DRUGA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 23.03.2009.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

DRUGA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA

3. dan rada

23.03.2009

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:05 do 18:25

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo rad Druge sednice Prvog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2009. godini.
Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika, konstatujem da sednici prisustvuje 110 narodnih poslanika.
Radi utvrđivanja broja narodnih poslanika prisutnih u sali, molim narodne poslanike da ubace svoje identifikacione kartice u poslaničke jedinice elektronskog sistema za glasanje.
Konstatujem da je, primenom elektronskog sistema za glasanje, utvrđeno da je u sali prisutan 91 narodni poslanik, odnosno da je prisutno više od jedne trećine narodnih poslanika i da postoje uslovi za rad Narodne skupštine.
Obaveštavam vas da su sprečeni da sednici prisustvuju sledeći narodni poslanici: Velimir Ilić i Miloš Radulović.
Saglasno članu 88. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da je predsednica Narodne skupštine gospođa Slavica Đukić-Dejanović pozvala da sednici prisustvuje i Aniko Muškinja-Hajnrih, državna sekretarka u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava.
Prelazimo na 1. tačku dnevnog reda: – PREDLOG ZAKONA O ZABRANI DISKRIMINACIJE (pojedinosti)
Primili ste amandmane koje su na Predlog zakona podneli narodni poslanici: Dragan Živkov, Nikola Žutić, Srboljub Živanović, Boris Aleksić, zajedno narodni poslanici Miloš Aligrudić, Donka Banović i Željko Tomić, zajedno narodni poslanici Miloš Aligrudić, Nikola Lazić, Donka Banović i Željko Tomić, zajedno narodni poslanici Miloš Aligrudić, Željko Tomić i Donka Banović, zatim narodni poslanik Zoran Antić, Konstantin Arsenović, Veroljub Arsić, Milan Avramović, Dragan Aćimović, Zoran Babić, zajedno narodni poslanici Donka Banović, Miloš Radulović i Aleksandar Pejčić, zajedno narodni poslanici Donka Banović, Zoran Šami i Nikola Lazić, zatim narodni poslanik Igor Bečić, Elena Božić-Talijan, Zoran Bortić, Jelena Budimirović, Milorad Buha, Jovan Damjanović, Božidar Delić, Lidija Dimitrijević, Momčilo Duvnjak, zajedno narodni poslanici Čedomir Jovanović, Nenad Milić, Ivan Andrić, Vesna Pešić, Nataša Mićić, Slobodan Maraš, Nenad Prokić, Nebojša Ranđelović, Judita Popović, Kenan Hajdarević, Zoran Ostojić i Žarko Korać, zatim narodna poslanica Aleksandra Ilić, narodni poslanik Radiša Ilić, Aleksandra Janković, Vladan Jeremić, Radica Jocić, Petar Jojić, Nataša Jovanović, Oto Kišmarton, Milan Knežević, Ljubomir Kragović, Zoran Krasić, Milorad Krstin, zajedno narodni poslanici Nikola Lazić, Miloš Radulović i Donka Banović, Saša Maksimović, Dušan Marić, Vesna Marić, zajedno narodni poslanici Dragan Marković-Palma, Petar Petrović i Jasmina Milošević, zatim narodni poslanik Momir Marković, Aleksandar Martinović, Zoran Mašić, Goran Mihajlović, Ljiljana Miladinović, Marko Milenković, Vlada Milojković, Dejan Mirović, Bojan Mladenović, Paja Momčilov, Mirko Munjić, Milan M. Nikolić, Tomislav Nikolić, zajedno narodni poslanici Zoran Nikolić, Nikola Lazić i Donka Banović, narodni poslanik Meho Omerović, narodna poslanica Gordana Paunović-Milosavljević, zajedno narodni poslanici Aleksandar Pejčić, Vladimir Milentijević i Dragan Šormaz, narodni poslanik Borislav Pelević, Sreto Perić, zajedno narodni poslanici Miroslav Petković, Zoran Nikolić i Arsen Đurić, zajedno narodni poslanici Miroslav Petković, Milica Radović i Donka Banović, zatim narodni poslanik Ljubiša Petković, Dušanka Plećević, Vitomir Plužarević, Gordana Pop-Lazić, Zoran Popović, Mileta Poskurica, Dobrislav Prelić, Tomislav Ljubenović, Gojko Radić, Milovan Radovanović, zajedno narodni poslanici Milica Radović, Donka Banović i Željko Tomić, zajedno narodni poslanici Milica Radović, Miroslav Petković i Nikola Lazić, zatim narodna poslanica Marina Raguš, narodni poslanik Nikola Savić, Sulejman Spaho, Srđan Spasojević, Dragan Stevanović, zajedno narodne poslanice Snežana Stojanović-Plavšić i Gordana Rajkov, narodni poslanik Filip Stojanović, Jorgovanka Tabaković, Dragan Todorović, Marina Toman, Vučeta Tošković, Milan Veselinović, Lidija Vukićević, Jadranko Vuković, Slobodan Vuković, Stefan Zankov, Dragan Čolić, Milan Škrbić, Zlata Đerić, Branimir Đokić i zajedno narodni poslanici Arsen Đurić, Donka Banović i Nikola Lazić.
