TREĆE VANREDNO ZASEDANJE, 19.06.2002.

2. dan rada

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Dušan Cvetković,  posle njega narodni poslanik Rade Bajić. Samo vas molim, prethodnog govornika, izvinite poslaniče, pošto je bilo osnova da se opominje za nedržanje teme, da ako komentarišete Predlog izmene i dopune Zakona o budžetu, to radite sa materijalom koji je stigao od Vlade sa 18. junom i objašnjenjem za ponovno slanje nakon 14. juna. Zahvaljujem.

Dušan Cvetković

Cenjene kolege poslanici, poštovano predsedništvo, gospodine ministre, kada smo pre nešto više od godinu dana, u aprilu   2001. godine,  razmatrali i usvajali Zakon o porezu na finansijske transakcije, upravo je poslanička grupa SPS bezuspešno ubeđivala tada "taze" ministra Đelića, koji je još uvek mislio na francuskom, a govorio na srpskom jeziku (žagor), da je stopa poreza od 0,3% za sve finansijske transakcije u momentu vršenja usluga platnog prometa previsoka. Vi ste nas, gospodo iz DOS-a, dočekali na nož,  govorili nam da hoćemo da rušimo budžet, da smo zaslepljeni prošlim vremenima, a kada smo predlagali i tražili da se još neke kategorije finansijskih transkacija oslobode plaćanja poreza tvrdili ste da su predložena oslobađanja maksimum koji Vlada ne može da povećava, da je to sve što možete da prihvatite.
Upoređivali ste i neke evropske zemlje i tvrdili da je to najniža stopa. Zahvaljujući vašem umetničkom radu sa zelenim dugmetom, DOS-ovska većina je usvojila taj zakon. Danas, kao što ste i juče usvojili ono "nepotrebno" ministarstvo i ministra za ekologiju, opet silom, sada samo promenjene ali sigurnije DOS-ovske većine bez DSS, vi se zalažete da se ukupne dažbine na transakcije kapitala od tada usvojenih 0,6 kao smanje. Opet, po ko zna koji put, zamenjujete teze i uz pomoć dosovizije ili preciznije đinđovizije (žagor) i diktature u celokupnoj štampi, neviđenog manipulatora pisane reči Bebe Popovića, pokušavate da ubedite hiljade malih preduzetnika i građana kako im velikodušno smanjujete porez na finansijske transakcije.
Da li mislite da oni preduzetnici, one firme od kojih potiče 95% ukupnih naloga u platnom prometu neće videti da su im dažbine potpuno iste. Zar mislite da oni ne znaju šta su dažbine od 0,6 i 0,55%. Kome, gospodine ministre, činite stvarnu uslugu ovim promenama Zakona o porezu na finansijske transkacije?! Očigledno je da ne želite otvoreno da kažete, činite to sebi tj. državi i velikim državnim firmama. Najveću korist iz ovog zakona izvući će EPS i NIS; jer, to su samo jedine firme koje svakodnevno uplaćuju sume od preko pet miliona dinara iz njihovih poslovnih organizacionih jedinica iz Beograda i cele Srbije na račune svojih centrala. Kod njih će dažbine biti smanjene za 50%, sa 0,6 na samo 0,3%. Uz ova oslobađanja, iako smo prošle nedelje dali garancije EPS-u za onaj kredit od 100 miliona evra, i ako ih danas oslobađate svih ovih 50% i snižavate uplate na finansijske transakcije, gospođa novi ministar predlaže povećanje cene struje za 50%, ne uvažavajući to što ih oslobađate ovoga da će kredit kojim se elektroprivreda osposobljava da pravi za jednu količinu više megavata nego što ima sada kapaciteta, opet idete na to da morate da povećate cenu struje.
Znači, sasvim je sigurno da nećete zaštiti najveći broj učesnika u platnom prometu! Sada kažem da ste sve ovo lukavo smislili da bi praktično još više uvećali repubički budžet. Pogledajmo spisak onih koje ste uneli u zakonski predlog za oslobađanje od poreza na finansijske transakcije.Ovde se jasno vidi da su to u stvari samo one firme, oni delovi koji su direktno vezani za državu. Kada prodajete firme, državi će ostati; jer, neće država platiti porez na promet kada se promet vrši po osnovu kupovine kapitala ili imovine preduzeća u postupku privatizacije i, da ne nabrajam, jer ih sve vrlo dobro, vrlo dobro, znate.
Gospodine ministre, slučajno ili namerno ste zaboravili da oslobodite plaćanja poreza na finansijske transakcije kupoprodaju deviza između banaka, privatnih lica i pravnih lica, verovatno svesni toga da privreda ima dovoljno para, pa kada to ne možete da ubacite u državni koš, neka privreda slobodno plaća, jer ona je i tako veoma bogata.
Gospodine ministre i kolege poslanici, ovo su samo neki od razloga što poslanička grupa SPS-a neće podržati ovaj zakonski predlog. Ne želimo da hiljadama malih privrednika i većini zaposlenih dažbine u platnom prometu ostanu na visokom sadašnjem nivou od 0,55% a da jedino država izvuče profit iz svega toga. Zato će poslanička grupa SPS biti protiv ovog zakona.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Rade Bajić, posle njega narodni poslanik Sreten Mitrović.

