TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 12.11.2008.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

3. dan rada

12.11.2008

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:05 do 18:30

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Miroslav Petković. Da li se još neko javlja ko nije iskoristio svoje pravo? Vreme na raspolaganju 5,5 minuta.

Miroslav Petković

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, uvažena gospođo ministre, nadam se da ste današnju raspravu shvatili da smo bili dobronamerni, da smo krajnje argumentovano i odgovorno raspravljali o predloženim zakonima i da, ukoliko prihvatite amandmane DSS, negde tamo krajem novembra možda ćemo odlučiti da glasamo za ove zakone.
Želim da se osvrnem na dve opaske kolege Konstantinovića koje je izneo u svom izlaganju. Očigledno da se nismo razumeli, vezano za član 13, oko nadležnosti saveta. Ono što DSS predlaže jeste da samo u ovom članu stoji, u prvoj alineji, da savet bira sudije za trajno obavljanje sudijske funkcije. Samo to da dodamo. Poštujemo Ustav, poštujemo nadležnosti Narodne skupštine Republike Srbije i moja opservacija je bila samo u tom pravcu, ništa mimo onoga što predviđa Ustav Republike Srbije.
Takođe ste rekli danas na moju kritiku da predsednik Vrhovnog kasacionog suda bude i predsednik Visokog saveta sudstva, citiram iz stenograma, "takvo rešenje postoji u svim zemljama u Evropi." Podsetiću vas da u Evropi postoje tri sistema, tzv. severnoevropski, južnoevropski i jedinstveni sistem.
Zemlje predstavnice severnoevropskog sistema su Švedska, gde savetom rukovodi generalni direktor. Irska - savetom rukovodi glavni izvršni službenik. Danska - radom saveta rukovodi direktor i izvršni odbor. Predstavnici južnoevropskog modela, Francuska - savetom predsedava predsednik Republike. Italija - savetom predsedava predsednik Republike.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Da li predstavnica predlagača želi reč? Reč ima ministarka Snežana Malović. Izvolite.
...
Socijaldemokratska stranka

