DESETO VANREDNO ZASEDANjE, 30.08.2005.

5. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

DESETO VANREDNO ZASEDANjE

5. dan rada

30.08.2005

Sednicu je otvorio: Predrag Marković

Sednica je trajala od 10:10 do 18:00

OBRAĆANJA

Zoran Balinovac

Zahvaljujem se gospodine Zankov. Čuli smo to što smo čuli. Čuli smo to kako smo čuli, ali pretpostavljam da ćemo čuti sada još nešto.
Počeću, ako mi dopustite, od ove poslednje "male rasprave" o nadzoru. Neću reći ništa. Pročitaću samo Ustav – Narodna skupština ima nadležnost da obavlja kontrolu nad radom Vlade i drugih funkcionera koji su odgovorni Narodnoj skupštini. Kontrola i nadzor su sinonim i u srpskom, i ta kontrola je politička. Izražava se preko poslaničkog pitanja i interpelacije, preko glasanja o nepoverenju, dakle sve do pada Vlade.
Dakle, ponavljam – Ustav Republike Srbije kaže, (u članu 73. tačka 11.) Narodna skupština "obavlja kontrolu", ili ako vam se više sviđa - nadzire rad Vlade. To je politička kontrola svuda u svetu. Pravna kontrola nije, jer da je pravna kontrola onda bi Skupština imala ovlašćenja da poništava uredbe Vlade. I imala je, ali u vreme jedinstva vlasti, za vreme samoupravnog socijalizma. Tada je imala, a sada više nema.
U ustavnim odredbama o Vladi, samo citiram: "Vlada vrši nadzor nad radom ministarstava i posebnih organizacija", koji su, uzgred, organi državne uprave; "poništava", u vršenju tog nadzora, "ili ukida njihove propise koji su u suprotnosti sa zakonom", koje je donela ona ili Narodna skupština.
Dakle, šta ovde Vlada radi? Poništavanjem propisa vrši pravni nadzor. Čim je jedan propis suprotan, recimo, pravilnik nekog ministarstva uredbi Vlade, pa to je pravni oblik nadzora, čim se to poništava rešenjem. Dakle, dajte da ta pitanja raspravimo i ja se izvinjavam poslanicima što sam počeo od kraja.
Što se tiče jezika zakona Vlada Srbije ne može da bude odgovorna što neko nešto ne razume. Ako nekome nešto nije jasno, ako nekome jezik kojim se koristi zakonodavac nije jasan, može da zahteva pomoć.
Zatim, još nešto, postoje načini na koji se zakoni čitaju. Molim vas, zakon nije obična literarna tvorevina kao ... ne, ne, samo trenutak molim vas, čitati zakon i čitati novine nije isto. Član 14. kaže: "Za preduzimanje upravnih radnji kojima se poseže u ličnu slobodu i bezbednost, fizički i psihički integritet, imovinu i ostala ljudska prava i slobode organi državne uprave moraju imati neposredni osnov u zakonu". Postoji nešto što se zove intonacija. Postoji nešto što se zove dikcija norme. Postoji nešto što se zove osećaj za finesu kada se norma čita.
A, taj osećaj za finesu kaže – nema nasilja bez oslona u zakonu ili ova odredba hoće da kaže ovo – ne možete narediti da lice koje ugrožava bezbednost drugih građana ili bezbednost Republike, MUP može prinudno dovesti i zadržati u prostorijama do 30 dana. To je naređenje vršioca (dužnosti) predsednika Republike iz vremena vanrednog stanja. To je naređenje suprotno ovome. To je vršenje akata prinude.... Molim vas, to je vršenje ataka prinude mimo zakonskog osnova.
E, ova odredba služi tome, da više nikada to ne radite.
...
Srpska radikalna stranka

Stefan Zankov

Srpska radikalna stranka | Predsedava
Hvala.

