Prva sednica, Drugog redovnog zasedanja, 17.10.2008.

8. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Prva sednica, Drugog redovnog zasedanja

8. dan rada

17.10.2008

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:10 do 20:25

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. I ovaj sadržaj će biti prenet predsedniku Vlade, kao i svi prethodni, kao ideja i inicijativa.
Prelazimo na 4. tačku dnevnog reda : – PREDLOG ZAKONA O ODGOVORNOSTI PRAVNIH LICA ZA KRIVIČNA DELA (pojedinosti)
Na član 1. amandman je podneo narodni poslanik Aleksandar Martinović.
Vlada nije prihvatila amandman, Odbor za pravosuđe i upravu predlaže da se amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Reč ima gospodin Martinović.
...
Srpska radikalna stranka

Aleksandar Martinović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, mi danas raspravljamo o Predlogu zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična dela, u pojedinostima. Moram da priznam da rešenja koja su sadržana u Predlogu zakona potpuno pomeraju ustaljena shvatanja o krivičnoj odgovornosti, kako na doktrinarnom, odnosno teorijskom planu, tako i na normativnom planu i na planu sudske prakse.
Šta je do sada ustanovila krivičnopravna teorija? Ustanovila je da samo fizička lica mogu da budu krivično odgovorna. Zašto? Zato što krivična odgovornost, mislim da se slažete, gospođo Malović, podrazumeva svest i volju, svest o tome da je jedno delo protivpravno, odnosno da je krivično delo, i volju da se to delo čini.
Drugim rečima, samo fizičko lice koje ima te psihološke elemente – svest i volju, može da bude krivično odgovorno. Pravno lice ne
može da bude krivično odgovorno, iz prostog razloga što nema biološki subjektivitet. Pravno lice nema svoju volju, u psihološkom smislu te reči. Ono nema svest, u psihološkom smislu te reči. Pravno lice je jedna pravna konstrukcija. Samo fizička lica koja poseduju biološki subjektivitet mogu da budu krivično odgovorna.
Zato je celokupna koncepcija Predloga zakona o odgovornosti pravnih lica sporna sa stanovišta, pre svega, krivičnopravne teorije. Ono što piše u ovom predlogu zakona potpuno anulira ona dostignuća do kojih je došla teorija krivičnog prava, ne samo u Srbiji nego svuda u svetu.
Mislim da je problem generacije gospođe Malović i moje generacije, pretpostavljam da smo studirali u isto vreme, što je iz naših udžbenika proterana klasična srpska pravna misao. Između ostalog, bili su proterani Slobodan Jovanović i Toma Živanović. Posle Drugog svatskog rata komunistički teoretičari su hteli da od njih počne istorija, pa i na planu pravne nauke. Sve ono što su napisali velikani srpske pravne misli do Drugog svetskog rata, na neki način je gurnuto u zaborav.
I, otprilike, Predlog zakona je na tragu tog zaboravljanja klasičnih dostignuća, ne samo srpske nego i evropske pravne teorije.
Zašto to kažem? Čuveni krivičnopravni teoretičar, srpski, Toma Živanović ustanovio je nešto što se zove triparticija krivičnog prava. Krivično pravo je sistem koga čine tri osnovna elementa: krivično delo, krivična sankcija i krivična odgovornost. Toma Živanović je rekao, to ponavljaju svi pravni teoretičari, da samo fizička lica, dakle, lica koja poseduju biološki subjektivitet, koja imaju svest i volju, mogu da budu krivično odgovorna.
Krivična odgovornost pravnih lica je potpuno nepoznata u pravnoj teoriji.
Ono što piše u obrazloženju zašto se moj amandman ne prihvata deluje prilično smešno za svakog ko se imalo razume u materiju krivičnog prava. Dakle, Predlog zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična dela, o tome mi danas raspravljamo, napisao sam amandman da se član 1. Predloga zakona briše.
Vlada kaže ovako: ''Vlada ne prihvata amandman iz razloga što predmet Predloga zakona'', pazite genijalnost onih koji su pisali ovo obrazloženje, a verujem da to nije gospođa Malović, ona verovatno bolje poznaje ovu materiju, kaže, ''nije krivična odgovornost pravnih lica, nego odgovornost pravnih lica za krivična dela''.
