PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 18.11.2004.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

1. dan rada

18.11.2004

Sednicu je otvorio: Predrag Marković

Sednica je trajala od 13:05 do 18:05

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Dušan Petrović

Demokratska stranka – Boris Tadić
Hvala, gospodine predsedniče. Kako su na ovaj način Ustav, Zakon o izboru narodnih poslanika, odluka Ustavnog suda, Poslovnik Narodne skupštine Republike Srbije na najgrublji način povređeni, kako je otet poslanički mandat gospodinu Đokoviću, poslanička grupa DS će naravno podneti ustavnu žalbu Ustavnom sudu, sa zahtevom za izricanje privremene mere, da bi se ova otimačina stavila van snage.
Poslanici DS-a će napustiti ovu sednicu zbog toga što su elementarna prava poslanika narušena.
Dame i gospodo poslanici iz parlamentarne većine, ovo je znak vašeg kraja, a ako niste znali, mi vas sada o tome obaveštavamo i nikakva otimačina, niti krađa mandata neće spasiti Vladu, koja je završila svoj kratki mandat štetnim vladanjem Srbijom.
Hvala vam najlepše.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala vama.
Dozvolićete, izvinite, pre replike, gospodine Petroviću, kao što znate, predsednik Skupštine je dužan da vam da pojašnjenje kada se traži povreda Poslovnika.
Reklamirali ste povredu člana 69. stav 2, da bi poslanicima bilo jasno, stav 2. je jedan od stavova koji u članu 69. govori o Administrativnom odboru i, između ostalog, stav 2. kaže – "donosi pojedinačne akte (dakle, Administrativni odbor) o statusnim pitanjima narodnih poslanika i funkcionera koje bira ili imenuje Narodna skupština, ako zakonom nije drugačije određeno".
Na prepodnevnoj sednici sam pročitao jedan akt Administrativnog odbora i da građanima bude jasno, u Administrativnom odboru, kao i u svim odborima Skupštine Srbije, sede predstavnici svih poslaničkih grupa.
Sada moram da vam dam još jedno pojašnjenje.
Pošto sam o prestanku mandata gospodina Đokovića, prema kome imam istu obavezu, kao i prema svim poslanicima koji su učestvovali u radu ovog saziva, pošto sam se po prestanku mandata, video sa njim u holu, pola sata po prestanku njegovog mandata, on mi je usmeno takođe rekao da naime, postoji neki problem, te sam ga uputio.
Dakle, molim vas, uputio sam ga, a prvo mi nije bilo jasno, pošto je on jutros podigao dnevnicu, zašto nije bio u Skupštini da kaže, molim vas, bez ičeg ružnog, dakle, poslanici moraju da se prijave. Ujutru je došao čovek na posao, nemojte tako, i pitao sam zašto se nije pojavio, jer odluka Administrativnog odbora koji nešto konstatuje, ne ulazim u to kako, može da se ospori za ovom govornicom, te u tom slučaju nema konstatovanja i bilo mi je žao što mi je on rekao da on nije bio tada u Skupštini, dakle, nije bio u mogućnosti. A stranka u koju je prešao to takođe nije uradila, te sam ga uputio da, ako postoji nešto što je falsifikat, da traži krivičnu prijavu.
Ali, on mi je rekao da ne postoji nikakav falsifikat tom prilikom, ali se u svakom slučaju, nadam, pošto u ovom sazivu nije bilo ni sumnji, a kamoli krađe nečega i zahvaljujem se svim poslanicima što su to omogućili, svakako, ako postoji nešto stvarno sporno, jer to ne zavisi od predsednika Skupštine, ovo je posao Administrativnog odbora, RIK-a, predsednik ili predsedavajući samo saopštava akte koji se donose po članu 69. stav 2. i takođe biva obavešten o svim potezima poslanika koji mu se obrate, od ostavke pa nadalje.
Dakle, svakako, ovo mora da bude rešeno zakonski, ukoliko ima spora, ali to nije u nadležnosti ni predsednika Skupštine, ni poslanika.
Hvala vam mnogo.
Da li ste zadovoljni pojašnjenjem? Ne, izvolite.
Biće replika, gospodine Prorokoviću, nije to sporno.
Prvo reakcija, jer dogovorili smo se na prošloj sednici da poslanik ne kaže sa klupe da li je zadovoljan, nego da da reakciju.
...
Demokratska stranka

