ČETVRTA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANJA, 11.04.2003.

4. dan rada

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
 Ovim je iscrpena lista govornika.
Da li predsednici ili predstavnici poslaničkih grupa žele reč? (Ne.)
Pre nego što zaključimo jedinstveni pretres, da li predstavnik predlagača želi reč? (Nije prisutan.)
Zaključujem jedinstveni pretres o predlozima odluka.
Pošto smo obavili jedinstveni pretres, onda ćemo se u zakazanom danu za glasanje izjašnjavati o odluci.
Prelazimo na 9. tačku dnevnog reda: - PREDLOG LISTE KANDIDATA NARODNE SKUPŠTINE REPUBLIKE SRBIJE ZA IZBOR JEDNOG ČLANA SAVETA REPUBLIČKE RADIODIFUZNE AGENCIJE I IZBOR ČLANOVA SAVETA REPUBLIČKE RADIODIFUZNE AGENCIJE SA LISTA KOJE SU PODNELI OVLAŠĆENI PREDLAGAČI
Primili ste Predlog liste kandidata Narodne skupštine Republike Srbije za izbor jednog člana Saveta Republičke radiodifuzne agencije, koji je podneo narodni poslanik Ivan Andrić sa grupom narodnih poslanika, kao i liste kandidata za izbor članova Saveta Republičke radiodifuzne agencije, koje su podneli ovlašćeni predlagači.
Podsećam vas da, prema članu 156. stav 3, a shodno članu 90. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srbije, ukupno vreme rasprave za poslaničke grupe iznosi pet časova, kao i da se ovo vreme raspoređuje na poslaničke grupe srazmerno broju narodnih poslanika članova poslaničke grupe.
Molim poslaničke grupe, ukoliko to već nisu učinile, da odmah podnesu prijave za reč, sa redosledom narodnih poslanika koji žele da učestvuju u raspravi o Predlogu liste kandidata.
Saglasno članu 156. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram jedinstven pretres o Predlogu liste kandidata Narodne skupštine Republike Srbije za izbor jednog člana Saveta Republičke radiodifuzne agencije i listama kandidata za izbor članova Saveta Republičke radiodifuzne agencije koje su podneli ovlašćeni predlagači.
Da li predstavnik predlagača, narodni poslanik Ivan Andrić, želi reč? (Nije tu.)
Da li predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa žele reč?
Reč ima narodni poslanik Zoran Krasić, zamenik predsednika poslaničke grupe Srpske radikalne stranke.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Ove odluke spadaju u deo posla koji Narodna skupština Republike Srbije mora da uradi po zakonu koji je usvojen prošle godine. Doduše, ovaj posao radimo sa velikim zakašnjenjem i, rekao bih, pod pritiskom javnosti.
Ako se imaju u vidu ovlašćenja ovog saveta, tome doda i ovo stanje, sledi zaključak da podobni kandidati treba da budu izabrani, da se formira savet i da se zavede red, pre svega među nedisciplinovanim medijima. To su oni mediji koji pokažu iole spremnosti da kroz etar prikažu neku sliku koja nije po volji vlasti, nije po volji DOS-u.
Naravno, ideja je da to sve bude u skladu sa zakonom, preko Saveta koji će da raspodeli frekvence, prava, razgradi monopole, uspostavi nove monopole. To je svrha ove brzine sa zakašnjenjem, pošto bi tako moglo da se definiše.
Kada se pogleda šta je to predloženo i ko bi trebalo da bude član, nepogrešivo može da se utvrdi da ovaj savet čine nevladine organizacije, 70% predloženih kandidata su ili na čelu neke nevladine organizacije ili blizu neke nevladine organizacije koja ima dodirnih tačaka sa slobodnim i nazovinezavisnim medijima, mada ta kategorija ne postoji. Očigledno, sledi raščišćavanje, uskraćivanje dozvola, uspostavljanje novih regionalnih, pokrajinskih, lokalnih, pa i globalnih medija, barem kad se tiče prostora Republike Srbije.
Ovi ljudi, u kombinaciji malo struke iz oblasti novinarstva i malo struke iz oblasti tehnike koja je neophodna, treba da zavedu red, da smanje broj elektronskih medija na neku razumnu meru. Naravno, princip tog smanjenja će biti naklonost, podobnost, ko je glavni finansijer kog medija, kako je obezbedio kamere, gde je išao po sredstva za predajnik, ko mu je obezbedio predajnik, ko se reklamirao u kampanji, na kom mediju, koji medij je doslovno primenjivao sve mere iz Naredbe o posebnim merama za vreme vanrednog stanja i posebno mere Biroa za komunikaciju Vlade Republike Srbije.