Voleo bih da mi neko objasni kakva je suštinska razlika kada se kaže ''krivična odgovornost pravnog lica'' i ''odgovornost pravnog lica za krivična dela''. Nikakve tu razlike nema, ni jezičke, ni pravne. Ovde se ustanovljava neki potpuno novi institut krivičnog prava, a to je, da i pravna lica koja nemaju biološki subjektivitet, koja nemaju svest i volju, mogu da budu krivično odgovorna.
U obrazloženju amandmana dalje se navodi da je ovde reč o jednom posebnom vidu objektivne odgovornosti pravnih lica. Osnovno dostignuće, gospođo Malović, nadam se da se slažete sa mnom u tome, teorije krivičnog prava jeste da je krivična odgovornost potpuno subjektivna kategorija. Ne može biti u krivičnom pravu odgovornosti za radnje drugih lica.
Objektivna odgovornost države dopuštena je samo u oblasti građanskog prava.
Dakle, ako neki državni službenik građaninu namerno ili iz krajnje nepažnje prouzrokuje štetu, za tu štetu po principu objektivne odgovornosti odgovorna je država, ali država nakon toga ima pravo da se regresira od državnog službenika koji je tu štetu počinio. Dakle, građansko pravo dopušta objektivnu odgovornost. Krivično pravo ne da je ne dopušta, nego je strogo zabranjuje.
Krivična odgovornost može da se pripiše samo fizičkom licu koje je izvršilo krivično delo, pod uslovom da je posedovalo određeni stepen svesti i volje da izvrši to krivično delo.
Ovo što piše u Predlogu zakona potpuno odstupa od nekih ustaljenih elementarnih postavki krivičnopravne teorije, i krivičnopravnog zakonodavstva i krivičnopravne sudske prakse. Nemoguće je da pravno lice bude krivično odgovorno. Ne može, između pravnog lica i fizičkog lica postoji jedna ogromna razlika; fizičko lice poseduje svest i volju, pravno lice svest i volju ne poseduje.
S druge strane, uvoditi objektivnu odgovornost u krivično pravo to je jedna vrlo opasna avantura. Tu je gospodin Zoran Krasić i on će verovatno da me dopuni, u tu avanturu krenuo je Haški tribunal. Komandna odgovornost, kao institut krivičnog prava, i ovaj, neki, novi, izmišljeni, institut ''zajedničkog zločinačkog poduhvata'', nisu ništa drugo nego objektivizirana krivična odgovornost.
Dakle, možete da budete odgovorni iako niste počinili nikakvo krivično delo, a ako je neko drugi kome vi navodno komandujete izvršio neko krivično delo, onda ste vi krivično odgovorni, po principu komandne odgovornosti. A ako ste učestvovali u nekom ''zajedničkom zločinačkom poduhvatu'', niste morali apsolutno da izvršite nijedno krivično delo. Bitno je da se dokaže da ste deo udruženog zločinačkog poduhvata i vi ste krivično odgovorni.
Šta to znači na konkretnom primeru? Dovoljno je da ste rekli početkom '90-ih godina – srpskom narodu na prostorima bivše Jugoslavije preti novi genocid, već ste u opasnosti da vas neko svrsta u pripadnike nekog zajedničkog zločinačkog poduhvata, da ste vi planirali da se izvrši genocid nad pripadnicima drugih naroda.
U optužnicama Haškog tribunala i protiv Slobodana Miloševića i protiv Vojislava Šešelja i protiv Milana Martića navodi se veći ili manji krug lica koja su učestvovala u tzv. ''udruženom zločinačkom poduhvatu''. I Slobodan Milošević, i Vojislav Šešelj, i Veljko Kadijević, i Blagoje Adžić, i Milan Martić, i Milan Babić, i Radovan Karadžić itd, svako od njih je po tom principu krivično odgovoran samo zato što je deo nečega što se zove ''udruženi zločinački poduhvat'', iako, možda, taj pojedinac lično nije počinio bilo kakvo krivično delo.
Dakle, gospođo Malović, ovaj predlog zakona, i to je suština mog amandmana, odstupa od dve osnovne postavke krivičnog prava. Jedna je da samo fizička lica mogu da budu krivično odgovorna. Krivična odgovornost pravnih lica potpuno je nezabeležena. Druga postavka, koja se ruši ovim predlogom zakona, jeste da je krivična odgovornost isključivo subjektivna kategorija, da za krivično delo može da odgovara samo ono lice koje ga je izvršilo.
