DRUGA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 08.05.2001.

13. dan rada

OBRAĆANJA

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Stevan Gudurić.

Stevan Gudurić

U ovom predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kaže se, da osnovica iz stava 1. ovog člana može biti veća od petostrukog iznosa prosečne mesečne zarade po zaposlenom u Republici, prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike. Tu ćemo doći u jednu apsurdu situaciju, da će onaj ko malo zarađuje, na dinar svoje plate morati da zaradi još 67 para da bi pokrio porez na zarade, socijalne doprinose iz bruto zarade i socijalne doprinose na teret poslodavca i porez na fond zarada a onaj ko zaradi puno, lično, taj će biti u situaciji da na dinar plati samo 27 para za nekog drugog.

To je apsurd, jer ako se stalno priča da onaj ko zaradi više treba više i da plati onda ovo kako je postavljeno u ovom zakonu neće biti dobro. Jer, samo za primer, znači sve ono što je do petostrukog iznosa zarade će biti na dinar opterećeno sa 67 para a kako posle toga raste plata to će padati na 47 para, na manje, i onda će u jednoj varijanti doći na samo 27 para.

Ako se sve vreme priča o nekim solidarnostima, ako smo ovde i u ranijim zakonima kada je Vlada preskočila pa posle sama sebi po običaju dala autogol pa propisala solidarnu stambenu izgradnju ponovo, a stalno pričamo o nekoj solidarnosti, onda bi jako imalo smisla da onaj ko više zarađuje da se više i optereti.

Jer, ako smo opet u jednom paketu zakona koji smo raspravljali na sednici Skupštine pričali da one opštine koje imaju više i onom povraćaju poreza prema opštinama i gradovima tamo gde se bolje radi, da se njima još više uzme i da im se premalo ostavi, da im se limitira da ne dobijaju više da ne bi imali više, onda dolazimo u jednu apsurdnu situaciju da onaj ko za naše prilike enormno zarađuje, vrlo malo plaća društvu, a onaj ko zarađuje da je jedva živ, e tog treba odrati jer je taj naučio da mu deru kožu sa leđa.

Isto tako, kao u nekim drugim zakonskim aktima, sve mora da se plati državi, a radniku, ako podeliš platu, podelio si, a ako ne podeliš, nije tako ni strašno, to nije toliko važno. Isto tako, u članu 4. kaže, između ostalog: "Ministar nadležan za poslove socijalnih pitanja, ministar nadležan za poslove rada i ministar nadležan za poslove zdravlja, sporazumno propisuju način obračuna i uplate doprinosa, kao i sadržinu obrasca iz stava 1. ovog člana", molio bih, s obzirom da za ove neke ne znam, ali ovog ministra za rad, koji je već propisivao određene obrasce, vezane za plate u javnim preduzećima, pa se baš nije proslavio, milio bih samo, kad se propisuju obrasci, da imaju samo jednu osobinu, a to je da ih je moguće sprovesti u praksi. Hvala lepo.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Dragan Čolić.