Na osnovu člana 148. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, Zakonodavni odbor je odbacio amandman narodne poslanice Aleksandre Ilić na član 14. kao nepotpun, pa taj amandman ne može biti predmet rasprave i o njemu se ne može glasati.
Primili ste izveštaj Zakonodavnog odbora. Primili ste mišljenje Vlade o podnetim amandmanima.
Pošto je Narodna skupština obavila načelni pretres, saglasno članu 142. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram pretres Predloga zakona u pojedinostima.
Na naslov iznad člana 1. amandman je podneo Vladan Jeremić.
Vlada nije prihvatila amandman. Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć. Da li neko želi reč?
Reč ima narodni poslanik Aleksandar Martinović, ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe SRS.
Vreme na raspolaganju svakog predsednika ili ovlašćenog predstavnika poslaničke grupe je 15 minuta, a vreme poslaničkim grupama u raspravi u pojedinostima deli se proporcionalno broju poslanika u poslaničkoj grupi, a najviše do pet časova, odnosno do 10 časova ukupno za amandmane. Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Aleksandar Martinović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, broj podnetih amandmana na Predlog zakona o zabrani diskriminacije, koji je veći od 500, kao i činjenica da su amandmane na Predlog ovog zakona podneli i poslanici vladajuće koalicije, najbolji je dokaz o kvalitetu, odnosno nekvalitetu ovog zakonskog projekta.
Ako znamo da su protiv ovog predloga zakona ustale sve tradicionalne crkve i verske zajednice, ako znamo da su ustale brojne patriotske nevladine organizacije, političke stranke, pre svega one u opoziciji, istaknute javne ličnosti, onda može da se izvuče nedvosmislen zaključak da je Predlog zakona loš.
SRS je u početku mogla da smatra da su određena rešenja koja su sadržana u Predlogu ovog zakona posledica neznanja, neukosti, možda ne neke loše želje nego nesposobnosti da se određeni interesi i određeni pogledi pretoče na odgovarajući način u Predlog zakona. Međutim, posle onoga što je pre nekoliko dana ovde za ovom govornicom izrekao gospodin Dragoljub Mićunović kao siva eminencija DS, nama u SRS je potpuno jasno kakav je pravi smisao ovog zakona.
Gospodin Mićunović je, kao jedan od osnivača DS, jedan od njenih ideologa, rekao ono što ministar Čiplić nije smeo da kaže, a to je – da je DS namerno sad, u ovo vreme, izašla sa ovim zakonskim projektom i sa samo jednim jedinim ciljem, a to je da se legalizuje jedna društvena grupa, odnosno jedan deo populacije stanovništva Srbije, a to su oni koji u odnosu na većinu drugih građana Srbije imaju neku specifičnu seksualnu orijentaciju.
Svi ostali – invalidi, deca, omladina, stari, oni su samo fasada, ne donosi se ovaj zakon zbog njih.
