TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 22.12.2008.

28. dan rada

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Tomislav Nikolić

Napred Srbijo
Kad lažete, lažite malo. Engleski ambasador nikada nije bio u prostorijama Srpske napredne stranke, ja nikada nisam bio u prostorijama američke ambasade. Ovo govorim kao čovek čije se kretanje prati, prate ga i neki vaši ljudi.
(Momir Marković, sa mesta: Zakuni se.)
U šta da se zakunem? Samo prtljaš nešto bez veze. Evo, u šta da se zakunem? U tebe? U sebe?
(Predsednik: Gospodine Nikoliću, gospodine Markoviću, nemojte komunicirati među sobom, obratite se parlamentu.)
Ako javno, sa skupštinske govornice, kažem da nikada nisam bio u američkoj ambasadi, onda stojim iza tih reči, a ti sad donesi ovde dokaz da sam bio. To tako ide, Momo, kada neko laže. Dakle, ja ne lažem.
Kad smo već kod ideologije, nama je rečeno da nikad ne idemo sa Koštunicom i sa Tadićem, to je bio testament, pa evo sad je Koštunica ideolog vaše stranke. Išao sam u kampanju da obezbedimo što više mandata, a predstavljao Koštunicu kao predsednika buduće vlade. Da li je to bio nalog iz Haga? Jeste. Da li je to ideologija? Da li je ideologija da sad možemo u vladu pošto je palo Kosovo i Metohija? Je l' to ideologija? Tako je rekao predsednik Šešelj u Hagu – sad možemo u vladu, palo je Kosovo i Metohija. Pa, ja sam rekao – nije, Vojo.
Pitam vas da li je to ideologija. Da li je ideologija to što sam slušao Vojislava Šešelja i na kraju morao da odem? A vi sedite, nemate šta da čekate više. Čekate neki novi nalog, je l' da ? Čekate nešto pred čim ćete i vi da budete zgranuti, ili ja možda lažem, Gordana? Ne može toliko da se luta. Je l' rekao, Gordana, bila si na sastanku – ako prihvate amandmane, glasaćemo za sporazum? Sad ja tebi da kažem - zakuni se. Evo, bila je i Vjerica, ona ne laže nikad.
Znači, ja to više nisam mogao da izdržim, vi možete. I šta ćemo sad? Idite svojim putem, nemojte da me terate da otkrijem sve razloge zbog kojih sam morao da odem. Jesam li nekoga zvao? Jesam li nekog od vas zvao telefonom? Jesam li nekome govorio da treba...
(Srboljub Živanović, sa mesta: Mene si zvao.)
Tebe sam zvao, Srbo, ali si bio zauzet dvanaestom ženidbom, nisi mogao da mi se javiš.
Jesam li ja uticao na vas? Ostanite zajedno. Ja volim da budete i zajedno i jaki, ali da budete ideološki jaki. Ali, vi ne znate šta će da vam naredi kad vas bude gore pozvao u onu kancelariju sa zvučnicima, ne znate šta je novo. Zbog toga sam otišao - da znam šta je novo, šta očekujem od života, šta deca da očekuju od života. A vi nastavite ovako državotvorno, to znači da više nećete reći da sam lupež, šta sam ono sve bio, za vas sam bio pseto, ološ, stoka, izdajnik...
(Sve vreme govora narodnog poslanika Tomislava Nikolića narodni poslanici SRS lupali su o klupe.)
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Reč ima gospodin Paja Momčilov, po Poslovniku. Zaista bih vas zamolila da privedete ovaj dijalog kraju. Mislim da ovo nije dobro ni za jedne ni za druge.

Paja Momčilov

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, pozivam se na član 104. našeg poslovnika i, naravno, na dostojanstvo.
Vidite, gospodin Nikolić, nekada nesumnjiva ikona SRS-a, koja je visoko bila pozicionirana, dozvoljava sebi danas da vodi razgovore sa nama u poslaničkim klupama, da iznosi detalje iz privatnog života i da mu to bude sadržaj političkog delovanja.
Naravno, ja neću upasti u tu zamku. Mislim da i ne treba da upadnemo. Mi raspravljamo o zakonima, raspravljamo o najvažnijem zakonu, a to je budžet.
