JEDANAESTA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 07.05.2004.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

JEDANAESTA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA

2. dan rada

07.05.2004

Sednicu je otvorio: Predrag Marković

Sednica je trajala od 10:55 do 14:10

OBRAĆANJA

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala. Gospodine Šaroviću, odustajete ili ne? (Nije tu.)
Izvolite, gospodine Ristivojeviću, po Poslovniku.

Branislav Ristivojević

Uvaženi kolega gospodin Krasić je izašao za ovu govornicu po članu 100, međutim, uopšte nije govorio bilo šta o članu 100. Član 99. kaže – govornik može da govori o pitanju koje je na dnevnom redu. Ako ste sami sebe ograničili da izlazite za ovu govornicu po članu 100, znači da ste pokušali da ukažete na neku moju navodnu povredu dostojanstva ove skupštine i sl, onda možete samo o tome da govorite, a ne možete da pričate o tome šta ste vi radili i da se ponašate kao da ste lično uvređeni, da sada ističete kako ste vi to radili 8-9 godina. Ne sumnjam i imam puno poštovanja za rezultate vaše, privatne i poslovne, u životu, ali ja o tome nisam govorio.  Ja sam govorio o rezultatima rada SRS na planu rešavanja stambenih problema u ovoj zemlji, u vreme kada je bila na  vlasti, a tih problema je bilo mnogo, sami ste ih konstatovali, rešili ih niste. Hvala.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala. Reč ima narodni poslanik Gordana Čomić, a neka se pripremi narodni poslanik Darko Glišić.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Demokratska stranka – Boris Tadić
Dame i gospodo, pre komentara o pet zakona u objedinjenoj načelnoj raspravi koja upravo teče, samo ispravka jedne neistine izrečene za ovom govornicom, a u odbrani Galilea Galileja. Galileo Galilej nije spaljen nikada, spaljen je Đordano Bruno 1600. godine, a s obzirom da ima nas koji smo sledbenici duha Galileja,  Kopernika i Đordana Bruna, onda da kažemo šta je uradio. Odrekao se učenja, nakon patnji sa inkvizicijom, pa onda tiho promrmljao "epur si muove" – ipak se kreće. Volela bih, kao opozicioni poslanik, da istu rečenicu upotrebim za Vladu Republike Srbije, ali nažalost ne mogu, stoji u mestu, ne kreće se nikuda.
Dakle, pet zakona u objedinjenoj raspravi, opšti komentar – jedni mogu da se podvedu pod komentar "politički zakon", drugi su "tehnički", a treći su "neprimenljivi". Redom. Predlog zakona o nacionalnoj korporaciji za osiguranje stambenih kredita koji je podnela Vlada Republike Srbije pokušaću da odslikam kroz član 4. u poglavlju dva – Osnivački ulog i sredstva za rad korporacije. Dakle: "Sredstva za osnivanje i početak rada korporacije obezbeđuju se u budžetu Republike Srbije. Osnivački kapital iznosi najmanje 10.000 evra, u dinarskoj protivvrednosti, po srednjem kursu na dan uplate".
Ukupno četiri pitanja se postavljaju iz ovog člana.
Ako je tačno, kao što je ministar finansija izjavio, da neće biti rebalansa budžeta, onda je dužan da ovoj skupštini saopšti kojim drugim budžetskim tehnikama će nakon usvajanja ovog zakona u usvojenom Zakonu o budžetu stajati pozicija za nacionalnu korporaciju za osiguranje stambenih kredita.
Drugo pitanje je – šta se želi sa ovolikim i ovakvim početnim osnivačkim ulogom, osnivačkim kapitalom od 10 miliona evra, i šta se može? Da bih oslikala šta se može, a šta neće biti, nažalost, urađeno ovim zakonom stavićemo se u ulogu onoga ko može da se obrati Republici Srbiji da bi kupio stan. Ako je zaposlen u državnim organima onda neće da se obrati, pošto ima uredbu o kupovini stana za 40 godina i sa nižom kamatom; to se odnosi na nekih 40.000 ljudi zaposlenih u državnim organima i njihove porodice.
Ako je podstanar, onda plaća podstanarsku ratu između 200 i 300 evra i ne može da se obrati za kupovinu stana, jer nedostaju dva ključna zakona da bi ovo bilo primenljivo, da ne bi bio samo politički zakon. Dakle, nedostaje zakon o hipoteci i zakon o izvršnom postupku. Bez ta dva zakona ovo obrazloženje koje smo čuli je netačno i čista obmana javnosti Srbije.
