OSMO VANREDNO ZASEDANjE, 14.09.2007.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

OSMO VANREDNO ZASEDANjE

4. dan rada

14.09.2007

Sednicu je otvorio: Milutin Mrkonjić

Sednica je trajala od 10:10 do 19:00

OBRAĆANJA

Oliver Dulić

| Predsedava
Slobodan Maraš po Poslovniku, a neka se pripremi Vlado Sekulić, pa potom Vesna Marjanović.

Slobodan Maraš

Poštovani predsedniče, gospodo narodni poslanici, gospodine ministre, javljam se u vezi povrede člana 226, odnosno tražim odgovor od vas, gospodine predsedniče, objašnjenje i odgovor, da li će TV prenosi sednice Skupštine biti obustavljeni, redukovani ili odloženi u toku vašeg mandata, odnosno da li će večeras, kada u 19,00 časova krene košarkaška utakmica, da li će prenos ići preko TV-a.
Juče sam govorio o medijskoj mafiji koju inače predvodi gospodin Miroslav Mišković, a koji je oformio zajedno sa premijerom Koštunicom ''Medija grup'' koju čine sledeće novine: Pres, Kurir, Novosti, Standard i, po svoj prilici, Javni servis.
Zbog čega ovo govorim? Glavni urednik tog Javnog servisa je gospodin Aleksandar Tijanić, julovski ministar, koji se juče drznuo da dođe u Skupštinu, da postrojava šefove poslaničkih grupa i da drži predavanje poslanicima na koji način treba da se ponašaju u ovoj skupštini.
Izjavio je da neće trpeti opstrukciju koju čini opozicija u Skupštini. Da, nesvršeni srednjoškolac, 20 godina unazad saradnik svih mogućih službi, došao je da održi predavanje poslanicima koje su izabrali građani. Njega su izabrali Koštunica, Tadić, Mišković i Jovica Stanišić.
Zbog čega ti mediji žele da naprave sliku da su poslanici oni koji 45 dana opstruirali ovaj parlament i nisu želeli da rade? Zato što to tako odgovara i Koštunici i njegovom mentoru, šefu cele Srbije ,gospodinu Miškoviću.
Moram zbog poslanika iz DS-a, a sreća da je tu i predsednik, odnosno ministar iz DS-a, a i vi gospodine predsedniče, sećam se da ste spominjali kako ste učestvovali 96. godine sa građanima u protestima. Tu je naravno i Srđan, gospodina Konstantinovića ne vidim, ali hteo bih da vas podsetim ko je gospodin Tijanić.
Čovek koji je 28. maja izabran u Vladu Mirka Marjanovića, a već 15. 7. kao ministar podnosi zahtev za pokretanje prekršajnog postupka protiv SPO, DSS i DS. Tokom njegovog mandata ugašene su dve stanice, jedine tada slobodne u Beogradu, Radio indeks i Radio B92.
Takođe 96. su počele demonstracije širom Srbije zbog izborne krađe i šta je izgovorio gospodin Tijanić na sednici Vlade. Gospodo iz DS-a, molim vas da ovo saslušate. Osim ostalih stvari je rekao ovako, to je bio peti dan, a datum je 3. decembar.

Oliver Dulić

| Predsedava
Gospodine Maraš, vama je vreme isteklo, pažljivo vas slušam, uopšte mi nije jasna svrha vašeg javljanja, vi ste pet tema otvorili, ajte u jednoj rečenici.

Slobodan Maraš

Samo jednu temu sam otvorio. Samo ako dozvolite da pročitam ovo. Tijanić: ''Kad se krenulo sa razbijanjem, dok su one bile samo razbijačke, trebalo je intervenisati petog dana, intervenisati politički, intervenisati, ako hoćete da upotrebim izraz, komunalno.'' A znate na šta je mislio: da smo đubrad.

Oliver Dulić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Vlado Sekulić, a neka se pripremi narodni poslanik Vesna Marjanović.