Ovaj zakon se donosi zato što DS, po uputstvima svojih političkih mentora sa zapada, hoće da legalizuje određene oblike psihoseksualnih devijacija. Gospodin Dragoljub Mićunović je rekao ono što u stvari misle oni koji stoje iza DS, a to je – da njih baš briga za belu kugu u Srbiji, da njih baš briga da li će u Srbiji živeti Srbi ili Kinezi, baš ih briga šta će biti sa srpskim narodom za 50 ili 100 godina. Očigledno je da je zakon i pisan po toj intenciji.
Smisao ovog zakonskog projekta jeste da se uništi duhovni, biološki i moralni sklop srpskog naroda, da se poremete i unište sve tradicionalne moralne vrednosti koje postoje kod Srba i kod svih drugih građana Srbije i da se nastavi ono što NATO nije uspeo da uništi 1999. godine.
Može slobodno da se kaže da je ovaj zakon, ako ga usvojite u tekstu u kakvom ste ga predložili, nastavak NATO agresije na Srbiju. Uopšte nije slučajno što mi baš ovih dana, kada obeležavamo 10 godina od varvarskog i divljačkog bombardovanja Srbije od strane NATO pakta, raspravljamo o Predlogu zakona o diskriminaciji.
Ono što NATO bombarderi nisu uspeli da unište 1999. godine, to danas traba da uništi vladajuća koalicija, pre svega DS, predlažući ovakav zakon, koji je u suštini uperen protiv vitalnih interesa srpskog naroda.
NATO nije uspeo 99. godine da uništi Srbiju, nije uspeo da uništi Srbe, kao što nije uspeo da ih uništi ni 94, ni 95. godine, kada je takođe, suprotno Povelji UN, bombardovao položaje Vojske Republike Srpske Krajine, odnosno Vojske Republike Srpske. Ali, zato taj posao, umesto NATO bombardera, treba da završe poslanici i ministri vladajuće koalicije – treba biološki i duhovno uništiti i obezglaviti, pre svega, srpski narod.
Vi ćete, glasajući za ovaj zakonski projekat da legalizujete nešto što je svuda u civilizovanom svetu proglašeno nenormalnim, patološkim i u suštini nečovečnim. Ovih dana je bilo mnogo reči o toj pojavi. Verovatno će o tome biti reči i danas.
Gospodo iz vladajuće koalicije, uprkos vašem zaklinjanju na ljudska prava, slobode, demokratiju, tekovine EU itd. homoseksualizam, ma šta vi o tome rekli, biološki je necelishodan. Homoseksualizam ne može da dovede do rađanja novog života. Vi kao vlast u Srbiji, umesto da preduzmete sve mere – ekonomske, socijalne politike, da se u Srbiji rađa što više dece, svake dece, ne samo srpske, već i romske, i mađarske, i slovačke, i bugarske, jer svako dete je dar Božiji, bez obzira kako se krste njegovi roditelji, kojoj naciji ili veri pripadaju, ali da u Srbiji bude što više dece.
Sa ovim zakonom ne da neće biti više dece, biće ih manje. Vi na ovaj način legalizujete jedan vid seksualne orijentacije koji je biološki potpuno necelishodan. Umesto da preduzmete sve potrebne mere da se izvrši jedna biološka obnova stanovništva Srbije, da nam čitavi krajevi Srbije ne budu pusti, da se Srbija ne svede na nekoliko velikih gradova, kao što su Beograd, Novi Sad, Kragujevac i Niš, vi radite suprotno od toga.
Vi ubijate ideju da je brak određena vrednost, vi ubijate ideju da je novi život određena vrednost, vi ćete ovim zakonom praktično da stavite tačku na biološku snagu, pre svega, srpskog naroda.
Broj podnetih amandmana od strane poslanika SRS govori o tome da je zakonski predlog loš, potpuno loš. Žalosno je što je vladajuća koalicija iskoristila invalide, stare osobe, decu, omladinu, nezaposlene kao fasadu. Vi njihov položaj ovim zakonom nećete popraviti. Njihov položaj je već uređen nizom zakonskih propisa koji postoje u Republici Srbiji unazad nekoliko godina.