Zoran Balinovac

(Komentari iz sale se ne čuju.) U zakonu neću. Upućujem vas na francuski Code civil, na švajcarski zakonik o obligacijama, na švajcarski građanski zakonik, na nemački građanski zakonik. Upućujem vas na one zakone koji imaju rubrume, a koji se u pravnoj civilizaciji smatraju vrhunstvom pravne umetnosti.
Bilo je govora o depolitizaciji državne uprave i, pazite, kritikovan je zakon koji zagovara depolitizaciju. To je bio sjajan pledoaje nečega što se za vreme komunizma nazivalo politički voluntarizam. Znači, na političarima je da odluče, zašto će nam zakon. Ako se drugovi iz komiteta slože oni će da postave nekog na osnovu konkursa. A, ako se drugovi iz komiteta ne slože, e pa onda neće biti konkurs – nego će biti i po babu i po stričevima.
Pa, pravna država i pravo je nastalo upravo u nepoverenju u politiku i političare i ono je upravo izraz jednog ne poverljivog stava prema ljudskoj prirodi. Pravo i pravna država su nastali zato. Pa, to profesor Goati objašnjava na 20 strana svoje knjige. Vi morate zakonom ograničiti nekoga da bi on to radio. Vi ne možete očekivati da to ničija volja sprovodi.
To je bila volja saveza komunista, nekada, volja avangarde, ali rasprava sa avangardom je završena onog trenutka kada smo mi proklamovali vladavinu prava. Ne može ni od čije volje da zavisi da li će on depolitizovati upravu ili ne.
Prema tome, prosto deluje neverovatno da mi danas imamo pledoaje za politički voluntarizam na štetu prava i zakona. Pa zašto nam onda zakoni trebaju? Pa, dobri političari će sve to rešiti.
Ovo o "službenicima i nameštenicima", sa Maticom srpskom itd. ovo o tome da ministarstva imaju unitarni model, to su već termini koji su čisto pravno-tehnički termini. Dakle, vi ćete pojam "nameštenika" naći i u hrvatskom zakonu, u bosanskom zakonu i u slovenačkom zakonu.
Oko problema autonomne pokrajine, koja ima pravo tužbe, znate, pročitaću važeći zakon koji uređuje istu situaciju koju je prethodni govornik kritikovao. Prema važećem zakonu – ako organ autonomne pokrajine smatra da je radom ili aktom organa državne uprave, pazite, radnja i akt nisu nikada isto, učinjena povreda zakonom utvrđenih prava autonomne pokrajine obratiće se Vladi radi zaštite tih prava.
Dakle, ako organ uprave smatra, organ autonomne pokrajine, da je njegovo pravo na autonomiju povređeno aktom ministarstva obratiće se Vladi radi zaštite. Kada vi kažete – pa to ne valja, pa to nije, treba nam treći nezavisan, ne može Vlada da sudi o radu ministarstva, nego nam treba sud, onda se ta odredba kritikuje.
Drugo, zašto je odredba o zaštiti prava autonomnih pokrajina našla mesto u Zakonu o državnoj upravi? Do bola je jasno. Zato što su povredioci te odredbe, povredioci tog prava ministarstva i posebne organizacije i kada god su oni povredioci tog prava tada ta norma upravo ima mesta u Zakonu o državnoj upravi, jer se Zakon o državnoj upravi, zamislite, bavi ministarstvima i posebnim organizacijama.
Prema tome, prema adresatu, onome ko čini povredu, je ovde i načinjena ta odredba. Inače, gde bi?
Postoji drugi način da se taj problem reši – preko ustavne žalbe, ali ustavne žalbe, nažalost, Ustav Srbije ne poznaje. Čuli smo i to da se sada neko zalaže da se pred Ustavnim sudom to pitanje raspravlja. Ne može da se raspravlja pred Ustavnim sudom, prosto zato što su nadležnosti Ustavnog suda uređene Ustavom i ne može ničija politička volja da te nadležnosti proširi. Ona može da smatra da je nošenje peroreza ugrožavanje bezbednosti Republike, ali da proširi nadležnost Ustavnog suda ne može.
...
Srpska radikalna stranka