Dušan Petrović

Demokratska stranka – Boris Tadić
Gospodine predsedniče, sve to što kažete bi moglo da se drži u logičkom kontekstu da nema člana 225. Poslovnika.
Član 225. Poslovnika jasno kaže da se ostavka podnosi u pismenoj formi od strane poslanika predsedniku Narodne skupštine Republike Srbije.
Vi ste predsednik Narodne skupštine Republike Srbije, a ja vas pitam da li je vama Dragiša Đoković podneo tu ostavku ili ne i da li je osoba koju je Dragiša Đoković ovlastio da to učini podnela vama pismenu ostavku ili ne?

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Naravno da ste potpuno u pravu, član 225. upravo to kaže. Dakle, kao i svi akti, preko pisarnice se upućuju predsedniku Skupštine. Ne mogu ovog časa da vam odgovorim jer stvarno ne znam. Kao što znate, iz pisarnice to ide nadležnim odborima i kabinetu. Mogu da vas obavestim po završetku dana, kada proverim da li je u kabinet stigla ostavka. Svakako ću vas obavestiti. Čujem usmene potvrde, ali ovde je reč upravo o pismenoj potvrdi.
Prema tome, nezavisno od ovih usmenih potvrda, ako je stigla, kabinet je svakako u tom automatizmu, jer svakako da predsednik sve akte ne čita.
Da, to je već i podeljeno poslanicima, ali svakako da nije bilo potrebe da to lično uradim. Zahvaljujem.
Ovim drugim objašnjenjem ste zadovoljni? Hvala vam.
Replika, gospodin Proroković.

Dušan Proroković

Demokratska stranka Srbije
Gospodine Petroviću, danas ste mogli da reagujete tri puta. Tri pravne mogućnosti danas niste iscrpli kao poslanički klub, odnosno poslanik Dragiša Đoković lično.
Prvi put ste mogli da reagujete na sednici Administrativnog odbora, niste to učinili. Drugi put ste mogli da reagujete ovde u Skupštini Srbije, kada je predsednik Skupštine konstatovao da je jedan od poslanika lično podneo ostavku, što je poslanicima podeljeno u 12,30 časova, sa njegovim potpisom. Treći put ste mogli da reagujete na sednici Republičke izborne komisije. Niste to uradili nijedanput. Zašto?
Zato što niste u pravu. Zato što su svi pravni uslovi na strani Demokratske stranke Srbije, odnosno Administrativnog odbora, koji je jednoglasno doneo ovu odluku, a Administrativni odbor se nije vodio samo zakonom i pravnim normama, nego se vodio i dogovorom predstavnika svih poslaničkih klubova u ovoj skupštini, koji je usledio neposredno po konstituisanju Skupštine, a sa čim se saglasio i predstavnik i predsednik Demokratske stranke Boris Tadić.
Taj dogovor je glasio da jedna stranka od druge stranke neće uzimati mandate, da se u Skupštini ne bi pravilo ono što se pravilo u prethodnom periodu i što neki pokušavaju da nastave danas.
Zašto vi gazite reč Borisa Tadića, predsednika vaše stranke, predsednika Republike, vaš je problem.
Druga stvar zbog koje je jednoglasno Administrativni odbor doneo ovu odluku je da se ne dešava više trgovina u svim institucijama sistema, da ne bude lopovluka i krađe u najvišem domu u ovoj državi, u Narodnoj skupštini Republike Srbije, jer Narodna skupština Republike Srbije određuje kako će sve funkcionisati u ovoj državi. Ako je ovde lopovluk prioritet, ako se ovde krade, onda to može da postane norma i u svim drugim institucijama na svim ostalim nivoima, što mislim da niko, sem jedne poslaničke grupe, u ovom domu ne želi.
Ovakvim reakcijama Demokratska stranka, nažalost, zatvara vrata za saradnju svim ostalim poslaničkim klubovima.
Meni je i te kako žao što ćemo imati jednu veliku stranku sa velikim uticajem u javnom mnjenju mimo ostalih parlamentarnih stranaka, ali to je put koji ste vi izabrali. Nastavite tim putem, nastavite putem koji zagovara Čedomir Jovanović, pašće vam rejting, ali to je vaš problem, a nije naš.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Sada imaju reč predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa.
Reč ima gospodin Vučić.