Vaš pravi cilj je da legalizujete homoseksualizam. Sledeći korak je da legalizujete homoseksualne brakove i da homoseksualcima dozvolite da usvajaju decu. To je vaš pravi cilj. U stvari, krajnja namera onih koji stoje iza vas jeste da za 50, odnosno 100 godina više ne bude Srba, da Srbija bude potpuno pusta i da onda SAD, NATO pakt i razni belosvetski kriminalci ovde, na ovim prostorima, mogu da rade šta im je volja.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Da li još neko želi reč? Reč ima narodna poslanica Nada Kolundžija, predsednica poslaničke grupe Za evropsku Srbiju.

Nada Kolundžija

Za evropsku Srbiju
Poštovana predsedavajuća, uvažene kolege narodni poslanici, istina je da je ovaj zakon napravljen zbog toga što je neophodno zakonom regulisati i onemogućiti svaki oblik diskriminacije.
Namera da se ceo ovaj zakon pretvori u jedan član zapravo je pokušaj da se oni koji su protiv toga da se zakon o zabrani diskriminacije donese sakrivaju iza tog jednog jedinog člana, jer ako bi rekli – narod može da izumre i zbog toga što žene rade, pa neće da rađaju, što imaju pravo da se ne udaju, što imaju pravo da se razvedu. To takođe uništava biološku masu naroda, kako se to često skriva. Ali je malo nepopularno reći da smo protiv diskriminacije žena, pa onda izbegavamo to da kažemo.
Isto tako, ovo je zakon koji zabranjuje diskriminaciju invalida. Kao što je borba za ravnopravnost i jednakost invalida takođe bila teška borba, u kojoj su isti oni koji su danas protiv ovog zakona smatrali da su invalidi nakazni na licu Božijeg dela, i da ih treba sklanjati, i da oni nisu neko ko treba da uživa ista prava kao i svi drugi, ali je nepopularno govoriti o invalidima, pa se onda ta tema izbegava.
Ovo jeste zakon koji obuhvata sve oblike diskriminacije, ovo jeste zakon koji obuhvata sve kategorije koje su izložene diskriminaciji i ovo jeste zakon koji pokazuje da li smo mi kao društvo spremni i sposobni da osvojimo novi prostor slobode za posebno osetljive grupe, koje ne samo u srpskom društvu, i u drugim društvima, jesu izložene zbog raznih predrasuda diskriminaciji.
Ono što je za nas jako važno jeste da je Srbija smogla snage da ovim zakonom obuhvati i ono što je pretvoreno kao jedina tema ovog zakona, da obuhvati i one kategorije koje su sada najosetljivije kategorije, jer je srpsko društvo ipak napredovalo i u pravima žena i u pravima drugih osetljivih kategorija, ali je očigledno izrazito netrpeljivo i spremno na svaki oblik diskriminacije prema jednoj grupi naših građana, a to su ljudi drugačije seksualne orijentacije.
Zbog toga je bilo važno da se ovim zakonom obuhvate sve osetljive kategorije, i zato je to samo jedan član u ovom zakonu, i zato to nije ceo ovaj zakon, ovaj zakon se zaista suštinski bavi svim oblicima diskriminacije, svim instrumentima koji će onemogućiti diskriminaciju bilo koje grupe i bavi se afirmacijom jednog društvenog miljea u kome diskriminacije nikoga neće biti društveno prihvatljiva. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
 Reč ima narodni poslanik Balin Pastor, predsednik Poslaničke grupe manjina.       
...
Savez vojvođanskih Mađara

Balint Pastor

Grupa manjina
Gospođo predsedavajuća, gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, na osnovu člana 143. stava 3. iskoristio bih 15 minuta ispred Poslaničke grupe manjina da govorim o ovom predlogu zakona i u načelu i u pojedinostima, pošto to pravo nisam iskoristio prošle nedelje kada je bila načelna rasprava povodom ovog vrlo bitnog predloga zakona.
Pošto se sada razmatra Predlog zakona o zabrani diskriminacije u pojedinostima, moram da iskažem iskrenu radost što su narodni poslanici pokazali tako veliko interesovanje za definisanje okvira borbe protiv diskriminacije predlažući skoro 500 amandmana. Nadam da će ti amandmani poboljšati zakon i nadam se da su poslanici upravo iz te pobude i želje da se poboljša zakon podneli te amandmane, što će se videti u raspravi.