Jednostavno, ono što želimo da kažemo, i mislim da se time zaokružuje ova naša priča i rasprava, jeste da su gospodin Nikolić i njegova grupacija omogućili danas da se ne donese čitav niz amandmana koji bi obezvredili jedan štetan zakon. Zašto štetan? Bilo je preko 100 amandmana. Ko je upućivao amandmane? Svi su ih upućivali, i iz opozicije (ne takozvane, nego realne opozicije) i iz pozicije.
Nismo mi glasali za grupu Mađara, nacionalnih manjina. Mi smo glasali za nešto što smo prepoznali da je interes građana Srbije. Građana Srbije kao što su u Adi, kao što su u Beloj Crkvi, kao što su u vašem Kniću. To je ono što je nas rukovodilo, a nikako neki čudan, već i pomalo morbidan stav, da ne treba izaći čak ni Mađarima u susret, jer, eto, Srbi su nešto uskraćeni. To je sve što imam da kažem u vezi s tim.
Činjenica je, možete sada da kažete šta hoćete, ali vi danas niste bili opozicija.
Jer, ne postoji konstruktivna opozicija. Jednom opozicija je uvek protiv pozicije - to je osnovni element engleskog parlamentarizma, a taj parlamentarizam je i dan-danas na snazi u svetu i vi ste, jednostavno, danas bili pozicija. To je realnost.
Možete sada da prizivate razne priče. Možemo mi pričati o nekim ličnim stvarima koje ne interesuju ni ovaj parlament ni naše građane. Sramota je onoga ko istinu zamenjuje nekim drugim šablonskim pričama koje apsolutno ne interesuju ni građane ni parlament. Prema tome, mi vam ništa nećemo odgovarati, a vi izvolite, uveseljavajte, ako mislite da je to potrebno, i auditorijum a i građane Srbije. Hvala vam.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodin Buha ima reč, kao predstavnik poslaničke grupe SRS.

Milorad Buha

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, uvaženi građani Srbije, pred nama je najvažniji akt koji usvaja ova skupština i aktuelna vlast je morala daleko ozbiljnije da prione pripremi za izradu ovog akta i da se drži kalendara koji je predviđen Zakonom o budžetskom sistemu.
Za ovaj zakon, zakon o budžetu, moramo reći da je ''papirnati'' zakon, da iza sebe nema ni finansijsku ni materijalnu podlogu, da će prihodi koji su predviđeni budžetom biti jako teško ostvarivi, da je finansijska podloga na kojoj se baziraju prihodi i rashodi ''papirnata'' i mislimo da ćemo vrlo brzo u ovim klupama imati rebalans budžeta, korekciju budžetskih prihoda i rashoda i temeljitu izmenu, shodno realnom stanju.
SRS smatra da je ovaj budžet rasipnički, trošadžijski, da nema razvojnu komponentu, da je inflatoran i neće glasati za njega. Kada sam spomenuo Zakon o budžetskom sistemu, zbog građana Srbije moram napomenuti, članom 14. Zakona o budžetskom sistemu predviđeno je da Vlada usvoji budžet do 1. novembra tekuće godine, dostavi ga na usvajanje Skupštini do 1. novembra, a Skupština je dužna usvojiti budžet do 15. decembra tekuće godine.
U ovom slučaju Vlada je ovaj zakonski projekat dostavila 7. decembra, van zakonskog roka, a poslanici u ovom parlamentu su počeli danas sa raspravom i jako teško mogu da okončaju raspravu po ovom zakonskom projektu i po svim propratnim aktima koji idu uz ovaj budžet.
Moramo spomenuti vrlo značajan akt, Memorandum o budžetu, ekonomskoj i fiskalnoj politici, koji ide uz budžet, kao i tri finansijska plana i set fiskalnih i carinskih zakona koji je sada trenutno u skupštinskoj proceduri.
Znači, moramo se kritički osvrnuti i kritikovati vlast, da nije ispunila zakonom predviđen uslov - 1. novembar i 15. decembar, za usvajanje.