Vlado Sekulić

Dame i gospodo narodni poslanici, krenuću odmah od vas, gospodine Dragin. U obrazloženju pod tačkom 2 - razlozi za donošenje zakona se kaže - razlozi za donošenje zakona o ratifikaciji Kjoto Protokola uz Okvirnu konvenciju UN o promeni klime su na prvom mestu političke, pravne i ekonomske prirode, kao i od značaja za zaštitu životne sredine.
Vi kao ministar ste trebali, pošto je ovo zakon koji razmatra klimu i klimatske promene, da ovo bude na prvom mestu. Ovako se stvara utisak da je prvo politika bitna, a da ste vi tu negde na zapećku i da je ovo nešto pro forme što treba da se uradi. A to se vidi iz ovog vašeg obrazloženja u zadnjem delu, gde se i lepo kaže - s obzirom da su sve ostale države iz regiona istočne Evrope već ratifikovale Kjoto.
Ovo nije prvi sporazum, ovo se proteže od Akcionog plana preko Zakona o duvanu, koji smo videli, i uvek je ta priča. Svi su potpisali, još se čekamo mi i to je zadnja prepreka za EU. Tu je trebalo da, ako ste pravi resorni ministar, stavite na prvo mesto ono što vam je bitno.
Ono što bi hteo da kažem još da se u celom svetu smatra da je protokol iz Kjota jedan od najkontroverznijih ugovora zadnjih decenija, a kontroverzan je u tom delu, zato što Amerika, SAD, kao najveći zagađivač ne želi da potpiše taj protokol i onda se postavlja pitanje zašto u principu sada svi vrše pritisak da se potpiše Protokol Kjoto, a on je i zamišljen bio u pravom obliku da bude stvaran proboj u borbi protiv opasnih klimatskih promena. A SAD su najveći zagađivač, jer se 36% gasova, koji proizvode efekat staklene bašte, proizvode u industriji SAD-a.
Druga zemlja koja isto nije htela da potpiše to je Australija. Australija je velika zemlja, ali ako pogledamo s druge strane ona može da bude kao podružnica SAD-a, a ono što je stvarno kontroverzno i čudno, to je objašnjenje Amerike i Australije da, ako bi potpisali Kjoto sporazum, ugrozili bi životni standard svojih građana i privredni razvoj svojih država. Ovo je mnogo nelogično.
Ako bi one to ugrozile i ako oni, kako je rekao Džordž Buš, neće iz finansijskih razloga da prihvate Kjoto protokol, sad mene interesuje kako to da oni nemaju novca da prihvate Kjoto protokol, a Srbija trči da ga prihvati.
Po toj logici stvari, gospodine Dragin, jesmo mi bogatija zemlja od Amerike i Australije? Šta ćemo mi tu konkretno dobiti.
Čitao sam objašnjenje kako ste dali i pratio sam vaše izjave i pre ove sednice, vi ste napisali da ćete pooštriti kaznene mere. Do sada je kazna bila tri miliona za proizvođače gasova koji proizvode efekat staklene bašte, dići ćete deset puta više i kazna će biti 30 miliona.
Gospodine Dragin, da li će se to odnositi i na Sartid, i na Azotaru, koje su privatizovane pod čudnim okolnostima? Da li ćete smeti da uđete u ''Sartid'' i da izvršite sve te kontrole, a vidi se kako je zagađeno Smederevo, da ne pričam o Pančevu, naročito gde je Azotara. Kao što kaže gospodin Todorović, plašićemo se za vašu bezbednost.
Ali vam zato kažem, vi znate kako Amerika čuva svoj kapital, da su hteli da potpišu Kjoto sporazum, prihvatili bi obavezu kada su kupili Sartid, pod čudnim okolnostima. Znali su da moraju da se pridržavaju zakona o očuvanju i zaštiti životne sredine. Očito da se ne pridržavaju, naročito Azotara Pančevo. Pančevo je izuzetno ugroženo, a Obrenovac je na prvom mestu.