Znači, ono što nije moglo u skladu sa zakonom i propisanim rokom, sada u uslovima vanrednog stanja može da se završi po hitnom postupku. Sada postoji čak i opravdanje ukoliko neki mediji izgube dozvolu, jer ta oblast nije bila regulisana, pa su bile i ružičaste televizije, onakvi mediji, onakve radio stanice, pa su se mešali programi i sve se to izbrkalo, a sada će to ovaj savet da dovede u normalno stanje.
Nisam pristalica neke terminologije koja je korišćena za proteklih 10 godina - neće nastupiti medijski mrak, kako je nekada bilo govora iz razloga što Internet čini svoje, iz razloga što je Srbija mala zemlja, iz razloga što sloboda štampe i klasična sloboda ne može nikako da se ugasi, jer se pravo na izdavanje novina i publikacija ostvaruje podnošenjem obične prijave da se to registruje, tako da postoji mogućnost da se čuje i ona druga strana.
Ono što zabrinjava, to je da zahtev za medijskom dominacijom, zahtev za obezbeđenje medija kao sredstva za mentalnu manipulaciju, sada dobija svoje posebno opravdanje, a objektivnost i zakonitost rada budućeg saveta se opravdava sastavom, a tu su predstavnici nevladinih organizacija.
Neću da upotrebim jednu reč, koju je upotrebio gospodin Mićunović, a ona je vrlo slikovita, nije uvredljiva, ali da ne bih rizikovao opomenu, neću je upotrebiti. Predstavnici, najviđeniji članovi nevladinih organizacija su upravo ljudi koji pokazuju natprosečnu upornost u zaštiti pojedinog prava ili jedne slobode. To je po nekoj definiciji.
Doduše, kod nas je status nevladinih organizacija vrlo problematičan, obzirom da se one finansiraju preko budžeta; pa, jednostavno, babe i žabe ne idu zajedno i verovatno 60% tih nevladinih organizacija ne bi mogle da imaju taj status, ali mi ih tretiramo kao udruženja građana, nešto što svako ima pravo da osnuje u skladu sa Ustavom, da prijavi i da otpočne da radi.
Ovde su predstavnici onih nevladinih organizacija koje su podržavane iz inostranstva, ali ne zbog one upornosti u zaštiti nekog prava, nego zbog potrebe, u jednom periodu, da se stvori medijska atmosfera i raspoloženje u javnom mnjenju da su svi protiv nečeg, i kada to protiv dolazi sa više strana, onda se stvara utisak da su svi protiv nečega.
Tu upornost nevladine organizacije, a pre svega mislim na članove tih nevladinih organizacija koji su predloženi ovde, naravno, nisu mogli da sakriju. Oni su za proteklih nekoliko godina pokazali političku opredeljenost, da ne mogu da budu objektivni, dokazali da su opredeljeni, na kojoj se strani nalaze, kako shvataju demokratiju i šta misle o ljudskim pravima.
Predstavnici medija, prestavnici nevladinih organizacija koji su tako imenovani ovde da predstavljaju te asocijacije su u stvari ljudi koji su obezbedili sredstva iz inostranstva za jednu logistiku koja je bila neophodna pre nekoliko godina ovde; prikazivali su nam ljudska prava i demokratiju u jednom svetlu, a kada su njihovi simpatizeri došli na vlast više ništa što su ranije pričali nije važilo, jer sada važe neki drugi propisi, neka druga načela rada.
Nema više opšteg bunta, nema više onog patološkog zahteva da se zaštiti ljudsko pravo, već se kaže da je situacija teška, treba imati razumevanja za novonastalu situaciju, raščišćava se nešto od pre Tita i potrebno je vreme, nalazimo se u tranziciji, i još puno insinuacija koje mogu da posluže ili da prevare nekoga da se radi o nečemu što je ozbiljno.
E, ta grupa se skupila sada na jednom mestu i ona treba da zavede red u medijima, a taj red će biti podobnost samo DOS-u; ti mogu da rade, drugi će biti zatvoreni ili utišani ili će im biti smanjena vidljivost; i, naravno sa drugim odredbama na kojima će oni da insistiraju iz onog osnovnog zakona, biće zatvoreno za drugačije mišljenje i građani Srbije će biti, moram da kažem, u tom mraku koji ste prizivali.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Za reč se javio predstavnik predlagača Ivan Andrić, pa narodni poslanik Joca Arsić.

