DRUGA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 17.05.2001.

20. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

DRUGA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA

20. dan rada

17.05.2001

Sednicu je otvorio: Dragan Maršićanin

Sednica je trajala od 10:20 do 19:15

OBRAĆANJA

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Mislim da smo davno raspravili po pitanju člana 98. Reč ima narodni poslanik Stevan Ž. Gudurić, a posle njega narodni poslanik Tomislav Kitanović.

Stevan Ž. Gudurić

Gospodine predsedniče, dame i gospodo narodni poslanici, neko je ovde rekao da mu je žao što nema ministra Vlahovića, a meni najviše. Mi danas ovde pričamo o Predlogu zakona o podršci razvoju malih i srednjih preduzeća. Obzirom da je ovde bilo priče i o zdravstvu, ja ću samo malo proširiti ovu temu i na neka velika preduzeća za koja se bojim da, ne da će postati sa velikih srednja, ili mala, već da ih možda neće ni biti.
Mi ovde imamo jedan konkretan i korektan zakon napisan. Pošteno govoreći, on ima jednu nepremostivu manu, a nepremostiva mana je što je predlagač stranka koja ima ovakav znak. Znači, najveća mana tog zakona koja mu ne da prolaz u ovom skupštinskom domu je što je on predlog SPS-a, a sve ostalo bi moglo da prođe. Onda je bilo prigovora kod člana 2. da taj kriterijum nije baš najbolji zato što je promenljiv, vezan za broj zaposlenih, za prosečne mesečne bruto zarade itd. Pa, gospodo draga, ova sadašnja velika preduzeća koja Vlada planira da otprilike pretvori u nešto drugo, prvo su bila mala preduzeća, pa su posle postala srednja, pa velika. Znači, ne možemo zakonom zabraniti da neko ko spada u mala ili srednja preduzeća u nekom vremenu ne može da preraste u nešto drugo.
U obrazloženju Vlade, kaže se u jednom delu - Predlog zakona o podršci razvoju malih i srednjih preduzeća u celini nije u duhu organizacije, decentralizacije državne uprave, a posebno nije u duhu programa rada Ministarstva. Da bismo mi znali šta je duh programa Ministarstva, neko je morao da nam ga prezentuje. Nismo ga čuli, sem što je to ministarstvo ukinulo zakon o privatizaciji na šest meseci, a u međuvremenu besomučno jure po Srbiji i rade neke stvari, koje bez zakona o privatizaciji ne bi mogle da se rade.
Opet, u odgovoru Vlade kaže se - imajući u vidu značaj malih i srednjih preduzeća za Republiku i zemlju u celini, Vlada Republike Srbije priprema predlog za formiranje agencije koja će se finansirati isključivo iz realnih izvora. Čitali smo u novinama da već ima nekih regionalnih, to - priprema - znači da već postoji, ili to nekako drugačije treba da tumačimo. Takođe, za podsticaj razvoja malih i srednjih preduzeća, izmena dopuna propisa, odnosno izmena propisa iz oblasti poreske politike, politike zapošljavanja i spoljnotrgovinskog poslovanja, Vlada priprema podsticajne mere u skladu sa sistemskim rešenjem.
Ovde, ako nas sećanje ne vara, mesec i kusur dana pričamo o raznoraznim zakonima vezanim za poreze i budžet. Ili se mi ne razumemo dovoljno dobro ili zaista nismo mogli da pročitamo da neka nova mala i srednja preduzeća, ili postojeća, imaju neke podsticaje za svoj razvoj.
Koliko se ja razumem u to, a čitao sam sve do jednog tog propisa, tamo to nije pisalo. Ne kažem da u nekom narednom predlogu možda neće pisati. Ali, u onima koje smo mi razmatrali ovde, tako nešto nije pisalo. Isto tako, praktično, u ovome što je napisala Vlada i dva odbora, značajno se pominje privatizacija kao bitan segment koji će doprineti, bez ovog zakona, podsticaju malih i srednjih preduzeća, jer ovde isto, kako kaže Vlada, podsticanje razvoja malih i srednjih preduzeća obezbeđuje se već postojećim zakonskim propisima, porezima.
