DRUGA POSEBNA SEDNICA, 07.07.2008.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

DRUGA POSEBNA SEDNICA

07.07.2008

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:10 do 22:50

OBRAĆANJA

...
Srpska radikalna stranka

Dragan Todorović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, ne mogu da se otmem zaključku posle današnje diskusije da je budući predsednik vlade izuzetno hrabar čovek. Stati na mesto predsednika vlade, ovoj vladi sa ovoliko stranaka i ministara, odnosno stranaka koje su suprotstavljene jedne drugima, prosto je neverovatna hrabrost.
Gospodine Cvetkoviću, pretpostavljam da ste vi ozbiljan čovek, bez obzira na sve priče, i da želite ako se prihvatite nekog posla da taj posao da uradite i da valja. Ali, odmah se postavlja pitanje kako je moguće da prihvatite da budete predsednik Vlade ministrima, a da bukvalno nećete imati nikakve ingerencije.
Oni su toliko suprotstavljeni unutar vlade jedni drugima da će neki možda ostati i bez ruke. Sećate se vi nekih poruka ranijih godina. To unapred govori da od ove vlade, kao i od ovih prethodnih vlada, neće biti ništa.
Ovo što vi iz Demokratske stranke najavljujete neko tzv. pomirenje, nacionalno pomirenje ili kakvo pomirenje, prosto neće vam dati nikakvu mogućnost da prevaziđete sve probleme sa kojima ćete se suočiti. Ne znam oko čega ste se prvo svađali i oko čega se mirite. Pretpostavljam da ste imali sukobe oko želje da dođete na vlast. I jedni i drugi, što je potpuno normalno, legitimno, politička stranka i između ostalog to joj je osnovni zadatak, da se izbori i da dođe na vlast.
Sad pošto ste i jedni i drugi u istoj vladi, onda ste rešili da to i ovekovečite jednim zvaničnim aktom o pomirenju, jer mogu da razumem da su bili sukobi, ako su bili sukobi oni su bili verovatno na levici. Ne znam kakvi drugačiji mogu da budu sukobi u državi gde vlada parlamentarni sistem, gde stranke u skladu sa zakonom mogu da se bore za svoj položaj na političkoj sceni.
Takođe, gospodine Cvetkoviću, ovde postoji niz stvari koje vi u ovom vašem ekspozeu na neki način obećavate građanima Srbije, a one apsolutno ne stoje. Prosto su nemoguće. Vi kažete da će ključni elementi programa u kojima postoji puna saglasnost svih članova koalicije su opredeljenje za evropsku budućnost Srbije.
Gospodine Cvetkoviću, ta budućnost izgleda da će morati da ide preko Irske, Poljske, pa Nemačke. Izgleda da od te evropske budućnosti za dosta dugo vremena nema ništa. Vi bi, pre svega, trebalo da se okrenete budućnosti Srbije i budućnosti građana Srbije, jer to je ono što bi trebalo da radite vi i da radi svaka vlada.
Kažete da će ulaskom u EU Srbija postati punopravni član evropske porodice. Samo jedan mali detalj je trebalo ovde da navedete - kada, gospodine Cvetkoviću. Molio bih vas, ukoliko budete izašli, da kažete kada će to biti, za koliko godina? Za koliko decenija će Srbija postati član Evropske unije?
Za to vreme vi ćete se truditi da ekonomski sistem približite standardima zemalja Evropske unije. Evo, reći ću vam o određenom stanju odnosno o situaciji u kojoj je naša država, vezano za Evropsku uniju, jer ste, između ostalog, u ovom ekspozeu naveli da ćete primeriti broj zaposlenih u državnoj upravi i tako dalje.
Gospodine Cvetkoviću, ne znam da li znate da je 2001. godine u državnoj upravi, bez Ministarstva unutrašnjih poslova, bilo zaposleno oko 8.000 i nešto radnika. U decembru 2004. godine zaposleno je 27.000. To je tri i po puta više nego što je bilo 2001. godine, više nego u Poljskoj, Finskoj i ne znam još u kojim zemljama.
Zamislite od 2004. godine do 2008. godine koliko je još radnika zaposleno u državnoj upravi.
(Predsednik: Vreme.)
Hvala što ste mi pomogli, samo nemojte mnogo da mašete, pravi se promaja.
Kako mislite vi da primerite broj zaposlenih u državnoj upravi, kada je taj broj toliko porastao da teško da za to postoji mehanizam i način, čak i da hoćete da to ostvarite, posebno ako imamo u vidu da sve stranke koje su dolazile na vlasti su i kapom i šakom dovlačili svoje članove, simpatizere i tako dalje, kako bi ih uhlebili i našli im zaposlenje.
Ovde kažete da će Srbija na kraju mandata ove vlade biti u potpunosti spremna za ulazak u Evropsku uniju. Ovo je prosto neverovatno.
Gospodine Cvetkoviću, kako mislite to da ostvarite za godinu dana? Šta vi mislite, da možete da trajete duže od godinu dana? Pa, od 1990. godine, sem vlade Mirka Marjanovića i Nove demokratije od 1994. do 1997. godine, nijedna vlada nije trajala pun mandat.
Pa, uzmite samo od 2001. koliko je vlada bilo - vlada Zorana Đinđića, pa Zorana Živkovića, pa Vojislava Koštunice, prvi put, drugi put, pa evo sad ova.
Pa pogledajte, uzmite samo koliko je od 2001. godine bilo vlada i vi kažete da ćete to na kraju četvorogodišnjeg mandata. Nema od ta posla ništa, gospodine Cvetkoviću, mogu toplo da vam preporučim. Siguran sam da se vi nećete mešati puno u svoj posao, ali vam skrećem pažnju, već ste kao direktor direkcije za privatizaciju obezbedili sebi ozbiljno razmatranje vaše aktivnosti, gledajte sad da ste po strani, iovako doduše nećete imati mnogo mogućnosti od vaših potpredsednika, koji se trude da ne ostave, kako naš narod kaže, što oko vidi ruka nosi.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Ovim je SRS takođe iskoristila svoje vreme i pošto na listama poslaničkih grupa više nema prijavljenih kandidata, pre zaključivanja pretresa pitam da li žele reč predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa ili još neko ko nije iskoristio svoje pravo iz člana 93. Poslovnika?

