ŠESTO VANREDNO, ZASEDANjE, 20.07.2004.

11. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

ŠESTO VANREDNO, ZASEDANjE

11. dan rada

20.07.2004

Sednicu je otvorio: Predrag Marković

Sednica je trajala od 11:15 do 18:00

OBRAĆANJA

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Zahvaljujem, dobićete odgovor, izvinite, budite ljubazni, nemate razloga, oprostite gospodine Jovanoviću, molim vas, nemate razloga da nagovarate poslanika da krši Poslovnik na šta sam upravo ukazao.
Svaka čast gospodine Jovanoviću, dobićete odgovor i dobićemo odgovor od ministra, kao što je po Poslovniku predviđeno.
Molim vas, reč ima narodni poslanik Zoran Mićović.
Sačekajte, narodni poslanik Nataša Jovanović.
...
Srpska napredna stranka

Nataša Jovanović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, gospodine Markoviću, neprincipijelno, nedemokratski i nekorektno je da se tako ponašate.
A i nije u skladu sa Poslovnikom, kada je u pitanju konkretno postavljeno pitanje od strane poslanika gospodina Zlatana Jovanovića.
Mogli ste da sačekate da uvaženi kolega, Zlatan Jovanović, uputi direktno pitanje ministru, niti bi ministru pala kruna sa glave, jer on se ovde ponaša kao uvređena mlada, već dva dana ne izlazi, ne odgovara ni na šta i predlažem gospodine Markoviću, trebalo je da sačekate.
Umesto toga što ste onemogućili kolegu Jovanovića da pred očima cele javnosti postavi već postavljeno pitanje, morali biste da povedete računa o tome kako funkcioniše i kako radi Skupština.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Član 100. stav 3. prvo upozorenje, izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Nataša Jovanović

Srpska radikalna stranka
Reći ću vam gospodine Markoviću, nemojte da ste toliko nestrpljivi,  ne znam, gospoda koja ulaze iz tehničke službe i do vas,  ja ću vam reći, da bi zaista cirkus u ovoj Skupštini bio sve veći i veći, a on to jeste očigledno iz dana u dan, zbog nepostojanja većine, zbog neutvrđivanja kvoruma, zbog ignorantskog stava jednog ministra, pa drugog, a nama je sada došao izveštaj Odbora za finansije Narodne skupštine o amandmanima podnetim na zakon o igrama na sreću.
Gospodine Markoviću, prošla je rasprava u načelu, prošla je rasprava u pojedinostima. Jeste da je hitan postupak i član Poslovnika kaže, mislim na član 159. - ako nadležni odbori do početka rasprave o zakonu u pojedinostima ne donesu svoje mišljenje o predloženim amandmanima, Skupština može da nastavi rad, odnosno da ide tok sednice u pojedinostima, što smo mi i uradili kada su bili u pitanju amandmani o zakonu o igrama na sreću.
Ali, post festum, dva dana posle, kada mi govorimo o zakonu o lekovima, kada je ovde drugi ministar iz G17, koji se takođe oglušava o sve ono što mu poslanici govore - da nam dostavljate mišljenja nadležnog odbora, ne da je žalosno, nego vi treba da se zabrinete nad tom činjenicom. Vi ćete meni sada reći: znate, nije još došao dan za odlučivanje o amandmanima.
Šta to znači? Kako funkcioniše služba, kako funkcionišu odbori i kakav je vaš stav prema poslanicima, o tome vi treba da se zapitate i da se potrudite da, u skladu sa vašim poznavanjem valjda domaće i svetske književnosti i literature, dozvolite poslanicima da imaju slobodan vid interpretacije i svog stava o predloženom zakonu o lekovima. Hvala.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Zahvaljujem se na interpretaciji.
Molim narodnog poslanika Zorana Mićovića da uzme reč, neka se pripremi Predrag Mijailović-Lune.
...
Demokratska stranka