Objektivna odgovornost nema uporišta u krivičnopravnoj teoriji. Svi eminentni teoretičari krivičnog prava objektivnu odgovornost odbacuju.
I kritičari Haškog tribunala ukazuju na činjenicu da je princip komandne odgovornosti u Haškom tribunalu i suviše široko postavljen, preširoko u odnosu na sudsku praksu od vremena Nirnberškog procesa, Tokijskog procesa itd.
Vi sada ovde unosite elemente tribunalizacije našeg krivičnog zakonodavstva. Sada tribunalizujete krivičnopravni sistem Republike Srbije. Vi se ovde pozivate na neke međunarodne dokumente, na konvencije itd. Vi se, u stvari, pozivate, samo što to niste smeli javno da kažete, na Statut i na praksu Haškog tribunala. To je suština cele priče. Tamo je ustanovljena objektivna odgovornost u vidu komandne odgovornosti i u vidu tzv. ''zajedničkog zločinačkog poduhvata''. Vi sada tu praksu pokušavate da ugradite u pravni sistem Republike Srbije.
Vi ste, u stvari, hteli da, na neki način, zamaskirate vašu pravu nameru, pa ste rekli da se ovde radi o objektivnoj odgovornosti pravnih lica, drugim rečima, o odgovornosti pravnog lica za radnju koju u njegovo ime učini odgovorno lice u pravnom licu.
Gospođo Malović, vi sami sebe demantujete, ne mislim vi lično nego oni koji su pisali ovaj predlog zakona, zato što ste u članu 7. u stavu 2. napisali da pravno lice odgovara, čak, i ako je obustavljen krivični postupak protiv odgovornog lica ili je optužba odbijena. Drugim rečima, pravno lice postaje odgovorno samo po sebi i bez toga da je odgovorno lice, dakle, fizičko lice u pravnom licu, učinilo neko krivično delo. Kako može neko ko nema biološki subjektivitet, nema svest i nema volju da bude krivično odgovorno, čak, i u situacijama kada je krivični postupak protiv odgovornog fizičkog lica obustavljen ili je optužnica odbijena.
Prosto, ono što ste napisali u članu 1. Predloga zakona, ono što ste napisali u obrazloženju zašto se ne prihvata moj amandman i ono što ste napisali u članu 7. stavu 2. Predloga zakona blage veze nema jedno sa drugim. Ono što ste napisali u članu 7. to direktno potire čitavu koncepciju vašeg Predloga zakona da je krivična odgovornost pravnog lica odgovornost za drugog, za odgovorno fizičko lice u tom pravnom licu.
Zato je čitava koncepcija ovog zakona na staklenim nogama, neutemeljena u krivičnopravnoj teoriji, neutemeljena u zakonodavstvu, neutemeljena u sudskoj praksi.
Ovaj zakon, čak iako ga vi ovde usvojite, biće jako teško da se primeni, biće velikog voluntarizma u praksi, biće odstupanja od njega. Sudska praksa da bi prilagodila ovaj beživotni zakon pravnom životu moraće od njega da odstupa. Onda ćete imati veću štetu od koristi koju ste ovim predlogom zakona hteli da postignete. (Aplauz.)
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Gospodine Krasiću, imate još tri minuta. Nećete?
Na član 7. amandmane, u istovetnom tekstu, podneli su narodni poslanici Sreto Perić i Srđan Spasojević.
Vlada nije prihvatila amandmane, Odbor za pravosuđe i upravu predlaže da se amandmani odbiju, a Zakonodavni odbor smatra da su amandmani pravno mogući.
...
Srpska radikalna stranka

Sreto Perić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, gospođo Malović, kolega Aleksandar Martinović je na sjajan način objasnio da ovaj zakon nema uporište u pravnim premisama, ali ne znam, kolega Martinoviću, da li ste videli u obrazloženju ovog zakona na šta se predlagač poziva. Poziva se na propise FNRJ.
Dakle, najveći sin svih naroda i narodnosti FNRJ se povampirio! I gde se on sada nalazi, pored toga što ide na utakmice i druge manifestacije, naravno, tamo i treba ići zbog naših sjajnih sportista i drugih umetnika, ali najčešće gde se on pojavi, mi tu imamo loše rezultate.