Stefan Zankov

Srpska radikalna stranka | Predsedava
Replika, narodni poslanik Gordana Čomić.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Demokratska stranka – Boris Tadić
 Potpuno pogrešno protumačeno, s tim što smo ovde prvi put čuli od jednog službenika Vlade, nameštenika, običnog političkog funkcionera, kako god se budete zvali, kao budući sekretar Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo, ako ostane na toj funkciji – neću da vam odgovorim. Kako da vam kažem, to ne može. Ne možete vi da bilo kom poslaniku kažete – neću da vam odgovorim. Možete u citatu da proverite u stenogramu, jer se radilo o mom citiranju, mom komentaru na način na koji ste sklopili zakon sa rubrumima i rekli ste – na to neću da vam odgovorim.        
To ne može. Ne može nijedan službenik, nameštenik, činovnik, ministar da kaže narodnom poslaniku – neću da vam odgovorim. To sve govori o vama, a ništa o Narodnoj skupštini i ništa o narodnim poslanicima.
Činjenica da imamo problem sa politizacijom državne uprave i način na koji sam ja napravila karakteristike razloga i motiva, nemaju nikakve veze sa onim što ste kasnije ovde izgovorili. Dakle, govorila sam da je depolitizacija problem i da nam treba kvalitetan zakon, da se uredi, ali da tekst koji ste ponudili neće pomeriti ništa u depolitizaciji državne uprave. Bilo bi dobro, ako već pažljivo slušamo jedni druge, da onda pažljivo i citiramo jedni druge.
Komentar koji je dat o političkom nadzoru i citiranje Ustava, nemaju veze jedno sa drugim. Dakle, ponovo ću pročitati obrazloženje koje je pisalo ili vaše Ministarstvo ili vaš Sekretarijat, ko god, neko ko je poslao ovaj predlog pred poslanike. "Rad organa državne uprave podleže nadzoru Vlade".
Reč je prevashodno o pravnom nadzoru. Tu vam nisam sporila ništa. Samo sam citirala ceo odeljak.... i Narodne skupštine. Reč je o političkom nadzoru koji se ostvaruje posredno. Citirajući Ustav, nigde niste pročitali "politički nadzor". Nigde niste suprotstavili moj stav, koji ostaje jasan i čvrst da, ne možete Narodnu skupštinu Republike Srbije zvati kućom političkog nadzora, jer mi to nismo.
Ako hoćete da uputite bilo kog poslanika na to kako se nadzire Vlada, zaboravili ste još jednu vrlo uspešnu situaciju i mehanizam koji postoji u Poslovniku Narodne skupštine, koji se zove "dan" kada ćemo mi ispitivati Vladu, koji je sa mnogo promocije, kao što i vi činite sa ovim zakonom, unet od strane predlagača u Narodnu skupštinu. Prošlo je dva meseca, nema ni dana, nema ni Vlade, nema ni ministara, ni službenika, ni nameštenika.
Dakle, mi vrlo dobro znamo koji su mehanizmi za dobijanje odgovora na pitanje od Vlade. Postavila sam pitanje ministru, Velimiru Iliću, o tome da li je moguće da, protivno Zakonu o železnici, nije uspostavio alternativni prevoz za prugu Novi Sad–Beograd, koja mora da se remontuje, za Bešku, za stanovnike Čortanovaca, Inđije, Banstola. Dakle, da li je moguće da će, protivno zakonu, da ostavi građanke i građane tamo bez alternativnog prevoza? Nema odgovora na to poslaničko pitanje. (Predsedavajući: Vreme.)
To nije politički nadzor. Ako hoćete da upotrebite bilo kakav kolokvijalni izraz, ako vršimo bilo kakav nadzor, vršimo nadzor nad svima vama iz izvršne vlasti, koji treba da primenjujete zakone da bi građankama i građanima bilo bolje, to teško da možete da zovete političkim nadzorom. Politički nadzor je nešto drugo.
...
Srpska radikalna stranka

Stefan Zankov

Srpska radikalna stranka | Predsedava
Reč ima gospodin Balinovac, sekretar Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo.

Zoran Balinovac

Samo nekoliko reči o rubrumima. Rekao sam da nema potrebe da posebno elaboriram taj problem, no da treba pogledati reprezentativne uporedne pravne tekstove i videti da svi oni imaju rubrum. Time nisam pledirao da je naš zakon reprezentativan, da će ući u istoriju itd.
Rubrum ili naslov iznad člana ili marginalni naslov, kako ga neko naziva, služi da pojasni suštinu člana ili pojasni suštinu odeljka i da čitaocu olakša snalaženje u zakonu.
Nekako je lakše da se čita i onaj ko je upućen na zakon, snađe u njemu, ako svako pitanje koje je u određenom odeljku, glavi ili iznad nekog člana, biva izdvojeno u poseban naslov. Dakle, to je svrha rubruma.
Rubrum je kod nas u poslednje vreme izostavljen zato što ga je teško napisati. Teško je za svaki član smisliti rubrum. Poseban napor je da vi za 150 ili 160 članova smislite naslov iznad svakog člana. Zato ga nema, a ne zato što je nepoželjan, jer on upravo donosi lepoti, estetičnosti i preglednosti zakona. Dakle, hoću da odgovorim, naravno.
...
Srpska radikalna stranka