Rade Bajić

Poštovano predsedništvo, poštovane kolege narodni poslanici, pred nama je danas Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetu Republike Srbije za 2002. godinu. U Zakonu o budžetu Republike Srbije koji je donet u decembru 2001. godine, jedna od osnovnih premisa Vlade je bila da se budžet donosi i zakon predlaže da bi se obezbedila makroekonomska stabilnost u zemlji, što je normalno i to je opredeljenje svake vlade,  da se stvore uslovi za rast investicija, proizvodnje i zaposlenosti. U protekla četiri meseca, a svedoci smo toga, jednostavno, od ova tri zadatka koja je Vlada sebi dala - porast investicija, zaposlenosti i proizvodnje - ama baš nije bilo ništa od toga.
Predvideli ste izmenu i dopunu, odnosno rebalans budžeta i nemamo ništa protiv tih razloga koje ste naveli; jer ako se menja struktura, ako dolazi do izmena u ministarstvima i zbog autonomne pokrajine, moralo je doći do rebalansa. Videli ste ovde u izveštaju da je deficit budžeta za prva četiri meseca 11.578.000.000; da bude još gore, iz meseca u mesec se povećava: u januaru je iznosio 1.814.000.000, u aprilu 4.260.000.000. Već na početku bi bilo normalno da se planira uravnotežen budžet, odnosno da su prihodi i rashodi uravnoteženi. Ako već to nije tako, ako je planiran deficit, morali bi se, barem u velikoj meri, znati izvori odakle će se namiriti deficit. Ajde, što se kaže, krediti od Narodne banke i od naših banaka, na to možemo računati, ali krediti od Svetske banke i od donacija, koji se uslovljavaju iz dana u dan, do poniženja, jednostavno je neprihvatljivo uzimati ih kao ozbiljan izvor za pokriće deficita!
Predsednik Vlade reče da se planira deficit u odnosu na budžet od samo 2%. Ako stavite u odnos 11.578.000.000 deficita prema ostvarenom prihodu u budžetu od 53.635.000.000, onda je jasno da je deficit 21% od budžeta. Prema tome, kako ga pokriti; a videli ste da on raste iz meseca u mesec i pretpostavite da će on daleko nadmašiti planirani deficit u budžetu, koji je planiran u decembru 2001. godine!
Ako se dinamika uzimanja kredita ovako nastavi pitanje je da li ćemo uopšte dobiti kredite i pod kojim uslovima od međunarodnih finansijskih kuća. Dakle, da li ćemo moći izmiriti sve obaveze koje su planirane, ako se zna da je samo u prva četiri meseca za penzionere potrošeno 40,9% od planiranih sredstava; dobro je da se ona isplaćuju mesec za mesec, pretpostaviti je da će daleko nadmašiti isplaćena sredstva; a ako se kaže da će još biti neki procenat povećanja, do kraja godine neće biti dovoljna ni ova sredstva koja su planirana.
Rečeno je da nije ostvaren prihod u budžetu zbog toga što nije ostvarena planirana inflacija, nisu ostvareni poreski prihodi i nema sredstava od privatizacije. Ovde su čak uneti prihodi od poreza na ekstraprofit, jasno smo vam onda rekli da je porez na ekstraprofit selektivni porez, jer se odnosi samo na firme i pojedince koji su, kako vi kažete, pripadali bivšem režimu. Ne pada vam na pamet da dotaknete nekog i njegov ekstraprofit, ko je sada blizak režimu i ko je u sadašnjem
režimu.
(Zeldžo Hurić: Ko je taj?)
Zeldžo, ne znam da li ga ti imaš, ali neće ti ni dirati ako ga imaš.
Verovatno se nema više od koga uzimati! Prihod od privatizacije nije uopšte ostvaren, a on bi trebalo da ide u neke investicije - nećemo valjda prihod od privatiziacije potrošiti na telefonske račune, na papir ili tako nešto, već u investicije, pa da prihod od privatizacije ostvaruje profit i dobit u sledećem periodu.
Što se tiče poreza, jasno je da su oni planirani u visokom iznosu i da se ne mogu ostvariti. Nažalost, kao da žalimo što nije bila inflacija i što su troškovi cena na malo bili kumulativno oko 10% u odnosu na planiranih 20%, a samo jednom stidljivo rekosmo - zbog stagnacije privrednih aktivnosti. Pa, to je osnovni razlog. Da nema stagnacije privrednih aktivnosti i pada privredne proizvodnje, jednostavno ne bi došlo do toga da se poreski prihodi ne ostvare u planiranom nivou, već bi se ostvarivali čak i u nivou koji je veći nego što je planiran.
Prema tome, zabrinjava ovoliki deficit u ova četiri meseca i pretpostaviti je da će on biti mnogo veći do kraja godine. Ne vidim uopšte način na koji će se pokriti deficit, neće biti ni kredita, čak neće moći ni Narodna banka da odobri tolike kredite da se pokrije ovaj deficit. Iz tih razloga poslanička grupa SPS ne može prihvatiti ovakav Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetu.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Sreten Mitrović, posle njega narodni poslanik Nebojša Jović.

