresija NATO snaga  protiv naše zemlje donela je veliki broj ljudskih žrtava, razaranje stambenih, privrednih i objekata infrastrukture. U takvim teškim i vanrednim okolnostima trebalo je hitno delovati, stvoriti uslove za odvijanje svakodnevnog života građana, nesmetano snabdevanje, održavanje javne bezbednosti i funkcionisanje privrede. Koristeći svoja ustavna ovlašćenja predsednik Republike je na predlog Vlade Republike Srbije doneo uredbe iz oblasti unutrašnjih poslova i bezbednosti, o utvrđivanju, kontroli i naplati javnih prihoda za vreme ratnog stanja, o bilansu javne potrošnje za mesec april, maj i juni 1999.godine, o određenim uslovima o prometu roba i usluga, inspekcijskom nadzoru itd. Posebno su bile od značaja uredbe o obezbeđenju sredstava solidarnosti za naknadu zarada zaposlenima koji su privremeno ostali bez posla zbog ratnih dejstava. Ocena Vlade je da su ove uredbe omogućile da i u tim najtežim uslovima državni organi preduzimaju konkretne mere i hitno rešavaju socijalne i ekonomske probleme prouzrokovane agresijom. Tako je iz sredstava koja su obezbeđena Uredbom o izdvajanju sredstava  solidarnosti do sada omogućena isplata dve mesečne garantovane zarade, sa doprinosima za socijalno osiguranje, za preko 70.000 radnika i obezbeđeni su paketi životnih namirnica za preko 60.000 radnika. Takođe je na osnovu ovih sredstava omogućeno zapošljavanje preko 900 radnika, a u toku je realizacija programa preko Fonda za razvoj i Republičkog zavoda za tržište rada, u kojiima treba da se omogući radno angažovanje više hiljada radnika iz porušenih i oštećenih preduzeća. Uredbom o bilansu javne potrošnje bilo je omogućeno ostvarivanje principa ravnomernosti u izvršavanju obaveza kod svih nosilaca javne potrošnje. Uredba o naplati javnih prihoda doprinela je većoj efikasnosti u ovoj oblasti. Uredbe koje su regulisale oblast unutrašnjih poslova omogućili su pojačanu kontrolu i veći stepen bezbednosti svih građana za vreme ratnog stanja. Zbog svega toga usvajanje zakona o potvrđivanju uredbi, koje je predsednik Republike doneo za vreme ratnog stanja, od strane Narodne skupštine nije samo formalni čin. Ono je istovremeno i ocena u kojoj meri su državni organi bili spremni i sposobni da hitno i odlučno rešavaju probleme nametnute agresijom i da pri tome poštuju principe solidarnosti, pravičnosti i zaštite svih građana. Kao što je rečeno, ovim zakonima se istovremeno predlaže i ukidanje svih uredbi koje su donete za vreme ratnog stanja, osim završnih računa Republike i AP Kosova.  Time se stvaraju uslovi da se pojedinačna pitanja uređuju zakonima u proceduri odlučivanja u Narodnoj skupštini Republike Srbije.
    Poštovani narodni poslanici, na dnevnom redu današnjeg zasedanja Narodne skupštine nalaze se dve grupe zakona. Prvo, zakoni kojima se obezbeđuju sredstva za obnovu zemlje i za rešavanje ekonomsko-socijalnih problema radnika koji su zbog ratnih dejstava ostali bez posla. To su Predlog zakona o obezbeđenju sredstava za obnovu zemlje i Predlog zakona o sredstvima solidarnosti za zaposlene koji su privremeno ostali bez posla usled ratnih dejstava. I, drugo, zakoni kojima se vrše izmene, odnosno dopune tri zakona iz fiskalne oblasti. To su Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o kontroli, utvrđivanju i naplati javnih prihoda, Predlog zakona o izmeni i dopuni Zakona o porezu na dohodak građana i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o akcizama i porezu na promet.
    Predloženim zakonima bliže se definiše ambijent u kome će se odvijati obnova i izgradnja zemlje. U tom pogledu preuzeli smo dve krupne obaveze. Prva je da se omogući javno angažovanje svima koji su privremeno ostali bez posla usled ratnog dejstva agresora. Druga, da se do 1. novembra završi prva faza obnove, koja obuhvata izgradnju i rekonstrukciju prioritetnih objekata, saobraćajne infrastrukture, stambenih i javnih objekata za 22 lokacije. U pitanju su objekti od vitalnog interesa za život i rad građana i funkcionisanje privrede.
    Svesni smo da Predlogom zakona o obezbeđenju sredstava za obnovu zemlje obezbeđujemo samo jedan deo potrebnih sredstava. Očekujemo da će se značajan deo sredstava obezbediti na osnovu solidarnosti i kroz razne vidove humanitarne pomoći. Takođe, sredstva će se obezbediti i ulaganjem u privredu Srbije po osnovu koncesije, zajedničkih ulaganja i kroz privatizaciju. U tom pogledu privreda Srbije je otvorena za sve inicijative i razne oblike saradnje.
    Poštovani narodni poslanici, dozvolite mi da se ukratko osvrnem na sadržaj ovih zakona. Zajedničko za sve njih je što se predlaže da se određena rešenja iz uredbi, koje su se pokazale efikasnim u praksi, ugrade u zakonske tekstove.