Ivan Andrić

Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, samo nekoliko uvodnih reči da bismo pojasnili šta je zadatak koji se nalazi pred nama i cilj koji želimo da ostvarimo.
U julu prošle godine Narodna skupština Republike Srbije donela je Zakon o radiodifuziji; to je prvi zakon koji se ticao oblasti medija i jedna od najradikalnijih promena koju smo mi uneli u naše društvo. Ovaj zakon podrazumeva nezavisnost tela, radiodifuzne agencije koja će voditi, nadam se, nakon ove sednice, računa o tome da li se ovaj zakon sprovodi; imenovaće upravni odbor Radio-televizije Srbije, doneti strategiju razvoja radiodifuzije u Srbiji i na kraju, možda i najvažnije, raspisati javne konkurse za raspodelu dozvola za korišćenja frekvencija, odnosno dozvola za emitovanje televizijskog programa. Po tada usvojenom zakonu, određeni su i ovlašćeni predlagači.
Ovlašćeni predlagači su Skupština AP Vojvodine, Vlada Republike Srbije, Izvršno veće AP Vojvodine, rektori univerziteta, udruženja radiodifuznih i javnih glasila, domaće nevladine organizacije, udruženja građana i crkve i verske zajednice.
Procedura je, dakle, sledeća: kada mi imenujemo ovih osam članova Saveta oni će se sastati na prvoj sednici i predložiće Narodnoj skupštini devetog člana, koji pored svih ostalih uslova definisanih zakonom mora da ispunjava uslov da živi i radi na teritoriji Kosova i Metohije.
Svi predlagači su podneli predloge; ukoliko je to dozvoljeno, ja ću te predloge pročitati. Skupština AP Vojvodina predložila je gospodina Dimitrija Boarova i gospodina doktora Vladimira Marka; Vlada Republike Srbije predložila je Nenada Cekića i Janka Baljka, Izvršno veće AP Vojvodine Draganu Rogavac i Nataliju Šašvari; rektori univerziteta u Republici Srbiji profesora doktora Aleksandra Todorovića i profesora doktora Miroljuba Radojkovića; udruženja novinara, profesionalna udruženja filmskih i dramskih umetnika i profesionalna udruženja kompozitora u Republici Srbiji predložili su Snježanu Milivojević i Nina Brajevića; domaće nevladine organizacije i udruženja građana, koja se bave prevashodno zaštitom slobode govora, zaštitom prava nacionalnih i etničkih manjina i zaštitom prava dece, predložili su profesora doktora Vladimira Vodinelića i gospodina Miljenka Deretu, i verske zajednice su preložile Njegovo Preosveštenstvo vladiku jegarskog Porfirija i gospođu Aleksandru Sajkov.
Mi smo, kao nadležni odbor, odnosno kao članovi tog odbora, sve biografije umnožili i podelili narodnim poslanicima, tako da ja ne bih govorio više o ovome, a naročito imajući u vidu to da se ovde radi o ovlašćenim predlagačima i da mi kao parlament možemo da prihvatimo ili odbijemo ponuđene predloge. Na tome se i zasniva nezavisnost ove agencije.