Što se tiče Predloga zakona o zabrani diskriminacije, mislim da je ovaj predlog među najbitnijim predlozima zakona koje Narodna skupština u ovoj godini treba da razmotri i usvoji. To se pokazalo i po tome što je taj zakon u proceduri od 20. februara 2009. godine, a trebalo je da se nađe na dnevnom redu već 5. marta, znači, za samo 15 dana otkada se nalazi predlog u skupštinskoj proceduri, ali nažalost taj zakon je povučen na telefonskoj sednici Vlade zbog protivljenja SPC ili svih tradicionalnih crkava.
Mi ni dan danas ne znamo zašto je taj zakon povučen i smatramo da nije dobro što je taj zakon bio povučen, ne zbog toga što smatramo da nije dobro što su neki članovi tog predloga izmenjeni, nego zbog toga što taj primer pokazuje da se u Srbiji vrlo važna pitanja i dan danas rešavaju izvan institucija, i to nije dobro za Srbiju, to nije dobro za demokratiju u Srbiji.
Mi smatramo da je bilo bolje da narodni poslanici podnesu određene amandmane umesto SPC, odnosno svih tradicionalnih crkava i nije dobro što je taj predlog povučen iz skupštinske procedure samo nekoliko sati pre dana kada je trebao da se ovaj predlog nađe na dnevnom redu Narodne skupštine, ali je to tako učinjeno i kada je to već tako učinjeno, smatram da je dobro što taj predlog zakona nije promenjen u velikoj meri, da su samo određene nepreciznosti otklonjene i da Predlog nije suštinski izmenjen, pošto SVM smatra da je ovaj predlog zakona o zabrani diskriminacija dobar. Dobro je što koncepcija zakona, odnosno predloga nije promenjena i što je namera predlagača ostala neokrnjena.
Uvek se kaže da je ovaj zakon bitan zbog toga što predstavlja preduslov za viznu liberalizaciju, predstavlja pred uslov za stavljanje Srbije na belu šengensku listu. To je nesumnjivo tako i naravno da je dobro što će usvajanjem ovog zakona Narodna skupština za nekoliko dana ispuniti sve uslove iz mape puta i biće otklonjeni svi pravni nedostaci i u pravnom smislu ćemo biti spremni za bezvizni režim.
Smatram da nije prvenstveno bitno što se ovaj predlog zakona nalazi na dnevnom redu zbog toga što je to pred uslov za viznu liberalizaciju, važno je što je ovaj predlog zakona na dnevnom redu zbog toga što nažalost u Srbiji određene grupe su u velikoj meri i danas, u 2009. godini, ranjive. Vrlo je dobro što će ovaj zakon na sveobuhvatan način postaviti okvire za zabranu diskriminacije u Republici Srbiji.
Znamo da su politički kriterijumi pristupanja EU definisani još 1993. godine u Kopenhagenu i u tim kopenhagenškim kriterijumima nedvosmisleno se kaže da treba postaviti okvire za zabranu, za borbu protiv diskriminacije i ovaj predlog zakona na vrlo dobar način to i čini.
Isto tako, želim da podsetim uvažene kolege narodne poslanike da u izveštaju Evropske komisije za 2008. godinu stoji – okvirni zakon o zabrani diskriminacije nije još uvek usvojen. To je jedna velika mana Srbije na putu ka EU i vrlo je dobro što će taj nedostatak biti uklonjen za nekoliko dana.
U ovom izveštaju Evropske komisije za 2008. godinu takođe se kaže da u praksi još uvek postoji široko rasprostranjena diskriminacija protiv nacionalnih manjina, romske populacije i žena, kao i osoba sa posebnom seksualnom orijentacijom. Ovo sam isto tako citirao iz izveštaja Evropske komisije za 2008. godinu.
Ovaj predlog zakona je u decembru 2007. godine dobio veoma povoljno mišljenje Venecijanske komisije Saveta Evrope i to je svakako jedna preporuka da ovaj zakon treba usvojiti. Vrlo je dobro što je ovaj zakon sveobuhvatan.
Lična svojstva na osnovu kojih može doći do diskriminacije su dovoljno široko postavljena. Ovaj zakon će se odnositi i na državljane Srbije i na inostrana lica, odnosno lica koja nemaju državljanstvo Republike Srbije kada se zateknu na teritoriji Republike Srbije i na pravna lica.