Treće, ako će pogodnosti ovog zakona da koriste oni koji nemaju problem da daju učešće i oni koji nemaju problem da imaju uređeni hipotekarni odnos sa bilo kojom bankom, onda je ovo (sa možda malo zluradosti, ali ipak neka mi bude dozvoljeno) zakon za rentijere.
Nacionalna korporacija za kupovinu viška stambenog prostora. Protiv toga ne bismo imali ništa, ali kažite to. Rentijerstvo je unosna grana, ona je potrebna u Srbiji, kao i u svakoj drugoj zemlji, ali onda kažite, kada je u pitanju nacionalna korporacija za osiguranje stambenih kredita, da će realan prioritet imati ljudi koji kupuju višak stambenog prostora.
Ono što je vaše obrazloženje kao vladajuće većine, ono što je bilo ministrovo obrazloženje, bila je poruka ljudima bez stana. Ne može se dozvoliti obmana takve vrste, jer ljudi bez stana koji su podstanari na ovaj način neće dolaziti do stana.
Zašto se moj amandman ne odnosi na ovaj član zakona? Zato što smatram da dobro znam kako je to donositi zakone u zemlji koja se menja - nalazite se između Scile i Haribde, onoga što treba da donesete kao ukupan spisak zakona i onoga što društvo može da istrpi, onoga što je entropija, sociološka, psihološka, kako hoćete, koja će da primi te zakone, jer građani koji na vas vrše pritisak hoće da vide primenu zakona, a ne spisak kojim se usaglašavate sa Evropskom unijom.
Dakle, u tom smislu ako je ovo korak po korak, ako posle ovoga sledi zakon o izvršnom postupku, zakon o hipotekama, onda ima smisla, ali ponavljam da je obmana da ovo utiče na snižavanje kamata i obmana je da se odnosi i na povećanu stambenu izgradnju za one koji su bez stana. Na njih bi se odnosilo ono što je ova skupština ukinula, a to je Fond solidarnosti i na njih bi se odnosilo ono što je solidarna stambena izgradnja.
Da li lokalna samouprava može da reši problem? Može, ali samo bogata lokalna samouprava. Ne mogu siromašne lokalne samouprave, čime ulazimo više u moralnu nego u zakonsku ili ustavnu dilemu oko toga da li je ovaj zakon takav da su svi građani jednaki pred njim. Nije. To je osnovna poruka zakona.
Na šta se odnosi moj amandman? Na član 14. Ako će Vlada Republike Srbije da bira upravni odbor, zašto da bira i direktora korporacije? To sada već pokazuje aljkavost, to je amaterizam. Dakle, ostanite dosledni i profesionalni bar u delu koji se odnosi na upravljanje ovom budućom firmom i pustite da upravni odbor bira direktora, a ne Vlada Republike Srbije. Sasvim je jasno da će upravni odbor koji izabere Vlada birati direktora uz saglasnost i mišljenje Vlade, ali ovo je nepotrebno, ovo je višak poteza, čega smo se, uz konfuziju i amaterizam, nagledali kroz postupke Vlade za ovih nepunih 70, 60 dana.
Kamata od 9% za nekoga ko hoće da kupi stan, znači za 20 godina praktičo plaća dva i po stana - to je nešto što ovaj zakon ni na koji način neće promeniti. Ponavljam, ako bude praćen zakonom o izvršnom postupku i zakonom o hipotekama onda će to biti dobar potez.
Ostaje skupštinsko pitanje, pitanje poštovanja nas narodnih poslanika. Ako će ovo biti primenjivan od septembra, zašto je onda u Skupštini po hitnom postupku i zašto bukvalno dva sata pre sednice imamo materijal za zakon za koji svi znamo da će biti moguć tek u septembru, jer sledi zakon o hipotekama, sledi zakon o izvršnom postupku. Nedostaje više uvažavanja Skupštine. Ima viška bahatosti, i to ne ide na štetu opozicije ili Skupštine, to uvek ide na štetu vladajuće većine.
Drugi zakon, Predlog zakona o osiguranju, koji je podnela Vlada Republike Srbije, spada u onu grupu zakona koje morate doneti. Dakle, to je prosto nešto što je obaveza zemlje koja se menja. Kakav predlog zakona donosite? Takav da vidite da li je moguće da bude primenjen, da li će ga prihvatiti teren, najkraće i najjasnije rečeno, i na to se odnose amandmani koje je podnela poslanička grupa Demokratske stranke i tri amandmana koje sam ja podnela, na to da se izvrši razdvajanje osiguranja i reosiguranja. Donesite zakon, izglasaćete ga ionako, ali uvažavajte realnost i pustite da to važi od 1. januara 2006. godine.
Razdvajanje na životno i neživotno, to se već dešava. Dajte ljudima rok u kojem će zaista zakon moći biti primenjen.