Zoran Mićović

Demokratska stranka – Boris Tadić
Poštovani predsedniče, cenjeni ministre, dame i gospodo, DS će podržati ovaj zakon, ali se nadam iskreno da će amandmani poboljšati ovu materiju o čemu smo ova dva dana govorili.
Naime, zakon generalno veoma površno obrađuje regulativu lekova koji su namenjeni za upotrebu u veterinarskoj medicini. To se, pre svega, odnosi na nadležnost koja je u nekim članovima podeljena, pa tako, nadležnost nad veterinarskim lekovima ima ministar za poljoprivredu, odnosno resorno ministarstvo koje drži taj sektor, a opet u drugim članovima, jedino ima nadležnost ministar zdravlja.
To je slučaj sa članom 32. po kome ministar zdravlja propisuje načine i uslove propisivanja lekova koji su namenjeni za upotrebu kod životinja; u članu 36. - ministar zdravlja propisuje sadržaj dozvole za stavljanje leka u promet namenjenog za upotrebu kod životinja, ili član 79. po kome ministar zdravlja propisuje uslove za uvoz lekova namenjenih za životinje a nemaju dozvolu za stavljanje u promet.
Dakle, pogledajte ta dva člana, oni su u koliziji. Smatram da u ovim slučajevima, nadležnost mora držati samo ministar za poslove veterine, kao što je to predviđeno u ostalim članovima zakona. Tako na primer ministar nadležan za poslove veterine propisuje uslove za registraciju veterinarskih lekova po skraćenom postupku, to je član 35, kao i regulativu vezanu za izmenu i dopunu dozvole za stavljanje lekova u promet, ali ne i sadržaj dozvole za stavljanje leka u promet, što reguliše član 36.
Sa druge strane, ministar zdravlja, po Predlogu ovog zakona, propisuje uslove za uvoz lekova za životinje za koje nemaju dozvolu za stavljanje u promet, ali nije jasno na osnovu kojih kriterijuma.
Smatram da nadležnost mora biti jasno definisana, jer u suprotnom dolazi, odnosno mi dolazimo u situaciju da se zaista o specifičnim problemima vezanim za veterinarsku medicinu, a u vezi lekova, ingerencije daju ministarstvu zdravlja, koje se ne bavi ovom problematikom niti u organizaciji ima službu koja je sposobna da to proceni i uradi.
O ovome je govorio juče kolega Zoran Mašić i njegovo izlaganje je u skladu sa ovim primedbama.
Drugi deo zakona u nedovoljnoj meri i u nedovoljnom stepenu obrađuje specifičnu problematiku veterinarskih lekova, to su klinička ispitivanja.
Dakle, u zakonu je vrlo precizno definisano kada su u pitanju humani lekovi, tako na primer nije uzeto u obzir da se u veterinarskoj medicini leči veći broj različitih vrsta životinja, što uslovljava i specifičnost kliničkog ispitivanja leka.
Veoma često jedan lek se registruje za veći broj životinjskih vrsta, ali postoji potreba da se već registrovani lekovi doregistruju za još novije vrste i kada se to izvrši nakon kliničkih ispitivanja, onda je svakako neophodan potpis ministra za veterinu ili iz one oblasti koja reguliše ovaj sektor. Zakon mora u delu koji govori o kliničkim ispitivanjima da predvidi takvu situaciju, upravo zbog toga i u tom smislu mora se korigovati član 53.
Sa druge strane, zakon ne predviđa mere zaštite i interese vlasnika životinja na kojima se vrši kliničko ispitivanje leka, kao i njihove obaveze i prava, osim u slučaju naknade ili štete.
Smatramo da zbog toga treba korigovati članove 56. i 57. i omogućiti vlasnicima životinja potpunu informisanost, odnosno odrediti prava vezana za klinička ispitivanja lekova na njihovim životinjama. Posebno je značajno da zakon predvidi i u sastav nove nacionalne farmakopeje uđu veterinarski lekovi, što će olakšati postupke kontrole i laboratorijskog ispitivanja veterinarskih lekova.
Takođe, smatramo da pitanje oko lekova i karence nije dovoljno detaljno regulisano zakonom.
Ipak se radi o specifičnom i veoma važnom problemu u veterinarskoj praksi. Ukoliko nam je nacionalni interes da izvozimo meso, mleko, i druge proizvode animalnog porekla, ovaj deo regulative mora biti dobro razrađen, kako u zakonu o lekovima, tako i u zakonu o zdravstvenoj zaštiti životinja.
Naši propisi moraju predvideti evropske standarde, ukoliko želimo da izvozimo bezbednu i zdravu hranu. U postojećem Predlogu zakona, sa par rečenica, regulisana je ova problematika, pri čemu je i tu promaklo da onaj procenat koji se odnosi na MRL – maksimalni nivo rezidua, ne predstavlja najvišu dozvoljenu koncentraciju leka u namirnicama dobijenim od životinja, već i nivo metabolita kod tog leka.
Na kraju, nije jasno zašto se zakonom predviđa da Vlada Republike Srbije donosi odluku o kriterijumima za formiranje cena humanih lekova, a ne i kada su u pitanju lekovi namenjeni za upotrebu na životinjama.
Vlada donosi odluku o cenama i mislim da ova apsurdnost nije obrazložena dobro. Smatram da u slučaju veterinarskih lekova mora ostati to da Vlada odlučuje samo o kriterijumima za formiranje cene veterinarskih lekova.
Ovakav zakon je neophodan da bi se regulativa vezana za problematiku lekova harmonizovala, uz saglasnost, sa propisima EU, ali neke specifičnosti vezane za naše uslove i situacije moraju biti unete u zakon. Smatram da se, bar, deo koji se odnosi na veterinarske lekove, može popraviti amandmanima.
Proradio sam 23-24 amandmana i smatram da oni suštinski neće oštetiti ovaj zakon i da mogu da se prihvate, samo će ga tehnički poboljšati i popraviti materiju o kojoj sam sada govorio. To je u interesu veterinarske struke i u interesu zdravlja naših pacijenata.
Na kraju, moram da se osvrnem, gospodine ministre, na incident koji ste u Čačku izazvali, nemojte mi zameriti, ali mislim da ste zabili čist autogol, sa smenom jednog izuzetno dobrog direktora, gospodina Koste Miloševića, koji je u saradnji sa Ariljem i drugim mestima.
Dakle, radi se o potpunoj koherentnosti između lokalne samouprave i domova zdravlja, jer je zdravlje opšte i ne poznaje stranke i tamo su se svi, kao i mi u Arilju, potrudili da nabavimo sve one stvari potrebe za poboljšanje zdravlja. Nakon četiri godine rada takve ustanove, mislim da ste smenom pred ove izbore i kandidovanjem tog čoveka za načelnika omogućili njegovu diskvalifikaciju. Hvala.