Stefan Zankov

Srpska radikalna stranka | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Jovan Palalić, kao ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe DSS.
...
Srpska narodna partija

Jovan Palalić

Demokratska stranka Srbije
Gospodine potpredsedniče, dame i gospodo narodni poslanici, DSS, kao što je rečeno u raspravi o zakonu o državnoj upravi, kada je prvi put bio na dnevnom redu, podržaće ovaj predlog zakona, a takođe i Predlog zakona o državnim službenicima.
Nema sumnje da je, posle dugog perioda, pred Narodnom skupštinom jedan niz zakona koji u pravom smislu reči reformišu državnu upravu.
Posle Zakona o Vladi, koji je postavio temelje te reforme, jasno uredio odnose i u kabinetu predsednika Vlade i odnose između službi Vlade, jasno razdvojio nadležnosti generalnog sekretarijata, uredio stvari na mestu gde se donose ključne i strateške političke odluke, na redu su zakoni, kao što je zakon o državnoj upravi i zakon o državnim službenicima, koji regulišu pitanja onih delova državnih aparata koji treba da učestvuje u kreiranju političkih odluka i, na kraju, samih izvršilaca zakona i drugih propisa.
Nema sumnje da, kada pažljivo slušamo kritike koje dolaze na ove predloge zakona, slušamo ih od strane onih koji tri godine nisu mogli da predlože nijedan valjan zakonski tekst, da na ozbiljan način krenu u reformu državne uprave.
Iako, kada se ova država počela otvarati prema EU i već sasvim bio izgledan njen pristup integracijama i ulaženje u sve pregovore koji to podrazumevaju, jedan od prvih uslova koji nam je postavljen bio je upravo reforma državne uprave, zato što se ispostavilo, u onim državama koje su na tom procesu integracija poprilično odmakle, da iako se donese niz propisa koji su usaglašeni sa evropskim komunitarnim pravom, ulazimo u ozbiljan problem kako da državni organi te propise, koji se budu doneli i koji su usaglašeni, primenimo.
Upravo niz reformi i niz procesa integracija u EU u tim državama je padao na primeni zakona. Zato se insistiralo na novom i modernom pristupu reforme državne uprave i uopšte državnog aparata. Upravo ova dva predloga zakona su na najboljem tragu, i upravo je DSS u svom programu i ranije isticala da je izuzetno privržena reformi institucija i značaju institucija, a upravo ova dva zakona, zajedno sa Zakonom o Vladi, tome doprinose.
Narodnim poslanicima je dostavljena strategija reforme državne uprave od strane Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu, gde su jasno naznačeni pravci te reforme i gde je postavljeno pet principa na kojima će se ta reforma sprovoditi: depolitizacija, profesionalizacija, modernizacija, decentralizacija.
Nema sumnje da je ovde najveću polemiku upravo izazvalo pitanje depolitizacije, ali ono se celovito ne može sagledati. Mislim da govornik koji je govorio i koji je kritikovao takav pristup ili odsustvo takvog pristupa u zakonu nije jasno upario ova dva zakona, i zakon o državnoj upravi i zakon o državnim službenicima, gde se upravo oni principi i načela koja postoje u zakonu o državnoj upravi jasno razrađuju po zakonu o državnim službenicima, a to prvenstveno kroz kriterijume na osnovu kojih se zasniva radni odnos, kriterijume na osnovu kojih se vrši uspon u karijeri i kriterijum na koji se vrši procenjivanje državnih službenika i na osnovu toga kroz institute internog i javnog oglasa raspoređivanje i prijem na određena radna mesta.
Upravo kada se to sagleda, kada se sagleda institut visokog službeničkog saveta i kada se sagleda služba za upravljanje kadrovima u najvećoj mogućoj meri moguće je otkloniti politizaciju iz državne uprave. Upravo u ovom zakonu o državnim službenicima, koji na jedan celovit način uređuje pristup kadrovima u državnoj upravi, koji promoviše taj princip racionalizacije, jer kroz sistem i instituciju internog konkursa najbolji kadrovi, kadrovi koji ispunjavaju uslove za to raspoređuje na pojedina izvršilačka mesta i na nove položaje.