Snežana Malović

Poštovana predsedavajuća, poštovano predsedništvo, dame i gospodo, uvaženi narodni poslanici, pre svega želim da vam se zahvalim na konstruktivnoj raspravi u načelu povodom zakona koji su se danas našli na dnevnom redu.
Kao što sam rekla i u današnjem izlaganju, cilj Ministarstva pravde prilikom predlaganja ovih zakona je da dobijemo nepristrasno, efikasno, delotvorno i nezavisno pravosuđe, jer će se samo kroz takvo načelo ostvariti načelo vladavine prava.
Kao što sam već rekla, ponoviću, osnov za donošenje ovih predloga zakona su bili domaći propisi, pre svega Ustav Republike Srbije, koji ću i kao građanin Republike Srbije i kao predstavnik izvršne vlasti na čelu Ministarstva pravde u potpunosti i dosledno poštovati, zatim Zakon o sprovođenju Ustava Republike Srbije i Nacionalna strategija za reformu pravosuđa. Takođe, konsultovali smo i međunarodne dokumente koje sam navela u jutrošnjem izlaganju.
Ovde je postavljeno pitanje - da li je izvršena analiza stanja u pravosuđu. Još juče sam u završnoj reči istakla da je Ministarstvo pravde još od juna prošle godine vršilo jednu opsežnu analizu. Da se ne bih ponavljala, samo ću u par reči reći da smo uradili analizu kaznene politike, zastarelosti gonjenja, zastarelosti izrečenih presuda, dužine trajanja postupka i po sudu i po sudijama, zastupljenost veštaka u postupcima, opterećenost suda i sudija, ažurnost suda i sudija, kvalitet i kvantitet rada i posebno broj zaposlenih koji je potreban u pravosudnim organima Republike Srbije.
Još jednom ću reći da ovi zakoni ne predviđaju reizbor. Kao što sam pokušala da objasnim, u potpunosti i suštinski se vrši reforma pravosudnih organa. Nijedan sud u Srbiji neće ostati u onom obliku u kakvom je do sada bio. Znači, menja se i organizacija i nadležnost, tako da, kao što je ovde od narodnih poslanika izrečeno, ne postoji kontinuitet u odnosu na postojeće sudove u Republici Srbiji.
Koliki će broj sudija u Republici Srbiji biti, o tome će odlučiti Visoki savet sudstva, kao jedino merodavno telo. Takođe, visoki savet sudstva će biti nadležan da donosi kriterijume o izboru, napredovanju, disciplinskoj odgovornosti i razrešenju sudova.
Kao član visokog saveta sudstva zalagaću se da ovi dokumenti budu ocenjeni od strane međunarodnih tela, a pre svega Venecijanske komisije Saveta Evrope.
Što se tiče disciplinskih sankcija i disciplinske odgovornosti koja postoji u Predlogu zakona, moram da kažem da su tu, takođe, u pitanju međunarodni standardi. Jutros sam rekla da su te odredbe u potpunosti preuzete iz dokumenta koji se zove Osnovna načela za izradu sistemskih zakona, koji su upravo napisali sudije, tužioci i advokati. Ministarstvo pravde je u ovoj radnoj grupi bilo isključivo u okviru tehničkog organa.
Ovo jesu organizacioni zakoni koji će stvoriti bazu za rad pravosudnih organa. Potpuno se slažem sa vama da je potrebno izmeniti procesne zakone, kao i doneti Zakon o izvršenju i Zakon o advokaturi. Ministarstvo pravde priprema te zakone i oni će se tokom sledeće godine naći na dnevnom redu parlamenta.
Rokovi koji su predviđeni ovim predlogom zakona su rokovi koje postavlja Zakon za sprovođenje Ustava. Ministarstvo pravde je podrobno razmatralo održivost tih rokova i duboko sam uverena i tvrdim da te rokove možemo održati.
Što se tiče nacionalne zastupljenosti u Predlogu zakona o sudijama postoji, da tako kažem, pozitivna diskriminacija. Smatram da treba da se percipira nacionalna struktura i da se to uzme u obzir. Kao član Visokog saveta sudstva zalagaću se svakako da to bude ispoštovano.
Ministarstvo pravde je sarađivalo sa strukovnim udruženjima i to će i dalje činiti. Ovde je pomenuto da je u toku izrada radne verzije zakona o pravosudnoj akademiji. Možda vama ne izgleda bitno taj zakon, ali ću vam reći da je to zakon koji će opredeliti način izbora budućih sudija u Republici Srbiji i njihovu obuku. Taj zakon se upravo radi sa strukovnim udruženjima - Društvom sudija Srbije i Udruženjem tužilaca.
Prema tome, Ministarstvo pravde će i dalje sarađivati sa strukovnim udruženjima, nevezano za to da li imamo drugačije poglede na određena rešenja ili ne.
Što se tiče javne rasprave, koja je ovde pomenuta, da je bilo ili da je nije bilo, neću dalje o tome govoriti, samo ću ukazati na to da Ministarstvo pravde radi transparentno. Svi okrugli stolovi koji su postojali su zabeleženi okom kamere i može se saznati uvidom u pres-klipinge ili u priloge koji su bili na televizijskim emisijama - da li je bilo javne rasprave ili nije.
Pomenuta je ovde i odgovornost za sprovođenje zakona. Potpuno sam svesna da su ovde u više navrata doneti, takođe, organizacioni zakoni koji se tiču pravosudnih organa i pravosuđa u celini. Rekla sam da, pre nego što smo predložili ove zakone, uradili smo finansijsku konstrukciju i održivost i mogućnost sprovođenja zakona.
Kao ministar pravde u potpunosti preuzimam odgovornost da se ovi zakoni primene i sigurna sam, posle određenog vremena videćete, da će početi u Republici Srbiji da funkcioniše valjana nova pravosudna mreža, a posle određenog vremena videćete da će sudstvo biti efikasnije. Hvala vam na pažnji.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Zaključujem zajednički načelni pretres o Predlogu zakona o sudijama i Predlogu zakona o Visokom savetu sudstva, čime završavamo rad za danas. Sednicu nastavljamo sutra, 13. novembra, u 10,00 časova, zajedničkim načelnim pretresom o Predlogu zakona o javnom tužilaštvu i Predlogu zakona o Državnom veću tužilaca, odnosno tačkama 4. i 5. predloženog dnevnog reda. Hvala vam.