Ono o čemu bih ja govorio, to su predstavnici Narodne skupštine Republike Srbije. Dakle, zakonom je predviđeno da Narodna skupština Republike Srbije takođe imenuje svog kandidata za člana radiodifuznog saveta.
Na Odboru smo jednoglasno doneli odluku da prepustimo poslaničkim grupama, odnosno strankama u Skupštini da svoje kandidate i predlože. Većina stranaka je svoje kandidate predložila; manjina, u pravu ste, četiri, odnosno pet stranaka, ja se izvinjavam, predložilo je svoje kandidate. Birajući način na koji ćemo doći do glasanja u Skupštini, a imajući na umu da Odbor nije nadležan da odluči koji od kandidata će se naći na glasanju, Odbor je jednoglasno doneo odluku da će se dva kandidata čiji predlagači prikupe najveći broj potpisa narodnih poslanika koji podržavaju njihovu kandidaturu naći na sednici, na glasanju.
Ti kandidati koji su prikupili najveći broj potpisa su gospođa Ljiljana Smajlović, čiji je predlagač poslanička grupa DSS-a i profesor doktor Vladimir Cvetković, čiji je predlagač poslanička grupa DOS.
Njihove biografije su vam takođe podeljene; svako može odlučiti da li će ili neće dati svoj glas bilo kome od kandidata, međutim, neophodno je da se savet radiodifuzne agencije imenuje u što je moguće kraćem roku.
Moram da podsetim da su rokovi predviđeni ovim zakonom, koji takođe nisu prekluzivni, dakle ne podrazumevaju nikakve sankcije, nas obavezivali da poslednji dan za imenovanje kandidata saveta za radiodifuziju bude u oktobru prošle godine. Taj rok je odavno za nama, političke i društvene okolnosti nisu dozvolile da se mi ranije o tim kandidatima izjasnimo, a ja vas molim da to učinimo danas i da omogućimo članovima Saveta radiodifuzne agencije da urade u sledeća tri do četiri meseca sledeće stvari.
Pre svega, da imenuju svog devetog člana, zatim da donesu strategiju razvoja radiodifuzije u Srbiji, da po toj strategiji raspišu javne konkurse za dodelu frekvencija i omoguće radio-televizijskim stanicama da dobiju svoje frekvencije i konačno počnu da rade u skladu sa zakonom i, kao paralelnu stvar, omoguće formiranje upravnog odbora radiodifuzne ustanove Srbije, transformisanog RTS-a i time omoguće njegovo potpuno, konačno i formalno odvajanje od države.
Nadam se da ćete imati u vidu sve ove zahteve i da ćete omogućiti da danas izaberemo članove saveta. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Joca Arsić, ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe SPS, pa narodni poslanik Dejan Mihajlov, predsednik poslanička grupa DSS.