Gospodin Aligrudić ima još šest i po minuta, izvolite.
...
Nova Demokratska stranka Srbije

Miloš Aligrudić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
U ovom drugom delu izlaganja reći ću par stvari koje nisam stigao da učinim u prvom, o nečemu što bode oči u ovom ekspozeu i nečemu što nema u ovom ekspozeu.
Dakle, na 12. strani papira koji smo dobili, koji je precizno, kao što to neko reče, pročitao mandatar, stoji da će nova vlada Republike Srbije nastaviti politiku striktnog poštovanja međunarodnog prava i neodložnog izmirenja svih međunarodnih obaveza.
Na strani 2. stoji, između ostalog, opisujući neku svoju spoljnopolitičku ulogu koja ovde nije do kraja definisana, da će vlada Srbije nastojati da unapredi odnose sa SAD, sa ciljem da najveća svetska sila pri rešavanju sporova na području Balkana u većoj meri uvažava interese Srbije i srpskog naroda. Pazite sada kakva tu kontradikcija postoji.
S jedne strane se kaže da će Srbija nastaviti politiku striktnog poštovanja međunarodnog prava, a s druge strane će vlada nastojati da unapredi odnose sa SAD, koje su oličenje nepoštovanja međunarodnog prava po više osnova. Setimo se samo odluke SAD da se ne poštuje Međunarodni krivični sud u Rimu, koji za njih praktično ne postoji, koji je proistekao iz odluke UN, koji za SAD uopšte nije bitan. Pomislimo sam na kršenje međunarodnog prava od strane SAD kada su priznale lažnu tvorevinu Kosovo i time su zapravo otvorile ozbiljan bilateralni problem u našim odnosima. On je realan i on postoji, on se ne može ignorisati.
Zato smatram da stavite u ekspoze ili izreći u smislu objašnjenja nekih naših spoljno-političkih strategija da će vlada Srbije nastojati da unapredi odnose sa SAD samo po sebi ne znači ništa.
Dakle, glavno pitanje koje se postavlja ne samo u odnosu na SAD, nego i na ostale države koje su priznale nezavisnu lažnu državu Kosovo, na koji način se uopšte misli da se ti odnosi s tim državama neguju, unaprede ili poboljšaju, ukoliko se ovo ključno pitanje koje je sporno u našim bilateralnim odnosima ne otkloni.
Ovde ne vidim nikakvu vrstu strategije, ni taktike, na koji način bi se ovo pitanje stavilo na dnevni red u bilateralnim odnosima između naših država i na koji način bi se ono otklonilo. Dakle, tu mora da postoji neka strategija. Ako ne postoji strategija u bilateralnim odnosima, mora da postoji neka druga diplomatska strategija o kojoj smo pričali na samom početku, a koja se uopšte ne može ni nazreti iz ovog ekspozea, a to je koja će diplomatska i pravna sredstva, iako se to samo navodi u ekspozeu, država Srbija upotrebiti da dođe do ovog krajnjeg cilja.
Znam da nije lako da neke države koje su donele odluku o priznanju nezavisnosti dela naše teritorije tu odluku povukle, znam da je to proces koji je jako komplikovan i složen, ali me interesuje šta vlada Republike Srbije planira da učini na tom polju, koja su to sredstva, šta je sa tužbama međunarodnom sudu, sa tužbama protiv onih država koje su priznale nezavisno Kosovo, šta je sa našom borbom u sistemu UN.