Dragan Čolić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, pred vama je Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji je Vlada Republike Srbije podnela Narodnoj skupštini. Ministar za socijalna pitanja, gospođa Matković, je do sada u najkraćem izlaganju veoma bledo i neubedljivo, bez jakih argumenata, branila predloženi zakon.
Siguran sam, da sa ovakvom socijalnom politikom i ovako bledom i slabom argumentacijom DOS ne bi dobio poverenje građana Srbije, a pogotovu ne poverenje penzionera. Predlagač kaže da se zakon ne menja suštinski, već se menjaju osnovice, i da je većina argumenata iscrpljena, potrošena u prethodnim raspravama. Sada se obračunavaju bruto plate.
Da li će sve to imati uticaja na poboljšanje materijalnog položaja penzionera? Ono u šta sam ja uveren je da se penzije neće povećavati, ili bar ne u onoj meri, da bi garantovale poboljšanje života i sigurniju egzistenciju socijalno najugroženijih slojeva društva. Ne samo da se položaj penzionera neće popraviti, već preti realna opasnost od tendencije pogoršanja položaja penzionera.
Činjenica je da su cene svih vrsta roba povećane, povećani su troškovi života, privreda koja treba da omogući svojom funkcijom da penzioneri imaju stabilan penzioni fond, je u kolapsu. Ne vidi se poboljšanje ni u jednoj sferi, i na žalost, ne piše se dobro ni penzionerima. Predloženi zakon neće doneti bolji život, koji je uveliko, kao predizborno obećanje, eksploatisala anacionalna i nenarodna koalicija DOS.
Obećane promene neće stići, a na žalost, pored svih ostalih slojeva društva, najskuplju cenu platiće baš oni koji mnogo očekuju u narednom periodu, a to su penzioneri. Lako je bilo za DOS da se narod lažnim i nerealnim obećanjima u predizbornoj kampanji prevari, obmane. Međutim, sada nastupa surova realnost. Mišljenja sam da će ova vlada Zorana Đinđića pasti upravo na promašenoj socijalnoj politici i da je Vlada u dosta teškoj situaciji, da mora da bira između politike izdaje srpskog nacionalnog interesa i slugerantskog i podaničkog služenja Zapadu, da bi dobila neku crkavicu, ili da se suoči sa veoma realnim socijalnim nemirima.
Veoma je izvesno, gotovo sigurno, da će se dogoditi ovo drugo. Mi, srpski radikali, imamo moralnu obavezu da sa skupštinske govornice kažemo istinu građanima Srbije, i to činimo i ovoga puta. Neozbiljna Vlada Zorana Đinđića, neozbiljno ponašanje potpredsednika Vlade, nestručni i nezreli ministri, i evo, imamo već i afere u Vladi. Građani Srbije su svedoci infantilnog ponašanja većine poslanika DOS-a, kojima su ova zasedanja Skupštine neprijatna, neprivlačna, često nemaju kvorum, a samo iz jednog razloga - ne dotiče ih se muka naroda.
Mnogi od njih i ne znaju koja je tačka dnevnog reda, niti ih to interesuje. Po principu automatizma, glasaće - za, i time uneti haos u još jednu veoma važnu sferu društva. Vredi li vama govoriti, kojim rečima da vam govorim da bi me razumeli? Vredi li govoriti o lepoti planinskog izvora, bivolu koji ne može da pije, dok ne zamuti vodu?

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Hvala, ovo je bilo slikovito.
Ima reč narodni poslanik Radojko Petrić.

