Dame i gospodo narodni poslanici, gospodo iz Ministarstva, koliko nema smisla ovaj predloženi zakon, ja ću, par napomena, komentarišući odredbe Zakona o zadrugama, ukazati da ne može imovina koja se stekne u zadrugama, bilo kog tipa, postati društvena, državna, ne može se pretvoriti u preduzeće i na taj način dovesti u kontekst njenu privatizaciju, restrukturiranje preduzeća ili na neki drugi način odlučivanja.
Ako ste imali priliku da pogledate tekst Zakona o zadrugama na koji se pozivate, koji je donet 1996. godine, pa izmene 1998. i 2005. godine, onda znate, u tom zakonu je lepo objašnjeno ko može osnovati zadrugu, kojih tipova zadruga, da li su to opšte ili specijalizovanog tipa, jer zadrugu mogu da osnuju 10 punoletnih građana, gde u zakonu stoji procedura tih zadruga, postoje zadružna pravila, postoji ugovor zadrugara gde je do detalja utvrđeno, odnosno gde su utvrđene obaveze i prava zadrugara, odnosno uloga zadrugara u toj zadruzi, da li je to imovina, novac, osnovna sredstva, mašine ili uređaji.
Zadruga se osniva radi sticanja zajedničkog dohotka, radi lakšeg privređivanja, plasmana proizvoda, zavisno do tipa i vrste zadruge, lakših i povoljnijih nabavljanja osnovnih sredstava repromaterijala. Te zadruge posluju na način kako to zadružna pravila određuju, odnosno Zakon o zadrugama gde se do detalja precizira i ko su zadrugari, način sticanja svojstva zadrugara, način prestanka svojstva zadrugara, podela dobiti u ostvarivanju dohotka u zadrugama, odnosno način nadoknade gubitaka ako nastanu zbog lošeg rada u zadruzi.
Posebno na šta bih skrenuo pažnju to je način upravljanja i rukovođenje zadrugama. Znači, direktor zadruge i predsednik upravnog odbora odgovara i ličnim sredstvima za gubitke koji nastanu zbog lošeg rada u zadruzi. Ne može se desiti da se sada država seti da neka imovina koja postoji u nekoj zadruzi, da li su one zemljoradničke ili radne zadruge, ili neke druge zadruge, po načinu delovanja te zadruge, mogu imati osnivačke uloge, može i članarina, kada je u pitanju studentska zadruga, ali govorim o ovim zadrugama gde su ulozi u pitanju.
Zadruga u prometu, u pravnom prometu istupa u svoje ime i za svoj račun, jedna vrsta, druga vrsta i za račun zadrugara ili u ime i za račun zadrugara, što je slučaj komisionog načina rada. Ako zadruga isposluje i svoj račun, onda su to jasna pravila, način upravljanja zadrugama, način rukovođenja zadrugama, sticanje i uvećanje dohotka, način osnivanja zadruga, pa i prestanak postojanja zadruga. Ne može se na ovaj način zadruga kao preduzeće privatizovati u stečaj ili bankrot, ako se to ne poštuje u postojećim pravilima. Posebno bih napomenuo i uticaj obaveze revizije izveštaja, odnosno završnih računa kod zadruga, odnosno uloge zadružnih saveza, u ono vreme Saveza Jugoslavije, Zadružnog saveza Srbije itd.
U praksi znam da su u poslednjih par godina, te zadruge loše radile zbog lošeg rukovođenja, zbog neprimenjivanja propisa. Veliki broj zaposlenih u tim zadrugama nisu primali zarade, plate, nisu davali otkaze, nisu napuštali preduzeća, a te zadruge nisu uplaćivale doprinose PIO i nastao je jedan veliki problem kod jednog broja zaposlenih.
Postoji i imovina iz koje su se mogli nadoknaditi gubici koji su nastali zbog lošeg rada u zadrugama, odnosno obaveza prema državi kada su u pitanju uplate poreza i doprinosa.
Ne vidim, otkud sada da se država seti da je ta imovina, koja se može steći i na način kako se zakonom određuje osnivanje zadruga, upravljanje zadrugama, način sticanja dohotka, odnosno dobit u zadrugama, kako se to može proglasiti državnom imovinom kada je ona već uknjižena, jer postoje zadružne knjige sa tačnim podacima, imenima zadrugara sa svim potrebnim podacima i to je određeni obrazac, propisan, gde se svi potrebni podaci vode na određeni način.
Posle svega, posle toliko godina, tip tih zadruga je opšti, da li je za poljoprivredu, da li je za stočarstvo, pčelarstvo ili neka druga zadruga posebnog specijalizovanog tipa, isti je razlog i nije u pitanju samo poljoprivreda, već govorimo o zadrugama, i ako imamo na umu postojeći Zakon, način osnivanja i način prestanka rada, način sticanja imovine, podela imovine, pa kaže, sticanja i svojstva zadrugara i prestanak svojstva zadrugara ili nasleđivanja, ako zadrugar umre ili prestane da postoji iz nekog drugog razloga, onda ne vidim kako ta imovina odjednom, zato što je neko u državi odlučio da postane državna, da se na ovakav način izuzme od onih koji su tu imovinu sticali, nadam se, u skladu sa Zakonom koji postoji i nisu regulisali niz obaveza koje su po važećim propisima.
Skrenuo bih pažnju kada se predlažu ove dopune Zakona, da ne vidim nikakvu logiku da li je to moguće tako ako se pogleda postojeći Zakon i ako se njegov sadržaj zna, ne vidim način da se ta imovina proglasi državnom i da se oduzme zadrugarima koji su tu zadrugu osnovali, na način kako je to zakonom predviđeno.