Nadalje, kada govorimo o razlozima zbog kojih aktuelna vlast to nije učinila, nekoliko je bitnih elemenata, a najznačajnije je to što unutar vladajuće koalicije ne postoji dogovor o svim bitnim elementima koji se definišu budžetom. Zbog toga je pozvan finansijski policajac, imenom i prezimenom MMF, koji je trebalo da miri zaraćene političke partije koje su tražile što veći kolač i učešće u budžetu za 2009. godinu. Finansijski policajac je obigravao po Vladi i ministarstvima 25 dana. Tek kada je finansijski policajac dao zeleno svetlo, ušlo se u izradu konačnog Predloga budžeta, o kome mi danas raspravljamo.
Inače, za aktuelnu vlast moramo reći da do pre mesec dana nijedan od zvaničnika aktuelne vlasti nije spomenuo reč "kriza", uglavnom smo se kretali u makroekonomskim ciljevima koji su definisani budžetom za 2008. godinu i rebalansom budžeta, a ti ciljevi makroekonomske politike su makroekonomska i finansijska sigurnost i stabilnost, dinamičan privredni razvoj i rast investicionih aktivnosti, rast zaposlenosti i standarda života, ubrzano sprovođenje ekonomskih reformi, ubrzan proces stabilizacije i pridruživanja Evropskoj uniji, ravnomerniji regionalni razvoj itd. Otprilike, onakvi ciljevi kakve danas imaju Norveška, Luksemburg i visokorazvijene zemlje.
Svi državni čelnici su govorili o određenim problemima koji će, uglavnom, proći pored nas. Čak jedan od njih, potpredsednik Vlade Đelić reče - možda bi bilo i dobro da ta ekonomska kriza prođe kod nas, da će to imati pozitivne efekte na našu ekonomiju. Ne reče, ne objasni šta u stvari iza svega toga stoji.
Ali, da se vratimo na surovu stvarnost u kojoj mi živimo, na monetarne, ekonomske i finansijske agregate u kojima žive naše stanovništvo i naša privreda, a to je - zaduženost građana je na nivou 368 milijardi dinara ili 4,3 milijarde evra; zaduženost privrede kod banaka je 798 milijardi dinara ili 9,2 milijarde evra; a zaduženost malih privrednika je 69 milijardi dinara ili oko 800 miliona evra.
Predlogom budžeta predlagač je išao sa određenim korekturnim faktorom u odnosu na Memorandum iz 2007. godine, kada je bio predviđen rast od 7%, pa korekcija rebalansom budžeta od 6%. Međutim, sada vidimo, u ovoj projekciji je to 3%. Ali, ako uzmemo inflaciju koja je 8% projektovana ovim budžetom, onda ćemo videti da ćemo mi stvarno u 2009. godini imati daleko manji zalogaj nego što je to projektovano ovim budžetom i nego što je to stvarno potrebno ovom napaćenom narodu.
Deficit tekućih plaćanja se kreće na nivou 2008. godine, negde oko 7,5 milijardi evra. Spoljni dug je 23,1 milijardi, a javni dug je 8,9 milijardi evra. To su podaci sa desetim mesecom ove godine. Privatni dug je 14,2 milijarde evra, što znači ukupno 23,1 milijarda evra.
Spoljni dug je (ovde smo čuli neke druge podatke, međutim ovo su zvanični podaci koji su dati od guvernera Narodne banke) na nivou 62,1% bruto društvenog proizvoda. U 2009. godini možemo očekivati i dalji rast spoljnog duga, posebno privatnog duga. Zaduživaće se država, međutim biće, u smislu obezbeđenja kreditnih linija, određenih teškoća, s obzirom da i u svetu imamo ogromne probleme u smislu obezbeđenja kvalitetnog novca.
Dalje, spoljnotrgovinski deficit u privih osam meseci ove godine je na nivou 10,4 milijarde dolara, a do kraja godine se očekuje da bude između 12 i 13 milijardi dolara. Deficit budžeta prema ovoj projekciji je 50 milijardi dinara, odnosno blizu 600 miliona evra. Međutim, podaci koje dobijamo od Vlade govore o tome da mi već imamo čak i veći deficit u ovoj poslovnoj godini i da ćemo negde na kraju godine imati negde oko šezdesetak milijardi dinara deficita. Samo je pitanje iz kojih sredstava ćemo mi namiriti ovaj deficit.