Član 243. je višak u zakonu o osiguranju. Odnosi se na to da Vlada Republike Srbije imenuje upravni odbor i upravljačku strukturu preduzeća i da ministar započinje privatizaciju. Ministar to može i sada, samo ne znam da li zna da sada može ministar privatizacije da traži privatizaciju bilo kog osiguravajućeg društva, ministar finansija da ga isprati; postoje gotovi postupci kako se to radi. Dakle, taj član je višak. Neko vas je pogrešno informisao ili nema dovoljna znanja da se zaista napravi dobar zakon.
Sa zakonom o osiguranju je povezan Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Narodnoj banci Srbije. To je sada već ne samo politička, nego vrlo jasna slika šta se hoće od Narodne banke Srbije. Narodna banka Srbije je srećom postala nezavisna institucija, zaslugom dva bivša guvernera. Nadam se da će sadašnji guverner da zadrži status nezavisnosti i da neće popustiti pred kombinacijama sa obaveznim rezervama, sa štampanjem novca ili sa prevelikim pozajmicama Vladi Republike Srbije.
Ovde se pomešalo nešto jako važno, nezavisnost i nedostatak kontrole. Dakle, sada je potpuno jasno da je namera da Narodna banka Srbije bude nezavisna od svega, potpuno nekontrolisano. To nije dobro po trenutnu vladajuću većinu. Sve što treba da uradite je da, kada je osiguranje u pitanju, prihvatite amandman poslanika Demokratske stranke o agenciji ili amandman Srpske radikalne stranke o upravi. U suštini se to ne razlikuje, ali je to dobro po sistem.
Onog trenutka kada jedna institucija ne da je nezavisna nego nema ko da je kontroliše, to je početak kancerogenog procesa delovanja te institucije, potpuno nezavisno od volje bilo koje političke stranke, bilo kog političkog lidera, to je loše po sistem.
Dakle, nemojte od Narodne banke Srbije da pravite Vatikan, nedodirljivu instituciju unutar sistema. Ona mora da bude nezavisna, ali mora da bude kontrolisana. Ako osiguranje na ovaj način uđe u Narodnu banku i ako ono što je očigledno, da hoćete još da uđe u Narodnu banku, neće valjati nikako.
Četvrti je Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o tržištu hartija od vrednosti; bez obzira na kritike, ovo je tehnički zakon i ovo mora da se uradi, jer se radi o statusu državne zajednice Srbija i Crna Gora, kakav bi trebalo da bude ili kakav je sada.
Predlog zakona o javnim nabavkama predstavlja zbir izmena i dopuna koje su inače bile u skupštinskoj proceduri i bilo bi dobro da prihvatite amandmane iz prostog razloga što se radi u najvećem delu o lošem prepisu članova.
Dakle, imate članove zakona koji proizilaze jedan iz drugog, gde u onom koji proizilazi nedostaju delovi teksta iz člana zakona na koga se posledični član odnosi.
Da li će zakon o javnim nabavkama zaista dati dobre rezultate? Hoće, mora i on je, kao i zakon o osiguranju, dokaz u prilog tezi da kada zakonima pokušate da menjate zemlju koja se menja onda morate vrlo pažljivo da merite šta je to što je primena zakona kao dobar rezultat i da nikada ne upadnete u klopku obmana, netačnosti i populizma sa nadom da u ovoj Narodnoj skupštini ne sede narodni poslanici koji se razumeju u zakonski sistem, u evropski normativni sistem i u ono šta bi Srbija trebalo da bude 2006, 2007. i 2008. godine kada stignemo do stepena da možemo da se priključimo zemljama koje se učlanjuju u Evropsku uniju.
Kao što znamo sve o Galileu Galileju tako znamo i o ovome, samo nam je iskreno žao što se za sada baš ništa ne kreće. Mogla bih da pokrenem poslanike vladajuće većine tražeći kvorum, da se bar oni pokrenu, mada je to zadatak predsedavajućeg. Predsedavajući je malopre uradio kvote vremena oduzimajući poslaniku vreme od poslaničke grupe. To ne može, nikako ne može. Možete da kaznite poslanika, ali ne možete da oduzimate vreme poslaničkoj grupi, bila ona vladajuća ili opoziciona, to je vreme poslaničke grupe po Poslovniku Narodne skupštine.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Zahvaljujem se što branite vladajuću koaliciju, ali ništa ne brinite, ja ću svejedno primenjivati ravnopravno i ubuduće Poslovnik.
Po Poslovniku, gospodin Marković.
...
Demokratska stranka