Videli ste kako su Krasić i drugi naši fudbaleri sjajno igrali, njega nije bilo tamo. On povremeno dolazi u zgradu na Andrićev venac i pravi niz problema Republici Srbiji.
Podneo sam amandman na član 7. ovog predloga zakona, da se stav 2. briše. Član 7. glasi: ''Odgovornost pravnog lica zasniva se na krivici odgovornog lica.''
Stav 2. kaže: ''Pod uslovima iz člana 6. ovog zakona pravno lice odgovara za krivično delo odgovornog lica i ako je krivični postupak protiv odgovornog lica obustavljen ili je optužba odbijena.''
Dakle, podneo sam amandman da se stav 2. briše i nemam posebnu potrebu da to obrazlažem, jer je kolega Aleksandar Martinović na sjajan način objasnio da je ovo pogrešno.
Mislim da će ovaj zakon, ukoliko to postane, služiti pravnoj teoriji i studentima pravnog fakulteta – kako i na koji način ne treba donositi zakone i stavljati ih u pravni promet, odnosno u pravni sistem države Srbije. U ovom zakonu, kao i u ostalim koje vi sada donosite, pozvali ste se na to da je on potreban zbog pridruživanja Evropskoj uniji.
A, mislite li da li nam je potreban Zakon o bezbednosti u saobraćaju, jer je za nekoliko decenija, tačnije, za dve i po decenije, život izgubilo na našim putevima preko 35.000 građana Srbije, verovatno i drugih, a vama to nije hitno? Vi o tome ne razmišljate. Vi ne želite takav zakon da stavite na dnevni red, a nešto što nema utemeljenja, nešto što, praktično, ne može da opstane, vi pokušavate da donesete, i ovde oduzimate dragoceno vreme i nama narodnim poslanicima, a i građanima Srbije.
Naša obaveza, poslanika SRS, jeste da se borimo za istinu i ona je u nama, a ovako pogrešnim zakonima koji ne služe ničemu ne možemo pridavati veliki značaj, naša je obaveza da vam na to ukažemo.
Prvi naš poslanik koji je podneo amandman na ovaj zakon to je dosta dobro objasnio. Mislim da bi ove amandmane trebalo prihvatiti i, pored toga, ovim amandmanima se ovaj zakon ne može učiniti kvalitetnim i ne može ničemu dobrom poslužiti.
Ne mogu, a da ne iskoristim priliku da u ovom vremenu ne kažem da predsednik Republike Srbije prednjači u potvrđivanju samostalne države KiM, jer, zapravo, on, po mom dubokom uverenju, trči od jednih do drugih i moli ih da ubrzano provedu neke postupke koji bi potvrdili nelegalnu odluku o nezavisnosti KiM. On verovatno daje i upute na koji način bi moglo da postane bilo kome prihvatljivo nezavisno KiM. Navodno, tri uslova koja treba ispuniti da bi misija Euleks mogla da bude prihvatljiva za građane Srbije i, onda će to da bude u redu.
Nijedan danas nije prihvatljiv za građane KiM i cele Srbije! Dokle ćete, dame i gospodo narodni poslanici, ne mislim ja na vas, da testirate krajnju izdržljivost građana KiM, a i cele Srbije?!
Da li su vama misli razasute i nisu skoncentrisane? Usredsredite pažnju na ono što je osnovno, a osnovno je sačuvati integritet i pružiti bolji život građanima Srbije. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Ima reč narodni poslanik Srđan Spasojević.
...
Nova Srbija

Srđan Spasojević

Nova Srbija
Dame i gospodo narodni poslanici, na član 7. stav 2. podneo sam amandman – da se stav 2. briše. Obrazloženje kaže da, ako se odgovornost pravnog lica, kako je u stavu 1. člana 7. Predloga zakona o odgovornosti pravnih lica, izvodi iz zasnovane krivice odgovornog lica, onda je pravno nemoguće i nelogično da pravno lice može odgovarati.
Jer, ako je krivični postupak protiv odgovornog lica obustavljen ili je optužba odbijena, naime, ako je postupak protiv odgovornog lica obustavljen to znači da nema dela koje mu se stavlja na teret, da to lice nije krivično odgovorno ili da nema dokaza da je to lice učinilo odnosno krivično delo. To bi značilo da kod odgovornog lica onda i nije utvrđena njegova krivična odgovornost, a bez krivične odgovornosti odgovornog lica ne može stajati ni odgovornost pravnog lica.