Gordana Pop-Lazić

Srpska radikalna stranka | Predsedava
Hvala gospodine Mićoviću. Reč ima narodni poslanik Predrag Mijailović-Lune, a neka se pripremi  Vesna Lalić. Izvolite.

Predrag Mijailović

Dame i gospodo narodni poslanici, zakon o lekovima i medicinskim sredstvima DSS će podržati i glasati za ovaj zakon. Šta je opredelilo DSS da podrži ovaj zakon? Humani i ekonomski razlozi koje sadrži, i koji daju, ovaj zakon.

Donošenjem ovog zakona, sa ekonomske strane gledišta, u oblasti lekova i medicinskih sredstava uvešće se standardi EU. Šta to znači za našu farmaceutsku industriju, za koju se može reći da je dobra, da može izvoziti lekove u EU i širom sveta? Otvaraju nam se vrata za izvoz lekova i tim ćemo učiniti da imamo manji trgovinski deficit u odnosu na EU i ostatak sveta. Dobro znamo da imamo veliki trgovinski deficit. Evo prave šanse da naša farmaceutska industrija krene u svet, da osvaja, da imamo bolji priliv deviza, da bismo mogli ulagati ne samo u farmaceutsku industriju, nego i poljoprivredu, privredu, zdravstvo itd.

Sa humane strane, šta se dobija ovim zakonom? Ovim zakonom, pre svega pacijenti dobijaju što ćemo donošenjem ovog zakona imati sigurne i kvalitetne lekove domaće proizvodnje i lekove koji se uvoze iz inostranstva, a ispunjavaju evropske standarde. Znamo da Evropa ima vrlo visoke standarde, pre svega štiti svoje pacijente. Tako i mi moramo štititi svoje pacijente.

Nažalost, ima lekova u svetu koji se proizvode, a nisu u evropskim standardima. Zašto svi mi želimo da se vozimo u "mercedesu" možda i "poršeu", a ne u nekim "trabantima" ili u našem "jugu". Moramo podići standard u izradi lekova, kao što želimo da "Zastava" sutra bude ravna "mercedesu", tako moramo i našu industriju naterati da bude u tom kvalitetu pa će moći da izvozi širom sveta.

Zakonom o lekovima i medicinskim sredstvima obezbeđuje se u procesu proizvodnje, prometu i distribuciji i kontroli lekova i medicinskih sredstava kvalitetni i efikasni lekovi i medicinska sredstva, što je preduslov za obezbeđivanje zdravstvene zaštite pacijenta. Da, na kvalitetu lekova DSS insistira, ne odustaje od svojih amandmana na članove 86. i 133. - tražimo da svaka serija uvoznog leka mora biti kontrolisana.