Sreten Mitrović

Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, gospodine ministre, ključni razlog za donošenje izmena i dopuna budžeta za 2002. godinu, kako reče ministar, jeste usklađivanje budžeta AP Vojvodije sa omnibus zakonom o koji je donela ova skupština.
Osvrnuo bih se na izmenu i realizaciju budžeta za Kosovo i Metohiju. U budžetu koji smo usvojili za 2002. godinu, pored plata koje su planirane za radnike u određenim ministarstvima, odnosno za one radnike koji su primali svoj lični dohodak iz budžeta, planirana je i stavka - tekući transfer za jug Srbije i za Kosovo i Metohiju. Toj istoj stavci, u izmeni budžeta koju smo danas dobili, dodata je stavka - transfer opštinama i gradovima od 919 miliona; briše se Kosovo i Metohija, iako je u budžetu, u obrazloženju, rečeno da su sredstva za rad Koordinacionog tela Savezne vlade i Vlade Republike Srbije za opštine Preševo, Medveđa i Bujanovac, odnosno Koordinacionog centra za jug Srbije i sredstva za potrebe drugih organa uprave Kosova i Metohije.
Da li je ovo neka štamparska greška, ili je to, pored onoga što se sve institucije na Kosovu brišu, namera da se briše i ono što se nalazi u budžetu Srbije?! Od sredstava koja su korišćena za ove namene, mi sa Kosova i Metohije nemamo ama baš ništa.
Šta se uradilo na jugu Srbije? A, taj jug mnogi povezuju sa prostorom Kosova i Metohije; mi nemamo uvid, ali na poboljšanju infrastrukture, posebno poboljšanju života seoskog stanovništva koje je ostalo, i pored budžeta koji su usvojeni u opštinama na Kosovu i Metohiji, ništa se ne radi od onoga što UNMIK i KFOR planiraju po opštinama na Kosovu i Metohiji. Ništa nije uradila, ni država, odnosno ova vlada - nije pomogla preostalom srpskom stanovništvu u poboljšanju života na prostoru Kosova i Metohije.
Ono što je ministar napomenuo u vezi sa izmenama budžeta u Ministarstvu za socijalna pitanja, jeste dodatna potreba za finansiranje lica van Kosova i Metohije, u vrednosti od 400 miliona dinara. Pitam se - koja su to lica? Znamo da je samo na prostoru centralnog Kosova 3.500 radnika, koji nisu primili lični dohodak, a veliki broj izbeglica koje se nalaze na prostoru Srbije je nezbrinut.
Da li je ovo dovoljna suma i da li je ova socijala dovoljna za Srbe koji su ostali na prostoru Kosova i Metohije, i za one koji su prognani?
U nekoj od mojih prethodnih diskusija sam rekao da se na prostoru Kosova i Metohije ne poštuju zakoni države Srbije, i ako ih mi ne poštujemo, kako da očekujemo da ih poštuju UNMIK i KFOR; a na osnovu Rezolucije 1244 svi zakoni Republike Srbije treba da se poštuju i na ovom prostoru.
Znači, ne poštuje se ni ono što smo usvojili u budžetu. Kao primer navešću to da organi lokalne samouprave koji se finansiraju iz budžeta, a to sam rekao i prošlog puta, ne tretiraju sve stanovnike sa Kosova i Metohije podjednako. One opštine koje su zadržale svoja sedišta primaju lične dohotke na osnovu zakona Republike Srbije, dok one koje su silom prilika morale da napuste svoja sedišta i presele se u sigurna mesta za srpsko stanovništvo, danas primaju istu tu socijalu. Primera radi: jedan nastavnik u srednjoj školi, iako je stvorena fama da se na Kosovu primaju i plate veće za 200% "dvesta posto" od 5.000; ako to uporedimo sa istim primanjima u Republici Srbiji, videćemo kolike su te plate radnika koji su ostali i onih koji primaju plate iz budžeta, a bili su sa prostora Kosova i Metohije.
Prema tome, ministre, ono što žele narod i radnici sa Kosova i Metohije, koji se finansiraju iz budžeta, kao i svi ostali u Republici Srbiji, to je da lične dohotke primaju na osnovu zakona Republike Srbije i da se poštuju kao svi radnici u Republici Srbiji koji primaju svoje dohotke iz budžeta. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Nebojša Jović i to je poslednji prijavljeni govornik u načelnoj raspravi - zajednički pretres.