Dalje, ako je optužba odbijena onda znači da nema optužbe prema odgovornom licu, pa se sud i nije upuštao u krivičnu odgovornost odgovornog lica. Kod takvog stanja stvari postavlja se pitanje – kako se može uzeti da je pravno lice odgovorno ako krivična odgovornost odgovornog lica nije utvrđena, jer odgovorno lice u toj situaciji nije optuženo.
Zaista je ovo neprihvatljivo, gospođo ministre. Profesor Martinović je jako dobro objasnio pojam krivičnog dela. Krivično odgovorno lice može biti samo ono lice koje je psihički odgovorno, znači, fizičko lice. Ovde nema subjektivne odgovornosti pravnog lica.
Zbog čega su naši amandmani odbijeni?
U obrazloženju se kaže – da se na taj način odstupa od povezane odgovornosti pravnoga i odgovornog lica, ali je takav izuzetak potreban u slučaju kada je postupak protiv odgovornog lica obustavljen ili je optužba odbijena zbog nekih pravnih smetnji. Kojih pravnih smetnji? Koje su to pravne smetnje?
Kako će neki investitor koji ulaže ovde u Srbiji i zasniva odnos pravnog lica, ukoliko postavi nekog direktora, biti odgovoran da je on pribavio neku imovinsku korist ili napravio neko krivično delo? Zamislite čoveka u nekoj zemlji koji odgovara krivično zbog toga zato što je njegovo odgovorno lice napravilo krivično delo. Zaista je to neprihvatljivo, nestimulativno i začuđujuće. Ne može se na ovakav način govoriti i ne može ovakav zakon da se prihvati, nema osnova, i ovaj stav 2. treba izbrisati. Jer, ako nema krivične odgovornosti odgovornog lica kako može pravno lice krivično da odgovara?
Ovaj deo je bio izuzetno dobro rešen Zakonom o prekršajima , kroz postupke u prekršajima i kroz privredne prestupe. Ukoliko su kazne bile male, trebalo je podignuti te kazne. Ali uvoditi jedan ovakav institut samo zbog toga da bi se trčalo ka svim, tim, nekim, evropskim unijama, na ovakav način, malopre sam rekao, to će biti izuzetno nestimulativno, upravo za one koji treba da dođu u ovu zemlju da ulažu, da se susreću sa jednim ovakvim zakonom koji potpuno odstupa od našeg trenutnog postupka. Znači, krivično delo ne može da postoji za pravno lice ukoliko je odgovorno lice počinilo krivično delo.
Dakle, posebno iritira i kada se obustavi postupak protiv odgovornog lica da ostaje krivica pravnog lica. Mislim da ovaj amandman, koji smo zajedno podneli kolega Perić i ja, treba prihvatiti, treba doraditi i mislim da ćete to imati u vidu. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem gospodinu Spasojeviću. Ima reč gospodin Krasić. Vaša poslanička grupa ima još devet minuta o ovom  amandmanu.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Verovatno ne postoje dva člana u ovom Predlogu zakona koji zahtevaju veću pažnju od člana 1. i člana 7. i tu se vidi pravo lice i vide se sve greške. Ne znam ko vam je pisao objašnjenje za ove amandmane i za ovo vaše što ste rekli da odbijate te amandmane?
Ali znate, vi imate problema i sa prevodom. Jer, ako u nekom međunarodnom dokumentu kaže da će to biti kažnjivo delo, to ne znači da će biti krivično delo. Kažnjivo delo je i prekršaj i privredni prestup. Negde u inostranstvu se naziva krivičnim delom ono što se kod naziva privrednim prestupom.
Ali, to, nije vama bila poenta, kada ste radili ovaj Predlog zakona, već je vama bio cilj nešto drugo, ali o tome ćemo povodom nekih sledećih amandmana.
Vidite, do nekog krivičnog dela se može doći radnjom izvršenja, ali može se doći i propuštanjem. Verovatno vam je poznato da postoji odgovornost i nekih lica za dela drugih lica, ali su opet fizička lica, i prvo i drugo. Ako pravno lice treba da odgovara za delo ili propust odgovornog lica, to je kod nas dosad bilo u sistemu prekršaja i privrednih prestupa. Kod krivičnog prava nije bilo.