Veoma je bitno što će govor mržnje na osnovu ovog zakona biti oblik diskriminacije i da će se to definisati ovim zakonom, a isto tako je vrlo bitno što se eksplicitno kaže da se ne smatraju diskriminacijom posebne mere uvedene radi postizanja pune ravnopravnosti, zaštite i napretka lica, odnosno grupe lica koja se nalaze u nejednakom položaju. To je tzv. pozitivna diskriminacija. Ona je sadržana i u Ustavu Republike Srbije, a sada će naći mesto i u ovom zakonu o zabrani diskriminacije.
U noveliranom članu 18. se precizira da se neće smatrati diskriminacijom postupanje sveštenika i verskih službenika koje je u skladu sa doktrinom, uverenjima ili ciljevima crkava i verskih zajednica registrovanih u skladu sa zakonom.
Ovim preciziranjem je nedvosmisleno rečeno da crvke, odnosno sveštenici, tradicionalne crkve i sveštenici neće biti u opasnosti i neće biti moguće optužiti sveštenike za diskriminaciju samo zbog toga što će oni propagirati doktrinu ili uverenja crkve.
Vrlo je napredno i to što će se diskriminacijom u oblasti rada biti obuhvaćeni i volonteri i učenici na praksi. To su grupe lica koje su vrlo često bila žrtve diskriminacije na radu i dobro je što će biti postavljeni okviri za zabranu diskriminacije i u odnosu na ova lica.
Način ostvarivanja i zaštite prava pripadnika nacionalnih manjina uređuje se posebnim zakonom. Ovim zakonom je regulisano samo u jednom članu, to je član 24. Po tome se vidi da je ovaj zakon sveobuhvatan i da se ne odnosi samo na zaštitu pripadnika nacionalnih manjina od diskriminacije.
Vrlo je dobro što će se izabrati i poverenik za zaštitu ravnopravnost. Ovu instituciju ne smatramo suvišnim uvećavanjem i onako glomazne administracije, kako to tvrde pojedine opozicione stranke.
Administracija u Srbiji jeste nažalost glomazna, ali smatramo da je poverenik za zaštitu ravnopravnosti od izuzetnog značaja i da ovaj zakon ne bi mogao da zaživi u praksi, kako bi to trebalo da se desi, bez uspostavljanja poverenika za zaštitu ravnopravnosti.
Dobro je što je postupanje pred poverenikom detaljno razrađeno Predlogom zakona, kao i nadležnosti poverenika. Vrlo je napredno rešenje i to što će u ime i uz saglasnost lica čije je pravo povređeno pritužbu moći podneti i organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava ili druga lica.
Dobro znamo da žrtve diskriminacije, nažalost, u prošlosti nisu uvek prijavile diskriminaciju iz određenih razloga, pre svega od bojazni da će zbog toga oni biti ponovo diskriminisani i vrlo je dobro što će umesto njih i organizacije moći da podnesu pritužbu umesto žrtava diskriminacije.
Naravno da je to dobro što će sudska zaštita, odnosno što će u sudskoj zaštiti postupak biti hitan i to ukazuje na to da će država ove procese u slučajevima diskriminacije tretirati na način kako je to poželjno.
Na kraju bih želeo da kažem da će Poslanička grupa manjina svakako glasati za ovaj zakon. Raduje nas što će Srbija dobiti zakon o zabrani diskriminacije i dobro je što prvobitan tekst nije izmenjen u većoj meri, što je suština ostala ista.
Dozvolite mi da iskoristim mogućnost što je gospodin ministar Čiplić prisutan danas u Narodnoj skupštini i da ga pitam šta je sa zakonom o nacionalnim savetima. Moram da kaže da je vrlo dobro što je Ministarstvo u izradu ovoga predloga zakona uključilo predstavnike nacionalnih saveta i što je uvažilo primedbe nacionalnih saveta nacionalnih manjina.
Smatramo da je radna verzija tog zakona vrlo dobra i da će omogućiti da se na najbolji mogući način reguliše pitanje izbora nacionalnih saveta, nadležnosti tih tela, koje su i Ustavom spomenute, odnosno koje su ustavna kategorija, a isto tako i pitanje finansiranja. Samo bi bilo najbitnije da se ovaj predlog zakona usvoji do leta ove godine.