    Prvo, promene koje se predviđaju u Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o kontroli, utvrđivanju i naplati javnih prihoda. Osnovni razlog za preuzimanje određenih rešenja iz uredbe je što je praksa pokazala da veća ovlašćenja finansijske policije omogućavaju efikasniju naplatu javnih prihoda i eliminisanje sive ekonomije. Skraćuje se naime put za naplatu javnih prihoda, tako što se konstituiše ovlašćenje inspektora da u slučaju otkrivanja i utvrđivanja postojanja neizmirenih obaveza javnih prihoda, neposredno izda nalog nosiocu platnog prometa za prenos sredstava sa računa obveznika. Proširuje se zatim postojeće ovlašćenje inspektora javnih prihoda, tako što mu se, poput ovlašćenja koje u sistemu već postoji za tržišnu inspekciju, otvara zakonska mogućnost da u određenim slučajevima ozbiljnih prekršaja kod obveznika, neverodostojna dokumentacija, nepredavanje dnevnog pazara, zapošljavanje na crno i sl., izrekne meru privremene zabrane vršenja delatnosti u trajanju od 30 dana.
    Treći predlog se odnosi na utvrđivanje obaveze podnošenja potvrde o izmirivanju javnih prihoda kod registracije motornih vozila i plovnih objekata.
    Drugo, kad je u pitanju Zakon o sredstvima solidarnosti za zaposlene koji su privremeno ostali bez posla zbog ratnih dejstava, radi se o materiji koja je na ovaj način već bila uređena odgovarajućim uredbama. Ovim zakonskim uređenjem obezbeđuje se kontinuitet obezbeđenja sredstava solidarnosti i izvršavanja ekonomsko-socijalnog programa Republike. Sredstva solidarnosti obezbeđuju se tako što se, u zavisnosti od visine zarada, izdvaja od jedne do šest dnevnica solidarnosti. Procena je da se na ovaj nači n obezbeđuje mesečno oko 150.000.000 dinara. Ostvarena sredstva se koriste prioritetno za naknade zarada sa pripadajućim doprinosima za zaposlene koji nisu radno angažovani, zatim, za stvaranje uslova za otvaranje radnih mesta, preuzimanje rdnika, krediti za osnivanje preduzeća i ranji za poljoprivredu proizvodnju.
    Za isplatu 24 prosečne neto zarade, za jednokratnu pomoć u namirnicama i sredstvima za higijenu, a sve u skladu sa posebnim programom Vlade Repbulike Srbije.
    Treće, kad je u pitanju Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana, predložena intervencija u postojećem zakonu nužna je radi obezbeđenja kontinuiteta u ostvarivanju pojedinih prava i obaveza. Konkretno, neophodno je da se podigne limit neoporezovanog iznosa za isplatu naknada i otpremnina kod prestanka potrebe za radom do 36 mesečnih neto zarada, što je direktno povezano sa isplatama koje se vrše po osnovu Zakona o sredstvima solidanosti.
    Slično je sa rešenjima koje se odnose na poresko oslobađanje kod pružanja organizovane socijalne i humanitarne pomoći. Pored toga, predloženo je skraćivanje rokova kod prinudne naplate javnih prihoda.
    Četvrto, kad je u pitanju Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o akcizama i porezu na promet, predložene zakonske promene su takođe direktno vezane za rešenje iz uredbi koje prestaju da važe i sastoje se u sledećem - smanjuje se za po 10 procentnih poena stope akcize za motorni benzin sa 70 na 60% i za dizel gorivo sa 60 na 50%. Osnovica poreza na promet i poresko oslobađanje u prodavnicama na graničnim prelazima usklađuje se sa odgovarajućim rešenjima iz saveznog zakona o osnovama poreskog sistema.
    Negativni efekti na prihode u budžetu po osnovu smanjenja stopa akciza kod derivata nafte, neutralisaće se pozitivnim efektima kod poreske osnovice, koja će se sada formirati na nivou carinske osnovice, što omogućava da se obezbeđuje uvoz derivata nafte uz nepromenjene cene i doprinese očuvanju cenovne stabilnosti.
    Peto, kad je reč o Predlogu zakona o obezbeđenju sredstava za obnovu zemlje, reč je o uvođenju posebne takse od 0,15% na poslovne transakcije po istom mehanizmu po kome su obezbeđena sredstva za otklanjanje posledica zemljotresa u Kolubarskom okrugu.
    Osnovica je iznos na instrumentu plaćanja sa istim oslobađanjem kod uplate javnih prihoda, prenosa sredstava budžeta i fondova, plaćanja propisanih obaveza javnim preduzećima i penzija.
    Prihodi iz ovog izvora, koji se očekuje na nivou od oko 80 do 100 miliona mesečno, usmerava se Republičkoj direkciji za obnovu zemlje, radi realizaciji njenog programa.
    Poštovani narodni poslanici, imajući u vidu da se predloženim zakonima stvaraju uslovi za rešavanje značajnih pitanja za život i rad građana, za funkcionisanje privrede u aktuelnim ekonomskim i društvenim uslovima, u ime Vlade Republike Srbije predlažem vam da usvojite predložene zakone.