Nebojša Jović

Poštovani narodni poslanici, poštovani ministre, Predlogom zakona o izmenama i dopunama Zakona o finansijskim transakcijama menja se Zakon o porezu na finansijske transakcije, koji smo usvojili aprila 2001. godine, kada je uveden porez na finansijske transakcije koje se obavljaju u platnom prometu.
Od tog poreza su bile izuzete finansijske transakcije koje su se odnosile na uplate poreza, doprinosa, taksi i drugih javnih prihoda; prenos i raspoređivanje sredstava sa zbirnih i drugih računa na račune; sa računa prihoda budžeta, organizacija obaveznog socijalnog osiguranja, fondova obrazovanih zakonom; uplate propisanih obaveza javnih preduzeća i uplate i isplate penzija, plata, odnosno zarada i drugih ličnih primanja preko tekućih računa građana, kao i na plaćanje čekovima građana.
Ovim izmenama i dopunama Zakona uvode se nova oslobođenja. Tada smo doneli da porez na finansijske transakcije iznosi 0,3%. Stupanjem na snagu Zakona o porezu na finansijske transakcije aprila meseca prestaje da važi Zakon o obezbeđivanju sredstava za otklanjanje posledica zemljotresa u Kolubarskom okrugu, koji je donet 1998. godine i objavljen u "Službenom glasniku", br. 36/98, a kojim je uvedena obaveza plaćanja doprinosa solidarnosti na sve poslove, poslovne transakcije koje se obavljaju u platnom prometu, po stopi od 0,15% i ta sredstva su se koristila kao bespovratna za otklanjanje posledica zemljotresa, na način i uslovima koje je utvrđivala Vlada Republike Srbije. O tome je kolega Mucić prethodno govorio.
U isto vreme prestao je da važi i Zakon o obezbeđivanju sredstava za obnovu zemlje, koji je objavljen u "Sl. glasniku RS", broj 33/99, odmah posle završetka NATO agresije na našu zemlju. Ovim zakonom na poslovne transakcije plaćala se posebna taksa po stopi od 0,15% i ta sredstva su prenošena na poseban račun Ministarstva finansija, a Ministarstvo za finansije je prenosilo sredstva Republičkoj direkciji za obnovu zemlje.
Ukidanjem Zakona o obezbeđivanju sredstava za obnovu zemlje DOS je izostavio obnovu i izgradnju zemlje, koju je pokrenula i ostvarivala Vlada nacionalnog jedinstva. Vaš DOS nije izgradio nijedan objekat srušen u NATO agresiji, a obustavljena je i popravka porušenih mostova, železničkih pruga, rafineraija i drugih postrojenja; usporena je i izgradnja stanova za mlade bračne parove, pripadnike vojske i MUP-a. Sve je to prouzrokovalo da je stala građevinska operativa, a time i veliki broj radnika je ostao bez posla.
Takođe, Zakonom o porezu na finansijske transakcije prestao je da važi Zakon o obezbeđenju sredstava za sprovođenje socijalnog programa Republike Srbije i - čl. 1. stav 2. tačka 2. Zakona, koja se odnosila na 50% naknade za vršenje usluga platnog prometa NBJ - ZOP-a, koja se prenosi u budžet Republike.
Predlogom zakona o izmenama i dopunama Zakona o finansijskim transakcijama izuzima se prenos hartija od vrednosti iz predmeta oporezivanja; ako je to zbog potreba sniženja cena hartija od vrednosti, pospešivanja njihovog prometa i očuvanja tržišta kapitala, onda to pozdravljam. Ali, postavljam pitanje - koliki je stvarni promet do dana današnjeg po tom osnovu?
Terminološko usklađivanje u članu 2. stava 3, tj. usklađivanje pojma - nosioca platnog prometa, shodno odredbama zakona kojima se uređuje platni promet, čiji se početak očekuje 1. januara 2003. godine, ne bih komentarisao, jer je to savezni propis koji je mnogo puta najavljivan, a to nije ostvareno, tako da ostavljam vremenu da se pokaže da li će to stvarno stupiti na snagu.