Ministar vrlo dobro zna da trenutno postoji 16 nacionalnih saveta nacionalnih manjina i da je većini istekao mandat, da trenutno ne postoji pravni okvir za reizbor tih tela, da nije na najbolji način regulisano ni pitanje nadležnosti i finansiranje tih tela. Ukoliko želimo da Srbija otkloni sve nedostatke u pravnoj regulativi što se tiče pripadnika nacionalnih manjina i zaštite nacionalnih manjina, onda ovaj zakon svakako što skorije treba usvojiti.
Gospodine Ministre, molio bih vas da odgovorite na pitanje dokle je stiglo i kada možemo očekivati da se ovaj vrlo bitan zakon nađe u skupštinskoj proceduri. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Aleksandar Martinović.
Vreme na raspolaganju ovlašćenog predstavnika je sedam minuta.
...
Srpska radikalna stranka

Aleksandar Martinović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, nije prvi put da se SRS imputira da smo fašisti, da smo rasisti, da smo protiv ovoga, da smo protiv onoga, to jednostavno nije tačno.
Smatram da ste, gospođo Kolundžija, uz svo uvažavanje koje izražavam prema vama kao dami, pre svega uvredili žene koje su poslanici SRS. Dovoljno je samo da bacite letimičan pogled pa da vidite kako mi u SRS diskriminišemo žene.
Vidite li vi ovde gospođu Gordanu Pop-Lazić? Vidite li Vesnu Marić? Vidite li Lidiju Dimitrijević? Vidite li Marinu Raguš? Vidite li da smo za potpredsednika Narodne skupštine izabrali jednu damu – Natašu Jovanović? O kakvoj vi to diskriminaciji žena govorite u SRS?
Gospođo Kolundžija, nismo mi da se diskriminiše bilo ko u Srbiji, treba zaštiti sve ugrožene društvene kategorije, i decu i omladinu, i starije ljude, i penzionere, i nezaposlene i invalide itd.
Ono što vam govorimo to je da se ovim zakonom ne pruža adekvatan sistem pravne zaštite. Uzalud pričate da treba zaštiti invalide. Kako ćete ih zaštiti? Tako što taj invalid, ne daj bože, sutra ako mu neko diskriminiše njegova prava može da se obrati tom vašem povereniku za zaštitu od diskriminacije i jedino što taj poverenik može da uradi to je da uputi pismenu opomenu onome ko vrši diskriminaciju i cela stvar se na tome završava? Kakva zaštita invalida? Šta invalid ima od toga? Šta bilo ko ima od toga?
Da ste hteli da obezbedite efikasnu zaštitu za sve te društvene kategorije morali ste da propišete odgovarajuća krivična dela i da strogim zatvorom i novčanim kaznama kaznite one koji su hteli da diskriminišu decu, omladinu, invalide, starije ljude itd.
Ali, vama nije stalo da zaštitite bilo koga, vama je stalo da legalizujete samo jednu malu grupu ljudi koja postoji u Srbiji zato što hoćete da ono što nije normalno.
Možete, gospođo Kolundžija, da kažete sto puta da je homoseksualizam normalan, nije normalan i Svetska zdravstvena organizacija kaže da je to poremećaj i svuda u svetu, svaki civilizovan i pristojan čovek reći će da to nije normalno.
I umesto da država Srbija podstiče rađanje, da nam se rađaju deca, da mladi ljudi stupaju u brak, da zasnivaju svoju porodicu, vi radite sve suprotno od toga, razbijate porodicu, destimulišete rađanje. Gospodin Mićunović izađe za govornicu i kaže – lažu radikali da u Srbiji postoji bela kuga, a svi demografi, svi ljudi koji se bave statistikom kažu da su nam čitavi krajevi Srbije pusti. O tome se radi.
Nas u SRS i te kako zanima da li će za 50 ili 100 godina u Srbiji živeti Srbi ili će živeti neko drugi.