Dakle, ništa od toga ovde nije spomenuto. Mi smo o tome čak mogli da čujemo od dosadašnjeg ministra spoljnih poslova nekoliko sentenci u proteklih nekoliko meseci, nekoliko mogućih najava, nekoliko nedorečenih stvari, a u ekspozeu mandatara ni jedne jedine reči o tome.
Kada je reč o strategiji spoljnopolitičkih odnosa, od toga tek nema ništa, zato što se ovde navodi da je ideja da vlada Srbije obrati pažnju i sarađuje sa svim zemljama sveta. Pa to je fenomenalno. Svaka vlada bi u nekom svom ekspozeu, svaki mandatar bi u svom ekspozeu rekao da je potrebno sarađivati sa svim zemljama sveta.
Međutim, postoji problem, ova država se suočava sa grupom zemalja koje ne priznaju njenu samobitnost i teritorijalni integritet i sa drugom grupom zemalja, koja je srećom još uvek veća od ove prve, koja poštuje integritet Srbije. Tu mora da postoji neka fina razlika u taktici kada je reč o tim odnosima. O tome ništa ni reči nema.
S druge strane, postavlja se pitanje kada je reč o odnosu prema Kosovu i Metohiji, kada je reč o odnosu prema secesionistima dela naše teritorije, kakav je odnos prema tim licima koja su izvršila tu secesiju ili pokušala da izvrše secesiju dela teritorije. Šta je sa krivičnim prijavama domaćeg tužioca protiv Tačija, Sejdiua i ostalih? Da li možemo ostati gluvi i nemi šta se dešava s tim stvarima? Nemoguće je da u ekspozeu mandatara nemamo bilo kakav osvrt na te okolnosti, jer one su od suštinskog značaja itd.
Sve u svemu, da ne dužim, pošto vreme ističe, zaključiću, kao što sam i prvi deo izlaganja zaključio. Papir koji se nalazi ispred nas ili govor mandatara je jedno veliko ništa, iz koga će proisteći glasanje o vladi koja će biti izglasana, na osnovu čega će nastati svašta, a to svašta nikakve veze nema sa interesom Srbije, niti sa interesima građana Srbije, već isključivo ima veze sa interesima onih koji su formirali ovu vladu, od domaćih tajkuna do stranih centara moći, čiji je jedini cilj da se stvore uslovi u narednom periodu za legalizaciju novog fakticiteta. a to je nezavisnost dela naše teritorije.
Voleo bih da grešim u ovome, voleo bih da me vaše aktivnosti u budućnosti demantuje i voleo bih da nisam u pravu, da ova vlada ipak uradi nešto korisno za građane Srbije, jer je to pre svega interes, a sve drugo nije bitno, ali se bojim da toga neće biti.
Bojim se da je to ta ružna i turobna slika koja nas čeka u spoljnim odnosima. Kada je reč o unutrašnjim političkim odnosima, bojim se da smo sada konačno dobili vladu koja liči na vreme Slobodana Miloševića, kada se neko iz nekog drugog mesta, a ne iz Nemanjine, bavi uređenjem političkih odnosa unutar same vlade i spajanjem nespojivog u jedinstvenu celinu. Srećno vam bilo, mada ne verujem.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Dajem reč kandidatu za predsednika vlade, gospodinu Mirku Cvetkoviću.