Sada ću vas vratiti, gospodine Dragin, na nešto. Kada je bilo usvajanje budžeta, videli smo da su, pored Ministarstva, osnovane komisije i sekretarijati, koji su imali mnogo para, po dvoje-troje su radili kada se govorilo o reciklaži otrovnih materija. I tada sam rekao, gospodin Cvetković je obrazlagao, da je bolje da Ministarstvo finansija i Ministarstvo za zaštitu životne sredine ulože u domaće firme koje još nisu privatizovane, koje su pod patronatom i vlasništvom države, da se tu uradi preventiva, jedna prava preventiva o smanjenju zagađenosti, o filtriranju, a da ove firme koje su privatizovane, u koje je ušao strani kapital, njih vi, gospodine Dragin, ako smete kaznite i pošaljite tamo inspekciju. Pročitao sam da ste pojačali inspekciju. Kada budemo videli da ste kaznili ''Sartid'', onda ćete dati primer i ostalima.
Za naše firme koje su još uvek po vlasničkoj strukturi državne trebalo bi gledati neke preventivne mere, gde država treba da investira u te firme da one ne budu zagađivači.
Što se tiče svih ovih, sem SAD, koje nisu potpisale ovo, neće se smanjiti veliki procenat povećanja temperature. Izračunato je da do 2100 godine, bez Amerike, za samo 0,1 celzijusa će se smanjiti temperatura. Naučnici predviđaju da će se od 1,4 do 5,8 stepeni celzijusa povećati temperatura.
Vraćam se ponovo na priču o Americi. Želeo sam da kažem da imam strahovit osećaj da je sve ovo sada urađeno ovako na brzinu da bi se od 10. do 12. oktobra 2007. godine, gde će Vlada Srbije promovisati na Ministarskoj konferenciji životnu sredinu za Evropu, da je to samo jedan marketinški deo, gde će Vlada Srbije lepo da se slika i sve ostalo da uradi da bi se prikazalo da smo toliko zainteresovani.
Videli ste da Rusija nije ušla u Kjoto sporazum. Pa bilo bi manje od 50% članica. Rusi su jednostavno doneli tu prevagu u procentu. Pošto ima još kolega da pričaju, biću kratak. Da budemo konkretni, da vidimo kakva je situacija u Evropi sa zemljama koje su potpisale Kjoto. Španija, Portugal i Irska imaju strahovite probleme da smanje te svoje kvote, ne mogu da postignu. Italija se žali na velike troškove Kjoto konvencije. Gospodine Dragin, gospodine ministre, 150 milijardi godišnje, treba svi da znaju o čemu pričam, košta Kjoto protokol za sve države članice.
Vi ćete posle reći da mi nećemo ništa da platimo. Ova čista tehnologija kada dođe kod nas, vi znate da je u ovim uslovima teško prepoznati i utvrditi čistu tehnologiju. Rekao sam da zemlje koje su mnogo razvijenije od nas imaju problema.
Gde smo mi u toj priči? Mi smo tu radi reda i da bi se opravdala ona priča, koju svako iz DS, sad čujem da ste stranka Borisa Tadića, govori da je to zadnja prepreka do ulaska u Evropu, Evropska unija čeka još ovo i još ovo. Za četiri dana smo čuli to, a gospodin iz DS je rekao da su to nacionalni interesi.
Da li je to, što sam i jutros pričao povodom Zakona o duvanu, nacionalni interes da se ukida otkup duvana i da naši proizvođači duvana ostanu na ulici? Barem po SRS to nije nacionalni interes. Po vama, očito da jeste bio interes. Zahvaljujem.