Ranije smo to mogli kroz privatizacione prihode. Međutim, ove godine završavamo postupak privatizacije. Nema je više. Ostaju velika preduzeća, pre svega veliki javni sistemi. Ne isplati se ovoj državi u periodu krize, nemogućnosti obezbeđenja adekvatnih ino kredita, prodavati sve ono što mi imamo sada trenutno u velikim sistemima.
Nadalje, mi u ovoj poslovnoj godini, a posebno u devetom, desetom i jedanaestom mesecu, a to će biti verovatno još do kraja godine, imamo drastično smanjenje devizne štednje, povlačenje dinara iz banaka, a time slabimo bankarski sistem. Mi smo početkom devetog meseca ove godine imali 5,7 milijardi evra devizne štednje, koncem jedanaestog meseca to je palo na 4,8, što znači da je oko 900 miliona evra povučeno iz banaka.
Imamo naglašenu neproduktivnu potrošnju, prema projekciji budžeta za 2009. godinu. Naime, ovim budžetom je predviđeno finansiranje 260.000 radnika u državnoj administraciji i oko 450.000 ukupno građana koji se finansiraju iz budžeta.
Prema podacima određenih međunarodnih institucija, imamo ozbiljnu kritiku korumpiranosti državnih službenika, moramo tu spomenuti razne mafije - carinsku, stečajnu, prosvetnu, zdravstvenu itd. i otvorene prigovore međunarodnih organizacija.
Ono što je bitno u monetarnom smislu, to je da smo imali jako veliko kolebanje dinara u periodu od 45 dana. Moneta je za 45 dana izgubila vrednost 25%, a sa današnjim danom to je negde oko petnaestak posto. Verovatno će se dirigovanom politikom ići do pravoslavnog Božića, a posle toga će naša moneta ponovo krenuti u nebesa, onako kako je krenula pre petnaestak dana.
Predlagač zakona kaže za ovaj zakon da je on razvojni, investicioni, reformski itd.
Međutim, niti jedan od ovih ciljeva, koje je projektovao predlagač zakona, ne stoji. Moramo ukazati i reći građanima Srbije da su subvencije koje su predviđene za one za koje je neophodno, gde su naglašeni prioriteti, posebno u oblasti poljoprivrede, 24% manje Predlogom budžeta u odnosu na 2008. godinu.
Cifarski rečeno, u 2008. godini imali smo 25 milijardi dinara, ono što je uloženo u subvenciju poljoprivrede, a za ovu godinu oko 18 milijardi. Za ''Železnice'' smo imali u 2008. godini 11,1 milijardi dinara, a u 2009. godini, pod uslovom da punjenje budžeta bude adekvatno, nekih 10 milijardi. Subvencije u privredu u 2008. godini su nešto više od 4 milijarde dinara, a za 2009. godinu nešto više od 3 milijarde dinara. Sve to treba da nas zabrine.
Zatim, morali smo imati još i kapitalne izdatke. U 2008. godini bile su u vrednosti od 59 milijardi dinara, a sada smo smanjili, u ovoj projekciji za 2009. godinu, na 40 milijardi dinara.
Ono što treba da zabrine građane Srbije jeste mir i tišina aktuelne vlasti kada se govori o kontroli javnog sistema, javnih preduzeća.
Za ovom govornicom je SRS, unazad godinu dana, govorila o visokim zaradama u javnim preduzećima. U ovih godinu dana su se iskristalisali podaci. Nisu to samo zarade, to su i razni bonusi, to su i razne naknade, to su i ugovori koji obezbeđuju predsednicima upravnih odbora, direktorima javnih preduzeća da čak i posle odlaska sa funkcije dve do tri godine imaju visoke zarade, onakve kakve su imali u javnim preduzećima.