Radojko Petrić

Poštovano predsedništvo, poštovani narodni poslanici, poštovani članovi Vlade, mislim da je zaista opravdano više poslanika iskazalo svoje mišljenje da je velika osnovica na kojoj se obračunavaju i plaćaju doprinosi za invalidsko i penzijsko osiguranje. Takođe je više poslanika opravdano ukazalo da je nelogično, da su predložene tako represivne mere, da se zbog neblagovremenog plaćanja doprinosa, može izreći mera zabrane obavljanja delatnosti, u trajanju od 30 do 90 dana.
Šta to znači zatvoriti firmu 90 dana, pa odakle da zaradi da plati doprinose i ostalo? Mislim da je ovo zaista represivno i da bi u tom pravcu trebalo izvršiti neku izmenu. Postoje i drugi instrumenti i mere - kako treba postupiti da se uplate doprinosi. Međutim, posebno želim da ukažem i da iznesem svoje primedbe na član 6. predloženog zakona, a to je u stvari ovaj novi član 125g, koji se predlaže.
Da bi bilo jasno o čemu se radi, pročitaću taj član, kako je predložen. Naime: "organ nadležan za poslove platnog prometa dužan je da najkasnije do kraja tekućeg meseca obavesti nadležni republički poreski organ o poslodavcima koji nisu izvršili isplatu zarada za prethodni mesec, odnosno uplatili doprinose u skladu sa članom 125. ovog zakona". To je onaj minimalni iznos koji je prepisan, odnosno, ako isplati veću zaradu, na to je uvećan iznos. To je u redu, na taj deo se ne odnosi primedba.
Dalje stoji da se obaveštenje dostavlja nadležnom poreskom organu, prema sedištu poslodavca. Drugi stav: "nadležni poreski organ dužan je da najkasnije u roku od osam dana od dobijanja obaveštenja, iz stava 1. ovog člana, utvrdi obavezu poslodavca da u određenom roku uplati doprinos".
E, molim vas, u prvom stavu mislim da je sasvim dobro što stoji: "organ nadležan za poslove platnog prometa", znači, očekuje se onaj koncept prelaska platnog prometa u banke, pa ne kaže samo da NBJ, odnosno ZOP, nego nadležni organ, što znači da li će to sutra biti banke, pošte i tako dalje preuzima obaveze obaveštavanja poreskog organa.
Međutim, moja osnovna primedba na stav 2. ovog zakona (a i određeni broj poslanika je na to ukazao, a ja ću biti slobodan da to malo i šire prokomentarišem) - kaže: "nadležni poreski organ dužan je da najkasnije u roku od osam dana od dobijanja obaveštenja iz stava 1. ovog člana utvrdi obavezu poslodavca". E sada, tamo nema objašnjenja, nema zakonske odredbe - na koji to način on utvrđuje, da li je izvršeno pozivanje, ili će to uraditi prema Zakonu o opštem upravnom postupku, onda bi to bilo sve jasno. Ovako, manje-više se ostavlja diskreciono pravo da nadležni poreski organ ceni kako će i kako može različito postupati prema pojedinim poslodavcima.
Prvo, jedino je jasna obaveza da u roku od osam dana treba da utvrdi obavezu. Znači, pretpostavka je da u roku od osam dana treba da donese zapisnik. Ne stoji - koji je to rok, kada donese zapisnik, da poslodavac može staviti primedbe na zapisnik, jer to je prema ZUP-u osnovna odredba, da se određuje neki rok. Da li je to rok tri dana, da li osam, deset, ili petnaest, to nije definisano. Znači, diskreciono pravo poreskog organa.
Dalje, kada dođu primedbe na zapisnik, koji je to rok, u kome roku treba poreski organ da donese rešenje? Može i tu da bude rok pet, petnaest i dvadeset dana, pa kada donese rešenje u tom propisanom roku, onda osnovna klauzula treba da stoji - kada rešenje postaje izvršno. Opet je diskrecino pravo, da li to može da bude petnaest dana, osam, trideset ili devedeset dana? Čime će se rukovoditi poreski organ?
Da li će tu imati uticaja rodbinske veze, prijateljske veze, stranačke veze, da ne govorim, da li se tu može uvući posle i mito, i korupcija itd.? Mislim da je ovo nedovoljno objašnjeno i zaista smatram da bi Vlada u ovom delu trebalo da unese određena pojašnjenja, da sutra ne bi imali probleme u primeni ovog zakona. Zahvaljujem.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Božidar Vučurović.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Božidar Vučurović, a posle njega je Dragan Tomić, pa ukoliko imamo vremena....

