TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 13.11.2007.

5. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

5. dan rada

13.11.2007

Sednicu je otvorio: Oliver Dulić

Sednica je trajala od 10:05 do 18:00

OBRAĆANJA

...
Zdrava Srbija

Miloljub Albijanić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Slobodan Maraš, po Poslovniku, a zatim narodni poslanik Željko Vasiljević.

Slobodan Maraš

Poštovane dame i gospodo, poštovano predsedništvo, javljam se po članu 225. Malopre je u prizemlju Skupštine bio održan Odbor za trgovinu i turizam. Moram da obavestim i poslanike...
...
Zdrava Srbija

Miloljub Albijanić

| Predsedava
Po kom članu Poslovnika?

Slobodan Maraš

225, a mogu i po članu Poslovnika...
...
Zdrava Srbija

Miloljub Albijanić

| Predsedava
Gospodine Maraš, vratiću vam vreme, ali mislim da nije u redu da se pozivamo na 225. i 226. i na članove koji će biti u skladu sa 6. tačkom dnevnog reda, nije korektno i nije dogovor šefova poslaničkih grupa. Biće vam vraćeno vreme, po Poslovniku ne možete da ga zloupotrebljavate, nego treba da budete dostojanstveni i da kažete neki drugi član i da navedete šta vam je na duši, ali ne da zloupotrebljavate Poslovnik.

Slobodan Maraš

Vreme ćete mi vratiti ponovo, zato što, gospodine Albijaniću, ne možete vi ovde svojim duhovitim doskočicama mene da ometate. To je pod jedan.
Pod dva, članovi 225. i 226. nisu 5. tačka ove sednice, to su poslanička pitanja, a vi treba malo bolje da naučite taj poslovnik. Mogu da se pozovem na član 57, Odbor za trgovinu i turizam šta razmatra i na član na koji se takođe odnosi na opšte odredbe kada su u pitanju odbori ove skupštine. Zbog čega sam 225. napomenuo? Zato što želim da obavestim poslanike i javnost šta se dogodilo na Odboru za turizam, da se ponovo desila zaštita kompanije "Delta". Poslanici LDP-a su sa ove skupštinske govornice prethodnih dana i nedelja pokušali da iniciraju jednu raspravu, pokušali su da skrenu pažnju na nešto što se događa, a to je da u ovoj zemlji ne postoje ekonomske slobode, koje su preduslov političkih sloboda i za to je najodgovornija Vlada Republike Srbije, koja je postala servis kompanije "Delta".
Nekoliko puta smo citirali šta su radili potpredsednik Vlade, ministar za trgovinu, ministar za ekonomiju, ministar za poljoprivredu (a prethodni predsednik Privredne komore) – da su u momentima kada se pretilo državnim organima, Savetu za borbu protiv korupcije, Komisiji za zaštitu konkurencije, Savetu... Sada ne mogu tačno da citiram, nije ni bitno, znači, državni organi su bili pod udarom jedne kompanije, a u to isto vreme su pomenuti potpredsednik Vlade i ministri išli na otvaranja te iste kompanije koja je radila i napadali su komisiju.
Današnji zaključak Odbora je bio da nije bilo pretnji i da nije bilo pritisaka izvršne vlasti na Komisiju za zaštitu konkurencije, što je potpuno skandalozno. Jedini koji je mogao da glasa protiv je bio član SPS-a, odnosno nisu glasali poslanici SRS-a, a vladajuća većina je glasala da nije bilo pritisaka na Komisiju. To je skandalozno. Svi smo bili svedoci da jedna kompanija preko advokata preti da će angažovati advokatski tim iz Londona za svakog onog koji iznese neistinu ili iznese neki podatak koji bi mogao da ugrozi plasman te kompanije na londonskoj berzi.
Ako Vlada ćuti o tome, Skupština Srbije ne sme da ćuti. Mislim da je ono što se danas desilo na Odboru za trgovinu velika greška onih koji su glasali za to da nije bilo pritisaka. Predsednica Komisije, članovi Komisije, imamo stenografske beleške, rekli su da su osećali kao pritisak sve izjave koje su dolazile od strane ministara Bubala, Milosavljevića, potpredsednika Vlade Đelića, ministra ekonomije Dinkića. Poslanici vladajuće većine su se oglušili na to i glasali su da nije bilo pritiska.
Gospodine Albijaniću, ako mi dozvolite još 30 sekundi. Vešto se pokušalo da se organizovanjem Odbora skrene tema. Znači 6. novembra predsednik Skupštine Dulić je, posle reakcije nekoliko poslanika koji su navodili da postoje pritisci i pretnje, izjavio ovde da će nadležnog predsednika Odbora Nebojšu Stefanovića zamoliti da sazove Odbor. Međutim, dopis koji je on njemu poslao je sasvim drugačiji od onoga što je gospodin Dulić rekao za skupštinskom govornicom, odnosno tamo gde sedi. Samo jednu temu je stavio, a to je da li je bilo pretnji antimonopolskoj komisiji.
Mi sa ove skupštinske govornice nismo govorili da se samo njoj pretilo, nego su podnete krivične prijave...
...
Zdrava Srbija