Evo, vidite, ovo je srpski brend i ovo bi trebalo izvesti, prodati. Ovo je intelektualna svojina. Ovo moramo patentirati i izvesti. Ovo nigde nema, sigurno nigde nema. A još manje ima činjenice da vlast o svemu tome ćuti. Otprilike je to G17 plus, to su njihovi direktori, a DS se ograđuje od toga. Ma, vi učestvujete u svemu tome, to su vaši ljudi. Jer, podaci koji govore o isplatama, sada su to desetine javnih preduzeća - 250 hiljada, 280 hiljada, 320 hiljada, 530 hiljada, milion i 200 hiljada itd. O tome ćutite.
Ne smete o tome ćutati. S jedne strane se zalažete za štednju i kažete otvoreno, zvaničnici na vlasti kažu - štednja, mi moramo stegnuti kaiš, moramo podeliti ovaj teret, podeliti ravnomerno. Kako da podelimo? Onaj koji prima penziju 13.000, onaj koji prima invalidski dodatak od 7, 10, 12 hiljada itd., a poljoprivredne penzije su u nivou 6, 8 i 12 hiljada dinara – kako, na čemu on da štedi, u odnosu na rasipanje na drugoj strani?
Ovo ozbiljno govorim, patentirajte i izvezite i unovčite, ovo je intelektualna svojina, koja se u svetu plaća.
Postavljam pitanje, po drugi put, ministru finansija – da li ste se ikada setili, kada ste izabrali predsednike i članove upravnih odbora, direktore javnih preduzeća, da im date nalog i kažete - odlazite u firmu, hoćemo u roku od 30 dana da sagledate stanje i informišete nadležno ministarstvo? Da li ste zatražili informaciju o tome da li ima problema u tom preduzeću? Izađite i recite. To je uslov svih uslova. Ako konstatujemo činjenice i vi, kao nadležan organ... Svaka isplata u svakom javnom preduzeću dolazi na vaš sto ili nekog od vaših referenata, sve isplatne liste nalaze se u vašem ministarstvu i vi se pravite ludi, ne znate ništa. Kako ne znate? Referenti u vašem ministarstvu znaju, overavaju te liste itd. Znači, svesni ste činjenice da se otima, krade, da je to pljačka, uzimanje itd. Šta ste učinili? Niste učinili ništa.
Idemo dalje. Pitanje putara. Evo, pre neki dan ministar za infrastrukturu izađe i reče - isplatiće 20 milijardi do kraja godine. Iz kojih sredstava? Iz budžeta? Zašto niste uneli ta potraživanja putara u budžet? Vi to morate uneti. To mora biti sastavni deo ovog budžeta. Mora ući u ovaj budžet 30 milijardi duga putarima. Tu neko laže, ili ministar infrastrukture, ili vi kada projektujete budžet. Pred medijima izađe i reče - 20 milijardi će biti isplaćeno do kraja godine.
Nadalje, ministar rada i socijalne politike je potpisao Opšti kolektivni ugovor negde u oktobru, potpisao je i aneks tog ugovora kojim se garantuje isplata 15% visine prosečne zarade na ime mesečne ishrane koja pripada radniku, 75% na ime regresa i 0,50% za svaku godinu radnog staža. To je ukupno, na nivou budžeta, oko 69 milijardi dinara.
Zakonom o radu je predviđena isplata. Opštim kolektivnim ugovorom je predviđena i potpisana isplata. Država tu ne može da ćuti, ne može da ne prihvati. Potpišemo, slikamo se, medijski itd., a kad treba da obezbedimo sredstva, onda nemamo sredstva. Sredstva morate naći, morate obezbediti. Nalaže vam to Zakon o radu, Opšti kolektivni ugovor, to vam je obaveza. Niste isplatili 42 milijarde dinara državnoj administraciji, lokalnoj samoupravi devet milijardi i organizacijama u oblasti socijalnog osiguranja 18 milijardi.
SRS smatra da je ovaj budžet ''papirnati'', da nema realnu ekonomsku i finansijsku osnovu, da je rasipnički, da je bez jasnih prioriteta, da nije restriktivan, da nije razvojni, da je trošadžijski, da je inflatoran i neće prihvatiti i neće glasati za ovakav budžet. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Predsednik poslaničke grupe SPS-JS gospodin Branko Ružić, izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Branko Ružić

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija
Poštovana predsednice, poštovano predsedništvo, poštovana gospođo ministar, dame i gospodo narodni poslanici, danas je pred nama Predlog zakona o budžetu za 2009. godinu, koji u skladu sa čl. 92. i 97. Ustava Republike Srbije definiše prihode i rashode kojima se finansiraju nadležnosti naše države.