Milan Marković

Demokratska stranka – Boris Tadić
Poštovane koleginice i kolege, najpre na osnovu člana 86. izražavam sumnju u postojanje kvoruma, ali na osnovu člana 117. postavljam pitanje, jer mi se čini da ima više kartica nego poslanika. Daću vam odmah obrazloženje zašto ovo govorim, odnosno zašto ovo tražim. To je zato što smatram da vladajuća većina nije korektna u ovom parlamentu. Vladajuća većina pet tačaka dnevnog reda koje nemaju nikakve veze jedna sa drugom, sem možda dve, objedini u jednu tačku dnevnog reda, odbije da produži vreme za raspravu, a poslanici opozicije rade danju i noću, verujte iskreno.
Vi niste pročitali predloge zakona i zato možete da se smejete, ali mi kada hoćemo da pročitamo predlog zakona treba da prođe neko vreme, treba da pribavimo određena mišljenja, znanja da bismo mogli da diskutujemo ovde i mi se pripremimo, dođemo ovde da diskutujemo, a vi em nam ne date vreme, em spajate te tačke dnevnog reda kako vam se svidi, em kasnite po sat vremena sa početkom sednice Skupštine.
Na kraju, nećete ni da nas udostojite da nas slušate, da vam kažemo ono što imamo.
Nemojte, poslanici vladajuće koalicije, toliko da ste zadovoljni i da se smejete, barem ne vi koji ste bili sa nama u prošlom sazivu. Vi znate da opozicija može da deluje drugačije i vi ste se smejali kada je tadašnja opozicija delovala drugačije. Sada imate sreću da vam sva opozicija deluje konstruktivno i pokušajte to da cenite, bar time što ćete sedeti u klupama. Ukoliko i dalje to ne budete cenili, mislim da ćete imati ozbiljnih problema, jer očigledno već sada imate probleme sami sa sobom, jer ne možete ni da se dogovorite.
Molim vas da se utvrdi kvorum i da služba proveri da li ima kartica na mestima gde ne sede narodni poslanici. Zahvaljujem.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine Markoviću. Naravno, po Poslovniku, kao što ste tražili, utvrdiću kvorum odmah.
Pre toga, izvolite po Poslovniku... samo trenutak, sačekajte, dakle, da završim rečenicu, pre toga utvrdiću kvorum, a istovremeno molim vas da javljanje po Poslovniku ne zloupotrebljavate i ne govorite o onoj temi po kojoj se niste javili. Pitanje kvoruma je rešeno odmah, mogli smo to da proverimo.
Budite ljubazni, molim sve narodne poslanike da ubace svoje poslaničke kartice da proverimo da li imamo kvorum za rad.
Konstatujem da je u sali prisutno 79 narodnih poslanika. Nisu prisutni poslanici SRS i DS-a.
Dajem pauzu do 12,45 časova. Hvala vam.
(Posle pauze - 15,15)

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Nastavljamo rad. Molim da pre toga utvrdimo kvorum.
Konstatujem da je primenom elektronskog sistema utvrđeno da sednici prisustvuje 88 narodnih poslanika, što je dovoljno za nastavak rada.
Reč ima narodni poslanik Darko Glišić. Da li ste, gospodine Glišiću, ubacili svoju karticu u poslaničku jedinicu? Izvolite, izvinite molim vas.