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Zahvaljujem, da li neko od poslanika želi reč?
    Ima reč narodni poslanik Miroslav Nešković.

    Miroslav Nešković

    Hteo bih da postavim pitanje predsedniku Skupštine - znamo da je pre mesec dana određeni broj ministara Vlade Republike Srbije podneo ostavku. Zašto se u vezi toga ne preduzimaju određene radnje koje treba da uradi i ova skupština?

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
            Zahvaljujem.
    Ko se javlja za reč?

    Dušica Karabenč

    Poštovani gospodine predsedniče,  poštovane kolege narodni poslanici, ja sam Dušica Karabenč, narodni poslanik  Koalicije "Vojvodina" i želim da kažem par reči o uredbama koje je gospodin predsednik Republike donosio za vreme ratnog stanja. O tim uredbama mi smo bili obaveštani preko sredstava javnog informisanja, tako da nismo mogli da sagledamo pravi smisao tih uredbi. Međutim, sada kada su one pred nama, vidimo u njima hrpu strašnih, nelogičnih stvari i silnu želju da se ova zemlja pretvori u policijsku državu u kojoj će Vlada, uz pomoć policije i njenu podršku, činiti šta joj je volja.
    Argument za ovakvu misao daje uredba o unutrašnjim poslovima za vreme ratnog stanja, čl. 3., u kojem doslovce piše: "Kada to zahtevaju razlozi odbrane Republike, ministar može licu koje predstavlja opasnost za bezbednost Republike svojim rešenjem izreći zaštitnu meru upućivanja na boravak u određeno mesto. Mera iz stava 1. ovog člana traje dok postoje razlozi zbog kojih je izrečena, a najduže 60 dana. Posle tog roka takvo lice se predaje u nadležnost pravosudnih organa."
    Pitam se po kojim to kriterijumima ministar određuje koje lice predstavlja opasnost za bezbednost po Republiku. Drugo, na koje se to određeno mesto takvo lice upućuje, jer da se radi o pritvoru, onda bi u Uredbi pisalo - da se takvo lice šalje u pritvor, a ovako to može da znači svašta.
    Treće, ovakva mera može da traje 60 dana, a tek posle toga takvo lice se predaje u nadležnost pravosudnih organa, pa shodno tome treba nam pojasniti u čijoj je nadležnosti to lice bilo tih 60 dana.
    U članu 4. pasus 2. doslovce piše da pripadnici Ministarstva mogu bez ikakvog rešenja vršiti pretrese lica, vozila, prostorija i drugo.
    Zanima me da li gospodin predsednik smatra da je to demokratizacija Srbije?
    U članu 9. stav 4. se kaže - da se težom povredom radne obaveze za zaposlene u državnim organima smatra, između ostalog, i istupanje protiv vojnih, političkih i privrednih mera državnih organa, koje može da slabi jedinstvo u odbrani zemlje.
    To bukvalno znači da kada državni organ nešto odluči, tu niko više ne sme ni primedbu da stavi, inače u protivnom će ministar da ga pošalje na "određeno mesto", dok taj neposlušnik ne postane jedinstven. Kao kulminacija ove uredbe dolazi član 13., od koga se diže kosa na glavi. On glasi - "U sastav jedinice policije mogu se angažovati i učenici Škole unutrašnjih poslova koji su navršili 16 godina života."
    Da li je to gospodin predsednik bio spreman da i 16-dišnju decu pošalje na borbene položaje. Tvrdim da jeste i pošto je to ratna uredba, mislim da tu više nikakav komentar nije potreban. Pripremu za tako nešto donosi i Uredba o ličnoj karti, po kojoj se deca koja idu u 8. razred osnovne škole obavezuju da postupaju kao vojni obveznici, da prijavljuju, da objavljuju mesto boravišta i prebivališta, promenu adrese stana i slično.
    Za sve one koji nisu uspeli dobro da shvate prethodne uredbe, a da bi se stavilo do znanja da sa Vladom i predsednikom nema šale, donosi se uredba o okupljanju građana.