Oliver Dulić

| Predsedava
Hvala puno. Reč ima narodna poslanica Vesna Marjanović, neka se pripremi poslanik Božidar Koprivica. Izvolite.
...
Demokratska stranka

Vesna Marjanović

Dame i gospodo narodni poslanici, gospodine predsedniče, gospodine ministre, na kraju ove rasprave, vrlo kratko, utisak je da je dosadašnja rasprava zapravo pokazala da Predlog zakona o potvrđivanju Kjoto protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih nacija o promeni klime i celokupna oblast na koju se ovaj protokol odnosi za naš parlament i naše društvo nema samo ekonomski značaj, stručni i ekološki, već je to pre svega ozbiljna društvena tema i tema koja treba da podstakne novi talas razmišljanja o budućnosti i suštini načina našeg života.
Ovo pitanje je i patriotsko pitanje zbog toga što patriotizam podrazumeva da zemlju čuvamo i tako što je ne zagađujemo, tako što ne trujemo vazduh koji dišemo, i tako što ne prljamo svoje reke. I u svetu su mnogi dugo zatvarali oči na pojave koje se upravo dogovorom, postignutim u okviru Kjoto protokola, pokušavaju sprečiti, pa su skeptici koji su svojevremeno odmahivali glavom na upozorenja o globalnom zagrevanju doživeli dramatični demanti koje nam pruža svakodnevni život i događaji sa kojima se mi i sve zemlje sveta suočavamo poslednjih godina - suše, vrućine, šumski požari.
Dakle, sve smo to čuli i videli, i to samo pre mesec dana.
Otrežnjenje nastaje upravo onda kada ljudi na svojoj koži osete da globalno postaje lokalno.
Prema tome, mi u Parlamentu i na svim nivoima vlasti, i kao građani, treba da postavljamo sve češće i ozbiljnije sebi pitanje kako se pripremamo, kako se borimo protiv nepovoljnih klimatskih promena, da li dovoljno znamo o posledicama koje ove promene ostavljaju na našu privredu i život i zdravlje naših građana.
Mi ne ostavljamo dovoljno prostora da se time bavimo sve dok se ne dogodi neka velika ekološka katastrofa.
Zato bih ponovila osnovne razloge, koje su moje kolege ponavljale, zbog kojih Demokratska stranka daje svoj glas za ratifikaciju Kjoto protokola.
Glasamo za ratifikaciju Kjoto protokola zato što omogućava finansijsku podršku zemljama u razvoju, u koje spada i Srbija, i poštuje njihovo pravo za dostizanje sopstvenog privrednog razvoja; zato što je za ugovornice industrijski razvijene zemlje predviđena posebna odgovornost i obaveza, dok za zemlje u razvoju nisu vezane nikakve nove obaveze, ali im se daje pravo na podršku fondova i mehanizama u okviru Kjoto protokola; zato što učešće u projektima Mehanizma čistog razvoja za nas može značiti privlačenje kapitala za projekte koji podstiču ekonomski razvoj, transfer čistih tehnologija i otvaranje novih radnih mesta i zato što je 30% onih zakona koje budemo donosili na našem putu ka Evropi upravo iz ove oblasti.
Globalne emisije gasova sa efektom staklene bašte, po nekim istraživanjima, i dalje rastu. Svet se sve ozbiljnije priprema za budućnost i sve više pažnje obraća na životnu okolinu.
Čak i neke velike korporacije počinju da shvataju efekte promene klime, i to ne samo zbog straha od regulative ili zbog imidža, već stoga što uviđaju da energija koja je čista znači nove tehnologije, a nove tehnologije znače nove mogućnosti za zaradu.
Kjoto protokol ne može potpuno rešiti pitanje zaštite životne sredine, ali predstavlja izuzetno važan korak, i zbog toga njegova ratifikacija ne znači samo usvajanje jednog razumnog i za našu ekonomiju potencijalno korisnog zakona, već i podsticaj za jedan povišeni stepen svesti u pogledu zaštite prirodnih resursa, bez kojih nema zdravog i normalnog života.
Zakon o zaštiti životne sredine, koji je doneo prethodni saziv ovog parlamenta, između ostalog definiše načelo informisanja i učešća javnosti na ostvarivanje prava na zdravu životnu sredinu.
Naš je zadatak u Parlamentu i zadatak ove Vlade da građanima obezbedimo ispunjenje ovog prava, ali i da im pružimo potrebno obrazovanje, kako bi i sami mogli da učestvuju u razumevanju ovih problema i njihovoj prevenciji.
Ministar Dragin je nedavno izjavio da nema kompromisa sa zagađivačima. Gospodine ministre, vaša odluka zaslužuje punu podršku i verujemo da ćete u tome istrajati.