Ukida se i proporcionalna stopa od 0,3%, tako što se uvodi niža regresivna poreska stopa, čija visina zavisi od visine poreske osnovice. Bez obzira što smanjenje poreza na finansijske transakcije treba posmatrati zajedno sa naknadom koju NBJ naplaćuje za vršenje usluga platnog prometa, prokomentarisao bih porez na finansijske transakcije, a uostalom to je tačka dnevnog reda - uzimajući u obzir da će platni promet preći u poslovne banke, pitanje je koju će naknadu odrediti poslovna banka koja bude vršila platni promet.
Prosečna stopa poreza na finansijske transakcije po novom Predlogu zakona iznosi 0,29 89%, što u odnosu na dosadašnju stopu iznosi 0,0011% smanjenje, ako bi se to posmatralo kao prosečna stopa. Ali, pošto je regresivna poreska stopa, postavlja se pitanje da li primenom regresivne stope stvarno dolazi do smanjenja poreza na finansijske transakcije, ako se uzme u obzir da tek na osnovicu od preko milion dinara dolazi do smanjenja sadašnje stope od 0,30 na 0,27%, što je smanjenje za 0,03%. Sve poslovne transakcije do milion dinara imaju povećanje poreza na finansijske transakcije, pa tako do 50.000 porez iznosi 0,41; nalozi do 60.000 učestvuju čak sa 95% u ukupnom prometu naloga i imaju stopu od 0,37%; za naloge od 100.000 do 500.000 porez na finansijske transakcije iznos 0,34% što znači da je stopa veća nego što je bila.
Čak se postavlja i pitanje - da li 0,3% od ukupnog broja naloga, čija je vrednost preko milion dinara, sa stopom od 0,27%, čini 48% ukupnog platnog prometa.
Ako se pogleda napred izneti pregled, vidi se da nema smanjenja poreza na finansijske transakcije na iznose koji su najviše prisutni u platnom prometu.
Članom 3. predlažu se poreska oslobođenja na prenos sredstava. Recimo, po osnovu prometa akcija, po osnovu kupovine kapitala, odnosno imovine preduzeća u postupku privatizacije, po osnovu kupovine udela iz portfelja Akcijskog fonda Republike Srbije, po osnovu kredita i hartija od vrednosti između banaka i između banaka i Narodne banke, po osnovu kupovine hartija od vrednosti koje emituje Republika Srbija, odnosno NBJ. Sada se predlaže da to bude oslobođeno plaćanja poreza na finansijske transakcije.
Zanima me koliki je bio pojedinačni promet po svakom osnovu. Za 2002. godinu planiran je porez na finansijske transakcije u iznosu od 8.249 miliona dinara; zaključno sa aprilom 2002. godine naplaćeno je 4. 347 miliona dinara, što iznosi u procentima ostvarenje od 52,7%, a to je verovatno razlog za smanjenje poreza na finansijske transakcije.
Ali, koliko su u strukturi naplate poreza na finansijske transakcije do aprila 2002. godine učestvovale transakcije po osnovu prenosa sredstava hartija od vrednosti, po osnovu prometa akcija, po osnovu kupovine kapitala, odnosno imovine preduzeća u postupku privatizacije? Ta pitanja bi nam verovatno dala pravi razlog za Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na finansijske transakcije. Zahvaljujem.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Pošto na listama poslaničkih grupa više nema prijavljenih za reč, pre zaključivanja zajedničkog načelnog pretresa pitam da li neko drugi od ovlašćenih učesnika u raspravi želi reč? (Ne.)