Mirko Cvetković

Dame i gospodo narodni poslanici, na početku bih želeo da se zahvalim na učešću u ovoj diskusiji i na čitavom nizu primedbi i ideja koje ste dali, pa i na nekim veoma inspirativnim diskusijama. Pokušao bih da na neki način grupišem neke stavove i da dam svoje mišljenje o tome ili možda i neke odgovore, ali eto, možemo to nazvati i mišljenjem.
Prva grupa jeste grupa primedbi vezano za globalni sadržaj programa. U tu grupu spadaju primedbe tipa ne treba sarađivati sa SAD, pri tom ne mislim na ovu zadnju diskusiju, bilo je nekoliko takvih, ne treba biti udvorica EU, suviše je reformski orijentisano, ali bila je i primedba suviše je malo reformski orijentisano, kompromisno, nije dobar redosled ciljeva, a trebalo je prvo da bude jedan, pa onda drugi i te primedbe zaista jesu legitimne.
Međutim, treba imati u vidu da se ovde radi o programu rada ne cele Skupštine, nego većinskog dela koji je formirao vladu. Sasvim je logično da ostale stranke koje su izvan i imaju drugačije gledanje na rešavanje problema i da one sa tog svog aspekta kažu - ne treba sarađivati sa Amerikom ili ne treba da vam prvo redosled bude EU nego nešto drugo, tako da ove primedbe ne bih komentarisao, jer da su ti drugi koji su dali te primedbe, da su imali drugačije mišljenje oni bi verovatno bili deo vlade i onda bi se našli u ovim opredeljenjima koja su u ekspozeu izložena.
Druga grupa primedbi su primedbe, uslovno da kažemo, lingvističkog tipa, u smislu da ova reč nije dobra, bolja je ova, to je ovako, to je onako i te primedbe ne bih takođe komentarisao. Jedino želim da kažem ako neko baš ima neka lepa lingvistička rešenja može da ih pošalje, pa ćemo mi da razmotrimo i to uključimo u finalnu verziju kada bude okačena na sajtu.
U ovu grupu primedbi uslovno svrstavam i primedbe vezano za stav da je premalo ambicioznosti u ciljevima, zato što nije rečeno da se nešto definitivno završi, pa između ostalog je dat i predlog da se napiše umesto učvršćivanje i pojačanje borbe protiv korupcije, da se kaže eliminacija korupcije.
Želeo bih u vezi sa tim da objasnim i da se tu vežem za jednu rečenicu koja je data otprilike na kraju ekspozea, a koja je u izvesnom smislu bila ovde pomenuta, ali čini mi se sa nedovoljno dobrim naglaskom na nju. Ta rečenica glasi: da će na kraju mandata ove vlade njeni rezultati morati da se sagledavaju na osnovu činjenica, a ne na osnovu predubeđenja. Zbog toga sve što je napisano ovde je podložno sudu i to sudu činjenica, a ne sudu predubeđenja. Mi znamo da je nemoguće iskoreniti korupciju i nećemo napisati da ćemo iskoreniti korupciju za četiri godine, jer znamo da je nećemo nikada iskoreniti potpuno, jer niko u svetu to nije uspeo.
Znamo isto tako koje su osnove korupcije, to smo naveli i na tome će se raditi. Sa stanovišta ovakvog pristupa treba razumeti i ostale stavove koji su pomenuti u samom ekspozeu i gde god se nalazi neka eksplicitna tvrda, ta eksplicitna tvrdnja u suštini predstavlja obavezu koju će na kraju mandata svako moći da proveri i kvantitativno je sameri sa onim što je postavljeno i da donese odluku o tome.
Treća grupa primedbi jesu primedbe o nedostatku pojedinih delova, pa se onda spominje da nema ništa o energetici, o hrani, o decentralizaciji, nema konkretnih projekata itd. Želeo bih na ovu primedbu da odgovorim da se ovde radi o jednom, u izvesnom smislu, nestandardnom konceptu ekspozea u odnosu na ono što smo imali ranijih godina.