Joca Arsić

Poštovane koleginice i kolege, neću ja oduzeti mnogo vremena, želim da upozorim samo na nekoliko činjenica koje su bitne za donošenje ove današnje odluke. Ne sporim potrebu izbora saveta. Kao član Odbora za kulturu glasao sam da se ova tačka stavi na dnevni red. Predsednik je rekao da je to bilo jednoglasno, što je sasvim u redu i korektno. Mi smo iznosili svoje primedbe da taj savet nije formiran u okviru rasprave o pojedinim tačkama koje su bile na dnevnom redu ove skupštine, upravo sa aspekta ovog vrlo značajnog organa, odnosno saveta radiodifuzne agencije.
Predsednik je rekao šta je sve u sastavu ovog saveta, to nije sporno. Mi ovde imamo jedan problem o kome sam govorio danas i na Odboru i na koji želim da upozorim Skupštinu. Problem je u sledećem. Zakon je predvideo tačno ovu proceduru, da ovih sedam subjekata predlažu po dva kandidata. Skupština je vlasna da predloži takođe dva kandidata, na način predviđen zakonom.
Znači, 126 poslanika od ova dva kandidata mora da izabere jednog na separatnoj listi pojedinačno, kod svakog predlagača. Znači, njih osam biraju ovog devetog. Mi danas imamo dupli posao. Prvo da utvrdimo dva kandidata koja su danas predložena, a, kako je rečeno, četiri ili pet kandidata su bili u igri. Mi smo imali predlog koji je juče povučen. Danas je utvrđen novi predlog za novog kandidata ove skupštine za ovaj savet.
Prema tome, nama predstoji ovde da utvrdimo ta dva kandidata. Na koji način ćemo utvrditi, zakon nije precizan. Ima nešto što posle člana o kome je govorio predsednik Odbora Andrić, uvaženi kolega, dolazi član 24. koji konstituiše novu obavezu, da lista koja je utvrđena članom 24, ne znam koji stav, nije ni važno, treći odozdo. Skupština će najmanje 30 dana pre odlučivanja o izboru članova saveta na pogodan način javno objaviti sve važeće liste kandidata koje su ovlašćeni predlagači podneli sa osnovnim biografskim podacima predloženih kandidata. Znači, danas kada utvrdimo ova dva, i ovi su već utvrđeni, trebalo bi tu listu da objavimo, obnarodujemo i da ona bude 30 dana obnarodovana, pa da onda pristupimo glasanju.
Moje zalaganje na odboru je danas bilo da mi utvrdimo odmah kandidate, da listu obnarodujemo, da postupimo po zakonu, ako ne želimo da dovedemo u pitanje ove ljude za koje kažemo da su po zakonu i po pravilima igre oko njihovog izbora to najuticajniji, ugledni ljudi iz profesije. Ako ih biramo na jedan način koji nije do kraja zakonit, mislim da samim tim dovodimo njihov integritet u pitanje.
Stoga molim da ova skupština se odredi oko ove stvari, da prvo utvrdimo ova dva, da damo oglas, znači, da na prigodan način obnarodujemo ovu listu, a da u primernom roku, odnosno po zakonu ne kraćem od 30 dana, izvršimo izbor, a ne imenovanje. Ovde se često govori o imenovanju. Imenovanje nije definisano ovim zakonom, već izbor. Moramo da biramo između dva kandidata jednog kandidata i to vrlo strogim kriterijumom, kriterijumom po kom se bira Vlada, znači 126 glasova za, odnosno više od polovine od ukupnog broja poslanika, koliko broji ova skupština.
Prema tome, molim da se ovo uzme u obzir prilikom odlučivanja. Molim skupštinsku većinu koja je vlasna da predlaže (i kao što smo videli, dala je predlog), ako želi da se oko ovog postigne konsenzus i izaberu pravi kandidati, da se upravo ispoštuje i sve ovo što je zakonom predviđeno oko izbora saveta. Neću da iznosim razloge zbog čega se to do sada nije uradilo. Oni su već rečeni, nema potrebe da se ponavljamo. Nestrpljenje je poprilično, jer dosta dugo radimo. Ne želim da se učini kao da na ovakav način želimo da opstruiramo, već želim da upozorim na ovo što je vrlo važno kod današnjeg donošenja odluke.
Želeo bih da ukažem na još jednu stvar. Moramo da vodimo računa na koji ćemo način izvršiti izbor ovih ljudi. Poslovnik je jasan i definisan, a nismo čuli na koji ćemo način izvršiti izbor. Mislim da je vrlo važno da znamo da li je to tajnim glasanjem elektronskim sistemom, za koji lično smatram da nije dobar, pošto može da favorizuje prvog za koga se glasa. Već da se, shodno Poslovniku, bira tajnim glasanjem, znači sa separatne liste od dva kandidata, uz komisiju i glasanje, da mi izvršimo izbor ovih kandidata.
Mislim da je najkorektnije, najpoštenije i najdemokratskije na takav način izabrati ove ljude, koji će od sutra imati glavnu reč i voditi osnovnu politiku u ovoj zemlji što se tiče radiodifuznih organizacija, odnosno najznačajnijeg segmenta informisanja. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Dejan Mihajlov, predsednik poslaničke grupe DSS.