Aleksandar Vučić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, predstavnici Narodne skupštine Republike Srbije, poslanička grupa Srpske radikalne stranke, kao najveća poslanička grupa i najveća politička stranka u parlamentu i u našoj zemlji, neće glasati za Predlog zakona o budžetu, zato što mi smatramo da ovaj predlog ima mnogo nedostataka, zato što mislimo da nije razvojni ni socijalni i da bi mnogo toga trebalo u ovom predlogu zakona  da se izmeni.
Naravno, poslanici Srpske radikalne stranke su marljivo, kao i uvek, podneli veliki broj amandmana na Predlog zakona o budžetu i očekujemo da dobar deo tih amandmana bude usvojen.
Naime, u analizi privrednog stanja u našoj zemlji, koju je izneo ministar finansija Mlađan Dinkić, mogli bismo da kažemo - odlično što imamo rast bruto društvenog proizvoda, odlično što se hvalimo povećanjem proizvodnje, ali za sve to najmanje je odgovorna, ponajmanje zaslužna izvršna vlast ili Vlada Republike Srbije, zato što taj deo proizvodnje, posebno vezan za poljoprivrednu proizvodnju, nema veze sa uslovima ili sa onim što je činila ili radila Vlada Republike Srbije, već što su vredni domaćini, seljaci, poljoprivredni proizvođači činili i za sebe i za svoju zemlju.
Ono što nas, pre svega, brine, tehnički posmatrano, jeste činjenica da se ne zna koliki je budžet. Da li je on 416,5 milijardi ili 473,5 milijarde? Naime, ako dobro pogledate ovaj tabelarni pregled našeg budžeta, videćete da, sa izdacima iz dodatnih prihoda organa, a to mora da bude uračunato u budžet, naš budžet jeste 473,5 milijarde.
Ne može da se kaže da ne možemo da računamo da u budžet ulazi ono što su prihodi organa, posebno zato što to mora da bude uračunato. Potvrdu mojih reči i pogrešnog obračuna samog budžeta možete naći u članu 11, stav 3. Predloga zakona o budžetu, gde se govori o izvršenju budžeta, gde se kaže: "Ako korisnici budžetskih sredstava ne ostvare dodatne prihode utvrđene u članu 7. ovog zakona, aproprijacija utvrđenih prihoda neće se izvršavati na teret sredstava budžeta".
Dakle, sam budžet je o tim finansijskim sredstvima i te kako vodio računa.
Sa druge strane, ono što je zanimljivo i što pri ovom tabelarnom pregledu upada u oči jeste tzv. otplata kredita. Naime, gotovo 5%, ili čak i više od 5%, ako se uzme u obzir ovaj deo budžeta koji nam je predstavio gospodin Dinkić, jeste otplata kredita. Sada kaže, mi imamo neuporedivo manju zaduženost nego ranije. Imali smo 14, a danas imamo 10 milijardi, odnosno 9,7 milijardi.
Jeste, ali to je zato što su otpali oni dugovi koji su apsolutno nenaplativi i za koje niko nikada od njih nije ni očekivao da će dobiti jedan jedini evro, a ne ozbiljniju sumu novca ili bilo šta slično, a da ne pričam o tome kako su pojedina lica ili privatnici u našoj zemlji učestvovali i uticali na smanjenje procenta u Londonskom klubu, otpisa duga itd.
Veliki problem u samom pokrivanju budžetskog deficita jeste činjenica da glavna stvar neće biti privatizacioni prihodi, zato što ih mi u ovoj godini nismo imali u onoj meri u kojoj je to bilo potrebno, već će glavni deo biti u svakom slučaju - nova zaduživanja.
Postavlja se pitanje da li će u ukupnom delu budžeta za otplatu kamata sledeći put, a mislimo da će već biti rebalansa, ali za budžet 2006. godine, da li ćemo tada ponovo imati povećanje procenta sa otplatom od kamata ili ne?
Imaćemo ga zato što niko o tome ne vodi računa, već samo gleda kako i na koji način u jednom trenutku da se pokrije deficit, a da se ništa suštinski ne promeni i ne uradi.
Javni investicioni radovi su u 2005. godini su bili ono što je neophodno, što bi donelo ne samo trenutni već i dugoročni bum za našu ekonomiju, za našu privredu.
Što se tiče državnih organa i onoga što je izdvojeno, siguran sam da je Vlada tu imala mnogo problema. Vi nikada nećete sastaviti idealan budžet i ne mislim da zbog toga kritikujem posebno svakog ministra, ali ono što ću da primetim, to je da postoje neke stvari za koje nikakvog opravdanja nema.
Imamo ogroman broj agencija, komisija i kancelarija koje troše novac, a ne zna se ni kako ni zašto. Čak 738 miliona se izdvaja za agencije, razne kancelarije i komisije, koje gotovo ničemu ne služe, ili bar ne bi trebalo da služe, jer su paralelni organi. Ako imamo Ministarstvo za zaštitu životne sredine, imamo nekakve komisije, kancelarije, pa šta će nam povrh toga i agencije, koje troše desetine miliona.