    Mislim da ste prenaglili sa ovom uredbom, jer pre toga možda treba doneti uredbu o jedinstvu građana. Međutim, za svaki slučaj ovom uredbom vi praktično zabranjujete bilo koje okupljanje građana, sem ako ga sami ne organizujete.
    Međutim, ova uredba o javnom okupljanju samo pokazuje vašu skrivenu želju, da zadržite pod kontrolom deo naroda koji nije hteo da bude jedinstven. Koliki je taj deo možemo svakodnevno da vidimo na ulicama Novog Sada, Leskovca, Kuršumlije, rezervisti na barikadama i dr. Vi ste se verovatno plašili da vam se ne dogodi narod, ako se sećate šta ta formulacija znači. Međutim, narod kao narod ne čita uredbe, pa će se verovatno dogoditi ovako ili onako. Sledeća uredba je bila uredba o haraču, kako ste je vi nazvali - Uredba o uređivanju, plaćanju i kontroli javnih prihoda za vreme ratnog stanja. U članu 3. ove uredbe kaže se : "Bez dokaza o plaćenim i dospelim obavezama po osnovu javnih prihoda ne može se izivršiti registracija motornih vozila i plovnih objekata." Kako ova uredba funkcioniše, daću vam primer iz prakse. Dođe seljak da registruje traktor, prikolicu ili vozilo koje ima, i otkrije da to ne može jer nije platio porez. Porez nije platio jer njemu država nije platila isporučene proizvode. Međutim, za to niko ne pita. I tako on krene da kupi naftu koja mu je potrebna, a država mu je nije obezbedila i mora da krene sa svojim neregistrovanim vozilom. Usput krši zakon o devizama jer kupuje devize na crnom, pošto svi znamo da se nafta samo tako kupuje. Milicija ga zaustavlja na drumu i hoće da mu oduzme tu naftu, tvrdeći da je švercer i ratni profiter, jer navodno dve litre nafte, koje država daje po hektaru, je dovoljno da se žito vrši i svi ostali radovi obave. Ta zredba je, u stvari, naterala seljake da svesno krše zakon, samo da bi mogli da nahrane narod, rizikujući pri tom da im se stavi na teret nelegalna trgovina devizama, šverc i sve ostalo. Vrhunac nepoštovanja seljaka i svih ostalih poreskih obveznika, koji na svojim leđima već godinama osećaju dobrobit i dobrostanje od ovakve državne politike, je to što im se uzima kroz ovu uredbu ili plenidbom čega god se dočepate, ukuljučujući obrtna sredstva, sirovine i sve otalo što vam padne na pamet. Glavne rečenice u ovoj uredbi su protiv rešenja o prinudnoj naplati, nije dozvoljen prigovor. Žalba ne odlaže prinudnu naplatu. Narod je sigurno oduševljen jer ovakve uredbe je imao u vidu kada vas je birao. Što se tiče drugih uredbi finansijske prirode, verovatno i one imaju svoje svetle tačke, međutim pošto nisam finansijski stručnjak, ne mogu o tome da pričam. Jedino ću reći da mi je na prvi pogled privuklo pažnju iz Uredbe o završnom računu Budžeta za 1998. godinu, stavka na strani 3. - Sredstva o autonomnim pokrajinama su 90.191.769,00 dinara. A na strani 10 iste uredbe i sredstva za plate za Republički hidrometeorolški zavod su 30.013.975,00 dinara. Obzirom da smo 1998. godine još uvek imali dve autonomne pokrajine, vidim koliko otprilike treba Vojvodini da pripadne. Skoro koliko i meteorolozima za plate. A koliko ste iz Vojvodine odvukli, pitanje je. I konačno, završiću svoje izlaganje osvrtom na poslednju uredbu od ovoga niza, to je Uredba o sastavu Vlade. S obzirom na značaj daljeg ostvarivanja zadataka Vlade, svi članovi Vlade ostaju na svojim mestima. Poštovana gospodo iz Vlade, čini mi se da tu nedostaje još jedan član, koji bi mogao da glasi: Vlada je nepromenljiva i ne može se ni izborima menjati. Hvala.