A zapravo uobičajena praksa je bila da se u ekspozeu, nakon sagledavanja osnovnih političkih poruka, pređe na objašnjavanje šta rade pojedina ministarstva, pa u tom pogledu onda on prvo bude dugačak, a onda se pomene sve o čemu će se raditi.
Ovde je koncept ekspozea bio da on bude kraći, da bude fokusiran i usmeren na ciljeve koji treba da se postignu, a da se ministarstvo, odnosno izvršioci ne pominju, već da se funkcionalno vezuju za ciljeve. Iz tog razloga su pojedine stvari odavde izostavljene, ali ne suštinski, jer je pretpostavka da svako od ministarstava ima sličan takav skup ciljeva koji se uklapaju u opšti cilj rada Vlade.
Kada se radi o konkretnim projektima koji nisu pomenuti, to je tačno, ali ne potpuno. Zapravo, ovde su pomenuti neki projekti koji se uklapaju u ovaj model o kome sam govorio, model ocene rezultata. Da vas podsetim da je pomenut projekat Koridora 10 i svako će kroz četiri godine imati pravo da kaže - da li ste to napravili ili niste, jer naš rezultat će biti sameren sa stanovišta toga da li je to urađeno ili nije.
Na kraju, dao bih odgovore na tri-četiri konkretna pitanja koja su data, za koja smatram da bi trebalo da budu odgovorena, uz napomenu da ne ulazim u eksplikaciju raznoraznih detaljnih i specifičnih pitanja koja nisu primerena samoj temi današnje rasprave.
Vezano za pitanja koja su ovde bila data mislim da su značajna tri. Prvo pitanje je zašto se u ekspozeu ne nalazi to tzv. nacionalno pomirenje i želim pre svega da kažem da mi, prvo, nije poznato to nacionalno pomirenje, govori se o političkom pomirenju. Drugo, ovde se radi o ekspozeu koji je programski dokument jedne vlade, a to političko pomirenje, koliko mi je poznato, biće dokument između dve političke stranke. Prema tome, nije to funkcionalno vezano za ovaj ekspoze ili ne bar kako ga ja vidim.
Druga pitanja su pitanja vezana za porez i uopšte fiskalnu politiku, za koju je ovde data kritika da ona nije dovoljno uneta. Želim da kažem da je to uslovno tačno. Zapravo, rečeno je, ako posmatrate budžet, to je neka vrsta sublimata svih fiskalnih aktivnosti u ovoj zemlji.
Ovde je rečeno da je politika budžeta postavljena na taj način da će se u stvari ići ka suficitnom budžetu, dakle ka budžetu koji će generisati plus, a ne deficit kao do sada, i to u periodu naredne dve godine. Taj stav, zalaganje za suficit u tekućem budžetu, jeste stav koji automatski daje zadatke kompletnoj fiskalnoj politici i sada licitirati da li će se neke stope pomeriti gore ili dole jesu stvar ministra finansija, koji treba da ispoštuje ovaj opšti cilj.
Konačno, treće pitanje na koje mislim da treba dati odgovor jeste pitanje vezano za ratifikaciju gasnog aranžmana. Jedan narodni poslanik je postavio pitanje da li je to kukavičje jaje itd. Odgovor je ne. Ovde se radi o ratifikaciji dokumenta koji je usvojen, dakle nema novog dokumenta koji bi bio produkovan, već dokument koji je potpisan i usvojen.
Uzgred da kažem, vi nemate pravo ići na ratifikaciju izmenjenog dokumenta, kako su se svojevremeno čuli neki predlozi kada je jedan drugi dokument bio u pitanju. Zahvaljujem. (Aplauz.)
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Saglasno članu 192. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, zakazujem 7. jul 2008. godine, kao dan za glasanje o Predlogu za predsednika i članove Vlade. Glasanju ćemo pristupiti za pet minuta, dakle u 22.20 časova.