Ovaj predlog je izazvao dosta kontroverzi u javnosti i pre samog ulaska u skupštinsku proceduru. Činjenica je da se iz objektivnih razloga kasnilo sa predlogom budžeta, ali je za građane Srbije mnogo važnije da u ovom domu usvojimo zakon o budžetu za iduću godinu i na taj način redovnim putem izvršimo svojevrsnu preraspodelu ukupnog dela društvenog proizvoda.
Struktura ovog predloga zakona sadrži opšti deo – ukupna primanja po izvorima prihoda, dakle poreske i neporeske prihode, ukupne rashode, strukturu rashoda i razliku između prihoda i rashoda, odnosno deficit budžeta.
Poreski obveznici, koji u stvari jesu osnovni izvor prihoda kojima se budžet puni, često su u pravu kada su veoma kritični prema budžetu, pre svega u pogledu obima sredstava koja se izdvajaju za funkcije države.
Međutim, ako se u ekonomskoj politici Vlade prepoznaju namere da se sredstva budžeta upotrebe na optimalan način koji omogućava podsticaje privredi, koji ima razvojnu funkciju, onda se može reći da i sam budžet ima razvojnu funkciju, a ovaj budžet tu funkciju ima.
Ovakav pristup odslikava realna očekivanja da budžetska sredstva dovedu do pozitivnih efekata, kao što su povećanje zaposlenosti, povećanje vrednosti stvorenih materijalnih dobara i, sledstveno tome, povećanju sredstava koja se vraćaju budžetu kroz nove poreze i druge javne dažbine.
Struktura rashoda budžeta ima u pogledu subvencija značajan obim, što pokazuje nameru Vlade da se kroz subvencije doprinese održavanju i razvoju privrednih tokova, čime bi se poboljšala stabilnost u uslovima mogućih negativnih uticaja svetske finansijske krize koja, nažalost, jeste realnost, a ne tema kojom se treba manipulisati i kojom mnogi, nažalost, žele da manipulišu.
Činjenica je da je u okviru raspoloživog ukupnog bilansa javnih prihoda na nivou Republike bilo veoma teško udovoljiti svim zahtevima budžetskih korisnika koji su tražili obezbeđenje sredstava za svoje aktivnosti u 2009. godini, upravo zbog ove specifične situacije u kojoj se našla naša ekonomija, ali takođe i svetska.
Međutim, uočava se da je Vlada učinila napor da u procenjenim uslovima krupnih makroekonomskih kategorija, pre svega stope inflacije, privrednog rasta, uticaja svetske ekonomske krize, predloži jedan budžet u kome ima elemenata i podsticaja privredi u vidu subvencija i namere Vlade da se postojeći obim ukupnih sredstava rasporedi na pojedine funkcije države u okviru budžetskih korisnika kojima se u neophodna sredstva za sprovođenje nadležnosti za koje su i osnovani kao budžetski korisnici.
Veoma je značajno da je u okviru raspoloživog obima sredstava budžeta deo rashoda raspoređen za krupne infrastrukturne projekte, a pre svega za projekat Koridor 10, koji je ocenjen kao kapitalni nacionalni poduhvat u sklopu kojeg će se sigurno pokrenuti više grana naše privrede, obezbeđenjem poslova i angažovanjem raspoložive operative i domaćih resursa. To će se zasigurno višestruko odraziti na ukupan razvoj i poboljšanje uslova i za prihodnu stranu budžeta, ne samo u 2009. godini, nego i u narednim godinama. Značajno je da se realizacijom ovog budžeta u 2009. godini očuva socijalno ekonomska stabilnost, što je veoma težak zadatak u uslovima u kojima se trenutno nalazimo, i da se iz tekućih rashoda optimalno pokriju realne potrebe, pre svega u segmentu socijalne zaštite, obrazovanja, zdravstva, zapošljavanja i penzijskog i invalidskog osiguranja.