Ne želimo da nam se ponovi priča kao nekada, kada su dolazili lekovi iz Kine, da se pune čitavi stubovi žute štampe ili prave štampe, da su to nekvalitetni lekovi.

Naš narod mora da ima poverenje u Vladu, u Ministarstvo. Ovo obavezuje, pre svega, Ministarstvo i nas lekare koji ovde sedimo, da moramo tako da razmišljamo o svojim pacijentima. Moramo svi znati da svaki bolestan čovek, pogledajte se ovde, neka vas zaboli samo zub, vama je najbitnije da prestane bol - tako svaki bolestan čovek želi samo da ozdravi, a jedino može da ozdravi ako uzme kvalitetan i dobar lek. Dok mi zdravi imamo 1000 želja, bolestan čovek ima samo jednu želju - da ozdravi!

Zato dame i gospodo narodni poslanici, moramo dobro i uvek pomisliti na ovo što je osnovna želja bolesnog čoveka.

Moram da kažem da, ja kao čovek i DSS, podržavamo ovaj zakon i zbog člana 47. gde se daje mogućnost da Vlada odredi kriterijume za formiranje cene lekova, na osnovu kriterijuma koje dobije od ministra trgovine i ministra zdravlja, jer u suprotnom, ako bi se ovde dalo slobodno tržište, u toj situaciji bi vrlo brzo bili preplavljeni stranim lekovima; moramo zaštiti naše pacijente, s obzirom na to da mogu kupiti lek, ili naš Fond može dati određenu količinu lekova u apoteke, sa pozitivne liste. U suprotnom, bilo bi drugačije, došlo bi do nestašice i mogli bi da se leče samo ljudi koji imaju pare.

To nije cilj ove vlade, jer DSS i Vlada, koju vodi Vojislav Koštunica, jeste narodna i državotvorna. Zato ovaj zakon podržavamo iz humanitarnih razloga, pre svega, a drugi razlog je ekonomski.

Gordana Pop-Lazić

Srpska radikalna stranka | Predsedava
Zahvaljujem. Reč ima narodni poslanik Vesna Lalić,  neka se pripremi Dragoljub Živković.

Vesna Lalić

Dame i gospodo narodni poslanici, gospodine ministre, meni je danas veliko zadovoljstvo što zaista mogu da govorim za ovom govornicom o zakonu o lekovima i medicinskim sredstvima. Vi znate da je bilo nekoliko pokušaja da ovaj zakon uđe u skupštinsku proceduru. Evo, od juče mi o njemu raspravljamo. Podsetiću vas da je Zakon o prometu lekova i medicinskih sredstava donesen još marta meseca davne 1993. godine i on sam po sebi nije bio reformski zakon, ali se održao svih ovih godina.

Ovaj zakon, koji sada mi donosimo, po meni je jako bitan, prvo zato što ima društveni interes, a kao lekar bih rekla da mi je žao što danas u proceduri nije i zakon o lekarskim komorama, pre svega, zato što mislim da mi lekari najzad moramo da se organizujemo u jednu stručnu, esnafsku organizaciju koja će, na kraju, zaista štititi interese naših lekara.

Rekla bih da ovaj zakon uređuje uslove za proizvodnju i promet lekova i medicinskih sredstava, uređuje nadzor u toj oblasti. Formira se jedna agencija za lekove i medicinska sredstva, uređuju se propisi i postupak za dobijanje, odnosno za izdavanje dozvole za stavljanje lekova u promet, kao i medicinskih sredstava.

Zašto je važan cilj ovog zakona? Zato što će on, u stvari, harmonizovati odnose u oblasti lekova i medicinskih sredstava, pre svega, u zakonodavnom smislu. To znači da će domaći zakoni i naše zakonodavstvo uspeti na kraju da se prilagodi zakonima Evropske unije i principima i standardima koje Evropska unija zahteva od nas.

To je jako bitno, pre svega, da u institucionalnom smislu napravimo jednu agenciju koja će biti regulatorno telo za oblast lekova i medicinskih sredstava, koja će na nacionalnom nivou obezbediti kvalitetne, bezbedne i efikasne lekove. Time će se zadovoljiti i svetska trgovinska organizacija, koja od nas zahteva da imamo otvoreno tržište za protok roba, usluga i kapitala.