(Posle pauze – 22.20)

Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, pre nego što pređemo na odlučivanje o Vladi, potrebno je da utvrdimo kvorum. Saglasno članu 86. stav 5. Poslovnika Narodne skupštine, kvorum za rad Narodne skupštine u danu za glasanje postoji ako je na sednici Narodne skupštine prisutno najmanje 126 narodnih poslanika.

Molim narodne poslanike da ubace svoje identifikacione kartice u jedinice elektronskog sistema za glasanje.

Konstatujem da je primenom elektronskog sistema za glasanje utvrđeno da je u sali prisutan 131 narodni poslanik, odnosno da je prisutno više od 126 narodnih poslanika i da, prema tome, postoje uslovi za odlučivanje.

Pošto je Narodna skupština obavila pretres o kandidatu za predsednika Vlade, iznetom Programu i kandidatima za članove vlade pre prelaska na odlučivanje podsećam vas da se, prema članu 192. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, o Predlogu za predsednika i članove Vlade odlučuje u celini tajnim glasanje, osim ako Narodna skupština ne odluči da se glasa javno.

Predlažem da Narodna skupština o Predlogu za predsednika i članove Vlade glasa javno - upotrebom elektronskog sistema za glasanje.

Stavljam na glasanje predlog da se o Predlogu za predsednika i članove Vlade glasa javno upotrebom elektronskog sistema za glasanje.

Za 126, protiv 26, 10 nije glasalo, od 162 narodna poslanika.

Konstatujem da je Narodna skupština odlučila da se o predlogu za predsednika i članove Vlade glasa javno, upotrebom elektronskog sistema za glasanje.

Pošto je Narodna skupština odlučila da se o Predlogu za predsednika i članove Vlade glasa javno, upotrebom elektronskog sistema za glasanje, podsećam vas da Narodna skupština istovremeno glasa o programu Vlade i izboru predsednika i članova Vlade, član 127. stav 3. Ustava, i da Narodna skupština odlučuje o izboru Vlade u celini, član 15. stav 2. Zakona o Vladi.

Prema članu 127. stav 4. Ustava Republike Srbije, članu 15. stav 3. Zakona o Vladi i članu 192. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, Vlada je izabrana ako je za njen izbor glasala većina od ukupnog broja narodnih poslanika.