Božidar Vučurović

Ovaj predlog zakona kako reče kolega poslanik iz Leskovca Lešnjak, iz vreće zakona o radu i socijalnoj politici, a neki kažu da nije iz vreće nego iz kutije i to one Pandorine kutije. Da bi se zakon mogao primeniti, mora da postoji realna mogućnost i za poslodavca, da odgovori zahtevima ovog zakona, da obezbedi sredstva kojima će plaćati doprinose za osiguraonike, da obezbedi i proizvodnju i njenu realizaciju, pa da iz realizacije proizvodnje obezbedi sredstva kojima će platiti i zarade radnicima i doprinose, a ne samo za socijalno i zdravstveno, nego sve doprinose koji idu iz radnih odnosa i koji su otprilike po važećim zakonskim propisima negde na nivou osnovice na koju se obračunava i plaća doprinos.
Objašnjenje da je razlika koja se pojavila pri uređivanju osnovica, razlika između nego i bruto plate, jednostavno ne stoji. Ne stoji iz sledećeg razloga gospođo ministre. Ne stoji zbog toga što se bruto plata sastoji iz bivše neto plate i ovog dela koji je sada kao bruto prikačen neto i dobila se bruto plata, a samim tim i bruto osnovica. Neto plata je varijabilna kategorija. Zavisi od stručne spreme, od radnog mesta, od uslova rada i od svega ostalog. Ovaj drugi deo koji se pridodaje je konstantan. On je isti i za onoga koji ima osnovnu školu, kao ministar rada i za vas koji imate fakultet, kao ministar. Znači, ako je osnovica, ako je neto plata 1.700 dinara za najniži stepen kvalifikacije a bruto 3.033 dinara znači da je taj deo toplog obroka, regrea, prevoza, odvojenog života, dnevnica i ostalo negde oko 1.500 dinara u vrh glave da kažemo. Znači 1700 i 1.500, eto to je 3.000, ali je on isti za drugu kategoriju i za treću i za četvrtu i za petu i za šestu i za sedmu.
Znači, osnovice za koje se zahteva stručnost, koja se stiče fakultetskim odnosno visokim obrazovanjem, neto plata je bila 4.500 dinara plus 1.500 osnovica, ne može da pređe 6.000 dinara. Za doktorat ne može da pređe 7.500 dinara još nismo sišli na onih 70% što nam se obećava. Onda će to biti drugačije. U ovom momentu je praktično osnovica za obračun poreza i doprinosa ono što se mora izdvojiti ima i to maltene u stopostotnom iznosu. Osnovica od 12.000 podrazumeva platu od malo manje od 12.000 dinara. Druga stvar, ovaj zakon se mora usaglasiti sa budžetom, jer je apsolutno neusaglašen sa onim prihodima koji su obezbeđeni ili treba da budu obezbeđeni za pojedina ministarstva, koja finansiraju određene javne službe. Pre podne sam govorio o toj nelogičnosti kod niskog i visokog obrazovanja.
Iz tog primera se vidi da je budžetom predviđeno negde oko 2.300.000.000 dinara za plate i doprinose univerzistetskog nastavnog osoblja i radnika koji rade na univerzitetima, izračunao sam vam da 2.300.000.000 dinara mora da se odvoji samo za doprinose. Plata, znači nema. Takva vam je ista i kod prosvete. Prosveta će plaćati doprinose, pošto su tamo ljudi fakultetski obrazovani na osnovicu doprinosa i poreza, na osnovicu od 9 hiljada i nešto više dinara. U dogovoru Vlade i sindikata je da plata prosvetnih radnika bude 4.700. Otprilike prošlog meseca je bila 4.500 dinara. A plaćaju se porezi i doprinosi na osnovicu od 9.000. Šta se dešava? Desiće se da ni Vlada neće moći da ispuni svoje obaveze prema korisnicima budžetskih sredstava.
(Predsednik: Vreme.)
Koji će onda ministar, inspektor rada zatvoriti Vladu na 90 dana ili zatvoriti Ministarstvo prosvete na 90 dana, zato što nije isplatilo palte i doprinose prosvetnim radnicima. Za vreme od 90 dana koliko ne radi preduzeće, koliko ne radi škola, neće valjda školu zatvoriti zato što nisu prosvetni radnici dobili plate. (Čedomir Jovanović s mesta: Ko je poslodavac?) Vlada. Vladu neće zatvoriti sigurno. Ko će onda i na koji način, da obezbedi taj novac kojim treba platiti te doprinose, bez obzira da li radnici primali plate ili ne primili, a neće ih primiti, jer su danas naročito u privatnim kompanijama kao reakcija na ovaj zakon, vrši masovno otpuštanje radnika. Razmislite i o kaznenim odredbama, a razmislite i o osnovacama za obračun poreza i doprinosa, pa i ovog doprinosa, jer vam kažem da je onaj deo konstanta za sve od osnovne škole do fakulteta. Svi se isto voze i svi imaju isti regres za godišnji odmor. Hvala.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Dragan Tomić.