Znači, bitan razlog za donošenje ovog zakona je, u želji, da se u toku proizvodnje, prometa, distribucije i kontrole kvaliteta svih lekova i medicinskih sredstava, obezbede za naše pacijente, odnosno građane, bezbedni, kvalitetni i efikasni lekovi, čime će se zaista postići viši nivo zdravstvene zaštite naših građana. Rekla bih da su građani ovim dobili veće standarde u oceni kvaliteta tih lekova i biće dostupne sve informacije, koje će biti standardizovane na jednostavan način i razumljive našim pacijentima. A društvo, u celini, će preko agencije dobiti zaista jedno pravo regulatorno telo koje će stručno i na najvećim naučnim principima rešavati i određivati koji će lekovi dobiti dozvolu da se upotrebljavaju u našoj Srbiji.

Društvo, kao celina, ima veliki interes, da bi zaštitilo svoje građane i pacijente da osnuje ovu agenciju koja će, između ostalog, sarađivati i sa drugim agencija u okruženju, koje imaju slične nacionalne agencije kao i mi. Na kraju krajeva, naša farmaceutska industrija će najzad dobiti jedan zakonski okvir, tako da će moći u sledećih pet godina sa sigurnošću da odredi i da povećava svoje standarde u proizvodnji svojih lekova i na taj način će moći da bude konkurentna, ne samo na našem domaćem tržištu, nego, i na tržištu Evropske unije. Šta to znači za veledrogerije? To znači da će i one moći da izvoze svoje lekove van granica ove države, a ne samo na našem tržištu.

Prvi put se ovim zakonom poistovećuju, po bezbednosti i kvalitetu, lekovi koji se upotrebljavaju u veterinarskoj medicini. Ovim zakonom će zaštiti zdravlja životinja biti na većem stupnju, a to znači da će i zaštita zdravlja naših građana isto tako biti na većem stupnju.

Na kraju bih rekla da tržišna konkurencija, koja će se stvaranjem agencije i boljom proizvodnjom, što se tiče proizvodnje farmaceutske industrije, omogućiti da bude bolja konkurencija na tržištu. Vi znate, ako se radi o konkurenciji, da onda dolazi do snižavanja cene lekova i samim tim, organizacije obaveznog zdravstvenog osiguranja će imati lekove koje će moći dobiti po jeftinijim cenama, a time će i organizacija moći racionalnije da koristi ta sredstva.

Navela bih još nekoliko bitnih stavki koje se odnose na novine u ovom zakonu. Pomenula bih, pre svega, uvođenje zaštitnih mera, odnosno mera zabrane delatnosti za one koji ne poštuju ovaj zakon.

Pomenula bih da će agencija raditi kao javna služba u kojoj će svi zaposleni, koji odlučuju o bitnim stvarima za promet lekova i određivanje kvaliteta i efikasnosti lekova, morati da potpišu izjavu da ne postoji sukob između javnog i privatnog interesa, što će sigurno omogućiti da uopšte ne postoji kriminala niti korupcije u tim agencijama.

Osim toga, reklamiranje će biti tako napravljeno da, praktično, nećemo morati više preko medija slušati reklamiranje raznih lekova za koje sa sigurnošću ne možemo da tvrdimo da li oni zaista pomažu u tim bolestima za koje se reklamiraju.

Najveća stavka u ovom zakonu je formiranje ove agencije čiji je cilj, u stvari, da nama - pacijentima, svima nama, svi jednog dana možemo biti pacijenti, obezbedi efikasne, kvalitetne i bezbedne lekove.

Rekla bih, na kraju, da je naše Ministarstvo, posle niza pokušaja, na čelu sa gospodinom Tomicom Milosavljevićem, uspelo da uskladi domaće zakonodavstvo sa zakonodavstvom Evropske unije i da je to veliki uspeh ovog ministarstva, da posle niza godina krenemo zaista u reformu zdravstvenog sistema. Zbog toga će G17 plus podržati ovaj zakon i nadam se da će ostali poslanici uskočiti u onaj voz koji ide za Evropu, jer mi voz nismo sačekali na peronu kada je stajao na stanici, nego uskačemo sada kada je krenuo. Nadam se da će i ostali zakoni do kraja 2004. godine, isto tako, biti usvojeni u ovoj skupštini. Hvala vam.