Miloljub Albijanić

| Predsedava
Hvala vam, gospodine Maraš.
Molim vas da se razjasnimo, dakle, ja sam insistirao da ne zloupotrebljavamo Poslovnik, članove 225. i 226.
Gospodine Vasiljeviću, morate napustiti govornicu. Hvala vam. Ima još dva javljanja po Poslovniku, izvinjavam se. Nadam se da ćete da uvažite izvinjenje.
Dakle, ne možete zloupotrebiti govornicu. Odbor za trgovinu je bio javan. Prema tome, vi dva puta pokušavate da... Hvala što ste saopštili narodnim poslanicima informacije, oni će uspešnije raditi u Skupštini od sada.
Nebojša Stefanović, po Poslovniku.
...
Srpska radikalna stranka

Nebojša Stefanović

| Ministar odbrane
Hvala. Na osnovu člana 57. Poslovnika Skupštine, kao predsednik nadležnog Odbora za trgovinu i turizam, mislim da je u redu da ja dam informaciju sa sednice. Naravno da ne uskraćujem ni jednom drugom poslaniku koji je bio na sednici, slobodno izvolite.
Želim da kažem, zarad istine, da su na sednici Odbora svi članovi Komisije za zaštitu konkurencije nedvosmisleno rekli nekoliko stvari. Rekli su da njima niko nije pretio. To su nedvosmisleno rekli. Mislim da to neće biti sporno. To je čak i gospođa Bajalović, koja je predsednik Komisije, koja je pravnik, iznela i zbog čega je to tako i mislim da tu ne treba da se sporimo.
Druga stvar, bilo je razgovora o pritiscima i svi članovi Saveta Komisije su izneli različito viđenje šta je to pritisak koji se na njih vrši. Za neke je to bila izjava jednog ili drugog ministra koji su u javnosti istupali i govorili da njihov rad nije dobar. Neki drugi su smatrali da su to napisi u štampi i medijima. Neki poslanici koji su učestvovali u radu ovog odbora su smatrali da to ne može da se uzme kao kvalifikacija pritiska zato što bi onda i svaki od poslanika u Narodnoj skupštini mogao da tvrdi da se na njega vrši pritisak pred svako glasanje. Neki drugi poslanici su iznosili informacije o tome zbog čega misle da je to pritisak.
Kao predsednik Odbora hteo sam da zaštitim integritet ovog odbora, da nastupamo dostojanstveno, da se sednica Odbora bavi onim temama za koje je Odbor nadležan da se bavi njima. Uputili smo sve članove Saveta, ako postoje neke pretnje, za šta su se oni kasnije izjasnili, da se obrate nadležnim državnim organima jer smatramo, naravno, da je apsolutno nedopustivo da bilo ko preti bilo kom državnom organu. Postoje nadležni državni organi, MUP, pravosuđe i njima treba da se obrate ukoliko postoji bilo kakva vrsta pretnje i ako osećaju ugroženost svog integriteta. Mislim da su se s tim sve kolege složile.
Na kraju sednice formulisali smo temu, faktički zaključak da li su vršeni pritisci na članove Komisije. Odbor je većinom glasova odbio zaključak da je bilo pritiska, odnosno zaključio je da pritiska nije bilo. To je suština toga.
Rekao sam, dok sam predsednik Odbora, a to sam rekao i na sednici koja je bila javna, da neću dozvoliti politizaciju takve vrste da se pojedine interesne grupe u Odboru za trgovinu i turizam obračunavaju sa drugim interesnim grupama. Zakon se mora poštovati.
Mi hoćemo da se poštuje zakon, ali nećemo da se preko Odbora za trgovinu i turizam lome interesi, pritisci itd., sve ono što možete da čujete u javnosti. Zbog toga smatram, upravo zbog integriteta i Odbora i Skupštine, da mi faktički treba da razgovaramo uvek u okviru svog poslovničkog okvira o svemu onome što muči građane Srbije i o svemu onome o čemu mi možemo da se izjasnimo da poboljšamo i rad državne institucije i da omogućimo da građani bolje žive. Suština je da se određene političke grupe ili neke druge interesne grupe služe pojedinim odborima da bi time vršile politički pritisak, ili da se time ne vrši politički pritisak, ili da se opet manipuliše tim da li je bilo ovoga ili onoga, mislimo da je potpuno pogrešno i upravo mi kao poslanici SRS-a nismo ni želeli da učestvujemo u tome, jer mislimo da to uopšte ne ide u pravcu interesa građana Srbije. Hvala.
...
Zdrava Srbija

Miloljub Albijanić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Željko Vasiljević. Izvolite.

