Gospođo Mićić, dame i gospodo narodni poslanici, gospodine ministre, tako vam je kada dan počinje sa Mucićem jutros, pa ceo dan provede sa vama. Jedno pitanje za gospodina ministra, da li ste sanjali noćas zemljotres u Kolubarskom okrugu i da li ste čuli? Niste. Bio je noćas, pa da se malo uozbiljimo oko tih stvari.
Drugo, zaista sam se iznenadio kada smo pre neki dan, u ponedeljak, na sednici Odbora za finansije dobili ovakav tekst zakona o izmenama Zakona o tržištu hartija od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata i pokušavao sam na neki način da nađem neku vezu i logiku zašto treba da podržimo donošenje ovog zakona, imajući u vidu da se ovaj zakon sastoji iz jednog člana o produžavanju rokova.
Moje pitanje, odmah na početku, glasi: a šta ako do 30. maja ne donesemo odluku o izmeni ovog zakona i ne produžimo rok? Znači, sve finansijske institucije i organizacije koje su osnovane radiće po zakonu iz 1994. godine i na taj način će nastaviti svoje delovanje.
Mislim da možemo ovde da raspravljamo, ali zaista moj predlog bi bio da mi ostavimo rok Vladi da donese poseban, odnosno novi zakon o hartijama od vrednosti i tržištu i da taj rok bude do kraja godine. Možda, kroz izmene ovog zakona već damo duži rok, rok od sedam meseci, imajući u vidu da najpravilnije i mislim najbolje rešenje za tržište hartija od vrednosti jeste da ovi zakoni stupe na snagu od 1. januara 2004. godine, imajući u vidu da dosta reformskih zakona, kako ih vi nazivate, stupa na snagu i imaće pravna dejstva tek od 1. januara 2004. godine.
Meni smeta kada na kraju roka od šest meseci koji ste dobili da uskladite zakonske propise, vi se 22-23. maja setite da to niste uradili i dajete sebi novi rok od četiri meseca. Ovako galantno imate rok od još sedam meseci i da do kraja godine uskladite ove zakone i pripremite sve ono što je potrebno za funkcionisanje novog savremenog tržišnog principa i zakona koji će regulisati tržište hartija od vrednosti.
Prihvatio bih rešenje da imamo koncept koji će omogućiti da i reforme u oblasti finansija, kao i hartija od vrednosti i finansijskog tržišta kapitala, u ovom trenutku takođe kasne, kao i sve ostale reforme, iako mislim da smo sa te strane nekoliko zakonskih propisa doneli. Najveći problem je u ovoj vladi i u ovoj državi u implementaciji, odnosno sprovođenju zakona koji se ovde donose.
Mislim da je ovde problem, koji je istaknut, izmena gde se linearno umesto šest meseci određuje se rok od deset meseci. Znači, produžavanje roka u ovih četiri-pet članova, koliko je predloženo, sa šest na deset meseci. Ko garantuje da će taj rok biti i ispoštovan, imajući u vidu da je ministar na sednici Odbora za finansije i javno priznao da je faktički administracija priznala svoju grešku, da je zaboravila na ovo. Tako je kada mlađani ministar preuzme mnogo na svoja nejaka pleća.
Mislim da u ovom trenutku ipak imamo jedno totalno neregulisano tržište hartija od vrednosti. Ta komisija je nedefinisana, a ne znam da li su tačne informacije koje su bile u sredstvima informisanja i da li je Labus stvarno shvatio da nije predsednik te komisije, ili to nije ta komisija, mada mislim da jeste. Predsednik te komisije je ministar Božidar Đelić, kada je shvatio da je on predsednik, bez Labusa neće da bude.
Zaista, mnogo nepoznanica u tom delu. Kada niste u stanju jednu komisiju u roku od šest meseci da formirate i da se dogovorite, mislim da za ovakvu materiju koju reguliše osnovni sistemski zakon najbolje bi bilo ostaviti taj zakon iz 1994. godine, pa neka to funkcioniše još narednih, pet, šest, sedam meseci i do kraja godine doneti jedan nov zakon koji će ovo pitanje urediti. Urediti Narodnu banku Srbije, gde se mnogo pretače i pitanje, ako je reformski cilj, pa da se onda tržište kapitala poboljša i razvija.
Jedno od značajnih tržišta, pored ovih delatnosti koje su predviđene, to je tržište kapitala, a posle pogotovo ovih zakona i uspešne, daj bože ako bude, sprovedene privatizacije. Po meni, takođe je sporna i odredba u članu 257. gde ste predvideli da berzanski posrednici osnovani po zakonu čak iz 1994. godine nastavljaju da rade u skladu sa izmenama zakona iz prošle, 2002. godine, a dužni su da svoju organizaciju, opšte akte i poslovanje usklade sa odredbama tog zakona najkasnije u roku od šest, odnosno po vašem predlogu deset meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Znači, rok je da krenu i da usklade to do 30. septembra 2003. godine. Berzanski posrednici iz stava 1, znači ovi koje sam pročitao, da ne bih mnogo objašnjavao i gubio vreme, berzanski posrednici iz stava 1. koji su osnovani po zakonu iz 1994. godine i koji se nisu uskladili po odredbama zakona iz 2000. godine, dužni su da visinu osnovnog kapitala usklade sa odredbama zakona najkasnije u roku od devet meseci od dana njegovog stupanja na snagu. Znači, taj rok ukinite ili produžite.
Da li je isti iznos sredstava koji su bili dužni da unesu kao osnivački kapital prošle godine, 1994. godine ili u septembru, odnosno 31. avgusta 2003. godine, da li je to isti osnov i da li će u istom položaju biti oni koji su ispoštovali ta pravila i princip i normalno i legalno rade i funkcionišu kao berzanski posrednici i oni koji i dalje rade po propisima, odnosno zakonu iz 1994. godine koji ovo reguliše. Po meni, to nisu legalni poslovi, imajući u vidu da se radi o berzanskim posrednicima koji u ovom trenutku zaista treba da imaju izuzetno veliki značaj na finansijskom tržištu.
Zato mislim da ste se mnogo više bavili harmonizacijom odnosa između Srbije i Crne Gore, a jutros smo pročitali da se pisma iz Srbije upućena u Crnu Goru otvaraju, a da ne pričamo o carinama i ostalom. Zamolio bih gospodina ministra da malo češće bude ovde da ga ne bi okupirali poslanici iz drugih poslaničkih klubova, pa da malo sluša i nas, malo više da se vratimo na finansijsku situaciju, na finansijsko tržište, berzanske poslove i stanje javnih finansija u budžetu Republike Srbije. Hvala.