Tim porezima ih vodimo u bunar. Privatizacijom, o njoj ću malo posle, bankarskim sistemom, kreditnom politikom, kao i merama ekonomske politike koja nam nije prezentovana.
U dopisu Vlade je isto tako pisalo da će predstavnik Vlade na Skupštini Republike Srbije prilikom pretresa Predloga zakona biti gospodin Aleksandar Vlahović, ministar za privredu i privatizaciju, koga smo mi sinoć na televiziji u izveštaju u poslednjem dnevniku mogli da vidimo kako vrlo nervozno i besno reaguje na sednici Skupštine Vojvodine, na pitanje privatizacije.
S obzirom da se ovde pričalo o privatizaciji i da se ovde danas pričalo o svemu, ja ću svoju priču o preduzećima proširiti samo malo i na moguća velika preduzeća, koja se bojim da neće više biti ni srednja ni mala, ako se ostvari sve ono što je naumila Vlada. Zato što je više od bezobrazluka da se priča skoro svaki dan, bilo ministar, bilo premijer, da se prodaja Beočinske fabrike cementa vrši na osnovu nekih ranijih dogovora.
Ministar Vlahović praktično ucenjuje juče pokrajinsku skupštinu da bi bilo problema da se to ne završi. Koliko znam, a ja sam iz Beočina, mi u Beočinu znamo i ko sa kim spava, a ne ko prodaje Cementaru, ne postoji ugovor između Beočinske fabrike cementa, između Vlade Republike Srbije, ni one prošle i Lafarža. Postoje pregovori i dogovori i sa Lafaržom, i sa ORC-om, i sa drugima.
Svi dogovori postoje. Pregovaralo se, pričalo se. To nije sporno. Ali, pričati kako je sve završeno na tome i pričati nama iz Vojvodine kako će se prodajom cementare kupiti vojvođansko žito, nemojte nam naše kupovati. To možemo i sami.
I, ako je gospodin Vlahović već toliko siguran da je to pravi posao, zašto nije stisnuo petlju i došao u Beočinsku fabriku cementa da stane pred 2.000 radnika i da im objasni da je to za njih povoljno. Bio je juče u Novom Sadu. Bio je pre 4 - 5 nedelja u Novom Sadu, kada se pričalo o privatizaciji i kada je, na kraju krajeva, i Cementara bila jedna od tema.
Zašto nije stisnuo petlju ni on, ni gospodin Đinđić, koji pričaju o prodaji Cementare, kao gotove stvari. Gospodin Đinđić priča o prodaji Cementare kao o nečemu što treba prodati, dužno toliko, još će se toliko zadužiti, kao, to ne vredi pola lule duvana, daj da prodamo na brzinu dok neko hoće da ga kupi.
Pa, ne bi se sve svetske firme otimale za Beočinsku fabriku cementa da ona ne vredi za pola lule duvana. Gospodo draga, Beočinska fabrika cementa traje od 1839. godine, i to nije kao u nekim firmama kojima piše u zaglavlju da traju toliko godina. (Glasovi: Tema.)

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Gospodine Guduriću, molim vas da se malo vratimo na mala i srednja, a ovo je već veliko preduzeće.

Stevan Gudurić

To je veliko, ali se bojim da neće biti ni malo posle vas.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Ali, to ćemo u narednom sazivu.

Stevan Gudurić

Pošto su o tome ovde, gospodine predsedniče, pričali, odnosno o zdravstvu u ovoj tački, ja mogu da pričam o preduzećima u ovoj tački.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Pa, ne možete ni vi, ni oni. Šta znači - možete. Ne možete.

Stevan Gudurić

Zašto tadašnji predsedavajući, koji je sedeo tu umesto vas,.....

Dragan Maršićanin

| Predsedava
To pitajte...... što se niste javili........

Stevan Gudurić

... nije zaustavila gospodina Čedu koji je šest minuta pričao o zdravstvu.