Dejan Mihajlov

Dugo se čekalo na ovaj zakon i da dođemo u poziciju da krenemo sa uređivanjem medijskog prostora u našoj državi. S obzirom da smo država koja ima jako puno TV i radio-stanica i da veći deo njih radi bez ikakve dozvole i bez ikakve kontrole jačine predajnika i uopšte finansijske kontrole, svakako da je ovo jako važno; potreba za konstituisanjem saveta se pokazala ne sada, nego i mnogo ranije, od samog preuzimanja vlasti, trebalo je što pre ovo uraditi.
One koji su svakako imali nelegalne zgrade, poput Televizije "Pink", i frekvencije i sve ostalo, trebalo je adekvatno sankcionisati za sve ono što su nam činili i u čijoj su funkciji bili, a protiv čega smo svi mi bili do 5. oktobra. Nakon toga, očigledno da ima i onih koji nisu više tako protiv toga. Naprotiv, za to su. Uživaću i čekaću odluku saveta za radiodifuziju kome će dodeliti frekvenciju. Živo me zanima kako će biti podeljene te četiri nacionalne frekvencije o kojima se priča, s obzirom da su dve namenjene RTS-u, odnosno nasledniku RTS-a.
To će za mene biti prilično interesantno, ko je, kako i šta uradio i da li će svi oni koji su predlagali lustraciju insistirati da se lustracija izvrši i na prostoru medija i da svi oni koji su radili to što su radili i bili u funkciji jedne političke opcije to i urade.
Znači, ovaj savet je svakako važan. Jednako je važan i sam sastav, da u taj savet pre svega uđu ljudi od profesionalnog, ličnog i moralnog integriteta, sposobni i kadri da se odupru političkim uticajima. To je jako važno, ne zbog nas, nego zbog države i izgradnje jednog zdravog medijskog prostora i uvođenja reda na ovaj medijski prostor.
Takođe je važno da se napomene da odredbe ovog zakona pri predlaganju poslednja dva kandidata za jedno mesto koje bira Skupština Srbije nisu ispoštovane. Lista kandidata mora da bude objavljena, obnarodovana 30 dana pre nego što se o toj listi kandidata odlučuje. To je imperativna odredba iz ovog zakona. Znači, mi danas ne možemo da odlučujemo o listi kandidata koju predlaže Skupština Srbije, zato što smo predlog za kandidata u savet za radiodifuziju, gospodina Cvetkovića, dobili danas.
To je nešto što, ukoliko hoćemo da poštujemo zakon koji smo sami doneli, moramo da uradimo, odnosno da se ispoštuje odredba od 30 dana. Naravno da će to, neki će reći, onemogućiti konstituisanje saveta za radiodifuziju i da će to još mesec dana odložiti rešavanje ovog procesa. O tome je trebalo voditi računa kada su se predlagali kandidati.
Smatram da ne treba mediji da snose odgovornost za nesmotrenost pri predlaganju kandidata, kada se nije vodilo računa o tome ko se predlaže. Možda se sudilo na osnovu njegovih stručnih kvaliteta, koji su, iz biografije Zorana Petrovića, ukoliko je ona takva kako se navodi, definitivno nesporni, ali ona druga strana koja je potrebna za članstvo u savetu za radiodifuziju, a to je nesporan moralni kvalitet koji treba da omogući da taj čovek bude otporan na pritiske kojih će sigurno biti za dve preostale frekvencije, a nišane ih četiri - pet televizija, ostaje da se vidi.
Zato mi ne možemo danas, ako ćemo poštovati zakon u prvom koraku koji moramo da napravimo, da odlučujemo o kandidatu Skupštine Srbije za to mesto, jer nije prošlo 30 dana svojevrsnog vida javne rasprave o predloženim kandidatima. Ta javna rasprava doprinela je i tome da Zoran Petrović povuče svoju kandidaturu, upravo zato što je imao u prošlosti odgovornost za primenu nekih zakona, koje smo mi okarakterisali kao nedemokratske i anticivilizacijske, o otpuštanju profesora u vreme jednog nedemokratskog režima koji je iza nas.
Ta javna rasprava, ne sudim o kvalitetu gospodina Cvetkovića, koji je nesumnjiv s obzirom na njegov renome, ali jednostavno tih 30 dana mora da se poštuje kao odredba ovog zakona. Jer, u zakonu stoji da mora da prođe 30 dana, i upravo ovaj zakon precizno i detaljno definiše postupak izbora članova radiodifuznog saveta, baš zato što je potrebna velika pažnja i velika obazrivost, velika odgovornost u postupku izbora članova. Ovo je jako osetljiva oblast i zato što imamo puno televizija koje će sigurno lobirati i činiti sve da baš oni budu ti koji će dobiti frekvenciju i važno je da prođe tih 30 dana.
Ovo jeste objektivna prepreka za izbor jednog člana saveta. Mi kao Demokratska stranka Srbije ne sporimo potrebu da danas izaberemo ostalih sedam članova saveta, ali s ozbirom na zakonsku odredbu svakako ne može biti danas izabran, jer je prošlo tek par sati otkako smo dobili njegovu kandidaturu, a kamoli 30 dana.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Da li se još neko od predsednika ili ovlašćenih predstavnika poslaničkih grupa javlja za reč? (Ne.)
Prelazimo na raspravu po prijavama za reč narodnih poslanika. Prvi prijavljeni narodni poslanik je narodni poslanik Milorad Mirčić, posle njega narodni poslanik Stevan Kesejić, a zatim narodni poslanik Veroljub Arsić, i to je lista prijavljenih govornika po ovoj tački dnevnog reda.
...
Srpska radikalna stranka