To je za koaliciju SPS-JS i PUPS jedan od veoma važnih elemenata projekcije ovog budžeta. Smatramo da je to nešto što ovaj predlog budžeta u najvećoj meri i garantuje. Veoma je važno, takođe, da iz ovakve projekcije budžeta u praksi proistekne čvrsta ekonomska i fiskalna politika koju će Vlada voditi i to je ono što očekujemo i nadamo se da će biti u praksi primenjeno.
Naravno da je moguće stavljati razne primedbe i kritički posmatrati ovaj, kao i svaki drugi budžet, ali smatram da je najcelishodnije da se budžet usvoji i da se time pošalje građanima Srbije, srpskoj javnosti, ali i svetskoj javnosti, jasna poruka da smo stvorili osnovni uslov za funkcionisanje države u 2009. godini, čime ćemo na izvestan način poslati poruku investitorima, odnosno potencijalnim investitorima, koji su zainteresovani za ulaganja u projekte u našoj zemlji. Shodno tome, poslanička grupa Socijalistička partija Srbije-Jedinstvena Srbija će u Danu za glasanje podržati u načelu ovaj predlog zakona o budžetu za 2009. godinu i sve prateće zakone koji su inače i predmet ove objedinjene rasprave. Zahvaljujem.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Predsednik poslaničke grupe PUPS gospodin Čolaković ima reč. Izvolite.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Momo Čolaković

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS
Poštovana predsednice, predsedništvo, poštovani ministri, uvaženi narodni poslanici, u skladu sa vremenom u kojem se nalazimo, ja ću večeras kraće govoriti, a molio bih da u završnoj reči dobijem razliku u vremenu koje ne potrošim večeras. Dakle, naša Partija ujedinjenih penzionera Srbije u okviru vladajuće koalicije podržava Vladu Republike Srbije u naporima da uspostavi ravnotežu između ostvarivanja ekonomskih i socijalnih funkcija države. Jedan od osnovnih parametara u tom smislu je i budžet.
U proteklom periodu su socijalne dimenzije države Srbije bile zapostavljene, mi smo svedoci toga, i zbog toga imamo veliki broj onih kojima je, po našoj proceni, pomoć potrebna.
Mnogi su ostali bez posla. Značajan broj radnika, pre svega u proizvodnji, ima male plate. Veliki je broj socijalno ugroženih porodica, a najbrojnija grupacija građana naše države je 400.000 penzionera koji primaju ispod 12.000 dinara svoje penzije.
Zbog toga PUPS smatra da Vlada i država u celini moraju posvetiti veću brigu građanima koji će najviše osetiti svetsku ekonomsku finansijsku krizu u narednoj godini i u narednim godinama.
Mi smatramo i insistiramo da budžet, koji će imati i ima razvojnu funkciju, ima i socijalno pravedniju funkciju, posebno sa aspekta ispunjavanja obaveza prema penzionerskoj populaciji, koja je svoja stečena prava zaradila.
U vezi sa tim, treba imati u vidu da penzioneri ne mogu da čekaju neka vremena da bi bolje živeli jer je njihov životni vek i te kako ograničen. Uzmimo na primer najveći broj penzionera poljoprivrednika, neko je ovde o tome govorio, kojih je preko 220.000, a među njima su uglavnom staračka domaćinstva. Kako oni sa navršenih 70, 80 ili 90 godina svog života mogu da dočekaju bolji život u 2015. ili 2020. godini? Njima se mora obezbediti da sada pristojnije žive i da se lakše i besplatno leče.
Već sam istakao da onih koji imaju tri do 11.000 penziju ima preko 400.000, a onih do prosečne penzije od 22.000 je preko 900.000. Za njih treba imati najviše razumevanja. To su one kategorije naših građana koji žive u siromaštvu ili su na ivici siromaštva. Tu je značajan broj vojnih penzionera, čiji položaj i status treba konačno rešiti.