Zaključujem zajednički načelni pretres o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetu Republike Srbije za 2002. godinu i Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na finansijske transakcije.

Prelazimo na 3. tačku dnevnog reda: - PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BUDžETU REPUBLIKE SRBIJE ZA 2002. GODINU (pojedinosti)

Primili ste Predlog zakona koji je podnela Vlada Republike Srbije.

Uz Predlog zakona primili ste, kao prilog, informaciju o izvršenju budžeta Republike Srbije i organizaciji obaveznog socijalnog osiguranja za period januar - april 2002. godine, koju je Narodnoj skupštini podnela Vlada Republike Srbije.

Primili ste izveštaje Odbora za finansije i Zakonodavnog odbora.

Pošto je Narodna skupština obavila zajednički načelni pretres, u okviru koga je razmotren i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetu Republike Srbije za 2002. godinu, otvaram pretres Predloga zakona u pojedinostima.

Pošto na Predlog ovog zakona nisu podneti amandmani, pre nego što zaključim pretres u pojedinostima, da li predstavnik predlagača želi reč? (Ne.)

Ako ne, zaključujem pretres Predloga zakona u pojedinostima.

Podsećam vas da će, prema članu 148. stav 3. Poslovnika Narodna skupština u danu za glasanje odlučivati o Predlogu zakona i u načelu i u celini.

Prelazimo na 4. tačku dnevnog reda: - PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA FINANSIJSKE TRANSAKCIJE (pojedinosti)

Primili ste Predlog zakona koji je podnela Vlada Republike Srbije.