Milorad Mirčić

Srpska radikalna stranka
Zakon kaže da savet agencije ima devet članova koji se biraju iz reda uglednih stručnjaka iz oblasti koje su od značaja za obavljanje poslova iz nadležnosti agencije. Kaže - medijski stručnjaci, stručnjaci za oglašavanje, pravnici, ekonomisti, telekomunikacioni inženjeri i drugi.

To je zakon koji je izglasala ova skupština, a predlog o tome ko bi trebalo da bude član saveta, koji smo dobili od odbora ili od ovlašćenih predlagača, najviše obuhvata poslednju stavku, a to je ovo - i drugi. Gospodo, savet agencije odlučuje o mnogo važnim stvarima, o ključnim stvarima. Odlučuje prvenstveno o prirodnom bogatstvu ove države koje se zove frekvencija. Odlučuje o sudbini medija, odlučuje na neki način o sudbini ove države, a znamo koliko su moćni mediji. Šta mi radimo ovde? Ovde smo dobili predloge koji su na prvi pogled jasno proistekli iz trgovine unutar političkih partija.

Neke od ovih predloženih kandidata, koje ste ovde u biografiji naveli kao stručnjake, konkretno za marketing, koji rade u nekim trgovačkim organizacijama, lično sam kao opozicioni poslanik osetio na svojoj koži kakvi su bili kao novinari, kakvi su bili dok su bili zaposleni u medijima, šta su sve radili i kakva su moćna i udarna pesnica bili, kako vi kažete onog bivšeg Miloševićevog režima. Sada ih vi, gospodo, promovišete u eksperte, u stručnjake, u demokrate, u ljude koji će moći da doprinesu svojim znanjem, prethodno stečenim iskustvom, razvoju agencije, odnosno razvoju demokratije ili medija.