Dozvolite, Srbija je, ipak, država srpskog naroda i mi hoćemo da srpski narod opstane, a ne da nestane. Hoćemo da bude što više Srba i da u Srbiji bude što više i mađarske dece, slovačke, romske i sve druge, ali vi ubijate samu ideju rađanja novog života u Srbiji. O tome se radi.
Molim vas, gospođo Kolundžija, vas i sve ostale vaše kolege iz DS, nemojte da iznosite laži o tome da neko u SRS diskriminiše homoseksualce.
Uvek smo rekli i to smo istakli i u načelnoj raspravi: ako čovek hoće da bude homoseksualac, neka bude, ali neka bude u svojoj kući, u svom stanu. Zašto homoseksualizam podižete na nivo društvene norme? Zašto bi homoseksualizam odjedanput trebalo da postane društvena vrednost? O tome se radi.
Privatno, u četiri zida, neka čovek bude šta god želi, nemamo ništa protiv toga. I homoseksualci treba da se leče, i homoseksualci treba da se zapošljavaju, i homoseksualac ima pravo da živi kao i ostali građani Srbije, ali nemojte homoseksualizam podizati na nivo nečega što je normalno, kada to nije normalno. Jednostavno, nije normalno.
Ne samo da religije osuđuju takav oblik ponašanja, nego i vi sami, kad ne biste bili licemerni.
Evo, ostanite sami sa sobom i sa svojom savešću, i pitajte ste se vi koji promovišete ovaj zakon, da li biste hteli, ako je svejedno da li ste u ljubavi sa muškarcem ili sa ženom, da vam sin jednog dana, umesto snajke, dovede zeta ili da vam dovede snajku sa brkovima? Pa, ne biste hteli.
Znate, vi ste licemeri, vi kažete: nema veze, neka se to dešava nekom drugom. Može to sutra da se desi i vama i vašoj porodici. Nemojte da izgubite iz vida jednu činjenicu: ako homoseksualizam proglasite društveno prihvatljivom pojavom i ako dozvolite javno izražavanje ne samo homoseksualizma nego i svih drugih oblika seksualne devijacije, to će izazvati prirodan revolt onih koji su protiv toga. Imaćete na ulicama Srbije sukobe homoseksualaca i onih koji su protiv toga, imaćete sukobe pedofila i onih koji su protiv toga.
Zašto to radite? Zašto izazivate jedan latentan građanski rat u Srbiji? Zar vam nije već sada jasno, iz izjava ljudi i pre nego što je ovaj zakon usvojen, da postoje silni otpori ovom zakonu?
Nemoguće je da su odjedanput i Irinej Bulović, i nadbiskup beogradski Hočevar, i svi oni silni intelektualci preko noći postali fašisti, niko od njih ne zna šta je Evropa, niko od njih ne zna ništa dok im vi to ne kažete. To je naivno.
Naravno, niste vi koji ovde sedite idejni tvorci ovoga. Neko drugi vuče konce, neko drugi ko ne želi dobro ne samo SRS nego ni vama, ni našoj deci, ni vašoj. O tome se radi.
Nemojte da budete slepi kod zdravih očiju. Mislite malo svojom glavom i gledajte na svet svojim očima, a ne američkim, francuskim, nemačkim, masonskim ili ko zna kakvim drugim.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Da li još neko želi reč? (Ne.)
Na član 1. amandman je podneo poslanik Milan Škrbić.
Vlada nije prihvatila amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Narodni poslanici, molim vas da pažljivo pratite pretres. Vrlo jasno sam pitala da li neko želi reč i ostavila pauzu i to se nije dogodilo. Sada smo na pretresu člana 1, amandmana koji je podneo narodni poslanik Milan Škrbić. Malo više pažnje u toku sednice.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 1. amandman je podneo poslanik Milan Avramović.
Vlada nije prihvatila amandman, Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Da.)
reč ima narodni poslanik Milan Avramović.

Milan Avramović

Srpska radikalna stranka
Gospođo Čomić, ovo je diskriminacija od ranog jutra. Nemojte biti nervozni, tek smo počeli sa radom.
Dakle, kolega je podneo amandman pre mene i niste mu dali mogućnost da ga obrazloži. Čak i ako ste pitali i ako se nije u tom trenutku javio, jer je bio govornik za govornicom, mogli ste da pitate ponovo. To je vaša obaveza.