Da li je moguć princip objektivne odgovornosti u krivičnom pravu? Nije moguć, jer za krivičnu odgovornost je potrebna vinost i uračunljivost. Te dve kategorije mogu da se vežu samo za fizičko lice, za pravno lice je nemoguće. Kako ćete da cenite uračunljivost pravnog lica? To pitanje postavljam ne zbog krivične odgovornosti, nego pokušavam da uđem u vašu terminologiju – zbog odgovornosti za krivično delo? Kakva može da bude odgovornost za krivično delo? Samo krivična odgovornost, jer je krivično delo umetnička tvorevina pojedinca, fizičkog lica.
Postoje varijante kada više lica učestvuju, kao neka zajednica, kao neki kolektivitet, neka grupa, da li je tu sistem zavere, saučesništva u užem ili širem smislu, u bilo kojoj varijanti, ali opet odgovaraju svi učesnici kao fizička lica, za svoje delo ili za svoj doprinos u prouzrokovanju posledica određenog krivičnog dela. Kakva je ta krivična odgovornost ili odgovornost za krivično delo ukoliko nema zatvora? Vi ste ovde predvideli i smrtnu kaznu za pravno lice. Tendencija u Evropi je da se smrtna kazna izbaci kao kazna za krivična dela, ako je to tendencija onda se izbacuje smrtna kazna i za odgovornost po osnovu krivičnih dela, pa bez obzira da li je odgovoran tata ili sin.
Vi ste ovde rekli, ako odgovorno lice u pravnom licu izvrši delo, bez obzira koje krivično delo, onda, pravno lice će biti novčano kažnjeno ili će biti prestanak pravnog lica. Prestanak pravnog lica je smrtna kazna. Znači, vi biste hteli smrtnom kaznom sva pravna lica koja vama ne odgovaraju, da kaznite, vama nije cilj krivična odgovornost, ne, vama je cilj destrukcija i onda idete sa nekim bajkama, sa nekim pričama. Ovakav koncept zakona na kugli zemaljskoj ne postoji. Ovo nema ni Engleska, nema ni u SAD. Nema, ne postoji, nemoguće je.
Neću sad da vam pričam o odlukama doma lordova povodom nečega što se zove zajednički zločinački poduhvat, ''joint criminal enterprise'', itd, ali i tu se govori o odgovornosti samo fizičkih lica, ne pravnog lica. Tu može, čak, da odgovara i savetnik nekog preduzeća koji nije u preduzeću zbog pogrešnog saveta koji je dao preduzeću, pa je preduzeće napravilo neki prekršaj, pa onda savetnik odgovara i odgovorno lice u preduzeću, ali ne odgovara pravno lice.
Ali, vi ništa ne znate, samo imate etiketu – ja sam demokrata, ja sam konj, ja sam ekspert, ja sam ovo, ja sam ono. Nećete ovde da raspravite ta pitanja nego bežite na ''Studio B'', ''B92'', novine, cepate stranke, muvate PTT, samo da napravite zabunu.
Evo, da li je ovo opstrukcija parlamenta? Izađite, objasnite zašto je ovo dobro što ste predložili. Nemojte samo da mi pevate priču o tome neke su firme kriminalne tvorevine, pa njihovi vrše neka krivična dela, pa možemo da kaznimo direktora, doći će drugi, pa će opet krivična dela itd, pustite tu priču. Dajte, uhvatite se malo sa strukom, pa da vidimo koliko znate, da li znate nešto da objasnite ovde.
Gospođo Malović, s obzirom na to da je ''B92'' objavio da je jedan sudija prevario neku staricu, mislim da imate potrebe da intervenišete kod Nadzornog odbora Vrhovnog suda i kod drugih pravosudnih organa, da se ispita da li je to tačno i da li treba da se neko poziva na odgovornost.
Ostatak vremena prepuštam svom kolegi. (Aplauz.)
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Reč ima gospodin Martinović.
...
Srpska radikalna stranka

Aleksandar Martinović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, smatram da smo mi već dovoljno elaborirali činjenicu da ono što piše u članu 7. i ono što piše u članu 1. Predloga, apsolutno nema veze jedno sa drugim, odnosno da stav 2. člana 7. anulira kompletnu koncepciju Predloga zakona o odgovornosti pravnih lica za krivično delo.