Zbog toga PUPS insistira da se nađu mehanizmi koji će ovim građanima omogućiti bolji i dostojanstveniji život od onoga koji sada imaju. Mi imamo neka svoja razmišljanja i predloge i ja ću biti slobodan da ih iznesem. Prvi je da se u budžetu za 2009. godinu predvidi mogućnost usklađivanja penzija sa rastom troškova života, i to od 1. aprila i 1. oktobra iduće godine.
Drugo, da za sve penzionere, sve građane sa najnižim primanjima ili penzijama, obezbedi besplatno lečenje i besplatni lekovi. Treće, da sve lokalne samouprave u opštinama i gradovima obezbede deo sredstava za pružanje pomoći najugroženijim penzionerima, mislimo na prevoz, solidarnu pomoć, ogrev, zimnicu i drugo. U tom pravcu mislimo da su veoma poučni i dobri primeri opštine Jagodina i grada Beograda.
Ovakvim i sličnim merama uspešnije bismo ostvarivali princip socijalno pravedne i odgovorne države prema onima koji su zemlju gradili i stvorili sva njena materijalna i kulturna dobra.
Takođe, PUPS se zalaže za budžet koji će označiti opredeljenja za efikasniju državnu funkciju i ujedno opredeljenje za smanjenje državnog aparata i maksimalnu štednju na svim nivoima.
Naša je procena da za to u ovom predlogu budžeta ima još prostora, a posebno u nekim ministarstvima, državnim službama i agencijama. Takođe, to se odnosi na sva javna i državna preduzeća od opštine do Republike.
Ukazao bih i na još jedan problem, a to je poštovanje Ustava i zakona. Postala je navika i praksa da se zakoni krše i ne poštuju. Sve je više kako državnih i privrednih subjekata, tako i građana koji ne plaćaju obaveze državi. Posebno se to odnosi na penzioni i zdravstveni fond. Pomenuću cifre koje smo dobili od državnih organa. Na primer, Penzionom fondu se duguje 128 milijardi, a nedavno smo u ovom našem parlamentu usvojili Zakon o otpisu duga ili raznim olakšicama po osnovu zdravstvenog osiguranja, oko 42 milijarde dinara.
Još jedan problem, o kome je ovde bilo reči, mi takođe mislimo da se obaveza u vezi sa poštovanjem Opšteg kolektivnog ugovora zaključenog između socijalnih partnera mora poštovati. PUPS smatra da se mora ispoštovati sve ono što je dogovoreno u socijalnom dijalogu i to treba učiniti nespornim. U tom smislu bi primena Opšteg kolektivnog ugovora sa proširenim dejstvom uticala na bolji materijalni i socijalni položaj radnika i veći stepen ostvarivanja njihovih radnih prava. Zbog toga dajemo podršku nastojanjima sindikata da se to ispoštuje.
Mi smo predložili rešenje, gospodine Markoviću. Na Predlog zakona o budžetu za 2009. godinu PUPS gleda kao na kompromis u razvojnoj i ekonomskoj funkciji, sa jedne strane, i socijalnoj funkciji, sa druge strane, i ocenjuje ga prihvatljivim. Ali, isto tako smatramo da treba učiniti dodatni napor kako bi bio još bolji i prihvatljiviji i da može približiti realne mogućnosti i realne potrebe, pre svega imajući u vidu ono na šta mi ne možemo da utičemo, a to je ekonomska i finansijska kriza u svetu. Smatramo da će rasprava u ovom parlamentu i amandmani koji su pripremljeni ponuditi kvalitetne predloge, bar iz onoga što smo do sada videli, i rešenja koja bi Vlada mogla prihvatiti i te predloge ugraditi u budžet.
Na kraju, iz navedenih razloga, naša partija i naša poslanička grupa daje podršku Vladi i podršku budžetu i glasaće u Danu za glasanje za ovakvo opredeljenje. Hvala lepo.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine Čolakoviću.
Uvažena gospođo Dragutinović, gospodine Milosavljeviću, gospođo Stojiljković, uvaženi dame i gospodo narodni poslanici, posebno predstavnici i predsednici poslaničkih grupa koji ste aktivno učestvovali u radu, zahvaljujem vam na učešću.
Nastavljamo rad sutra u 10.00 časova.
Još jedanput molim šefove poslaničkih grupa da dođu na sastanak u 9.15 časova ujutru.