Izdvojio sam jednu specifičnu, da prikažem građanima kako i na koji način se troši njihov novac. Komisija za lustraciju, da li postoji ta komisija, šta ona radi? Da li i ona dalje progoni veštice, one koji se ne slažu sa njima? Ko su ti ljudi, kada je nikada nismo uspostavili? Zašto oni troše pare, po kom osnovu?
(Glas iz sale: To rade po zakonu.)
Kada kažete da je po zakonu, pročitaću vam, po zakonu se kaže – milion dinara ide na nagrade, bonuse i ostale posebne rashode. Izvinite, ko to u Komisiji za lustraciju dobija nagradu, bonus i poseban rashod. Zašta to dobija? Dvesta hiljada su troškovi putovanja i ostali troškovi. Ko to putuje i gde to putuje? Dvesta hiljada su usluge po ugovoru. Mislim da ovo nije video gospodin ministar, pretpostavljam. Ne vidim nikakvu logiku, smešno je svima.
Takvih imamo desetina agencije, kancelarija i komisija, nečega što niko živ ne može da razume. Mi moramo, pre svega, bez obzira na rokove vraćanja, bez obzira na grejs period, bez obzira na povoljne kamate koje nam se nude, da pokušamo da izbegnemo pokrivanje deficita daljim zaduživanjem. To je naš ključni i strateški problem koji moramo da rešimo, o kojem, kao država, moramo da se izjasnimo.
S druge strane, moramo da izbegnemo da se za specijalizovane usluge odobravaju dodatna sredstva iz budžeta, već da se finansiraju iz sredstava organa, jer nam na to odlazi 6,8 milijardi. Hvalio se jutros ministar, kaže – imamo dvorsko uređenje, valjda uređenje Dvora – 80 i nešto miliona, a narod nema hleba da jede. Ljudi jedva krpe kraj sa krajem. Ljudi čekaju da se pokrene negde proizvodnja, privreda, da se krene u velike javne investicione radove. A mi ćemo da podmazujemo dvorsku gospodu i kažemo kako treba još bolje da žive, loše im je, teško je, muče se.
Šta ćemo sa sredstvima namenjenim Koordinacionom centru gospodina Čovića? Javni VC, njegova izgradnja košta 365 hiljada dinara, to je poljski drveni VC. Da li to može neko da mi objasni? To smo imali u izveštaju o radu Koordinacionog centra. Ima li opravdanja za to? Dajte, sam ću da nađem još jednog, da sklepamo to za 15 minuta, a ne da neko uzme 365 hiljada za tako nešto.
Posebnu pažnju smo obratili na to koliko pojedini državni organi uzimaju za sebe. Zanimljivo je da gospodin Tadić, odnosno predsednik Republike, izvinjavam se, tako je predviđena pozicija, nije imenovano, 184 miliona, od toga, zanimljivo u onom delu koji se odnosi samo na njega, ne na stručne službe, ne na ono što postoji u Predsedništvu, to se odnosi samo na njega, on ima pravo na 23 miliona i 200.000 – usluge po ugovoru.
Vuk Drašković, odnosno, izvinjavam se, Ministarstvo spoljnih poslova Srbije i Crne Gore, po ovom budžetu, 57 miliona usluge po ugovoru. Šta rade ti ljudi? Za šta je to potrebno? Kome je to potrebno? To je novac građana Srbije. To su pare građana Srbije, ali za šta, da bi oni vršili medijsku promociju kako jedni drugima pomažu i da bi ovaj napadao vojsku. Mi smo podneli amandmane da te pare iz usluga po ugovoru idu za našu vojsku, umesto za Draškovića da idu za naše vojnike.
Ovde ima ponižavanja ove zemlje u okviru istih razdela. Naime, predviđene su donacije za Kabinet predsednika Republike, verovali ili ne, ako preračunate, od 30 i 40.000 evra. O čemu je ovde reč? I to iz inostranstva, što je zakonom zabranjeno. Da li je to da nam neko za 30.000 određuje kakvu ćemo politiku da vodimo, kako ćemo Srbe sa Kosova i Metohije da pozivamo da izađu na izbore kada oni to neće, pa će posle toga Haradinaj da nam bude izabran za premijera Kosova, tobožnjeg, zato što su neki mnogo iskoristili svoj uticaj itd.
Molim vas, da pogledate neke od najnelogičnijih stvari, na koje sam vam danas ukazao i, završavajući prvi deo svog izlaganja, pošto mi ostaje još 10 minuta, želim povodom ovih krađa da kažem da jeste nemoralno da se na generalnom tj. globalnom planu, jer tu niko nije glasao za bilo koga od nas pojedinačno, političkim strankama otimaju mandati. Mi smo to, s moralnog i pravnog aspekta čak ako hoćete, i osudili.
Moram da kažem da sam mnogo srećan i ponosan što sam zamenik šefa poslaničke grupe kojoj niko nije uspeo da ukrade ni u prošlom, a ni u ovom mandatu, nijednog poslanika, a još ponosniji sam i srećniji što mi nismo, nećemo i nikada nećemo hteti da ukrademo bilo čiji mandat, pa makar zbog toga ne uspeli da srušimo nečiji zakon ili nešto uradili, krađom i lopovlukom se nikada služiti nećemo. Hvala lepo.