Darko Glišić

Srpska radikalna stranka
Uvek je nosim sa sobom.
Dame i gospodo narodni poslanici, svi narodni poslanici koji su diskutovali o ovih pet objedinjenih tačaka istakli su da je zaista teško diskutovati kada imate pet ovako raznovrsnih predloga, spojenih u jednu zajedničku raspravu, i ako vam je cilj bio da se što hitnije i brže donesu ovi zakoni mogli ste svih 10 tačaka dnevnog reda da spojite u jednu raspravu.
(Iz sale: Tema.)
To je tema, jer je zaista teško govoriti o svemu ovome u vremenu koje je preostalo. Ne verujem da je ostalo mnogo vremena da bi se ozbiljno diskutovalo o svakoj tački dnevnog reda, ali, ...
(Predsednik: Imate još 13 minuta, ne brinite).
Dovoljno je. Što se tiče prvog predloga, prve tačke dnevnog reda – Predloga zakona o nacionalnoj korporaciji za osiguranje stambenih kredita, ministar koji je obrazlagao ovaj predlog kao da nije izašao iz kampanje 2000. godine i samo to obrazloženje koje je pratilo predloženi zakon ne odudara od onih obećanja koja su data i u predizbornoj kampanji 2000. godine. Jedina je razlika u tome što je tada s druge strane bio SPS, a sada je na istoj strani na kojoj i ministar Mlađan Dinkić. To je jedina suštinska razlika što se tiče prve tačke dnevnog reda.
Što se tiče Predloga zakona o osiguranju, zaista mi se čini da je to način na koji se pokušava izvršiti uvertira za rasprodaju nacionalnih osiguravajućih kuća i da predloženi zakon zaista utire put jednom takvom postupku, koji će verovatno kasnije i uslediti.
Zadržao bih se konkretno na Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, s obzirom da sam mislio da će on biti izdvojen i da će tu biti posebne rasprave, pa sam se njemu više posvetio. Naravno, oni koji su predlagali ovakav zakon, ako su konsultovali one koji su naručioci u smislu ovog zakona - dakle, koji su korisnici zakona, državni organi i organizacije, ustanove tj. drugi indirektni i direktni korisnici budžeta koji primenjuju ovaj zakon - znaju da je njihova prva i osnovna primedba vezana za proceduru koja se prilikom primene ovog zakona zaista otegne na jedan jako veliki vremenski period.
Predloženim zakonom ta procedura nije smanjena ni regulisana na način kojim bi se ubrzao sam taj postupak, jer svi oni koji su naručioci, u smislu člana 3. ovog zakona, kažu da, eto, pri prvom koraku, kada oglase ili upute javnu ponudu u službenom javnom glasilu, čekaju nekih 15-tak dana. Gotovo da su svi koje sam konsultovao i pitao, vezano za ovaj zakon, rekli da je to otprilike taj neki rok, a on se sada i zakonski uokviruje, s obzirom da u prethodnom zakonu nije postojala direktna vremenska odrednica, i svi kažu da je on predugačak.
Razumno bi bilo da je to bilo do nekih sedam dana. To bi dosta ubrzalo čitav taj proces. Bespotrebno se taj proces razvlači na tih 15 dana, a i sama kasnija procedura razvući će ponovo na onih dva, dva i po meseca taj proces.
U ime poslaničke grupe SRS gospodin Zoran Krasić je na najbolji način obradio ovaj Zakon o javnim nabavkama. Da ne bih ponavljao sve ono što je on govorio, mislim da to ima jako uporište, da je vrlo osnovano i da na najbolji način odslikava ovaj zakon.
Ako bih rezimirao sve ovo što je predloženo, to bi sve stalo u jednu rečenicu, da su to prilično nerealna obećanja koja vi pokušavate da plasirate sada u predizbornoj kampanji.
Narod ne želi nerealna obećanja. Narod želi realno, i mislim da će za realno i glasati 13. juna. Hvala.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Jovan Palalić, a posle Gordana Pop-Lazić.