Osnova za ovu depolitizaciju jasno je data u zakonu o državnoj upravi, a to su pomoćnici ministra, direktori organa državne uprave, organa u sastavu i posebnih organizacija nisu više lica koja se postavljaju i koja se imenuju po političkoj volji, već kroz jasan konkurs.
To je razređeno u zakonu o državnim službenicima i upravo nejasno je na koji način, nejasno je na osnovu čega se tvrdi da je politizacija i dalje ostala ovde prisutna.
Ono što je izuzetno bitno ovde napomenuti, pogotovo u zakonu o državnim službenicima jeste upravo princip ocenjivanja. Zaista do sada nismo imali prilike da jasno sagledamo koliki su radni učinci, niti su vrednovani radni učinci pojedinih zaposlenih u državnim organima.
Upravo iz tih razloga padala je motivisanost za rad u pojedinim delovima organa uprave. Upravo je to predstavljalo osnovni problem u prethodnom periodu kada su u pitanju organi državne uprave. Zato su se gomilali predmeti, zato je bila velika apatija, zato je postojala i korupcija.
Nema sumnje da odsustvo motivisanosti i odsustvo svesti o tome da se može napredovati u karijeri na osnovu svog rada i zasluga bila je prepreka da se na pravi način državna uprava učini efikasnom. Upravo zakon o državnim službenicima kroz redovno ocenjivanje i kroz praćenje svakog pojedinačnog državnog službenika podiže mogućnost motivacije.
Ono što je izuzetno bitno jeste da se sada na jedan celovit način, a mi se nadamo da će zaživeti služba za upravljanje kadrovima i da će ovaj centralni registar kadrova dati svoje rezultate da na jedan jasan način ima pregled o tome kakvo je stanje u kadrovskoj politici, koja su radna mesta upražnjena, koja lica u okviru državne uprave traže posao i na osnovu toga moguće je pristupiti raspisivanju internih i javnih oglasa.
Upravo takav pristup upravljanja kadrovskom politikom omogućiće da državna uprava bude s jedne strane racionalna, a to je onaj princip koji je zacrtan u strategiji, a s druge strane omogućiće i profesionalizaciju. Mislim da je ovim zakonom o državnim službenicima mnogo preciznije razrađen institut lica koje postaje neraspoređeno. U prethodnom periodu imali smo mnogo sporova oko toga koje lice ostaje neraspoređeno, na koji način, kakva prava ostvaruje, koliko traje to stanje. Mislim da je u ovom zakonu sada to poprilično jasno definisano.
Kao što sam rekao zakon o državnoj upravi i zakon o državnim službenicima zaista treba posmatrati celovito i u paru, jer ukoliko se te dve stvari odvoje, ukoliko se pojam politizacije posmatra samo sa stanovišta zakona o državnoj upravi, a svi ovi instituti koji su zakonom o državnim službenicima razrađeni, kriterijumi za prijem i raspoređivanje, ocenjivanje, interni konkurs, a koji u najvećoj meri otklanjaju pitanje politizacije neće biti u potpunosti sagledano.
Ono što takođe treba naglasiti kada se posmatraju ova dva predloga zakona jeste da oni, nema sumnje, slede jasne principe i jasne koncepcije koje su date u zakonu o Vladi.
U tom smislu ceo ovaj reformski paket treba što pre da zaživi, mada su to postavljeni rokovi u prelaznim i završnim odredbama. Mislim da bi Vlada Republike Srbije i sve njene službe što pre trebalo da prionu ovom poslu i da se svi ovi organi koji su ovde predviđeni, i visoki službenički savet i služba za upravljanje kadrovima, što pre formiraju.
Mišljenja sam, a mišljenja je i poslanički klub DSS, da će reforme koje su promovisane sa ova dva zakona doprineti da se državna uprava učini efikasnom i da svi oni propisi koje budemo usaglasili sa EU na najbolji i efikasniji način budu implementirani.
...
Srpska radikalna stranka

Stefan Zankov

Srpska radikalna stranka | Predsedava
Određujem pauzu. Nastavak u 15,00 časova.               
(Posle pauze –15,35)