Zoran Anđelković

Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem se gospodinu Vučiću.
Da li se još neko od predsednika poslaničkih klubova i ovlašćenih predstavnika javlja za reč?
Reč ima narodni poslanik Miloljub Albijanić.
...
Zdrava Srbija

Miloljub Albijanić

G17 Plus
Gospodine predsedavajući, gospodo ministri, dame i gospodo narodni poslanici. Osnovni cilj G17 plus je stvaranje ekonomski jake i demokratski stabilne Srbije, koja će postati lider na Balkanu, spremna da prihvati evropske standarde i sposobna da očuva i zaštiti sve najbolje iz sopstvene tradicije i kulture.
Diskutujući o budžetu, biću slobodan da vas podsetim koje su osnovne tačke na koje se oslanja ekonomska politika Vlade i kroz njih izrazim predlog budžeta za 2005. godinu.
Prvo, Vlada je utemeljila budžet sa projekcijom inflacije od 9% na godišnjem nivou. Moram vas podsetiti da građani čvrst dinar vezuju za tadašnjeg guvernera, a današnjeg ministra finansija gospodina Dinkića, koji je tu vrstu stabilnosti utemeljio kao guverner Narodne banke Jugoslavije i Narodne banke Srbije. U očima naših građana čvrst dinar je odraz i pretpostavka bilo koje vrste stabilnosti u zemlji.
Jasno je da dinar danas možete držati u džepu ili na tekućem računu, bez ikakvih bojazni da će isto toliko vredeti i sutra.
Kada sa ovim povežemo porast deviznih rezervi, povratak poverenja u banke, mere oslobađanja poreza za finansijske transakcije, onda je jasna strategija i poruka – smanjiti kamate.
Drugo, podsetiću vas da je za otpis spoljnih dugova, pre svega, zaslužan tadašnji potpredsednik savezne vlade, a sadašnji potpredsednik Republičke vlade, gospodin Labus, za otpisivanje od Pariskog i Londonskog kluba.
Dakle, kada pogledate u masi duga, ako se masa duga smanji, jasno je da je država rasterećena. Važno je reći da je naša država dugove uredno plaćala, a ne pravi nove.
Obnovljeno je članstvo u najvažnijim međunarodnim institucijama, navešću samo neke - MMF i Svetska banka. Podsetiću vas, kada je bio na dnevnom redu rebalans budžeta, gde se smanjivao deficit, neki su ovde bili protiv, a MMF je reagovao pozitivno posle tri dana.
Podsetiću vas, takođe, da je deficit i za narednu 2005. godinu daleko manji i da iznosi 20 milijardi dinara.
Treće, osvrnuću se na plate, socijalna davanja i penzije. Svi koji primaju platu kao budžetski korisnici imaće platu uvećanu za iznos inflacije u narednoj godini. I ne samo to, ove godine prednost su imali zdravstveni radnici. Dogodine prednost će imati prosveta, a potičem iz prosvete i moram da istaknem - povećanje iznosa zarada za 2005. godinu je 30%, a to je 120.000 ljudi koji imaju svoje porodice i koji uče našu decu u školama.
Jasno je, dakle, da i narednih godina neka od stavki će imati prioritet. Ne može se plata povećavati svima odjednom, ali je važno priznati da se planski o tome vodi računa. Takođe, želim da kažem jasnu i nedvosmislenu poruku penzionerima - imaće realno uvećane penzije, koje će redovno primati.