Oliver Dulić

| Predsedava
Hvala puno. Reč ima narodni poslanik Božidar Koprivica, a neka se pripremi narodni poslanik dr Jagoda Jorga. Izvolite.

Božidar Koprivica

Poštovani narodni poslanici, svedoci smo posebne ugroženosti životnog sveta na planeti, kao i ugroženosti najvećeg broja zaštićenih prirodnih vrednosti kod nas u Srbiji. Kako obezbediti pravo čoveka na život u zdravoj sredini? Kako zaštiti životnu sredinu, kako smanjiti i sanirati sve oblike zagađenosti životne sredine? Kako zaštititi posebno ugrožene životne sredine, na primer Pančevo, Bor, Majdanpek, Beograd, Obrenovac? Kako zaustaviti dalju degradaciju životne sredine? Sve su to pitanja na koje nema odgovore ova nesposobna DOS-ovska i marionetska vlada.
Građani Pančeva su izloženi, poštovani narodni poslanici, eko-teroru, u vidu tihog ubijanja, koje će naročito pogoditi naše potomstvo, one koji dolaze i koji tek treba da dođu.
Pančevo, odakle dolazim, nazvano je, sa pravom, crnom ekološkom tačkom, što je uselilo strah u svaku kuću i svaku dušu mojih sugrađana. Protesti nemoćnih građana ne dopiru do države i zagađivača iz južne industrijske zone Pančeva, čiji su čelnici i glavni naši trovači dugo vremena Rafinerija i Azotara. Objašnjenja koja stižu od njih i države su besmislena i liče na pokvarenu gramofonsku ploču, koja jedno te isto vrti, a ništa se ne postiže i ne preduzima istinski.
Naprotiv, procenat zagađenosti je sve veći i sve opasniji. Pitam se opravdano, da li će se građani Pančeva pred tim terorom i strahom od bolesti početi da pakuju kofere i da odlaze, a kuda i to se moramo zapitati. Krajnje je vreme da organi vlasti i zagađivači shvate da ništa nije preče od zdravlja ljudi. Državni organi moraju da sa istinitim i pravim podacima izađu pred građane o količini štetnih materija koje ispuštaju fabrike južne zone u Pančevu, a ne da stalno lažu i obmanjuju građane.
Postrojenje koje je izvor zagađenja dužno je da obavlja monitoring emisije, dužno je da kontinualno prati stanje životne sredine, ali umesto praćenja oni ponavljaju priče koje nisu ni za malu decu, jer svaki put njihove laži, obmane, budu demantovane većim havarijama i trovanjima sredine i, nažalost, brojem obolelih i umrlih od raznih vrsta karcinoma.
Svakodnevni stresovi od straha šta će nam doneti novi dan ili noći, koje provodimo blindirani i sa vlažnim krpama, višestruko uvećavaju mnoge druge bolesti, među kojima prednjače bolesti srca i krvnih sudova.
Držani organi su dužni, počev od Republike do lokalne samouprave, da redovno, blagovremeno, potpuno i objektivno obaveštavaju javnost o stanju životne sredine. Dužni su da informišu građane o razvoju zagađivanja, koji predstavljaju opasnost po život i zdravlje ljudi. Umesto toga služe se lažima i prevarama, puštaju sirene kao što to radi Srđan Miljković u Pančevu, naravno on je "žuti", samo pred izbore.
Priroda ne prašta nemar, pa je krajnje vreme da se zapitamo šta je preče: naši životi ili životi naših potomaka ili su nam preči zagađivači i njihove aktivnosti, pod pokroviteljstvom aktuelne DOS-ovske vlasti. Naravno, životi su preči i naši trovači su dužni da, ako već moraju da rade, pruže zaštitu građanima Pančeva i širom Srbije i da stvore uslove opstajanja u našoj sredini.
Zato je za naše trovače uzaludno potvrđivati ovaj zakon o ratifikaciji konvencije UN o promeni klime, jer je topljenje leda za njih veoma vruća tema. Hvala vam.