Željko Vasiljević

U ime poslaničke grupe SPS-a i Pokreta veterana Srbije moram da kažem da još nismo odlučili kako ćemo glasati za ovaj zakon. Ima više razloga zašto to nismo odlučili, ali do kraja rasprave o ovim zakonima i posle rasprave o amandmanima ne znači da nećemo glasati za ovaj zakon. Međutim, meni kao poslaniku zaista bode oči kada u razlozima za donošenje zakona napišemo da usvajanje zakona o azilu predstavlja i jedan od uslova za pridruživanje Evropskoj uniji.
Gospodo iz Ministarstva, koji ste predlagači ovog zakona, zaista mi nije jasno kada ćemo jednom početi da donosimo zakone koji su u prioritetnom interesu srpskog naroda, građana Srbije a ne u interesu Evropske unije i nekih drugih činilaca od kojih život u ovoj zemlji manje zavisi. Spremajući se za raspravu o ovoj tački dnevnog reda nabavio sam jedan izveštaj UNHCR-a, koji, u zakonu je to propisano, ima aktivno učešće u sprovođenju ovog zakona. Zaista nemam ništa protiv toga i zaista podržavam u svemu onome što ću vam reći u članu 10, s čime apsolutno ne mogu da se složim, ali o tome malo kasnije.
Međutim, šta je važno kod ovog izveštaja? Ako pogledate analizu, videćete da je 1996. godine u Srbiji broj izbeglica bio 524.000, govorim o izbeglicama iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a da je u septembru 2007. godine taj broj 97.620, što je vrlo značajno smanjenje. To znači da se nešto radilo na reintegraciji izbeglih lica iz ove dve bivše republike SFRJ. Ako pogledamo ovu drugu krivu, koja pokazuje broj interno raseljenih lica sa Kosova, koji je 1999. godine bio 176.000, a u septembru 2007. godine 206.000, videćemo da proces, posle sedam, odnosno osam godina od dolaska Ujedinjenih nacija i angažovanja UNHCR-a, na vraćanju interno raseljenih lica sa Kosova njihovim kućama i domovima nije vodio u pravcu njihovog povratka, nego, nažalost, u pravcu njihovog dolaska u Srbiju.
Želim da podvučem jedan podatak, da 2007. godine iz Bosne i Hercegovine ima 27.300 izbeglih lica na teritoriji Srbije, iz Hrvatske još uvek ima 70.400, što znači da ima 97.700 izbeglica iz Republike Srpske, odnosno iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Zašto vam, gospodo draga, ovo govorim? Govorim zbog toga što u članu 2. ovog zakona imate definiciju o izbeglicama – izbeglica je lice koje se zbog opravdanog straha od progona zbog svoje rase itd. moralo iseliti u ovu državu. Tako da, ako je ovaj zakon isključivo namenjen azilantima, a ne izbeglicama, a čini mi se da nije tako, da će pod udar ovog zakona, odnosno beneficije koje ovaj zakon donosi, a moram priznati da ima nekih poboljšanja u odnosu na ta lica, onda će broj koji ste vi ovde naveli, od 50 do 100 lica godišnje, biti daleko veći.
Ne bih želeo da vas sada upozoravam da ste tamo u nekim članovima zakona predvideli, kao što su, recimo, članovi 43. i 44. zakona, koja su prava izbeglica jednaka pravima stalno nastanjenih stranaca, pa onda piše: "Lica kojima je priznato pravo na utočište u Republici Srbiji imaju jednaka prava kao stalno nastanjeni stranci u pogledu prava na rad i prava po osnovu rada, preduzetništva, prava na stalno nastanjenje i slobodu kretanja, prava na pokretnu i nepokretnu imovinu, kao i prava na udruživanje". Pa onda – Pravo izbeglica na smeštaj: "Licima kojima je priznato pravo na utočište ili supsidijarna zaštita smeštaj se obezbeđuje prema mogućnostima Republike Srbije, a najduže jednu godinu od konačnog rešenja kojim im je priznat status" i tako dalje.
Ne bih želeo da o ovome pričam detaljnije. Međutim, zašto sve ovo pričam? Pričam iz prostog razloga što ste u delu koji se odnosi na procenu finansijskih sredstava potrebnih za sprovođenje ovog zakona izneli, da sad ne ulazim u detalje, mada mislim da i u tu ima nekih problematičnih cifara, da je to cifra od 41.400.000 dinara. Gospodo, ova cifra apsolutno neće zadovoljiti potrebe ovih lica ako imate nameru da ovaj zakon sprovodite u delo. Ako nemate nameru da ovaj zakon sprovodite u delo, to je onda nešto drugo. Onda je ovo još jedan od zakona koje smo mi u ovoj skupštini izglasali, a koji se, nažalost, u ovoj državi ne primenjuju.
Takođe, želeo bih da vam kažem da ste ovde predvideli da će dodatna sredstva za sprovođenje ovog zakona odrediti Ministarstvo rada i socijalne politike, ali niste rekli u kolikom iznosu, čak niste ni procenili koliko to otprilike iznosi, kao što niste rekli da će za sredstva za plate zaposlenih u kancelariji biti zaduženo Ministarstvo unutrašnjih poslova i koliko će otprilike sredstava biti neophodno izdvojiti u Ministarstvu zdravlja za lečenje ovih lica.
Voleo bih, ako ste u mogućnosti, da nam odgovorite na ova pitanja, jer čini nam se da su ona jako važna za donošenje konačne odluke. Hvala.