Primili ste amandmane koje su na Predlog zakona podneli narodni poslanici: Miloš Radivojčević, Gvozden Jovanović i Ljubomir Mucić.

Primili ste izveštaje Odbora za finansije i Zakonodavnog odbora.

Pošto je Narodna skupština obavila zajednički načelni pretres, u okviru koga je razmotren i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na finansijske transakcije, otvaram pretres Predloga zakona u pojedinostima.

Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Ljubomir Mucić.

Odbor za finansije nije prihvatio ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.

U ime Vlade gospodin ministar Božidar Đelić odbija amandman.

Da li podnosilac amandmana želi reč?

Reč ima narodni poslanik Ljubomir Mucić.

Ljubomir Mucić

Poštovani narodni poslanici, gospodine ministre, u ime poslaničke grupe SPS podneo sam amandman na član 2. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na finansijske transakcije.

Ovim amandmanom predložio sam da se u postojećem članu 2. u Predlogu izmena i dopuna ovog zakona, kojim je predviđena regresivna stopa poreza na finansijske transakcije, zavisno od visine osnovice, vrati proporcionalna stopa koja je do sada bila utvrđena i koja je do sada važila, od 0,30% na sve finansijske transakcije, bez obzira na visinu osnovice na koju se plaća.

Prihvatamo, što se tiče Službe platnog prometa, da treba i može da se uvede proporcionalna, odnosno regresivna stopa za plaćanje troškova finansijskih transakcija NBJ, a da osnovica koju čini iznos na nalogu za plaćanje ne može biti osnovica stvarnog poreskog opterećenja i visine poreza koji treba platiti na promet za finansijske transakcije.

Zbog toga smo i na sednici Odbora vodili polemiku i mislim da se tu koncepcijski razlikujemo, u pogledu poslaničkog kluba SPS, od Vlade, i zbog toga sam želeo ovom prilikom da ukratko obrazložim ovaj amandman. Nadam se da nećete zaboraviti kada bude dan za glasanje da ovo imate ozbiljno u vidu, jer se ništa mojim predlogom ne menja u odnosu na ono što je do juče važilo, a i danas važi u Predlogu ovog zakona, odnosno zadržava se stopa od 0,30% (koja je i do sada pominjana) i to ćete dobro zapamtiti do tog glasanja. Nemojte pisati, ali zapamtite, kada prenoći, verovatno ćete zapamtiti.

Razlozi zbog kojih sam ovo predložio su pre svega u činjenici da 99,7% obveznika prema broju naloga plaća stopu veću od prosečne, koja je u obrazloženju ovog zakona, a navedeno je da iznosi 0,2989%. Ovi obveznici plaćaju 52% ukupnih poreskih obaveza, po osnovu poreza na finansijske transakcije, a najveći broj obveznika 90%, prema broju naloga, sa osnovicom do 60 hiljada dinara, pa su to obaveze koje će u odnosu na prethodno stanje biti smanjene za samo sedam procentnih poena, ili celih 0,05%. Zbog toga je poslanička grupa podnela ovaj amandman, u cilju izjednačavanja poreza na finansijske transakcije.

Mislimo da sa ovim treba razmišljati i o politici.... (Obraća se poslaniku u sali: Gospodine, bolje bi bilo da mislite malo o Kragujevcu, pošto one ankete ne idu ni vama u prilog, nego idu u prilog ovome što ja pričam, vi ste poslanik i bolje bi bilo da razmišljate malo o onima koji su za vas prošli put glasali u Kragujevcu).

Zbog toga, u cilju razvoja malih i srednjih preduzeća, za koja se i ova vlada zdušno zalaže, iako nismo dobili od Ministarstva strukturu i to - koja preduzeća učestvuju u najvećem broju od ovih 90% naloga, ipak mala i srednja preduzeća čine najveći broj finansijskih transakcija; zato smo predložili da ovaj zakon i ova stopa ne znače stvarnu poresku snagu poreskih obveznika, već da ta stopa znači proporcionalno sredstva koja treba da doprinesu popunjavanju deficita u budžetu Republike. Hvala.