Socijalna davanja su povećana za devet milijardi i tu treba istaći porodilje, materinske dodatke, socijalnu zaštitu, obezbeđenje porodice itd.
Četvrto, koje možemo nazvati štednja i kontrolisano korišćenje sredstava, ali kada kažemo štednja naši građani pomisle na one TV predstave i onaj glas koga nismo sa radošću gledali, na štednju iz nekih prethodnih perioda. Ovde se radi o sledećem - štednja je pre svega usmerena na državnu administraciju i restrukturiranje javnih preduzeća.
Državna uprava i administracija mora biti manja a efikasnija, na usluzi svakom građaninu. Takođe, kontrola raspodele budžetskih sredstava je jako važna i takve poteze G17 plus pozdravlja.
Javna preduzeća, došao je red i na njih da krenu u restrukturiranje, i nije dobro da nemamo kontrolu korišćenja sredstava u javnim preduzećima i nije dobro da neki koji prave gubitke traže od države i narodnih para da te iste gubitke pokrivaju.
Jasno je da moraju biti efikasnija, moraju biti racionalnija, moraju biti ono što suštinski jesu - na usluzi svim građanima Srbije.
Dakle, kada sam rekao ovo oko štednje, pre svega ne odnosi se na građanina i on može spokojno da spava.
Peto, u oblasti poljoprivrede, vi znate da je ove godine počela registracija poljoprivrednih proizvođača i bilo je tu i tamo nekih glasnogovornika koji su rekli - aha, ta registracija služi da država naplati porez itd. Naprotiv, svi su videli i svi sada znaju da ta registracija služi da bude na korist poljoprivrednim proizvođačima. Krenuli su kratkoročni i dugoročni poljoprivredni krediti. Od ove godine u budžetu je više pažnje posvećeno dugoročnim kreditima, kojih je ove godine bilo manje. Za to su izdvojena znatna sredstva.
Takođe, ukida se porez na dizel gorivo, tako da će poljoprivredni proizvođači moći za 17,00 dinara jeftinije litar goriva da kupuju za svoje potrebe.
Moram da istaknem da su značajna sredstva izdvojena za puteve. Znate i sami kakva nam je putna infrastruktura u Srbiji. A, verujem da nemali broj vas kada ode u svoje krajeve ima isti zahtev od građana - molim vas da to parče puta asfaltiramo, ili - učinite nešto da se taj deo puta popravi.
Poreske olakšice za narednu godinu značajno će rasteretiti privredu, a čuli smo i oslobađanja poreza na plate za novozaposlene, čime se pospešuje zapošljavanje ljudi.
Prelazak na PDV umesto poreza na promet u budžetu nije predviđeno kao značajan rast, iz razloga što je bitno da projekcija bude dobra, pa ako sredstva budu veća onda je na dobrobit i države i njenih građana, jer znamo i sami da u okruženju zemlje koje su primenjivale PDV imaju značajan procenat dobitka novih sredstava.
Što se tiče Kosova i Metohije...

Zoran Anđelković

Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Gospodine Albijaniću, da li koristite i drugo vreme?