Gospodo, grdno se varate. Ima dosta nas ovde u Skupštini koji smo dugo godina ovde. Neke od ovih kandidata, za koje obrazlažete u biografiji da su vrsni novinari, isto tako lično poznajem i osetio sam na sudbini opozicionog poslanika koliko su oni bili protivnici i koliko su bili uporni za borbu za demokratiju. Bili su do poslednjeg dinara odani i verni svakom režimu.

Kada je nestalo para kod prethodnog režima, brzo su pretrčali kod vas. Mnogi su se već 6. oktobra 2000. godine našli u vašim redovima. Naravno, nisu mogli u ovu veću partiju ili u ove veće partije, i onda su se sklonili u manje partije. Sklonili su se u manje informativne kuće, a onda kada je prošlo dovoljno vremena predstavili su se ili ste ih vi svesno predložili da ponovo odlučuju o medijskoj sudbini ove države.

Gospodo, morate da shvatite da je ovo i te kako značajna odluka. Nije bilo razloga da se ovako naprečac donosi. Kako je profesor Petrović podneo ostaku ili povukao svoju kandidaturu, bilo bi dobro da porazgovarate ponovo sa ovim kandidatima. Možda će neki da odluče konačno, pošto evo i ja otkrivam njihovu karijeru, njihovu prošlost, da se povuku. Bolje da povuku kandidaturu nego da se ponovo brukaju.

Vi, gospodo, želite po svaku cenu to da uradite i koliko je sada iskrena želja vodeće partije u koaliciji DOS-a, o tome neću da raspravljam. Čisto sumnjam da je to njihovo insistiranje, ali iz nekih pouzdanih izvora saznajem da je to na insistiranje malih, minornih partija, koje su već odavno istorijska prošlost. Hoće sada da vas ucene sa pet - šest svojih glasova da bi svoje kandidate, svoje članove stavili na ovako odgovorne funkcije, kako bi sebi napravili preduslov u predizbornoj kampanji kada vas napuste. Gospodo iz Demokratske stranke, vama govorim, oni će vas napustiti, a onda će imati ulaznicu na svim medijima, moći će da se predstavljaju. Nemojte to dozvoliti.

Bolje je ipak sačekati, bez obzira kolika je važnost. Ništa se neće izgubiti do sledeće Skupštine, da malo unutar DOS-a, a i na odboru, pa i poslanici malo da prikupe podatke, pogotovo za novopredložene kandidate, pa na bazi toga da donesemo jednu odluku, odluku koja nije nimalo bezazlena.

A vi, gospodo, i pored dobrih saveta koje mi srpski radikali dajemo, očito imate zadatak, imate instrukcije. Evo vam najprostiji primer, baš primer iz ovih vaših predloga - Izvršno veće i Autonomna Pokrajina Vojvodina; pa nemojte meni da objašnjavate da to nije politička trgovina.

Pa, jednog kandidata je predložilo Izvršno veće, a drugog je predložila Autonomna pokrajina. I drugo, ovo je nepotpuni predlog, gospodo. Svaki predlagač ima memorandum, a ovde se predlagač potpisao - predsednik Skupštine AP Vojvodine, Nenad Čanak (u zaglavlju nema u ime koga je potpisao, ko je to predlagao). Ne, to je trgovina, to se odavno zna, nema šta da krijemo. Nenad Čanak je odavno ucenio Demokratsku stranku, DOS, sa svojih šest glasova, ucenio je kada je bio izbor Vlade, sada vas ponovo ucenjuje. Nažalost, imate puno takvih Čanaka unutar DOS-a.

Sada je prilika da presečete, da im kažete da ne mogu da vas ucenjuju. Ovo nije nešto što je neodložno, ova odluka može da se donese i na prvoj narednoj skupštini, a vama od volje.