Stavljam na glasanje Predlog za predsednika i članove Vlade u celini.

Za 127, protiv 27, nije glasalo 10, od 164 narodna poslanika.

Pošto je za Predlog za predsednika i članove vlade glasalo 127 narodnih poslanika, što predstavlja većinu od ukupnog broja narodnih poslanika, konstatujem da je Narodna skupština izabrala Vladu u predloženom sastavu.

Dozvolite mi da, u vaše i svoje ime, čestitam predsedniku, potpredsednicima i ministrima u Vladi na izboru.

Pošto je u toku sednice ukazano na povrede Poslovnika Narodne skupštine, podsećam vas na odredbu člana 100. stav 4. Poslovnika, prema kojoj ako i posle objašnjenja predsednika Narodne skupštine narodni poslanik ostane pri tvrdnji da je Poslovnik povređen, Narodna skupština će, bez pretresa, odlučivati o tom pitanju u danu za glasanje.

Saglasno navedenoj odredbi Poslovnika, prelazimo na odlučivanje.

Narodni poslanik Zoran Ostojić, na sednici 7. jula 2008. godine, u 18,25 časova, ukazao je da je predsednik Narodne skupštine povredila Poslovnik na taj način što nije primenila odredbe Poslovnika u odnosu na više puta prekršen član 104. Poslovnika, na šta su ukazali i narodni poslanici Ivan Andrić, dr Vladan Batić i Slobodan Maraš.

Molim da Narodna skupština odluči da li je predsednik Narodne skupštine povredila Poslovnik

Za 33, protiv 109, uzdržan jedan, nije glasalo 65, od 208 narodnih poslanika.

Konstatujem da Narodna skupština nije odlučila da je predsednik Narodne skupštine povredila Poslovnik.

Narodni poslanik Vjerica Radeta, na sednici 7. jula 2008. godine, u 21.05 časova, ukazala je na povredu člana 104. i člana 113. Poslovnika.

Molim da Narodna skupština odluči da li su povređeni navedeni članovi Poslovnika.

Za 76, protiv 118, nije glasalo 6, od 200 narodnih poslanika.

Konstatujem da Narodna skupština nije odlučila da su povređeni navedeni članovi Poslovnika.

Sada određujem pauzu u trajanju od 15 minuta, kako bi se izabrani članovi Vlade pripremili za polaganje zakletve pred Narodnom skupštinom.

(Posle pauze – 22.45)
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Molim narodne poslanike i članove Vlade da zauzmu svoja mesta.
Pre nego što nastavimo rad, obaveštavam vas da sam primila ostavke Dragana Jovanovića, Gorana Bogdanovića, Olivera Dulića, Ivice Dačića, dr Jovana Krkobabića, Milutina Mrkonjića i dr Žarka Obradovića na funkciju narodnog poslanika.
A sada molim predsednika, potpredsednike i ministre u Vladi da, u skladu sa članom 16. stav 2. Zakona o Vladi, pristupe radi polaganja zakletve, odnosno da ustanu.
(Predsednik čita, a članovi Vlade ponavljaju tekst zakletve.)
"Zaklinjem se na odanost Republici Srbiji i svojom čašću obavezujem da ću poštovati ustav i zakon, da ću dužnost člana Vlade vršiti savesno, odgovorno i predano i biti posvećen očuvanju Kosova i Metohije unutar Republike Srbije".
Molim predsednika, potpredsednike i ministre u Vladi da potpišu i predaju tekst zakletve.
Dozvolite da im još jednom čestitam. (Aplauz.)
Pošto je Narodna skupština obavila razmatranje jedine tačke dnevnog reda ove sednice i odlučivanje o njoj, saglasno članu 99. Poslovnika, zaključujem Drugu posebnu sednicu Narodne skupštine Republike Srbije u 2008. godini i pozivam članove Vlade, narodne poslanike i predstavnike medija na koktel. Izvolite.