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Zahvaljujem. Reč ima narodni poslanik Zoran Nikolić, predsednik Odbora za zakonodavstvo.

    Zoran Nikolić

    Uvaženi predsedniče, poštovane kolege, hoću da kažem da je Zakonodavni odbor razmotrio sve predloge zakona sa današnje sednice, pa i Predlog zakona o utvrđivanju uredaba koje je predsednik Republike doneo za vreme ratnog stanja. I, hoću da kažem da je predsednik Republike Srbije ispunio Ustavom Republike Srbije predviđenu obavezu da sva akta koja je doneo za vreme ratnog stanja podnese Narodnoj Skupštini čim ona bude u poziciji da se sastane. I svaki drugi čin i akt predsednika Republike bio bi protiv njegovih Ustavom utvrđenih obaveza. Dakle, nema se sa formalno - pravnog stanovišta ništa zameriti načinu na koji je predsednik Republike svoju obavezu izvršio. Što se tiče navođenja uvažene koleginice o pojedinim odredbama uredaba unutrašnjih poslova za vreme ratnog stanja, Uredbe o ličnoj karti za vreme ratnog stanja, Uredbe o prebivalištu i boravištu građana, Uredbe o okupljanju građana za vreme ratnog stanja, trebalo je pročitati Predlog zakona do kraja. Tamo se jasno u članu 2. konstatuje da navedene uredbe prestaju da važe danom prestanka ratnog stanja. I nikako se ne može, znači, imputirati ovoj vladi da sada želi da osnaži neke elemente koji su bili neophodni da se  kao država odbranimo od agresije. Žao mi je što od uvažene koleginice nisam čuo da su sve ove uredbe izazvane ratom koji je besnio 11 nedelja na ovim prostorima, a što se tiče onog jedinstva mislim da su svi građeni Republike Srbije bili svedoci jedinstva vojske, milicije i naroda u herojskoj odbrani naše otadžbine. Žao mi je što to iz njenih usta, kao potvrdu, nisam čuo u njenom izlaganju.