Međutim, ovde se postavlja jedno drugo pitanje. Pre svega, gospođo Malović, morate kad pišete predlog zakona da se pomalo i uživite u jednu životnu situaciju. Zamislite, ne postoji odgovornost odgovornog lica, u prevodu, mi bismo rekli direktora ili starešine koji stoji na čelu nekog pravnog lica. Dakle, ili je optužba odbijena ili je krivični postupak obustavljen.
Na koji način mislite da sud može da vodi krivični postupak protiv pravnog lica, dakle, to je jedan kolektivitet koji nema svoju biološku egzistenciju, a istovremeno ne postoji odgovornost odgovornog lica. Na koji način će takvo pravno lice uopšte da odgovara? Kako ćete protiv njega voditi krivični postupak? Ko će to pravno lice da zastupa?
Ne možete vi, recimo, jedno preduzeće, ako je u pitanju preduzeće kao pravno lice, što je po koncepciji ovog zakona moguće, da izmestite u sud i da mu sudite. Ne možete da sudite zidovima. Ne možete da sudite zaposlenima koji rade u tom pravnom licu. Ne možete da sudite kompjuterima, automobilima, itd. A sve je to pravno lice.
Pravno lice je jedna pravna konstrukcija. Ljudi su hteli da stvore koncepciju pravnog lica, jer je to potrebno za funkcionisanje pravnog sistema, i u sistemu javnog i u sistemu privatnog prava. Međutim, ovo što ste sada napisali u članu 7. u stavu 2. jednostavno, čovek postavlja pitanje, kako je tehnički moguće voditi krivični postupak protiv pravnog lica u situaciji kada ne postoji krivična odgovornost odgovornog fizičkog lica. To je jedna stvar.
Druga stvar. Skrenuo bih pažnju gospođi Malović, a i svima onima koji pišu obrazloženja predloga zakona koji dolaze pred narodne poslanike, u svakom predlogu zakona o kojima ovih dana raspravljamo, naravno, razlozi za donošenje zakona po hitnom postupku, to je neka uvrežena formulacija koju sadrži svaki predlog zakona: ''Donošenjem ovog zakona po hitnom postupku predlaže se zbog toga da bi se što pre stvorili svi neophodni uslovi'', zamislite formulaciju, ''za rad organa i organizacija, radi ispunjenja obaveza Republike Srbije u procesu pridruživanja Evropskoj uniji.''
Gospođo Malović, ne može svaka budalaština, ponovo se ograđujem, ne kažem da ste vi za to odgovorni, ali ne može svaka budalaština da se tretira kao neophodan uslov da bi Republika Srbija ušla u EU.
Zaista nisam čuo, ispravite me ako grešim, ni Oli Rena, ni Havijera Solanu, niti bilo kog drugog evropskog zvaničnika da je rekao Borisu Tadiću, Božidaru Đeliću, Dinkiću itd. – Republika Srbija može da uđe u EU ako donese zakon da su i pravna lica krivično odgovorna. Nisam čuo. Možda nisam dovoljno informisan, ispravite me ako grešim.
Čuo sam nešto drugo. Čuo sam da su rekli: ako ne izručite tog i tog Haškom tribunalu ne možete da uđete u EU; ako ne priznate nezavisnost republike Kosovo ne možete da uđete u EU. Čuo sam da su rekli da su to neophodni uslovi da Srbija uđe u EU, ali, zaista, nisam čuo da pravno lice mora da bude krivično odgovorno zato što, tamo, neki zvaničnik u Briselu, administracije EU, zahteva da postoji jedan takav institut u našem sistemu krivičnog prava.
Ove tradicije na koje se pozivate i koje je dobro primetio moj kolega Sreto Perić zaista su smešne. Ja ću da citiram te zakone.
Dakle, pojedini propisi bivše FNRJ koji su doneti posle Drugog svetskog rata, kao što je Zakon o krivičnim delima protiv naroda i države.
Inače, po tom zakonu svi oni koji su ostali lojalni zvaničnim organima Jugoslavije i koji se nisu priklonili partizanskom pokretu bili su neprijatelji naroda i države. Dalje, Zakon o vrstama kazni i Krivični zakonik sadržali su odredbe o odgovornosti pravnih lica za krivična dela; član 16. Krivičnog zakonika propisivao je da su pravne osobe, zamislite, opet...

Whoops, looks like something went wrong.